OLIMP 30

OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 32

PRIJE 80. GODINA PRESTAO JE DJELOVATI HRVATSKI SOKOL

Zadnji dani Hrvatskog sokola Kako je Hrvatski sokol bio, nakon HSS-a, najjaËa hrvatska asocijacija, kralj Aleksandar proglasio je Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije.

PokoravajuÊi se nasilju vojne diktature hrvatski su sokoli pred BoæiÊ 1929. godine ugasili svoja druπtva. Nestalo je sokolske parole „U desnici snaga, u srcu odvaænost, u misli domovina". Najviπe su pogoeni mladi kojima je oduzeta moguÊnost sadræajnijeg tjelesnog vjeæbanja Piπe Æeljko IveljiÊ

edam godina nakon obnove rada 1922. godine, premda mu vlast nije bila sklona, Hrvatski sokol sjajno se oporavio i predstavljao je snaænu i naprednu narodnu snagu. Izvrstan rad Hrvatskog sokola oËitovao se u razvoju i unaprjeenju tjelovjeæbe, izdavaËkoj djelatnosti, izgradnji domova, vjeæbaonica i igraliπta. U æelji da stvori dobru kadrovsku osnovu organizirao je brojne teËajeve, a u javnim nastupima propagirao je disciplinu, razvijao osjeÊaj za duænost i borbeni duh pojedinaca i cijelog hrvatskog naroda. Osnovni je cilj bio uspostava demokratskog, moralnog, naprednog tjelesnog odgoja.

S

Brojne sokolske æupe Godine 1929. u Hrvatskom sokolskom savezu djelovalo je 12 æupa: Fonova u Zagrebu, Frankopanova u Suπaku, GunduliÊeva u Dubrovniku, Hanuπeva u Vinkovcima, MagdiÊeva u Varaædinu, Ljudevita Posavskog u Sisku, PreradoviÊeva u Bjelovaru, Stjepana RadiÊa u Daruvaru, Ante StarËeviÊa u OtoËcu, Jurja Strossmayera u Osijeku, Tvrtkova u Sarajevu i Zrinskoga u Karlovcu.

Prema procjeni, u Hrvatskom sokolskom savezu bilo je oko 40.000 Ëlanova pa su ga politiËke stranke Ëesto nastojale iskoristiti za svoje ciljeve. Premda se politika sokolskog saveza temeljila na stavu da on nije nikakva stranka, niti pripada bilo kojoj stranci, te sukladno tome ne smije utjecati na politiku, njegova velika popularnost i djelovanje u raznim druπtvenim sferama ipak su se stalno preplitali s politikom.

vatskog sokola bili u suprotnosti s tadaπnjom vlasti, ona je Ëekala pogodnu priliku da se s njim obraËuna. Kraljevim ukazom o ukinuÊu vidovdanskog ustava, vlasti su poËele protupravno sprjeËavati osnivanje novih sokolskih druπtava, zabranjivati glavne skupπtine i organizirana dogaanja, te nastojale pospjeπiti raspuπtanje druπtava. Nakon pojaËanih presija na sokolstvo, starjeπinstvo Hrvatskog sokolskog saveza kralju je poslalo brzojav, a dva su izaslanika otiπla ministru predsjedniku u Beograd da izraze neslaganje s postojeÊom situacijom.

Audijencija kod kralja Izaslanici Hrvatskog sokolskog savezna, starjeπina Lacko Kriæ i tajnik Hinko Nagler u Beogradu su se prvi dan sastali s ministrom DrinkoviÊem koji je pripremio sastanke. Drugi dan do podne primljeni su kod ministra predsjednika, generala ÆivkoviÊa, a naveËer je uslijedila audijencija kod kralja Aleksandra. Izaslanici su generalu ÆivkoviÊu predali spomenicu Saveza u kojoj su navedeni svi sluËajevi proganjanja hrvatskog sokolstva i zamolili ga da se takvi sluËajevi ne ponove. Kralja su zamolili za zaπtitu razvitka hrvatskog sokolstva u sluæbi naroda i domovine.

Premda ih je kralj sasluπao i podræao, barem su oni stekli takav dojam, u stvarnosti je bilo suprotno.

Presija na sokolstvo BuduÊi da su osnovni ciljevi i cjelokupni rad Hr-

4

Sokolski dom u Slavonskom Brodu

Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije Srediπnji odbor Hrvatskog sokolskog saveza sazvao je sredinom godine redovitu glavnu skupπtinu Saveza koja je nastavljena i zavrπena 20. listopada 1929. u Zagrebu. Na njoj je sudjelovalo oko 300 Ëlanova i Ëlanica svih hrvatskih æupa. Æelja