OLIMP 30

OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 20

UMJETNOST I ©PORT

Donatello, David, oko 1430. godine

Suglasnost izmeu Ëovjeka i svijeta Renesansa znaËi ponovno roenje ili preporod.

S metaforama koje vuku porijeklo iz rjeËnika humanista govorilo se o ljudskom duhu „probuenom” iz dugog sna. Slavilo se „uskrsnuÊe” nakon tisuÊu godina zaborava Piπe Diana ©imek enesansa je naziv za talijansku umjetnost XV. i XVI. stoljeÊa, kao i za umjetnost drugih dijelova Europe koja je u tom vremenu imala renesansne karakteristike. Renesansu dijelimo na ranu, tzv. Quattrocento (skraÊenica za 1400. godinu) i visoku renesansu, tzv. Cinquencento (skraÊenica za 1500. godinu).

Gotika je otkrila Ëovjeka i priznala svijet, a renesansni Ëovjek nastavlja to u smislu poistovjeÊivanja sa svijetom, ostvarujuÊi tako potpunu harmoniju mikrokozmosa i makrokozmosa. Ta suglasnost izmeu Ëovjeka i svijeta u ranom razdoblju renesanse izraæava se u stilskim karakteristikama koje bismo uglavnom mogli nazvati realistiËkim. Interes se usredotoËuje na pojedine elemente vizualne realnosti - prostor, volumen, anatomiju i svjetlost.

R

Pobjeda kulture nad opskurnoπÊu primitivnog Renesansa znaËi ponovno roenje ili preporod. S metaforama koje vuku porijeklo iz rjeËnika humanista govorilo se o ljudskom duhu „probuenom” iz dugog sna. Slavilo se „uskrsnuÊe” nakon tisuÊu godina zaborava. ObjaπnjavajuÊi pojam renesanse, filozof Friedrich Nietzsche je napisao da u tom razdoblju vidi dogaaj koji je „krio u sebi sve po20

zitivne snage kojima dugujemo modernu kulturu: oslobaanje misli, prijezir prema autoritetu, pobjedu kulture nad opskurnoπÊu primitivnog, zanos prema znanosti i znanstvenoj povijesti ljudi, oslobaanje pojedinca, æudnju za istinom i averziju prema izvanjskosti i samom efektu”. Ukratko „zlatno razdoblje ovog tisuÊljeÊa, unatoË svim svojim mrljama i nedostacima”.

Izum tiskarskog stroja Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija. Nikola Kopernik, Galileo Galilei i Giordano Bruno govore protiv geocentriËnog sustava.

Revolucionaran dogaaj u povijesti europske kulture XVI. stoljeÊa bilo je oblikovanje heliocentriËne hipoteze Nikole Kopernika, Ëije posljedice nisu samo izmijenile cijeli univerzum znanstvenog znanja, nego i sam poloæaj Ëovjeka u stvarnosti. Iako su Kinezi veÊ u VI. stoljeÊu rabili rezbarene drvene ploËe za umnoæavanje tekstova, a pokretna metalna slova koriπtena su za tiskanje u Koreji sredinom XIII. StoljeÊa, u Europi su se do sredine XV. stoljeÊa knjige umnoæavale prepisivanjem rukom, πto ih je Ëinilo skupima i rijetkima. Izum tiskarskog stroja koji se pripisuje Johannesu Gutenbergu omoguÊio je brzo πirenje znanja u renesansnoj Europi.

Umjetnik je bio univerzalno obrazovan Svijet u kojem je stvoren renesansni umjetnik bio je mnogo sloæeniji od svijeta njegovih prethodnika. Umjetnici su se druæili s filozofima i knjiæevnicima i bili su univerzalno obrazovani. Mnogi od njih su istodobno bili arhitekti, kipari, slikari, znanstvenici i pjesnici. UpuÊeni na prirodu, prouËavali su optiku i ustanovili zakonitosti linearne i zraËne perspektive. Ovladavanje zakonima perspektive bilo je samo najupadljivije otkriÊe u nizu revolucionarnih ostvarenja - uljano slikarstvo, rad u fresko-tehnici, ponovno pojavljivanje konjaniËkih statua i dr.

OtkriÊe i primjena perspektive Slikarstvo se zasniva, ili je bar tako izgledalo, na crteæu. ZnaËajan predmet prouËavanja umjetnika bilo je i ljudsko tijelo, njegova ljepota, crtaËki stil postao je prirodniji i realistiËniji. Tako su otkriÊe i primjena perspektive pretvorili crteæ u zajedniËki jezik svih umjetniËkih disciplina, jer su doveli do nastanka „nacrta” koji se na kraju pokazao pravom suπtinom umjetniËkog djela, Ëak viπe nego sama realizacija. Razvoj crteæa dovodi do niza pripremnih skica za