OLIMP 30

OLIMP-prelom 30

4/2/09

12:05

Page 10

OLIMPIZAM

Kongres za obnovu olimpijskih igara Nakon neuspjeha ideje o obnovi olimpijskih igara 1892. Coubertin se odmah posvetio organizaciji meunarodnog kongresa za osnivanje MOO-a i obnovu olimpijskih igara. No sad se posluæio malim trikom kako bi uopÊe osigurao odræavanja kongresa.

U program kongresa uvrstio je pitanje amaterizma i profesionalizma koje je veÊ dugo Ëekalo rjeπavanje Piπe Saπa Ceraj

ve je zapoËelo 25. studenoga 1892. godine u velikoj dvorani pariπke Sorbonne, prigodom proslave pete godiπnjice Union des Sports Athletiqués (Saveza atletskih πportova). Te veËeri velika dvorana sveuËiliπta bila je popunjena do posljednjeg mjesta. Studenti su zadivljeno promatrali uglednike toga vremena.

S

Prije svega vikonta Léona de Janzéa, kojega je Pierre de Coubertin postavio za predsjednika Saveza atletskih πportova. NazoËan je bio i rektor pariπkog sveuËiliπta Ocatave Gréard i predsjednik vrhovnog suda, princ Obolensky, koji je vodio proslavu obljetnice i dodjeljivao nagrade πportaπima.

Prve moderne OI u Ateni 1896. godine 10

Organizatori su æeljeli proslaviti godiπnjicu nizom πportskih priredaba i susreta zahvaljujuÊi potpori i razumijevanju utjecajnih ljudi poput slavnog astronoma Jenssena i filozofa Julesa Simona i Georga Picota. Coubertin je spretno iskoristio tu obljetnicu da bi predstavio svoju ideju o ponovnoj uspostavi olimpijskih igara. Proslava je zapoËela izvedbom Marseljeze i Ode, posebno skladane za tu prigodu. Slijedila su tri predavanja o povijesti i tjelesnom vjeæbanju. Goerge Bourdon izlagao je o antici, J. J. Jusserand, buduÊi veleposlanik Francuske u Washingtonu, o srednjem vijeku, a Pierre de Coubertin o „novim vremenima”.

Objava ideje i nerazumijevanje Na kraju svog govora Coubertin je iznio ideju o obnovi olimpijskih igara kako je i sam kasnije napisao - na senzacionalan naËin. Ideja je doËekana gromoglasnim pljeskom i odobravanjem, ali ne i pravim razumijevanjem πto Êe, naæalost, od samih poËetaka pratiti olimpijski pokret. Prisutni su bili puni dobre volje, ali bez razumijevanja za Coubertinovu ideju olimpizma, njegovih vrijednosti i naËela, zaboravljenih 1500 godina. Sve je to Coubertina stavljalo u teπku poziciju u kojoj se Ëesto osjeÊao vrlo osamljeno.

Druga velika prepreka objedinjavanju svjetskog πporta bilo je tadaπnje nerazumijevanje meu πportaπima i izostanak meusobne suradnje. Poklonici odreene πportske grane vjerovali su da Êe im bavljenje drugim πportom naruπiti πportsku formu pa su stoga zazirali jedni od drugih. Skloni promjenama bili su jedino plivaËi i tenisaËi.

Pripreme za kongres MOO-a U jesen 1893. godine Coubertin je proveo Ëetiri mjeseca u Americi gdje