OLIMP 29

OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 42

©PORT I ZNANOST

Ples pod maskama Pred πportom je teæak zadatak u borbi protiv predrasuda. Generacije nadolazeÊih πportskih struËnjaka morat Êe donekle izmijeniti postojeÊi model i uËiti mlade πportu kojemu je smisao suradnja, a ne suparniπtvo, meusobno poπtivanje, a ne dominacija, πportu koji Êe poticati jednakost izmeu ljudi i spolova, izmeu Ëovjeka i prirode Piπe Miroslav Hræenjak

vakodnevica koji put izgleda kao ples pod maskama. Uloge koje igramo, nalik onim filmskim, te identiteti s kojima se poistovjeÊujemo nisu niπta drugo nego maske. Ples, nalik onom po tankoj æici, zapravo je umijeÊe æivljenja. Prepoznajemo identitete poslovnih ljudi, identitete samozvanih muËenika, meu kojima su nerijetko i πportaπi…

Identiteti se grupiraju prema zajedniËkim obiljeæjima, pa tako dobivamo niæu, srednju ili viπu socijalnu klasu, ili viπi, srednji ili niæi menadæment i sl.

Grupe sliËnih identiteta s vremenom se poËinju meusobno odvajati od drugih grupa, stvara se privid sve veÊe razlike i odjednom, kad se glumci stope s ulogama, lica sa svojim maskama, poËinju problemi.

Profesionalne bolesti, primjerice, karakteristiËne su za toËno odreena radna mjesta i identitete - menadæerska bolest, strah od siromaπtva i otpor prema siromaπnima („Sit gladnom ne vjeruje„), ili gubitak inicijative, pasivnost i depresija („Veæi konja gdje ti gazda kaæe„). Stvoren je mehanizam koji u velikoj mjeri upravlja Ëovjekovim ponaπanjem, pomaæe mu u brzom procesiranju i kategoriziranju ljudi i situacija, u odluËivanju koga Êe se bojati, a

S

42

kome pokloniti. Pozadina svega postaje strah. Taj mehanizam kojeg posjeduje gotovo svatko (i gotovo svatko tvrdi da ga ne posjeduje) naziva se sustavom predrasuda.

Pozadina diskriminacije i zloËina Predmet predrasuda moæe biti bilo πto iz svakodnevnog æivota, npr. spol, nacionalnost, boja koæe, vjera, politiËka pripadnost, odreeni πport… O posljedicama predrasuda svjedoËi povijest kroz brojne rasne i vjerske diskriminacije. U novije su vrijeme aktualniji sukobi navijaËa, neredi na stadionima i sliËne pojave.

GovoreÊi o zloËinu, slovenski autor Iztok Simoniti, inaËe ugledni sveuËiliπni profesor s bogatim iskustvom iz meunarodnih odnosa, u svojoj knjizi Historia magistra mortis (Povijest kao uËiteljica smrti) tvrdi da su

svi veliki zloËini univerzalni po cilju, a specifiËni po naËinu. O univerzalnosti cilja svjedoËi sustavno, trajno i nemilosrdno obraËunavanje s Drugim. Na specifiËnost ukazuju razliËite metode uniπtavanja.

Dakle, u pozadini su opet predrasude. Bez obzira na to o kakvoj je vrsti nasilja rijeË i prema kome je usmjereno, ni jedan se pojedinac ne osjeÊa odgovornim za ponaπanje grupe - niti jedna pahulja u lavini ne osjeÊa se odgovornom. Kakav apsurd!

U pozadini nesigurnosti leæi Ëovjekova potreba za sigurnoπÊu. Ljudi se grupiraju prema nekim obiljeæjima da bi se osjeÊali sigurnima, stvaraju vlastita pravila grupe, postupno gube individualnost, priklanjaju se skupnim pravilima, a na kraju, osjeÊajuÊi se nadmoÊnima, napadaju drugu grupu koja po svemu ima ista obiljeæja kao i njihova, osim πto dolazi iz nekog drugog grada ili dræave, iz drugog vjerskog