OLIMP 29

OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 26

©PORTSKI MARKETING

Individualni πportaπi i πportski marketing Iako se Hrvatska moæe pohvaliti velikim brojem uspjeπnih vrhunskih πportaπa u odnosu na broj stanovnika, i dalje je teπko naÊi agencije ili menadæere koji su specijalizirani za struËno savjetovanje i promoviranje πportaπa. Pri tome se ne misli na πportske agente sumnjivih referenca, nego na pravnike, ekonomiste, financijske savjetnike… koji Êe svojim znanjem i iskustvom sa πportaπa skinuti onaj dio tereta koji nije dio njegove „osnovne djelatnosti” materski je status do 80-ih godina proπlog stoljeÊa bio jedina pristupnica olimpijskim igrama i æarko æeljenim olimpijskim medaljama. Samo amaterski πportaπi su po Coubertinovoj viziji smatrani Ëasnim. Jim Thorpe, pobjednik u petoboju i desetoboju na OI u Stockholmu 1912. ostao je bez medalja nakon πto se ispostavilo da se prije atletske karijere poluprofesionalno bavio bejzbolom.

Uvidjevπi da odredba o amaterskom statusu viπe ne odgovara razvitku i situaciji u vrhunskom πportu, Meunarodni olimpijski odbor 90-ih godina proπlog stoljeÊa ukida je u svim πportovima osim u boksu. ©portaπi istoËnog bloka odavno su bili „prikriveni” profesionalci zaposleni u dræavnim sluæbama, da bi se nesmetano mogli posvetiti samo treningu.

A

Piπe Manuela Senteri

Veliki u prvom planu

Puno radno vrijeme Dva su faktora koja danas odreuju uspjeh vrhunskog individualnog πportaπa: vrijeme i novac. ©portaπ koji æeli postizati vrhunske rezultate na meunarodnim natjecanjima ne moæe trenirati nakon radnog vremena. Vrhunski je πport danas na toliko visokoj razini da se mora smatrati zanimanjem koje zahtjeva puno radno vrijeme. Da bi se osigurali uvjeti za trening, odlasci na natjecanja i oprema potreban je novac.

Malo je individualnih πportaπa koji uspiju postiÊi globalnu popularnost i osigurati financijsku bezbriænost, kao 26

se poteπkoÊama susreÊe pri pokuπaju iskoriπtavanja marketinπkih moguÊnosti? ©portaπima koji su kategorizirani kao olimpijski kandidati ili korisnici Individualne skrbi o mladim πportaπima HOO isplaÊuje stipendije i pomaæe im naknadom raznih troπkova.

Ali veÊina njih, kao i svi πportaπi koje te kategorije ne obuhvaÊaju, u stalnoj su potrazi za dodatnim izvorima potrebnih financijskih sredstava. Ta sredstva uglavnom dolaze iz sponzorskih ugovora, a u sklopu tih ugovora lik πportaπa se najËeπÊe koristi u reklamama.

golfaπ Tiger Woods koji je u 2007. godini zaradio 73 milijuna dolara, πto je viπe od bilo kojeg drugog πportaπa.

VeÊina πportaπa uz velike napore i poteπkoÊe i bez struËne pomoÊi pokuπava osigurati novac potreban za postizanje rezultata.

Nije potrebno govoriti o πportaπima koji su medijskom eksponiranoπÊu postali globalne zvijezde i od sebe stvorili marku. O njima se obiËno skrbi cijeli tim struËnjaka, od agencija kao πto je IMG, preko lijeËnika do odvjetnika. No πto je s prosjeËnim hrvatskim vrhunskim πportaπem? S kojim

©portaπi kao manekeni nisu novost u hrvatskim medijima, jedan od prvih je, 70-ih godina proπlog stoljeÊa, bio plivaË Veljko RogoπiÊ, promovirajuÊi Pipi. U potrazi za sponzorima u posebno su nepovoljnoj situaciji πportaπi iz medijski manje eksponiranih πportova. VeÊina hrvatskih tvrtki koje se odluËe na sponzorstvo individualnih πportaπa rado se koncentriraju oko nekolicine veÊ afirmiranih. »esto im nedostaje interesa ili hrabrosti za ulaganje u mlade, perspektivne πportaπe ili one koji veÊ nisu stekli popularnost u nekom od πportova dnevno prisutnim u medijima. A upravo su to πportaπi za Ëije je sponzoriranje potrebno izdvojiti manje novca, uz realnu moguÊnost da u dogledno vrijeme steknu popularnost i opravdaju uloæeno. Stu-