OLIMP-prelom 27
6/18/08
11:10
Page 38
POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA
U Amsterdamu je roen olimpijski plamen Prije 80 godina u Amsterdamu su odræane 9. Olimpijske igre, koje Êe ostati zapamÊene po tome πto je tada prvi put zapaljen olimpijski plamen i otad je tradicija, a æene su postale vaæan dio olimpizma Piπe Tomica JamiËiÊ ajzasluæniji za dobivanje organizacije Olimpijskih igara u Amsterdamu 1928. godine bio je barun F. W. de Tuyll de Serooskerken (1851.-1924.). Zbog njegovih zasluga Nizozemci ga smatraju ocem svog πporta. Bio je osnivaË i prvi predsjednik nizozemskog olimijskog odbora, a od 1898. godine i prvi Ëlan MOO-a iz Nizozemske. Naæalost, barun nije doæivio Igre u svojoj domovini, ali njemu u Ëast ispred olimpijskog stadiona postavljen je kip πportaπa koji pozdravlja desnom ispruæenom rukom, olimpijskim pozdravom.
N
Narod spaπava Igre Usprkos nastojanjima baruna de Tuylla, odræavanje 9. Olimpijskih igara dovedeno je u pitanje jer se konzervativna veÊina u nizozemskom parlamentu sredinom dvadesetih godina protivila naumu da se πportaπi natjeËu i nedjeljom, pa je vlada povukla obeÊanih milijun guldena potrebnih za organizaciju Igara. Naπavπi se u teπkoj situaciji, organizacijski odbor pozvao je Nizozemce da dobrovoljnim prilozima pomognu u organizaciji Igara. Za dva tjedna skupljeno je 1,5 milijuna guldena i Olimpijske igre u Amsterdamu bile su spaπene.
Olimpijski plamen Olimpijske igre u Amsterdamu, koje su prvi put nosile sluæbeni naziv Ljetne olimpijske igre, unijele su novosti u organizaciju. Jedna, kasnije se pokazalo vrlo znaËajna novost, bio je olimpijski plamen. On nije postojao na dotadaπnjim Igrama, a poslije Amsterdama neizostavni je dio olimpijskog ceremonijala otvaranja. Bila je to ideja arhitekta olimpijskog stadiona Jana Wilsa, koji je ispred stadiona podigao toranj i nazvao ga maratonskim tornjem. Na vrhu je gorjela vatra, kao simbol vjekovne Ëovjekove teænje za jedinstvom i povezanoπÊu. Otad organizatori Igara nastoje upaliti olimpijski plamen na πto spektakularniji naËin, a taj sveËani Ëin povjeravaju u pravilu nekom poznatom πportaπu. Prvi olimpijski plamen u Amsterdamu upalio je πibicom radnik amsterdamske plinare.
ZnaËajan iskorak æenskog πporta Druga novost koja se pojavila na Olimpijskim igrama 1928. godine vezana je uz defile zemalja sudionica na ceremonijalu otvaranja. Prvi su stupali Grci, a posljednji domaÊini Nizozemci. Otad je takav raspored usvojen i na svim iduÊim Olimpijskim igrama. Igre u Amsterdamu doprinijele su velikoj afirmaciji æena u nastupu na toj najveÊoj svjetskoj πportskoj priredbi. Iako je πportaπica bilo samo desetak posto, ipak je napravljen znaËajan iskorak jer se njihov broj u odnosu na proπle Olimpijske igre viπe nego udvostruËio. Æene su dotad nastupale u nekim πportskim granama, a u Amsterdamu su prvi put nastupile u atletici i gimnastici.
Tri πportska mjeseca
Nogometna reprezentacija Jugoslavije prije susreta s reprezentacijom Portugala na OI 1928. godine
10
Igre je sluæbeno otvorio princ Hendrik 17. svibnja 1928., a zatvorene su nakon gotovo tri mjeseca. Sudjelovala su ukupno 2883 natjecatelja (277 æena) iz 46 zemalja,