OLIMP 26

OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 20

UMJETNOST I ©PORT

Motivi πporta u umjetnosti starog Egipta Brojni crteæi i slike na zidovima grobnica pruæaju nam predodæbu o svakodnevnom æivotu.

Egipatski je narod tisuÊljeÊima njegovao odreeni sustav tjelovjeæbe i πporta. Vitki, plemenito oblikovani likovi ovjekovjeËeni kroz egipatsku umjetnost vjeæbali su prema redovitom sustavu tjelesnoga odgoja Piπe Diana ©imek

Lov na ptice s bumerangom. Slika na πtukaturi iz Nebamunova groba u Tebi, 1400. godine pr. Kr. 20

rva naselja nastala su u VI. tisuÊljeÊu pr. Kr., a kasnije i dvije dræave, Donji Egipat u podruËju delte Nila, te Gornji Egipat juæno od delte Nila. Oko 3100. godine pr. Kr. kralj Narmer iz Gornjeg Egipta osvojio je Donji Egipat, stvorio prvu jedinstvenu dræavu i utemeljio I. dinastiju egipatskih faraona. Stvorena je temeljna hijerarhija s faraonom na vrhu, koji je smatran sinom boga Raa, bogom Horosom. Egipat je bio apsolutna teokratska monarhija. Staroegipatska kultura razvila je mnogobrojne znanosti: medicinu, matematiku, povijest, astronomiju, geometriju i dr. Sva literatura, kao i egipatski spomenici, pisana je hijeroglifima na papirusu ili u kamenu.

P

Kolebanje izmeu konzervativizma i inovacije Stara dræava ime je koje se obiËno pripisuje III. tisuÊljeÊu pr. Kr. kada je drevni Egipat dostigao prvi civilizacijski vrhunac. Protezala se kroz vrijeme vladavine III. do VI. egipatske dinastije 2686.-2181. godine pr. Kr. Osnovni oblici egipatskih ustanova, vjerovanja i umjetniËkih shvaÊanja uobliËeni su tijekom nekoliko prvih stoljeÊa tog dugog razdoblja i stalno su se ponovo potvrivali do samog kraja. Egipatska umjetnost koleba se izmeu konzervativizma i inovacije, ali nikad nije bila statiËna. Neka od njenih ostvarenja presudno su utjecala na grËku i rimsku umjetnost.

Naπe poznavanje egipatske civilizacije poËiva na grobnicama i njihovom sadræaju. To nije sluËajno, jer su te grobnice bile sagraene da traju vjeËno.

EgipÊani su opremali grobnice kao neku vrstu replike svoje svakodnevice da bi njihov duh “ka” u zagrobnom æivotu mogao uæivati u istim zadovoljstvima u kojima su oni uæivali. Tijela su se nakon smrti mumificirala, spremala u sarkofage i pohranjivala u grobnu komoru. To je bio postupak kojim se tijelo konzerviralo da bi se oËuvalo od propadanja u skladu s vjerovanjem EgipÊana da duπa nastavlja æivjeti na drugom svijetu samo ako je tijelo saËuvano. Postupak se primjenjivao samo na faraone i malobrojne plemiÊke kaste okupljene oko carskog dvora. Ostatak je stanovniπtva vjerovanje o zagrobnom æivotu i potrebi oËuvanja tijela ispunjavao na simboliËkoj razini figuricama nazvanim πauabti, koje bi se polagale u grob s pokojnikom.

Uzoran primjer grobnica je mastaba ili krnja piramida obloæena opekom ili kamenom, podignuta iznad grobne ko-