UMJETNOST I ©PORT
U
Motivi πporta u umjetnosti Starog Rima Iako su veÊinu toga preuzeli od Grka, Rimljani su stvorili dvije nove tehnike u kiparstvu lijevanje u bronci iz kalupa i izrada realistiËnih gipsanih portreta. Bili su osobito vjeπti u prikazivanju dubine prostora i u dokumentarnom i identifikacijskom pristupu modeliranju lica ljudi na reljefima Piπe Diana ©imek
vod u rimsku umjetnost je umjetnost EtruπËana koja se razvija u isto vrijeme kad i kretska i mikenska kultura. Freska mladih boksaËica na drvenoj podlozi iz Akrotirija, Thera, naslikana je oko 1500. godine pr. Kr. Kao i u orijentalnom stilu grËkog slikarstva, i te su æenske figure raene po uzoru na Egipat. OËi su im un face dok su glava i tijelo iz profila. AntiËka je po stilu i naËinu izvedbe, odnosno po stanju oËuvanosti, bogatstvu boje i naturalistiËkoj obradi oblika. Grad Akrotiri nije poznat kao minojska kolonija, ali postoji jasna veza izmeu freski na Kreti i onih na Theri, jednako kao i izmeu tipova graevina i drugog kulturnog dobra tih dviju religija.
Kopirana veÊina grËkih djela GrËki i rimski pisci datiraju osnivanje Rima po olimpijadama u kasnije antiËko doba πto je prihvaÊena i danas te se konvencionalno uzima treÊa godina VI. olimpijade ili 753. godina pr. Kr. O rimskoj umjetnosti moglo bi se mnogo viπe pisati i govoriti iako su veÊinu toga preuzeli od Grka, kao πto su to klasiËne skulpture koje su kopirali i prema kojima poznajemo
Reljef Ëetveroprega na trkaliπtu, II. st. pr. Kr. 44