OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 42
©PORT I ZNANOST
Bitka protiv iluzija ©port, Ëini se, ne koristi svoje nevjerojatne moguÊnosti za borbu protiv stresa. BuduÊi da se Ëesto kaæe da je u πportu sve mjerljivo, javnosti je nametnuta iluzija da neπkolovani treneri Ëesto postiæu bolje rezultate od πkolovanih. Katkad i postiæu, ali ljudska pustoπ koja ostaje iza rezultata po svaku cijenu nije mjerljiva
Piπe Miroslav Hræenjak
aπe fiziËko zdravlje ne ovisi samo o klicama i bolestima moramo uzeti u obzir i koliËinu stresa u vlastitom æivotu i naËin na koji se suoËavamo s tim. Iako stresno stanje nastaje zbog raznih dogaaja, koji mogu biti i pozitivni i negativni, ipak je za veÊinu stres definiran kroz negativne osjeÊaje ili vjerovanja koja se javljaju kada ljudi procijene da se ne mogu suoËiti sa zahtjevom okoline. Brojna znanstvena istraæivanja utvrdila su jasnu vezu izmeu stresa i Ëovjekova zdravlja. Ako je naπ organizam izloæen prevelikom ili predugom stresu, centri u mozgu postaju zaguπeni neugodnim porukama. Aktivacijom endokrinog sustava ubrzava se rad srca, potiËe se oslobaanje glukoze (πeÊera) iz jetre i cijeli se organizam aktivira za suËeljavanje s prijetnjom. Dugotrajni stres dovodi organizam do faze iscrpljenja, a kao posljedica toga nastaju brojna psihosomatska oboljenja. NajveÊe povezanosti izmeu stresa i takvih oboljenja utvrene su kod poviπenog tlaka, Ëira na æelucu, bolesti srca i krvnih æila, infarkta, astme, koænih bolesti, alergija, tegoba s kraljeπnicom, dijabetesa i karcinoma. Dugotrajni stres moæe uzrokovati kroniËan umor, depresiju, napade plaËa, panike, fobije, utjecati na spolnu æelju, menstrualne poteπkoÊe i sl.
N
Pozitivne vrijednosti ©port i tjelovjeæba veÊini ljudi predstavljaju zdravo i svrsishodno provoenje slobodnog vremena, te poæeljan naËin prevencije stresa ili ublaæavanja njegovih posljedica. Ciljani proces vjeæbanja podiæe razinu emocionalnog i fizioloπkog optereÊenja, te pojaËava aktivnost raznih receptora. Na taj je naËin πportaπima moguÊe usaditi pozitivne vrijednosti, izoπtriti im moÊ percepcije, te ih odgojiti da u kasnijem æivotu uspjeπno prevladaju stres. S druge strane, nestruËan pristup u radu sa πportaπima u uvjetima pojaËanog emocionalnog i fizioloπkog optereÊenja moæe prouzroËiti nesagledive posljedice na zdravlje te organizam staviti u stanje trajnog stresa. Doziranje optereÊenja u πportu sliËno je doziranju medicinske terapije u lijeËenju bolesti. Precizna dijagnostika stanja, odabir adekvatne metode ili lijeka moæe rezultirati izljeËenjem neke bolesti. Meutim, uzimanje sredstava protiv bolova u velikoj koliËini zbog ozlijede meniska neÊe pomoÊi bræem oporavku koljena, iako Êe onome koji 42