OLIMP 23

OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 44

Geometrijski stil

UMJETNOST I ©PORT

Motivi πporta u antiËkoj umjetnosti ©port i tjelesna aktivnost su u velikoj mjeri utjecali na naËin gledanja, ocjenjivanja i stvaranja umjetniËkog djela. Slike i skulpture, bilo da su predstavljale atleta s olimpijskih igara ili boæicu Artemidu s lukom i strijelom, uvijek su prikazivane u skladu i sjaju savrπenih tjelesnih mjera s plemenitim kretnjama

Piπe Diana ©imek

Amfora ukraπena geometrijskim ornamentima iz 750. godine pr. Kr.

ovijest umjetnosti, posebice slikarstvo i kiparstvo, obiluje nizom djela koja govore o zanimanju umjetnika za psihofiziËke vrijednosti ljudskog lika i æelji da ih sjedine u jedno te time izraze svoju iskonsku teænju prema savrπenstvu.

Kao poËetak spajanja tih dviju domena s treÊom, umjetniËkom, najbolje je potraæiti izvore u antici, gdje je usredotoËenost u svim podruËjima æivota - pa tako i u centru umjetnikove pozornosti i srediπtu njegovog stvaranja - upravo bio Ëovjek.

P

Stav prema kojem je Ëovjek mjerilo svih stvari inkorporiran je i u samu grËku religiju, jer grËki su bogovi pravi predstavnici ljudske prirode, sa svim svojim vrlinama i manama. Umjetnici su svoje bogove æeljeli prikazati kao ideale fiziËkog savrπenstva, a o tome najbolje svjedoËe njihova djela i pisani izvori kao svojevrsne kritike, povijesti ili teorije umjetnosti. ©port i tjelesna aktivnost su u velikoj mjeri utjecali na naËin gledanja, ocjenjivanja i stvaranja umjetniËkog djela. Slike i skulpture, bilo da su predstavljale atleta s olimpijskih igara ili boæicu Artemidu s lukom i strijelom, uvijek su prikazivane u harmoniji i sjaju savrπenih tjelesnih mjera s plemenitim kretnjama.

44

PoËetak olimpijskih igara, 776. godina pr. Kr, polazna je toËka grËke kronologije. U to je vrijeme dostignut i vrhunac najstarijeg karakteristiËno grËkog stila u umjetnosti, tzv. geometrijskog stila. Poznajemo ga s oslikane keramike i sitne skulpture. KeramiËka proizvodnja je stvorila svoj stil s karakteristiËnim oblicima i ukrasima koji su se razvijali postupno. Grci su prije svega vodili raËuna o namjeni predmeta, i to je, a ne estetski razlozi, obiËno odluËivalo kakav Êe biti oblik vaze. Najbrojnije su bile amfore, zatim hidrija za noπenje vode s izvora, krater upotrebljavan za mijeπanje vina s vodom i dr. Keramika je najprije bila ukraπena apstraktnim πarama - trokutima, πahovskim ornamentom i koncentriËnim krugovima. Javlja se i oblik meandra, a nisu rijetki ni linearni ukrasi πto u vodoravnim linijama teku oko oblog tijela posude. Oko 800. godine pr. Kr. u sklopu geometrijskog ornamenta javljaju se ljudski i æivotinjski likovi, ali samo kao stilizirane figure. U zreloj fazi ovoga stila figure su postavljene u izuzetno sloæene kompozicije i scene. Organske i geometrijske elemente teπko je razlikovati jer su figure slikane u stilu ornamenta, pojednostavljene, geometrizirane, ponavljaju se uvijek s istim razmakom popunjavajuÊi prostor izmeu dekoracije ili se stapaju s njom. Primjer iz VII. st. pr.

Kr. koji se nalazi u Nacionalnom muzeju u Ateni prikazuje Ëovjeka s tijelom u obliku dvostruke sjekire i tankim strukom, stoji na kolima koje vuku dva stilizirana konja.

Orijentalni stil U orijentalnom stilu, prikaz figura se vidljivo mijenja, kao πto sam naziv kaæe, prevladava snaæan utjecaj iz Egipta i s Bliskog istoka. U tom razdoblju izmeu 725. i 650. godine pr. Kr. umjetnost je absorbirala mnoπtvo krivolinijskih motiva - spirale, prepleti, palmete i rozete, ali oni ispunjavaju bitno manje prostora od prethodnog, dok su figure dobile na veliËini i narativnoj preciznosti.

Arhajsko razdoblje S takozvanim arhajskim razdobljem (600. - 480. godina pr. Kr.) poËinje stvarno razdoblje antike, odnosno procvat umjetnosti, ne samo u keramici, nego i u monumentalnoj arhitekturi i skulpturi.

Arhajske vaze su znatno manje, a njihova slikana dekoracija poprima prizore iz mitologije, legendi i svakodnevnog æivota.

Postupno se dolazi do naturalistiËkog prikazivanja ljudskih likova u razliËitim poloæajima i radnjama. Grci su izuzetno ci-