OLIMP 23

OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 10

OLIMPIZAM

Petoboj muza PokretaË modernog olimpijskog pokreta barun Pierre de Coubertin doæivljavao je olimpizam kao cjelinu koja obuhvaÊa treniranje ljudskog tijela i kultiviranje intelekta i duha, Ëija harmonija predstavlja dobro odgojenog i obrazovanog Ëovjeka. PovodeÊi se za tom idejom æelio je stvoriti ozraËje u kojem Êe πportaπi i umjetnici inspiraciju nalaziti jedni u drugima Piπe Zrinko »ustonja

Pierre de Coubertin

10

a 4. olimpijskom kongresu koji je odræan u Parizu 1906. godine, oko 60 umjetnika predloæilo je Meunarodnom olimpijskom odboru uvoenje natjecanja u umjetnosti na olimpijskim igrama. Prijedlog je usvojen i na V. olimpijskim igrama 1912. godine u Stockholmu organizirano je prvo olimpijsko natjecanje u arhitekturi, kiparstvu, glazbi, slikarstvu i knjiæevnosti, kasnije nazvano petoboj muza. Sva djela u navedenim podruËjima bila su inspirirana πportom i πportaπima, a najboljima su dodijeljene zlatne, srebrne i bronËane olimpijske medalje.

Ideja o odræavanju kulturnih i umjetniËkih sveËanosti u sklopu proslave olimpijskih igara ugraena je u same temelj olimpijskog pokreta. PokretaË modernog olimpijskog pokreta barun Pierre de Coubertin doæivljavao je olimpizam kao cjelinu koja obuhvaÊa treniranje ljudskog tijela i kultiviranje intelekta i duha, Ëija harmonija predstavlja dobro odgojenog i obrazovanog Ëovjeka. PovodeÊi se za tom idejom Coubertin je æelio, baπ kao i u antiËko doba, stvoriti takvo ozraËje u modernom druπtvu u kojem Êe πportaπi i umjetnici inspiraciju nalaziti jedni u drugima. Svoju teænju za uspostavljanjem Ëvrstih veza izmeu πporta i umjetnosti Coubertin je saæeo i u Olimpijskoj povelji istiËuÊi tri najvaænije sastavnice olimpijskog pokreta - πport, kulturu i obrazovanje.

PoËetnih pet kategorija olimpijskog natjecanja u umjetnosti kasnije je naraslo u podugaËku listu kategorija i potkategorija. Promijenjen je i prethodni preduvjet da sva umjetniËka djela moraju biti inspirirana πportom, dopuπtajuÊi umjetnicima potrebnu πirinu izraæavanja.

Olimpijsko natjecanje u umjetnosti obilovalo je razliËitim problemima, prije svega u odnosu na definiranje pravila natjecanja. Tako se pravila mijenjaju od jednih olimpijskih igara do drugih, oviseÊi u najveÊoj mjeri o samom organizatoru. Mnogo se raspravljalo i o neuniverzalnosti, odnosno lokalnom znaËaju natjecanja u umjetnosti, jer su na njemu sudjelovali gotovo iskljuËivo umjetnici iz Europe i vrlo je malo natjecatelja s drugih kontinenata koji su uspjeli odnijeti koju medalju.

N