OLIMP-prelom 21/2006
1/2/07
16:35
Page 30
OBLJETNICA: 140. godiπnjica roenja i 60. godiπnjica smrti Franje BuËara
Otac hrvatskog sporta BuËar je bio nenadmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, spretan propagator i plodan publicist. Ujedno, najzasluæniji je za osnivanje nekih strukovnih πportskih saveza i Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine Piπe Zdenko JajËeviÊ z ime Franje BuËara najbolje pristaje epitet - otac hrvatskog πporta. U temeljima hrvatske tjelovjeæbe, modernog πporta, olimpizma, sokolstva i brojnih drugih aktivnosti vezanih uz ovu djelatnost, stalno je prisutan lik marljivog i ingenioznog Franje BuËara. BuËar je roen 25. studenoga 1866. u Zagrebu. Maturirao je 1886. godine na KlasiËnoj gornjogradskoj gimnaziji, a diplomirao 1895. na filozofskom fakultetu - grupa povijest i zemljopis.
U
Studij u Stockholmu U travnju 1892. BuËar se javio na natjeËaj za studij na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu, kojega je raspisao Odjel za bogoπtovlje i nastavu na inicijativu Izidora Krπnjavija, predstojnika tog odjela. BuËar se sjajno snaπao na tada najuglednijoj svjetskoj ustanovi za πkolovanje visokostruËnih kadrova za tjelesni odgoj i πport. Brzo je nauËio πvedski jezik i sklopio brojna poznanstva s tada uglednim europskim πportskim djelatnicima. Na poziv Krπnjavija, BuËar se morao prije zavrπetka studija vratiti u Zagreb. Odmah je prionuo organiziranju TeËaja za uËitelje gimnastike koji je zapoËeo radom 1. listopada 1894. godine. Za uspjeπan rad na organizaciji i provedbi TeËaja car Franjo Josip I. odlikovao je BuËara posebnom zlatnom me-
daljom. Godine 1897. proπirio je svoju diplomsku radnju i preveo je na njemaËki: Geschichte des Protestantismus in Kroatien. Iste je godine s tom temom poloæio doktorat na SveuËiliπtu u Grazu.
PokretaË modernog πporta u Hrvatskoj Kao ak osnovne i srednje πkole BuËar se bavio raznim πportskim granama. Klizao je na Maksimirskom jezeru, vjeæbao gimnastiku u Hrvatskom sokolu, plivao je i vozio bicikl. Bavio se i jahanjem, streljaπtvom, veslanjem i ribolovom. Za boravka u ©vedskoj BuËar je upoznato do tada njemu posve nepoznate πportove. ©portsko je znanje obogaÊivao posjetima europskim πportskim centrima i redovitim praÊenjem struËne literature. Kao aktivni natjecatelj BuËar je nastupao u πportskoj gimnastici, klizanju, skijanju i maËevanju. Postigao je samo jedan zapaæeniji rezultat: drugo mjesto u “strmoj voænji” na skijaπkom natjecanju u Pragu 1896. godine. Nakon upoznavanja s osnovnim pravilima i tehnikom igre, BuËar je i dalje radio na popularizaciji i daljnjem razvoju pojedinih πportskih grana. Bio je iznimno uporan u svladavanju otpora koji se javljao prilikom pojave πporta u jednoj u osnovi konzervativnoj sredini. BuËar je bio nenadmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, spretan propagator i plodan publicist. Ujedno, najzasluæniji je za osnivanje nekih strukovnih πportskih saveza i Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine.
Borba za unapreenje nastave tjelovjeæbe
Franjo BuËar (leæi dolje) na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu 1893. godine
2
Dvije godine nakon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastike, 28. svibnja 1898. godine, osnovano je Druπtvo za tjelesni uzgoj. Ali, malo se toga promijenilo u nastavi tjelovjeæbe. Jedino je BuËar mukotrpnim radom ostvario male pomake. Tako je 1904. u sklopu Hrvatskog druπtva za unapreenje uzgoja osnovao Sekciju za promicanje tjelesnog uzgoja. Godine 1907. unutar Druπtva hrvatskih srednjoπkolskih profesora osnovan je Odbor za tjelesni odgoj i πkolsku higijenu. Jedan od uspjeha Odbora bilo