OLIMP 21

OLIMP-prelom 21/2006

1/2/07

16:33

Page 14

OLIMPIZAM

Olimpijske akademije - nositelji olimpijskog obrazovanja Olimpizam kao svjetski pokret nikad se nije, niti se moæe zadovoljiti samo organiziranjem olimpijskih igara. Ideja olimpizma je plemenitija i uzviπenija, a ostvaruje se ponajprije, ako ne i iskljuËivo, putem olimpijskog obrazovanja

Piπe Zrinko »ustonja

ek πto je napustio mjesto predsjednika Meunarodnog olimpijskog odbora, francuski barun Pierre de Coubertin 1927. godine piπe: “Nisam bio u stanju zavrπiti ono πto sam æelio dovesti do savrπenstva. Vjerujem da bi centar za prouËavanje olimpizma viπe od bilo Ëega drugoga mogao pomoÊi oËuvanju i nastavku onoga πto sam zapoËeo i sprijeËiti olimpijski pokret da skrene u pogreπnom smjeru” (http://www.ioa.org.gr/ioa.htm). Te rijeËi pokretaËa modernog olimpijskog pokreta bile su prva najava osnivanja akademske institucije zaduæene za prouËavanje olimpizma, oËuvanje olimpijske ideje, πirenje pedagoπkih i humanistiËkih svjetonazora o sportu, povezivanje sporta i kulture i davanje veÊeg i πireg smisla olimpijskim igrama od pukog sportskog natjecanja i lova na rekorde.

T

Meunarodna olimpijska akademija Joπ prije Drugog svjetskog rata, predsjednik organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine Nijemac Carl Diem i tajnik GrËkog olimpijskog odbora Ioannis Ketseas predlagali su osnivanje centra za prouËavanje olimpizma. Svoju ideju poËeli su ostvarivati neposredno nakon rata, da bi 14. lipnja 1961. godine napokon i sluæbeno s radom zapoËela Meunarodna olimpijska akademija. U GrËkoj, uz same arheoloπke ostataka antiËke Olimpije, niklo je svjetsko akademsko srediπte za prouËavanje i promoviranje olimpizma i svih njegovih filozofskih, kulturoloπkih, socioloπkih, povijesnih, ekonomskih, etiËkih, odgojnih i drugih aspekata. U poËetku se spavalo pod πatorima, a danas Meunarodna olimpijska akademija raspolaæe kampusom koji prima 250 ljudi,

Kampus Meunarodne olimpijske akademije u Olimpiji

14