OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 46
FILATELIJA I SPORT
PouËan hobi
koji povezuje ljude Danas gotovo ne postoji sportska disciplina koja nije zastupljena na poπtanskim markama. U svijetu je tiskano viπe tisuÊa maraka na kojima su sportski motivi. To dovoljno pokazuje u kojoj je mjeri sport zastupljen na poπtanskim markama i omiljen meu filatelistima, osobito mlaima Piπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊ literaturi se nastanak poπtanske marke najËeπÊe veæe uz Engleza Rowlanda Hilla i njegovu poπtansku reformu koju je napisao i objavio u broπurici "Poπtanska reforma, njena uloga i znaËenje" 1837. godine. U njoj je, meu ostalim, predloæio uvoenje poπtanske marke kao naËina naplate poπtarine. Nakon trogodiπnje rasprave u engleskom parlamentu o primjeni reforme izmeu Generalne direkcije poπta i javnosti reforma je prihvaÊena 1840. Tako su 6. svibnja te godine puπtene u promet prve poπtanske marke Penny Black i Penny Blue (vrijednosti jednog, odnosno dva penija), nakon Ëega su i ostale dræave svijeta slijedile britanski primjer. Otkako je 1840. izdana prva poπtanska marka, veÊ je 1841. u oglasu u londonskom Timesu objavljena i prva vijest o skupljanju maraka. ProuËavanje povijesti maraka i pojedinosti o njima poËinje oko 1860. Prvi filatelistiËki katalozi pojavljuju se 1861., a prvi album 1862. objavljen je u Francuskoj. Prvi filatelistiËki Ëasopis izaπao je 1861. u Engleskoj. RijeË filatelija je francuska kovanica (philos+atelia) koja je nastala iz francuskog i grËkog jezika, a stvorio ju je Francuz Georges Herpin 1864. Na grËkom filos znaËi prijatelj, a ateleia na francuskom frankiranje. Filatelija je sustavno skupljanje u povezanu cjelinu (zbirku) poπtanskih maraka i drugih oznaka o naplati usluga za poπtanske poπiljke, te materijala koji se odnosi na njihovu povijest i upotrebu. Pod time se podrazumijeva skupljanje, prouËavanje, obrada i katalogizacija,
U
46
Ëuvanje, izlaganje, razmjena i drugu manipulaciju poπtanskim markama, æigovima, vrijednosnicama i drugim cjelinama vezanim za poπtanski promet.
Viπe od razonode Prvi filatelisti teæili su skupiti πto veÊi broj razliËitih maraka svih izdanja koja su izlazila u svijetu, bilo æigosanih bilo neæigosanih. Meutim, pojavom sve veÊeg broja poπtanskih maraka diljem svijeta ubrzo se razvilo tzv. tematsko skupljanje prema motivima koji su prikazani na poπtanskim markama (cvijeÊe, æivotinje, sport, umjetniËka djela, turizam, arheologija, sakralni motivi, heraldika, folklor itd.). U tematske zbirke obiËno se svrstavaju neæigosane marke. Danas, kada mnoga izdanja, osobito prigodna, ne sluæe samo frankiranju poπtanskih maraka, nego su postala i sredstvo promidæbe, dnevno se pronalaze i nova podruËja sabiranja. Filatelija nije samo razonoda nego ima gospodarsko i kulturno znaËenje. Skupljanje maraka omoguÊuje stjecanje mnogih informacija o zemljopisu, povijesti, gospodarstvu, kulturi, sportu, prirodnim ljepotama… neke zemlje, a razvija i neke pozitivne navike (preciznost, sustavnost, estetski ukus). Danas se filatelija u nekim zemljama predaje kao pomoÊni nastavni predmet.
Sportska filatelija Igra, njegovanje i provjera tjelesnih sposobnosti imalo je veliku vaænost od samog poËetka ljudske povijesti. Sportom
PRVE GR»KE MARKE IZ 1896. su se bavili joπ stari EgipÊani, Perzijanci, Rimljani, a pravi je procvat sport doæivio kod Grka, koji su voljeli natjecanja, te su ih uvrstili u sastavni dio plemenskih i vjerskih sveËanosti. Prve povijesno utvrene Olimpijske igre koje su organizirali stari Grci zabiljeæene su 776. godine prije Krista, a posljednje su odræane 393. godine, kada ih je rimski car Teodozije ukinuo. Suvremeni sport se razvija u razdoblju od 17. do 19. stoljeÊa, a posebice veliku ekspanziju doæivljava u 20. stoljeÊu. U sadaπnjim druπtvenopolitiËkim odnosima sport je prerastao svoje granice, te je tako postao moÊan druπtveno-politiËki Ëimbenik u promociji suverenih zemalja, ali i etniËkih skupina koje se bore za samoodreenje i pravo na vlastitu dræavu. S druge strane, sportski porazi se ponekad doæivljavaju kao nacionalne tragedije, a pobjede se pretvaraju u nacionalne euforije. Danas gotovo ne postoji neka sportska disciplina koja nije zastupljena na poπtanskim markama. U svijetu je tiskano viπe tisuÊa maraka na kojima su sportski motivi. To dovoljno pokazuje u kojoj je mjeri sport zastupljen na poπtanskim markama i u kojoj je mjeri omiljen meu filatelistima, osobito mlaima. Poπtanske se marke mogu naËelno skupljati prema sportskim disciplinama ili prema vrstama natjecanja. Tako se mogu skupljati poπtanske marke prema sljedeÊim temama: olimpijske igre, svjetska prvenstva, europska prvenstva, meunarodna regionalna natjecanja, nacionalna