OLIMP 18

OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 44

SPORTSKA ARHITEKTURA

Maksimirske igre Olimpijske graevine, Ëak i kada bi se svake igre u sljedeÊih 50 godina odræavale na istom mjestu, bile bi pune 180 dana, a prazne ili poluprazne 18.070 dana!

Piπe Kreπimir Ivaniπ to je sportska infrastruktura? Kome i Ëemu sluæi, od Ëega i kako nastaje?

Tko je odræava i njome upravlja?

Sportske graevine su zgrade i ureene vanjske povrπine (na tlu, snijegu, ledu, vodi ili zraku) namijenjene igri i zabavi, odmoru i rekreaciji, odgoju i obrazovanju, sportskom vjeæbanju i natjecanju...

Skup planiranih i izvedenih graevina (od igraliπta za naselja, vrtiÊe ili πkole do boriliπta za meunarodna natjecanja), usklaen s potrebama, zahtjevima i moguÊnostima sredine Ëini kvalitetnu mreæu javnih sportskih graevina ili piramidu integralnog sustava sportske infrastrukture. Javna sportska infrastruktura je dio komunalnog standarda. Vrstom, kvalitetom, koliËinom i rasprostranjenoπÊu svjedoËi o udjelu sporta i dokolice u civilizaciji i kulturi vlastite sredine, uvaæavanju javnog interesa i o naËinu raspolaganja javnim financijama.

Dogradnjom sportske infrastruktura u Republici Hrvatskoj, nuæno je rijeπiti osnovne nedostatke: koliËina, kvaliteta i rasprostranjenost ne zadovoljavaju potrebe i zahtjeve; tehnoloπka zastarjelost uzrokuje skupo odræavanje; nepostojanje suvremenih standarda te nerealni i nestruËni programi dovode do realizacija iznad potreba i moguÊnosti sredine; naslijee otuenog odluËivanja, megalomanija i diletantizam joπ optereÊuju naπe, osobito kapitalne, projekte i realizacije.

Prethodne definicije su opÊa mjesta ciljeva i dijagnoza stanja. Kako do ciljeva uz izbjegavanje neprilika?

©

Glavni investitor “puk” Uspjeh svakog projekta financiranog javnim proraËunom ovisi o jasno izraæenom javnom interesu, pretoËenom u kvalitetne i realne planove, provedene uz kontrolu javnosti.

44

Piramidu sportske infrastrukture Ëini kvalitetna osnovica namijenjena primarnim potrebama s vrhom od realnih i odræivih centara za natjecateljski sport.

Iako nam je i osnovica nedovoljna kvalitetom i koliËinom, naËin izgradnje vrhunskih graevina upozorava i zahtijeva promjene, veÊ i zbog nesrazmjera utroπenih javnih sredstava i postignutih rezultata.

Izgradnju za velika natjecanja prati epidemija politiËke euforije, programske megalomanije te financijske i ekoloπke neodgovornosti. Nakon kratkotrajnih igara i otrjeænjenja, glavni investitor, “puk”, joπ dugo plaÊa uzaludno odræavanje “bijelih slonova” dok zaËetnici megalomanije u pravilu ostaju anonimni i neduæni.

Mega-kapaciteti graeni za “velike” igre su, uz pretpostavku æivotnog vijeka od 50 godina, popunjeni samo 15 dana!

Olimpijske graevine, Ëak i kada bi se svake OI u sljedeÊih 50 godina odræavale na istom mjestu, bile bi pune 180 dana, a prazne ili poluprazne 18.070 dana!

Sportska infrastruktura treba doprinositi kvaliteti urbanog æivljenja, a ne biti skup krupni otpad koji se ne moæe reciklirati.

Pouke iz Sydneya i Atene U Sydneyu je 2000. godine sagraena najveÊa u svijetu koncentracija olimpijske sportske infrastrukture.

Danas je Olimpijski centar u Homebush Bayu napuπten, uz izuzetak Aquatic Centrea, olimpijskog plivaliπta.

Homebush je najskuplji svjetski primjer ignoriranja vaænosti postolimpijskog koriπtenja.

Planirano dokidanje sjeverne i juæne tribine stadiona zbog usklaenja s postolimpijskom potrebom nije

provedeno. Naime, ni stadion niti cijeli olimpijski kompleks nisu gradu potrebni. Sydney ima dovoljno svakodnevnih stadionskih kapaciteta na Sydney Cricket Groundu u srcu grada.

Pokrajinska vlada i grad sada raspisuju uzaludne natjeËaje za alternativno koriπtenje Olimpijskog centra koji se odræava iz javnih i sponzorskih fondova uz velike gubitke, a sporadiËna sportska i druga zbivanja nisu posjeÊivana zbog daleko atraktivnije ponude u srediπtu grada.

Predlaæe se i ruπenje olimpijskog kompleksa uz izuzetak Aquatic centra i konverzija u stambenu zonu.

Olimpijsko selo postalo je stambena zona sumnjive kvalitete. Jedini ekoloπki projekt “OI Sydney 2000” bio je montaæni stadion za odbojku na pijesku na Bondi Beachu, koji je demontiran nakon Igara.

Atensku vrlo sliËnu pouku opisala je kolegica GreguriÊ u Olimpu broj 17.

Pouka iz Barcelone Dalekovidnom, kompleksnom i mudrom planu urbane obnove Barcelone, Olmpijske igre 1992. bile su samo katalizator. Izvrsno organizirani planerski, administrativni, financijski i operativni sektori proveli su opseænu reurbanizaciju u kojoj je olimpijski sportski kompleks stajao samo pet posto ukupnih troπkova. Igre nisu ostavile “bijele slonove” niti mrtve zone, dapaËe, veÊina sportskih graevina joπ i danas je meu najposjeÊenijima i u gradu i u Kataloniji.

Pouka iz Münchena Najava Gradskog poglavarstva Zagreba o angaæiranju münchenskog aktera pri “dovrπenju” maksimirskog stadiona obavezuje na podrobniju analizu.