OLIMP 18

OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 34

HRVATSKA SELJA»KA STRANKA I ©PORT

Politika uvijek uz πport Prema uzoru na Ëeπki Sokol, a u cilju borbe protiv austrougarske hegemonije, u Zagrebu je 1874. osnovano Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol. Uskoro su se druπtva Hrvatskoga sokola poËela osnivati i u drugim gradovima, pa i izvan Hrvatske

Piπe Toni PetriÊ

ojavu tjelovjeæbenih organizacija i suvremenog πporta u drugoj polovici XIX. stoljeÊa europska je mladeæ svesrdno prihvatila. Zbog velikog interesa osnivaju se brojne tjelovjeæbene i πportske organizacije, koje se dobrano i omasovljuju. VeÊ tada politika pokazuje interes za tjelovjeæbu i πport jer, kako je u jednoj studiji ustvrdio sociolog dr. Sran Vrcan, ta je druπtvena djelatnost izrasla u socioloπki fenomen koji je u stanju istodobno okupiti viπe ljudi nego bilo koji politiËki i vjerski skup.

Radi odupiranja germanizaciji putem njemaËkog tjelovjeæbenog sustava u Pragu je 1862. osnovano GimnastiËko druπtvo praπko. Na prijedlog Emanuela Tonera to je druπtvo 1864. dobilo naziv Sokol, a idejne smjernice koje su iz njega proistekle nazvane su sokolski pokret ili, skraÊeno, sokolstvo. Prema uzoru na Ëeπki Sokol, a u cilju borbe protiv austrougarske hegemonije, u Zagrebu je 1874. osnovano Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol. Uskoro su se druπtva Hrvatskoga sokola poËela osnivati i u drugim gradovima, pa i izvan Hrvatske. Prigodom utemeljenja Hrvatskoga sokolskog saveza u Rijeci, 6. studenoga 1904. godine, u Hrvatskoj je djelovalo 168 sokolskih organizacija, 20 organizacija u BiH i 25 u Americi (juænoj i sjevernoj), s ukupno 15.000 Ëlanova.

P

Inicijativa Vladka MaËeka PreteËa Hrvatske seljaËke stranke, Hrvatska puËka seljaËka stranka, odmah je po osnivanju, krajem 1904. i poËetkom 1905. godine, poËela pridavati veliku paænju tjelovjeæbi i πportu, osobito Hrvatskom sokolu, najmasovnijoj hrvatskoj tjelovjeæbenoj organizaciji. Zbog domoljublja, Hrvatskom sokolu je tijekom I. svjetskog rata bilo zabranjeno djelovanje.

Mnogi djelatnici Hrvatskog sokola su uhiÊeni i osueni na brojnim veleizdajniËkim procesima. Ali veÊ pri kraju rata, 8. veljaËe 1918. godine, na tajnom sastanku u Varoπkoj pivovari u Zagrebu pokrenuta je obnova Hr-

6

vatskog sokola u borbi za osloboenje i samoopredjeljenje Hrvatske. Do obnove je doπlo 11. svibnja 1919. godine. U pripremi za osnivaËku skupπtinu Jugoslavenskog sokolskog saveza u Novom Sadu, 28. lipnja 1919., sokolski starjeπina i ugledni Ëlan HSS-a dr. Vladko MaËek je predloæio da se u novi sokolski savez ne smije uvlaËiti politika, a predloæio je da mu pristupi bugarska tjelovjeæbena organizacija Junak. Meutim, neposredno uoËi skupπtine MaËek je, prvi put u æivotu, uhiÊen i viπe od devet mjeseci proveo je u zatvoru. (Hrvatski sokol, Zagreb, 1922. str. 64). Prema MaËekovoj zamisli, savez se trebao zvati Jugoslavenski sokolski savez, ali su srpski delegati isforsirali naziv Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca. Tako je onemoguÊeno samostalno djelovanje sokolskih saveza u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji (ibid. str. 65). Taj postupak jasno je dao do znanja da Êe politiËki interes i utjecaj Srba biti presudan u novoosnovanom sokolskom savezu.

TreÊi hrvatski svesokolski slet Nezadovoljni politiËkim manipulacijama u Jugoslavenskom sokolskom savezu, sokolski djelatnici su 28. svibnja 1922. obnovili rad Hrvatskog sokolskog saveza. U sjevernoj su se Hrvatskoj osnivala nova druπtva Hrvatskog sokola. U svim tim aktivnostima HSS je iz sjene vukao odluËujuÊe poteze. Ali, HSS nije bio prisutan samo u Hrvatskom sokolu, nego je πirio svoj utjecaj i na πportske organizacije.

Tako je voa HSS-a Stjepan RadiÊ 19. listopada 1924. go-

Stjepan RadiÊ govori na otvaranju igraliπta I. hrvatskog graanskog πportskog kluba u Koranskoj ulici 19. listopada 1924.