OLIMP-prelom 18/2006
3/27/06
10:20
Page 18
RELIGIJA I SPORT
Dobri papa koji Ivan Pavao II., ili kako su ga posmrtno nazvali “Dobri papa”, u svom je pontifikatu mnogo govorio, pisao i Ëitao o sportu. Volio je pogledati utakmicu ili kakvo natjecanje, jer taj je papa zbilja bio papa πporta. Gotovo da nema πportskog fenomena o kojem nije progovorio suvremenim rjeËnikom Piπe don Vitomir ZeËeviÊ dlaskom Ivana Pavla II. πport je izgubio iskrenog i paæljivog prijatelja, iako nepomirljivog, koji put i "neugodnog" u sudovima. I njegovi su prethodnici, istina, pokazivali veliko poπtovanje prema πportskom fenomenu kao poËetnom znaku modernizma, ali nema sumnje da se pape Wojtyle moramo sjeÊati i kao “πportskog pape” u pravom smislu rijeËi. Kad je kardinal Karol Wojtyla izabran za Petrova nasljednika, prve su biografije otkrivale njegove πportske navike. U sljedeÊim godinama svijet su obiπle Papi “ukradene” snimke koje su ga pokazivale kako skija, pliva u bazenu ili se uspinje planinskom stazom. Nebrojne su fotografije iz ranijih dana s kojih je, ne znam gdje, skinuta praπina, a koje pokazuju mladog poljskog sveÊenika u kajaku ili s loptom. No, πportska je orijentacija Ivana Pavla II. daleko dublja nego πto pokazuju fotografije. Taj je prvosveÊenik, koji je izrekao i vaæne i oπtre rijeËi glede morala, meunarodne politike, ljudskih odnosa, kazao mnogo toga vaænog, pa i neugodnog o πportu. Evo nekih njegovih misli o tomu.
O
Vrednovanje tijela Dostojanstvo tijela, obrana odgojnih vrijednosti, vaænost πporta za osobe s posebnim potrebama… nema πportskog fenomena o kojem Ivan Pavao II. nije progovorio suvremenim rjeËnikom. Nije tako davna zabrinutost zbog rizika neËovjeËnih zastranjenja u suvremenom πportu, to je poziv na obvezu moralnosti u samom temelju πporta. Neke od tih reËenica trebale bi se zauvijek zadræati u mislima svih πportaπa: “©port je, iznad svega, vrednovanje tijela, napor da bi se dostigli idealni tjelesni uvjeti… ©port je agonizam, natjecanje da bi se domogli krune, medalje, pehari, titule, prva mjesta... ©port je radost æivljenja, igra, slavlje, i 18
kao takav treba biti vrednovan i, moæda danas iskupljen od pretjeranog tehnicizma i profesionizma kroz povrat njegove besplatnosti, njegove sposobnosti prijateljskih veza, promicanja dijaloga i otvorenosti jednih prema drugima, kao izraza bogatstva postojanja, daleko vrjednijeg od posjedovanja i stoga, daleko iznad tvrdih zakona proizvodnje i potroπnje i bilo kojeg drugog korisniËkog i hedonistiËkog razmatranja æivota…” (Prvi Meunarodni jubilej πportaπa, Olimpijski stadion, 12. travnja 1984.) “Danaπnji πport je oznaËen pitanjem kakvoÊe i smisla. PrimjeÊuje se potreba povra-
tka πportu ne samo obnovljenog i stalnog dostojanstva, nego prije svega sposobnosti izazivanja i potpore nekih najdubljih ljudskih potreba, kao πto su meusobno poπtivanje, ciljana, a ne prazna sloboda, odricanje u funkciji smisla… ©port treba razmatrati kroz dinamiku sluæenja, a ne kroz zaradu…” (Simpozij Talijanske biskupske konferencije “©port, etika i vjera za razvoj talijanskog druπtva”, 25. studenoga 1989.) “Treba razaznati i nadiÊi opasnosti koje prijete modernom πportu: od opsjednutosti pronalaæenja zarade do komercijalizacije svakog njegovog vida; od pretjeranog spektakularizma do natjecateljske i tehnicistiËke ogorËenosti, pribjegavanja dopingu i ostalim oblicima obmane i nasilja. Samo uËinkovitim povratkom njegovoj zadaÊi i njegovim odgojnim i druπtvenim moguÊnostima, πport moæe imati ulogu od velike vaænosti i, sa svoje strane, podræavati nade koje pokreÊu srca ljudi, posebice mladih…” (Otvaranje Olimpijskog stadiona, 31. svibnja 1990.) “Smisao bratstva, velikoduπnosti, poπtenja i obzira prema tijelu - vrline koje su nesumnjivo nuæne svakom dobrom natjecatelju - pridonose