OLIMP-prelom 18/2006
3/27/06
10:20
Page 16
OLIMPIZAM: Olimpijski kongresi
Zaboravljena intelektualna Zaπto se o olimpijskim kongresima relativno malo zna i govori? »ak i Olimpijska povelja o kongresima πturo kaæe samo sljedeÊe: “Olimpijski kongres okuplja predstavnike sastavnih dijelova olimpijskog pokreta koje povremeno utvruje MOO. Olimpijski kongres saziva predsjednik MOO-a. Njegova je uloga savjetodavna”. Plaketa Olimpijskog kongresa u Pragu 1925.
Piπe Zrinko »ustonja
eposredno nakon zavrπetka I. olimpijskih igara u Ateni 15. travnja 1896. godine, zaËetnik modernog olimpizma barun Pierre de Coubertin znao je πto mu je dalje Ëiniti: “U to vrijeme nisam imao bolju ideju nego organizirati Olimpijski kongres. Nije postojao drugi uËinkovitiji ili bolji put kako utjecati na Meunarodni olimpijski odbor da uvidi svoje znaËenje i dokaæe se svijetu…”.
N
©to je to Olimpijski kongres »ini se da ljudi koji prate olimpijski pokret i bave se olimpizmom danas priliËno malo znaju o olimpijskim kongresima. Teπko da Êete pronaÊi mnogo ljudi u olimpijskoj obitelji koji Êe znati reÊi πto su to olimpijski kongresi, koja je njihova svrha, πto se na njima dogaa, koliko ih je do danas odræano i πto je na njima raspravljeno, kada je odræan posljednji, a kada je slijedeÊi. A odgovor na najvaænije pitanje o znaËenju i utjecaju olimpijskih kongresa na razvoj olimpijskog pokreta najteæe Êete dobiti. U ovom Ëlanku pokuπat Êemo ponuditi odgovore na neka od navedenih pitanja. Zaπto se o olimpijskim kongresima relativno malo zna i govori? »ak i Olimpijska povelja o olimpijskim kongresima πturo kaæe samo sljedeÊe: “Olimpijski kongres okuplja predstavnike sastavnih dijelova olimpijskog pokreta koje povremeno utvruje MOO. Olimpijski kongres saziva predsjednik MOOa. Njegova je uloga savjetodavna”. Do 1930. godine odræano je devet od ukupno 12 do sada odræanih olimpijskih kongresa. Poslije 16
II. svjetskog rata odræana su tri olimpijska kongresa 1973., 1981. i 1994. godine (vidi tablicu). Olimpijski kongresi, Ëini se, danas su postali suviπni, ili u najmanju ruku nedovoljno atraktivni da se o njima govori i piπe.
Coubertin i olimpijski kongresi Meutim, Pierre de Coubertin imao je drukËiju zamisao s olimpijskim kongresima. Prilikom otvaranja II. olimpijskog kongresa u Le Havreu (Francuska) 26. srpnja 1897.
Gradovi domaÊini olimpijskih kongresa i godina odræavanja GRAD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Pariz Le Havre Bruxelles Pariz Lausanne Pariz Lausanne Prag Berlin Varna Baden-Baden Pariz
GODINA ODRÆAVANJA 1894. 1897. 1905. 1906. 1913. 1914. 1921. 1925. 1930. 1973. 1981. 1994.
godine Coubertin je, govoreÊi o razlozima odræavanja olimpijskih kongresa, istaknuo: “Ali, gospodo, periodiËna organizacija velikog meunarodnog natjecanja, ma koliko ona teπka i komplicirana bila, ne predstavlja, u naπim oËima, dovoljno. Dræimo da u razdobljima izmeu olimpijskih igara ima dovoljno prostora za dogaanja znanstvene i intelektualne prirode. Nakon πto okupimo mlade ljude ne bi li se meusobno natjecali u snazi i spretnosti i uæivali u blagodatima zajedniπtva i druæenja, dræimo prikladnim takoer okupiti i ljude s idejama, one koji su kroz uËenje i iskustvo stekli struËna znanja o problemima tjelesnog vjeæbanja. Jer tjelesno vjeæbanje mladih uistinu je problem”. Coubertin je bio miπljenja da se Meunarodni olimpijski odbor na I. olimpijskim igrama bavio, s povijesnog stajaliπta, samo tehniËkim stvarima, a bez moralnog ili pedagoπkog doprinosa. Stoga je smatrao nuænim ne zaostati u naglaπavanju intelektualne i filozofske prirode olimpijskog pokreta, æeleÊi odmah na poËetku odrediti ulogu Meunarodnog olimpijskog odbora mnogo iznad pukog sportskog organizatora koji okuplja mladeæ svijeta svake Ëetiri godine na sportskim natjecanjima. Coubertin je bio pedagog i humanist, njegovi motivi za Olimpijski kongres u Lausannei 1913.