OLIMP 17

OLIMP-prelom 17/2005

12/14/05

21:10

Page 52

SPORTSKA ARHITEKTURA

Jedan ali vrijedan ili pet jeftinijih

GRADNJA

U razvijenim zemljama s dobrim socijalnim programom graanima su pristupaËni razni πportski sadræaji u brojnim πportskim graevinama lokalnog karaktera. Te graevine su jeftine, funkcionalne i posjeÊene, a ne spomenici arhitekture, taπtine ili gramzivosti. Razraeni, tipski primjeri primjenjivi su u svim sredinama, pogotovo pri odgojnim ustanovama Piπu Gordana GreguriÊ, dia

Mjesto radnje: Atena. Vrijeme radnje: godinu dana nakon Olimpijskih igara.

Tuæan prizor pustih πportskih graevina i kompleksa koje Ëuva vojska… Desetak beba-riba u prekrasnoj, golemoj bazenskoj dvorani s olimpijskim bazenom, tornjem za skokove. U πportskim dvoranama navuËeni teπki crni zastori. Suha betonska korita poligona za kanu na divljim vodama. Sablasno pust Calatravin,

52

glavni olimpijski kompleks.

U prostoru marine stotine parkiranih sluæbenih vozila koja od Igara Ëekaju bolje dane… I nije neka sreÊa, zar ne?

Na pitanje domaÊinima πto Êe biti s pojedinim lokacijama, uvijek spremno slijedi odgovor: Pretvorit Êemo ovo u mjesto za razne happeninge - uglavnom na otvorenom i, naravno, joπ nedefinirane. Pitam se samo koliko takvih lokacija treba Ateni, koja je i

inaËe cijela prostor za dogaaje na otvorenom!

S druge strane, nove su ceste pune automobila, olimpijsko selo pri kraju je preureenja u stambeno naselje u sistemu socijalne stanogradnje s ambulantama, πkolama, trgovinama i sliËno, ureeni sistem metroa vrvi putnicima… ZakljuËak? Atena je, Ëini se, bar zasad profitirala ''samo'' od infrastrukture koja je pratila organizaciju velikog πportskog