OLIMP 17

OLIMP-prelom 17/2005

12/14/05

23:33

Page 44

SPORTSKI GRAD: Virovitica

U potrazi za nekim novim prvacima BuduÊi da je Virovitica æupanijsko srediπte, nuæno je ulagati viπe novca u izgradnju sportskih igraliπta i gradske sportske dvorane koju Virovitica joπ nema, nego sportski klubovi koriste πkolske dvorane koje su slobodne tek nakon zavrπetka nastave, πto ne ostavlja dovoljno termina za rad sportskih klubova eÊ u srednjem vijeku Virovitica je na kriæiπtu vaænih puteva postala kraljevski grad, 1234. godine. U krilu virovitiËke kraljevske tvre napisana je i znamenita " Zlatna bula ", s povlasticama zagrebaËkom Gradecu. Pod okriljem Sv. Roka i franjevaca u Virovitici je stoljeÊima bujao katoliËki, srednjoeuropski duhovni æivot, a grad je obavljao srediπnje gospodarske funkcije za znatan dio Sjeverne Hrvatske. Virovitica je dala neprijeporan prinos ukupnoj hrvatskoj kulturi i sportu.

Tjelovjeæba i sport u Virovitici imaju veoma bogatu i dugu tradiciju. Razvoj sporta i tjelovjeæbe u Virovitici poËeo je u XIX. stoljeÊu. Upravo od tog stoljeÊa postoje prvi pouzdani zapisi o sportskim aktivnostima na virovitiËkom podruËju.

Stanovnici Virovitice tada su se bavili jahanjem, lovom, ribolovom, streljaπtvom i streliËarstvom.

V

Prva sportska dvorana 1913.

U Virovitici je od 1854. do 1860. godine kao privremena uËiteljica sluæbovala Marija FabkoviÊ. Bila je kulturna i πkolovana, prva, a neko vrijeme i jedina uËiteljica tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. Od najranije mladosti bavila se gimnastikom, plivanjem i skijanjem pa je te navike prenijela iz Praga u Viroviticu, gdje su je vrlo brzo poËeli poπtovati i cijeniti graani, a naroËito roditelji Ëija su djeca polazila πkolu.

Organizirani sportski, odnosno sportskozabavni æivot poËinje u Virovitici relativno kasno, 1895. godine, otvaranjem Viπe puËke πkole koja je imala obvezatan predmet "gimnastika". BuduÊi da u Virovitici nije bilo uËitelja za gimnastiku, na tu je duænost 1896. godine rasporeen 44

Piπe Ivan Srnak Miroslav OstojiÊ, jedan od polaznika prvog TeËaja za uËitelje gimnastike kojeg je viπe zanimao sport, a manje tjelovjeæba.

U Virovitici se prvo organiziraju biciklisti, klizaËi i tenisaËi. I biciklisti i klizaËi radili su povremeno. Biciklisti za ljetnih, a klizaËi za zimskih dana. Osim u πkoli, omladina nije imala prilike baviti se sportom. Prijatelji tjelovjeæbe poduzimaju zato akciju da se u gradu osnuje u to vrijeme jedna od najpopularnijih i najmasovnijih organizacija za tjelovjeæbu Hrvatski sokol, koji je i osnovan 1906. godine. Oni odmah kreÊu s projektom gradnje sportske dvorane, koja je ujedno bila prva sportska dvorana u Virovitici, a sveËano je otvorena 13. kolovoza 1913. godine.

Danas u gradu postoji niz sportskih klubova i druπtava koji omoguÊuju svakom pojedincu zadovoljavanje njegovih potreba i æelja prema osobnom afinitetu (tenis,

nogomet, rukomet, karate, sportski ribolov, kuglanje, koπarka, stolni tenis, plivanje, bodybuilding, streljaπtvo i skijanje). Neke sportske grane su se, naæalost, ugasile iako su dale mnoge priznate sportaπe i rezultate koji su pridonijeli afirmaciji sportskog æivota u Virovitici, kao πto su vaterpolo, atletika, boks, a posebno odbojka, koja je imala vaænu ulogu u nacionalnom prvenstvu i podarila jednog od najboljih igraËa tadaπnje reprezentacije.

Memorijal Zdenka Mikine U Virovitici se odbojka poËela igrati joπ u vremenu izmeu dva svjetska rata, u razdoblju izmeu 1918. i 1941. godine.

Kao osnivaËi i voditelji odbojke pojavljuju se sportske organizacije Hrvatski sokol i Hrvatski junak, gimnastiËka druπtva koja su imala dosta sekcija, a najatraktivnija je bila, i najbrojnija, odbojkaπka sekcija.

Poslije Prvog svjetskog rata pa sve do 1940. u sklopu Hrvatskog sokola odbojka je bila najpopularnija. Igrala se na tzv. sletskim igrama od Osijeka, pa sve do Zagreba.

Prvenstveni susret TVIN-Trgocentar - RK Treπnjevka, 29.10.2005. godine