OLIMP-prelom 17/2005
12/14/05
21:09
Page 42
SOCIOLOGIJA SPORTA
Nadmetanje Ëovjekova
tijela i duha Piπe Anto StojiÊ
uvremeni Ëovjek poznaje brojne i razliËite aktivnosti koje su ga uËinile umnim, odraslim, izgraenim ili kulturnim biÊem. BaveÊi se umjetnoπÊu, filozofijom, znanoπÊu, unaprijedio je svoj svijet. Industrija i trgovina su ga obogatili. Postavlja se pitanje: koje mjesto meu njegovim aktivnostima zauzima sport? Ta se aktivnost, naime, sve viπe nameÊe, okuplja mase, poboljπava meunarodne odnose, promiËe solidarnost i prijateljstva meu dræavama svijeta. Javnosti se sve viπe nameÊe kao pojava s kojom treba ozbiljno raËunati, kako u privatnom tako i u javnom æivotu. Postao je suvremen, probudio interes svjetskih institucija, podigao na noge odgovorne za odgoj i oblikovanje mladih, a poËeo je sve viπe pridonositi afirmaciji nacionalne svijesti pojedinih dræava. Sredstva druπtvenog priopÊavanja su tu suvremenost razbuktala do planetarnih razmjera. Sport je postao fenomen meunarodne vaænosti i sve viπe dobiva na znaËenju. Teπko je predvidjeti krajnje domete te svetaËkom aureolom, ali i najopasnijim sumnjama obiljeæene ljudske djelatnosti.
S
Od arena do olimpijskih igara
Tijelo i duh u harmoniji suæivota odræavaju Ëovjeka u formi, dobro se osjeÊa, jer je u ravnoteæi. "Zdravo tijelo" i "sretno srce" ideal je Ëovjekove cjelovitosti
42
Sport, ta plemenita i tjelesnom i duπevnom zdravlju nuæna aktivnost, bila je prisutna od samih poËetaka Ëovjekova druæenja i njegove potrebe da sa dokaæe, i sebi i drugima. Ta prisutnost je u primitivnoj kulturi bila povezana s borbom za opstanak, uvjeæbavanjem te borbe ili s manifestacijama u kojima se slavio homo ludens, zaigrani Ëovjek, dokoliËar, hrvaË i natjecatelj. Sport je u toj staroj i dojuËeraπnjoj kulturi bio marginalna druπtvena pojava, banalna, ludiËka zabava i pojava sasvim sporedna znaËenja. U neπto mlaem povijesnom razdoblju bio je privilegij bogatijeg sloja druπtva i pojedinaca koji su si mogli priuπtiti bavljenje sportom radi zdravlja i bolje forme, πto Êe reÊi da su se sportom bavili dokoni mladiÊi radi zabave, uæitka i probitka. Do poæeljnog se izgleda najprije muπkog, a s vremenom i æenskog svijeta, dolazilo tjelovjeæbom. NajkraÊi put do poæeljne vienosti bio je igra. Ideal mladosti starog svijeta bio je muπkarac jaËi i uspjeπniji od ostalih, sve poæeljniji uzor tjelesnosti. Moæda je upravo tada nastala Juvenalova uzreËica Mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu), πto Êe kasnije postati opÊe prihvaÊeno geslo europske civilizacije. Uz na poËetku rijetke i samo plemenitaπke sportaπe povjesniËari biljeæe i navijaËku publiku πto je imalo znaËiti da je u Ëovjekovu biÊu, osim za igrom, skrivena