OLIMP-prelom 17/2005
12/14/05
21:08
Page 30
OBLJETNICE STO DVADESET GODINA BICIKLIZMA U HRVATSKOJ
KotaË se nije dao zaustaviti Rad prvog biciklistiËkog kluba u Hrvatskoj odobren je 26. lipnja 1885. To je poËetak biciklizma kao πportske grane. Klub je u godini osnivanja tiskao knjiæicu Pravila voznih propisa u kojoj je propisano ponaπanje Ëlanova. To je bilo potrebno, jer je prve bicikliste veÊina puËanstva doËekala neprijateljski. Bilo je i prijedloga da se voænja biciklom zabrani ili nametne velika taksa za uporabu bicikla Piπe Zdenko JajËeviÊ ao prometno sredstvo bicikl se u Hrvatskoj pojavio πezdesetih godina XIX. stoljeÊa, a kao πportska grana 20 godina kasnije. Biciklizam se u nas nazivao i koturaπtvo, a bicikl - kotur, koturaËa, samovoz, trkalica, brzonoga i dvokolica. Prvi bicikl u Zagreb je donio trgovac Ladislav Beluπ, sa svjetske izloæbe u Parizu 1867. godine. PoËetkom osamdesetih godina bicikli su uobiËajena pojava na ulicama hrvatskih gradova.
godine na prostoru danaπnjeg Rooseveltovog trga u Zagrebu prvo kruæno trkaliπte duæine 333 metara. Na tom je trkaliπtu 25. lipnja 1892. godine prireeno Prvo prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na 5000 metara. Pobijedio je Vilko BorπiÊ. Uz 3000 gledatelja utrku je pratio i hrvatski ban Khuen Hedervary. Sve do poËetka XX. stoljeÊa biciklizam je bio najrazvijeniji πport u Hrvatskoj. I u drugim gradovima se osnivaju klubovi. U njima se, uz πport, njeguju druπtveni i kulturni æivot. Prvi biciklistiËki klub u Osnivanje prvoga kluba Karlovcu, Hrvatski klub biciklista Napred, zapoËeo je djelovati u oæujku 1892. godine. U kolovozu 1894. godine klub je priredio utrku U molbi za odobrenje pravila Prvog hrvatskog druπtva biciklista, od Senjske ceste u Karlovcu do Duge Rese i natrag. Godine 1895., koju je potpisao Franjo Sollar, navedeno je da je svrha postojanja Prvo hrvatsko druπtvo biciklista u Zagrebu izgradilo je svoje trkaliπte kluba: unapreivati i praktiËno upotriebljavati bicikl-stroj. Rad priza Glavnog kolodvora, juæno od danaπnje Koturaπke ceste. Duæina vog biciklistiËkog kluba u Hrvatskoj odobren je 26. lipnja 1885. goovalne staze trkaliπta iznosila je 500 m, a tribine za sjedenje veÊim dine. To je poËetak biciklizma kao πportske grane. Klub je u godini dijelom su bile natkrite. Za izgradnju trkaliπta tiskane su i dionice u osnivanja tiskao knjiæicu Pravila voznih propisa u kojoj je detaljno vrijednosti od 100 kruna. Varaædinski klub biciklista zapoËeo je rapropisano ponaπanje Ëlanova. To je bilo potrebno, jer je prve biciklidom 1894. godine. Klub je prireivao utrke i organizirao izlete. U liste veÊina puËanstva doËekala neprijateljski. Bilo je i prijedloga da pnju 1895. godine u Varaædinu je otvoreno se voænja biciklom zabrani ili nametne velika taksa biciklistiËko trkaliπte velikom meunaroza uporabu bicikla. Ali kotaË bicikla nije se dao zaSvaki biciklista mora imati na vozilki dnom utrkom. ustaviti. Za voænju nespretni velosipedi, bicikli s zavor, sviralicu i zapadom sunca velikim prednjim kotaËem, bili su u uporabi relatiPrvi uspjeπni biciklisti upaljenu svetiljku. Sviralicom dajeπ vno kratko, samo desetak godina. znak tek kod oπtra zavoja na uzkih Druga velika biciklistiËka organizacija u Prva biciklistiËka utrka staza ili noÊju. Nepotrebno sviranje ili Varaædinu, Koturaπko druπtvo Sloga, utezvonjenje strogo se zabranjuje. meljeno je 1897. godine. Za prvog predsjePrvo hrvatsko druπtvo biciklista je 29. lipnja dnika izabran je Andrija Siber. Radom u 1886. godine priredilo na Zrinskom trgu u Zagrebu Vozni propisi Prvog hrvatskog druπtva prvu biciklistiËku utrku u nas. VozaËi su nastupali klubu istiËu se Vladimir Jungman i Sebabiciklista, 1885. na niskim biciklima i velosipedima, na 2400 metastijan Beleznay. Zbog igradnje zgrade Srera i 20 kilometara. VozaËi su za nastup plaÊali visodnjoπkolskih zavoda na danaπnjem Rooseku pristojbu, tzv. start-geld: tri forinte za prvu, a pet forinti za drugu veltovom trgu u Zagrebu, 1895. godine, Hrvatski klub biciklista Sodisciplinu. Prihod s te utrke bio je namijenjen izgradnji Hrvatskog kol morao je napustiti tamoπnje trkaliπte i izgraditi novo na mjestu glumiπta, kasnije nazvanog Hrvatsko narodno kazaliπte. danaπnjeg stadiona u Maksimiru. Staza trakliπta bila je duga 333 metara, πiroka πest, a na zavojima uzdignuta tri metra. Trkaliπte je otvoOsnivanje novih biciklistiËkih klubova reno meunarodnom utrkom, 4. rujna 1897. godine. U rujnu 1886. godine u Osijeku je odobren rad Druπtva biciklistah Najbolji vozaËi u to vrijeme bili su Adolf Fritz i Nikola KoπÊec, Concordia. Svrha druπtva bila je promicati koli razπirenje toli praktikoji je nastupao pod pseudonimom Marcel Roza. Neki su natjecateËnu uporabu valocipeda. Na inicijativu Franje Hochmanna, uËitelja lji u tada joπ neafirmiranim πportovima, kakav je bio biciklizam, pritjelovjeæbe i struËnog voe Hrvatskog sokola, u Zagrebu je 1877. gokrivali svoje pravo ime. Prve uspjehe na inozemnim trkaliπtima, kradine utemeljena druga velika biciklistiËka organizacija, Hrvatski jem pretproπlog stoljeÊa u jakoj meunarodnoj konkurenciji, ostvaklub biciklista Sokol. U prvim godinama djelovanja najbolji biciklist rio je Vinko FerkoviÊ. On je pobjeivao na utrkama u Austriji, Franu klubu bio je Ivan MiheliÊ. Voænja na kotaËima bez zraËnica bila je cuskoj i ©vicarskoj. naporna i neudobna. No to nije ometalo odvaæne mladiÊe da se na vePrvi strukovni πportski savez u Hrvatskoj losipedima upute na daleka putovanja. Tako su 1887. godine trojica zagrebaËkih maturanata, Erik Alexander, Mirko Bothe i Mirko Prva cestovna biciklistiËka utrka u Hrvatskoj odræana je 14. koloKleπËiÊ, otputovali u Trst. Na putu su proveli mjesec dana. voza 1892. godine na relaciji Zagreb - Petrinja. Nastupilo je osam vozaËa na niskim i Ëetiri na visokim biciklima. Vilko BorπiÊ pobijedio Izgradnja trkaliπta je u konkurenciji niskih bicikla u vremenu 2 sata i 30 minuta, a na veAgilni Ëlanovi Hrvatskog kluba biciklista Sokol izgradili su 1891. losipedima najbolji je bio Emil Daranay. Franjo BuËar, voditelj Te-
K
2