OLIMP 17

OLIMP-prelom 17/2005

12/14/05

21:07

Page 22

ETIKA I ©PORT

©port je za osobu, a ne obrnuto rije nego πto definiramo etiku i njezin ulogu u πportu potrebno je istaknuti da je ona filozofska disciplina te kao takva i dio filozofije. Stoga, da bismo bolje razumjeli utjecaj etike na πport, primarno moramo definirati pojam filozofije.

Filozofija (grË. philosphia, mudroslovlje), izvorno znaËi “ljubav spram mudrosti”, dolazi od grËke rijeËi philos, πto znaËi prijatelj, i sophia, πto znaËi mudrost svjetovnog mudraca. Grci su tako nazivali nastojanje i djelatnost onih koji su teæili za mudroπÊu. Prema predaji, prvi koji je upotrijebio rijeË filozofija bio je Pitagora, a u stalnu upotrebu uveli su je Sokrat i Platon. Ta dvojica velikih filozofa i mislilaca za sebe se skromno tvrdila da nisu mudraci nego samo ljubitelji mudrosti, mudri onoliko koliko se trude oko mudrosti.

Ne moæemo ovdje istaknuti definiciju filozofije s kojom bi se svi usuglasili, filozofi su kroz povijest razliËito odreivali predmet i pojam filozofije. No neÊemo pogrijeπiti ako damo odreenje koje je dovoljno opÊenito i kaæemo da je filozofija istraæivanje i traganje za smislom, ona je pitanje o bitku, svijetu i istini, a u svojim rezultatima nazor o svijetu i æivotu.

GledajuÊi kroz povijest u filozofiji su se razvile razne filozofske discipline, no filozofiju najËeπÊe dijelimo na: teoretsku, praktiËnu i poetiËku. Teoretskim disciplinama pripadaju ontologija, gnoseologija, filozofija prirode…, praktiËnim etika, filozofija politike, prava, povijesti..., a poetiËkim estetika, poetika, retorika, filozofija tehnike… Te grane filozofije nisu separatne cjeline nego njezini dijelovi u uskoj meusobnoj vezi, kao i rjeπenja koja proizlaze iz postavljenih problema koji su razliËiti aspekti istih pitanja.

P

»ovjek je mjera svih stvari Etika (grË. ethos, obiËaj, Êudoree) javlja se kao moralna filozofija i temeljni je dio praktiËne filozofije, ona ispituje podrijetlo, motive, norme i svrhe moralnog djelovanja i prosuivanja. Njezina je tema dobro kao misao vodilja “ispravnog djelovanja”, a time i Êudorednoga æivota. Ovisno o odreenju 22

konaËnog cilja razlikujemo sljedeÊe etiËke oblike: eudaimonizam - etika sreÊe, hedonizam - etika uæitka, utilitarizam - etika koristi, perfekcionizam - etika usavrπavanja, da spomenemo samo neke.

Prema Aloisu Halderu svaka je etika suodreena nekim temeljnim razumijevanjem Ëovjekove biti. To je sa svoje strane ukorijenjeno u zbiljskom æivljenome etosu (temeljnom æivotnom dræanju, karakteru) na koji se etika kritiËki odnosi. Odatle danas i proizlazi poteπkoÊa formuliranja etike u tradicionalnome smislu, nakon πto je svako odreenje biti, a poglavito odreenja Ëovjekove biti, postalo upitnim, te time πto je kritiËka etiËka refleksija u posebnoj mjeri izraz krize etosa. Mnogo se mudraca kroz povijest bavilo etikom i njezinim utjecajem, navest Êemo samo neke i to poznatije te usporediti njihova razmiπljanja. U kozmoloπkom razdoblju grËke filozofije najznaËajniji predstavnik antiËkog atoizma bio je slavni Demokrit iz Abdere (460. 370.). Demokrit smatra da Ëovjek treba prevladati osjetilna zadovoljstva i prolazne æelje za izvanjskim dobrima i teæiti ostvarenju trajnijih vrijednosti kao πto su spoznaja, razumnost, mudrost, dobrota, prijateljstvo, umjerenost, vedrina i spokojnost, jer “ljudima priliËi starati se viπe za duπu nego za tijelo” (fr. 187).

Demokritova je etika u skladu s njegovim opÊim realistiËkim glediπtem. U antropoloπkom razdoblju grËke filozofije, a nakon pobjede nad Perzijancima sredinom 5. stoljeÊa, doπlo je do procvata grËke civilizacije i kulture. To je doba Eshila, Sofokla i Euripida, Pindara i Fidije, sofista i Sokrata, a kasnije Platona i Aristotela. U to doba doπlo je do promjene filozofskog interesa s pitanja kozmosa na pitanje Ëovjeka.

Tako su sada u srediπtu etiËka pitanja vrline, prava, obiËaja, zakonitosti, odgoja - dakle problemi ljudske prakse. Glavana teza sofista i Protagore kao predstavnika jest da je Ëovjek je mjera svih stvari. Protagora na taj naËin zapoËinje zastupati relativnost etiËkih nazora.

Jedan od najpopularnijih filozofa svakako je Sokrat (469. - 399.) koji æeli popraviti druπtvo, preodgojiti sugraane, usmjeriti ih prema idealima. IstiËe da je smisao Ëovjekova æivota u krepostima kao πto su

Svaki πportaπ bi se trebao zapitati nekoliko jednostavnih pitanja u æelji da provjeri svoj odnos prema etici u πportu. ©to bi bilo kada bi svi na isti naËin izigrali pravila? Zar je izgovor ako to i drugi rade? Je li pristup sam po sebi dobar te kako se odraæava na sami πport i kamo nas vodi? Poπteno natjecanje zahtijeva od svakog igraËa i momËadi pristup istim tehnikama i taktikama propisanim pravilima. EtiËan πport omoguÊuje natjecatelju iskazivanje svih sposobnosti te pobjedu igraËu ili momËadi Ëija je predanost, æelja za pobjedom, kreativnost i sposobnost veÊa Piπe Saπa Ceraj, prof.