UNIVERZIJADA: Povijest studentskog sporta
Bez razlika, bez diskriminacije Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987. godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku Piπe doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica
aron Pierre de Coubertin, otac modernog olimpizma, zaËetnik je prve studentske multiπportske priredbe na meunarodnoj razini koja je odræana 1905. godine u SAD-u uz gostovanje studenata Engleske i ©vicarske. Univerzijade su nastavak meunarodnih sportskih igara utemeljenih zaslugom Francuza Jeana Petitjeana (1890. - 1969.), organizatora Prvih svjetskih studentskih igara (World Student Games´) odræanih u svibnju 1923. godine. VeÊ sljedeÊe godine u Varπavi je osnovana Meunarodna studentska konfederacija (International Confederation of Students (ICS), koja je od 1925. do 1939. godine organizator nekoliko velikih sportskih studentskih priredbi. Drugi svjetski rat je privremeno prekinuo zapoËetu tradiciju. Ratne strahote su podijelile studentski sport. Meunarodna studentska unija (ISU) pokreÊe ponovo inicijativu i organizira Studentske igre na kojima sudjeluju nekoliko zapadnih dræava. Osnivanjem Meunarodne studentske sportske federacije (International University Sports Federation (FISU) 1949. godine u Luxemburgu, inicijativom prvog predsjednika dr. Paula Schleimera, odræan je Prvi meunarodni sveuËiliπni sportski tjedan. Radnokonzultativni sastanci odræani su u Meranu 1949., Luxemburgu 1951., Dortmundu 1953. i San Sebastianu 1955. radi povezivanja zapadnih i istoËnih zemalja. Rezultati tih sastanaka vidljivi su na Prvom svjetskom sveuËiliπnom sportskom natjecanju odræanom 1957. godine u organizaciji Francuske studentske federacije, kada je ujedinjen studentski sport te se ovo natjecanja smatra prethodnicom univerzijada. FISU i ISU su suglasne s prijedlogom Talijanske studentske sportske federacije o organiziranju svjetskog studentskog natjecanja i prihvaÊaju prijedloge talijanskih baptista o nazivu “Universiada” i izgledu zastave na kojoj su oko slova “U” zvijezde πto predstavljaju put oko svijet, te prijedlog teksta himne Gaudeamus Igitur kao studentske himne za sveËanu dodjelu medalja te za sva studentska natjecanja. Prva univerzijada je odræana 1959. godine u talijanskom gradu Torinu. Pravo sudjelovanja imaju studenti iz zemalja Ëlanica Meunarodne organizacije univerzitet-
B
46
skog sporta FISU (Federation Internationale du Sport Universtaire). Dr. Primo Nebiolo je s osobitim zadovoljstvom istaknuo znaËenje Prve univerzijade na kojoj je sudjelovalo 1400 natjecatelja iz 43 zemlje od kojih su mnoge zatraæile Ëlanstvo u FISU.
NA»ELO FISU-a Svrha FISU-a je usmjerena na organizaciju igara na svjetskoj razini bez razlika, diskriminacije u politici, manjinama i rasnoj pripadnosti.
Univerzijada u Zagrebu 1987. godine Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987. godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku. Izuzetno je vaæno naglasiti da su zagrebaËki studenti i studentice dobili na koriπtenje sportske graevine za potrebe nastave, izvannastavnih sportskih aktivnosti i sportskih natjecanja. MoguÊnost koriπtenja sportske dvorane Ekonomskog fakulteta (2000 m2) i SD "Martinovka" pri Fakultetu elektrotehnike i raËunarstva (1000 m2), manjih sportskih dvorana u Domu sportova te sportske dvorane "PeπËenica" i adaptirana male sportske dvorane u KaËiÊevoj ulici 23 (300 m2) pridonijela je provedbi kvalitetnije nastave tjelesne i zdravstvene kulture na zagrebaËkom sveuËiliπtu te provedbi sportskih natjecanja na razini sveuËiliπta u veÊem broju πportova. Tijekom Univerzijade, od 10. do 12. srpnja, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu odræana je FISU/CESU konferencija.
Napredak studentskog sporta u svijetu Sudjelovanje na Univerzijadi postaje sve zanimljivije studentskoj populacijei Najkvalitetniji pokazatelji su statistiËki podaci: 1407 sudionika iz 43 dræave u Torinu 1959. godine do 9000 sportaπa iz 132 dræave na Univerzijadi u Izmiru u Turskoj 2005. godine. Napredak s obzirom na kvalitetu i broj sudionika je znatan i na zimskim univerzijadama. Prva zimska univerzijada je odræana u Austriji (Zell-Am-See) 1958. godine gdje je sudjelovalo 98 natjecatelja, u Tarvisiju 2003. godine sudjelovalo je 1935 natjecatelja iz 46 dræava.