RELIGIJA I SPORT
Najvrjedniji cilj je Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom Piπe don Vitomir ZeËeviÊ imski pjesnik Juvena iz Akvina koji je æivo u prvom stoljeÊu naπe krπÊanske ere reËe: "men sana in corpore sano", odnosno "zdrav duh u zdravu tijelu", πto predstavlja svakako jednu od najstarijih poruka o sportu. Njegova je misao bila da Ëovjek koji je uistinu mudar niπta drugo od neba ne moli nego da ima «zdrav duh u zdravu tijelufl. U djelima antiËkih filozofa Platona i Aristotela nalaze se dijelovi koji istiËu vaænost odnosa duha i tijela. StarogrËki filozof Platon rekao da je glavna bit Ëovjeka da se igra. Igra kao naËin Ëovjekova ophoenja prema sebi i drugima u jednu ruku oblikuje kulturu. Ona u sebi sadræi razna znaËenja i oblike tako da nadilazi Ëovjekov razum. Igra u Ëovjeku stvara zadovoljstvo i opuπtenost. Mnogi Êe se pita kakve veze ima Biblija s igrom ili sportom? Biblija nije knjiga koja sadræi razna pravila, povijest i vrste sportova. U sebi Biblija ne daje nikakvu povezanost sa sportskim natjecanjima. Ona sadræi samo neke elemente i prizore sportskog natjecanja onoga vremena. Kakva je zapravo Biblija knjiga? Prvo i prije svega, Biblija je Boæja i ljudska rijeË. Bog se posluæio naπim jezikom da bi razumljivo govorio ljudima. Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom. On u sport sa sobom donosi ljudske i vjerske vrijednosti koje mu pomaæu u ostvarivanju sportskog cilja. Sport je druπtvena kategorija jer ukljuËuje druge osobe u igru. Iz ovoga je vidljivo da Biblija i sport imaju dodirne toËke. Biblija otvara Ëovjeku nove horizonte prema duhovnome, ali i prema svjetovnom. Ocrtava Ëovjeka u potpunosti, s tim da
R
22
daje naglasak da ovozemaljski æivot koji u sebi ima materiju i tijelo, treba biti ostvaren na duhovniji i uzviπeniji naËin.
Sport u Bibliji Biblija na svojim prvim stranicama govori o stvaranju svijeta. Vrhunac tog stvaranja jest Ëovjek, slika Boæja. Tu dolazi do izraæaja Ëovjek πto ga Biblija spominje u knjizi Postanka 1,26: "NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna..." Tu se vidi da je Ëovjek razliËit od svih stvorenja i stvorova i da u sebi posjeduje neπto boæansko, u isto vrijeme otvoren je prema svome Stvoritelju. »ovjeku je povjerena briga za sve stvoreno da vodi brigu, da skrbi i razvija o svim stvorenjima i stvarima. Kroz ovakav postupak Ëovjek se sam razvija, ali ujedno razvija i okolinu u kojoj æivi. »ovjek u Boæjem stvaranju dobio je svoj prostor djelovanja i vrijeme. U sebi Ëovjek posjeduje fiziËke i duhovne sposobnosti kao najvaænije Boæje stvorenje. Svjestan svoje posebnosti Ëovjek je razvijao svoje sposobnosti i odnose s drugima. Ali ometanje njegovog stvarnog napretka naruπavalo je zlo koje nije dozvoljavalo pozitivni razvitak u njemu. Bog pravi jedan iskorak prema Ëovjeku kada na svijet πalje svoga sina Isusa koji biva utjelovljen u ljudskom obliku. U svemu jednak Ëovjeku osim u grijehu. On je propovijedao Ëovjeku govoreÊi o Boæjoj ljubavi ovdje na zemlji i da se na taj naËin ostvaruje slika novog Ëovjeka. Promijenio je dotadaπnje Ëovjekovo razmiπljanje o bliænjemu kao onaj koji stvara opasnost njegovog razvoja, nego da je on onaj kroz kojeg moæe ostvariti svoj æivotni cilj. Biblija u svojem tekstu rabi rijeË "igra", posebno igra djece. Jiπmael se igra s Izakom (Post 21, 9). Kod proroka Zaharije nalazimo da Êe se u vrijeme spasenja "gradski trgovi ispuniti djeËacima i djevojËicama koji Êe se
igrati na njegovim trgovima" (Zah, 8,5). Tako joπ moæemo naÊi rijeËi o igri kod Izaiji, Joba i u knjizi Tuæaljki. Dakle, vrlo malo moæemo naÊi u Starom i u Novom Zavjetu pojam "igra" ili "πport". Sveti Pavao upotrebljava sportske rijeËi (metafore) u svom govoru u 1.Kor, 9,24: "Ne znate li: oni πto u trkaliπtu trËe, svi doduπe trËe, ali jedan prima nagradu". Pavao dosita upotrebljava starogrËke sportske izraze. Igra je doista ljudska aktivnost kojoj nije cilj postizanje neke zarade nego slobodni izraz tijela i duha. »ovjek se ostvaruje kroz igru pokazujuÊi cijeloga sebe. Ne smije biti biÊe koje samo uæiva u tim blagodatima nego se kroz to treba radovati. Stoga je Bog stvorio svijet da se Ëovjek u njemu raduje, a ne da ga samo koristi i njime gospodari. Kao biÊe, Ëovjek je stvoren da æivi zajedno s drugima u ljubavi i solidarnosti. Ne smije dakle igrati sam ili protiv drugih da bi njih uniπtio ili postao njihov gospodar. Ljubav je zlatno pravilo sporta. Istina je da onaj koji se bavi sportom æeli biti pobjednik, ali ne igra da bi stekao moÊ i vlast nad drugim Ëovjekom. Natjecanje je sastavi dio igre, dok traje u okvirnim granicama ponaπanja, ali je opasnost da postane naËin sebiËnog æivljenja.
Sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu Oni koji se bave profesionalnim sportom mogu biti radost i zabava druπtva u kojem æivi. Sport je samodisciplina. Kroz svetog Pavla koji kaæe u 1. Kor 9, 25,27: "Ja krotim svoje tijelo i zarobljavam…" Tu se prije svega odnosi na cijelu osobu, a ne samo tijelo. Za njega je glavno usmjerenje usmjeriti osobu prema "neraspadljivom vijencu" kao nagradi koja je najvaænija u æivotu svakog sportaπa i svakog Ëovjeka. Razmiπljati pavlovski o sportu, znaËi shvatiti da je igra slobodan naËin druπtvenog opho-
a ne borilaËk