OLIMP 14

OLIMP-prelom 14/2005

3/9/05

12:59

Page 34

HRVATSKI SOKOL

120 godina πportske gimnastike u Karlovcu KarlovËani ove godine obiljeæavaju 120-godiπnjicu osnivanja Hrvatskoga sokola.

Osnivanjem prve tjelovjeæbene organizacije, Pokupski sokol, stvoreni su uvjeti za bræi razvoj tjelovjeæbe i πporta u tom gradu.

Piπe Zlatko ©vegar jelovjeæbena organizacija Pokupski sokol ponikla je na poticaj mladih KarlovËana, a pod utjecajem Hrvatskog sokola iz Zagreba. Pokupski sokol ubrzo je postao stjeciπte druπtvenog æivota u Karlovcu. Prva osnivaËka skupπtina Pokupskoga sokola odræana je 5. svibnja 1885. godine u Narodnoj Ëitaonici. Za prvoga predsjednika izabran je gradski lijeËnik dr. Ljudevit Harazim (1854. 1916.). Druπtvo je od Kr. velike realne gimnazije u Rakovcu zatraæilo dopuπtenje za moguÊnost vjeæbanja u njezinom dvoriπtu. Vjeæbe Ëlanova Pokupskog sokola u poËetku su vodili sokolski prednjaci Aleksandar BahoriÊ, ranije Ëlan zagrebaËkog Hrvatskog sokola, i gimnazijski profesor Vilim Maraπek koji je obnaπao i duænost podstarjeπine druπtva.

VeÊ u prvoj godini djelovanja druπtva gradska uprava ustupila je na 10 godina zgradu bivπe streljane na Gazi, izgraenoj 1873.godine. U njoj su sokoli uredili gimnastiËku dvoranu i 6. prosinca 1885. odræali prvu javnu vjeæbu. Od 1887. godine na Ëelu Pokupskog sokola bio je gimnazijski profesor Mijo Vamberger (1851. - 1930.). Pod njegovim starjeπinstvom "podiæe se Sokol do zamjerne visine". U rujnu 1888. godine Ëlanovi druπtva sudjeluju na proslavi Ljubljanskog sokola, a bili su uspjeπni i kao natjecatelji.

U djelovanju Pokupskog sokola naroËito je vrijedno istaknuti djelovanje Franje BuËara, oca modernog hrvatskog πporta i olimpizma. Tijekom 1890. i 1891. godine on je kao nastavnik - suplent na gimnaziji u Rakovcu predavao tjelovjeæbu, a bio je i tajnik i voa u Pokupskom sokolu. Druπtvo je prema BuËaro-

T

Gore: Franjo BuËar u odori Pokupskog sokola 1891. godine

Desno: Vjeæbaonica Pokupskog sokola nalazila se u zgradi streljane (desno), prvog πportskog objekta u Karlovcu

10

vim zapisima u proljeÊe 1891. godine imalo 146 Ëlanova koji su vjeæbali triput tjedno u tzv. Staroj streljani. Predvoen Franjom BuËarom, Pokupski sokol je 1891. godine sudjelovao na II. svesokolskom sletu u Pragu. O djelovanju druπtva BuËar je objavljivao Ëlanke u zagrebaËkom listu Gimnastika, koji je kasnije i ureivao. Njegovim odlaskom u Zagreb, a zatim u ©vedsku, djelatnost Pokupskog sokola je oslabila, a 1892. se i ugasila. Druπtvo je ostalo bez prostorija, a zbog 123 forinte duga zaplijenjene su gimnastiËke sprave, koje su prodane na draæbi.

Djelovanje Pokupskog sokola obnovljeno je 1902. godine ponajviπe zahvaljujuÊi tipografu Slavoljubu Reputinu, ranije prednjaku Hrvatskog sokola u Zagrebu. Prvi starjeπina obnovljenog Pokupskog sokola bio je odvjetnik dr.

Boæo VinkoviÊ (1862. - 1924.) »lanovi druπtva vjeæbali su u dvorani Viπe djevojaËke πkole, otvorene 1895. u danaπnjoj Ulici Vladimira Nazora (taj je objekt sruπen πezdesetih godina XX. StoljeÊa). Bila je ureena i opremljena po "πvedskom sustavu", prema projektu Franje BuËara. Na skupπtini Pokupskog sokola 1905. godine predloæeno je da druπtvo promijeni ime u Hrvatski sokol, a to je neπto kasnije i ostvareno. »lan druπtva, uËitelj Mijo BlaπkoviÊ (1874. - 1934.) bio je pokretaË tjelovjeæbe i sokolskog pokreta u selima u okolici Karlovca. PoËetkom 1904. osnovao je u Donjim Stativama prvi SeljaËki Sokol u Hrvatskoj, a 1906. i u Mostanju. KarlovËani 1906. godine pod vodstvom Dragutina KubiËeka sudjeluju na I. hrvatskom svesokolskom sletu u Zagrebu, a potom i na drugim sokolskim i πportskim priredbama u Hrvatskoj i inozemstvu.