20 godina Hrvatskog olimpijskog odbora
(1991. - 2011.)
ANTUN VRDOLJAK Prvi predsjednik HOO-a (1991. - 2000.)
A
ntun Vrdoljak prvi je predsjednik HOO-a, prvi Hrvat član MOO-a iz samostalne i suverene Republike Hrvatske, kao i prvi počasni predsjednik HOO-a.
Filmski, politički i športski uglednik, Vrdoljak je na dužnost predsjednika HOO-a izabran na osnivačkoj skupštini 10. rujna 1991. godine kao predstavnik Hrvatskog atletskog saveza, jednog od 29 nacionalnih športskih saveza olimpijskih športova članova-osnivača HOO-a. Na prijedlog predsjednika MOO-a Juana Antonia Samarancha, koji ga je upoznao kao vrsnog poznavatelja športskog i olimpijskog pokreta odanog načelima olimpizma, Vrdoljak je u lipnju 1995. godine, na 104. sjednici u Budimpešti, izabran za člana MOO-a, čime je postao prvi Hrvat član najvišeg tijela svjetskog olimpijskog pokreta iz samostalne i suverene Republike Hrvatske. Njegovim izborom iskazana je velika čast Hrvatskoj, hrvatskom olimpijskom pokretu i njemu osobno. Godine 1996. Vrdoljak je imenovan članom Komisije za radio i televiziju MOO-a, a 2006. i članom Komisije za kulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a, što je i danas. Na dužnosti predsjednika HOO-a bio je dva mandata, do listopada 2000. godine, a u prosincu 2003. godine imenovan je počasnim predsjednikom HOO-a. Veliki športski utjecaj Antuna Vrdoljaka počinje prvom, najvažnijom povjerenom mu zadaćom - da spasi Europsko atletsko prvenstvo 1990. godine u Splitu. Naime, 57 dana prije početka prvenstva gotovo ništa nije bilo dovršeno pa je Splitu prijetilo oduzimanje natjecanja. Zahvaljujući Vrdoljakovu zauzimanju te golemoj energiji i trudu, Europsko atletsko prvenstvo je održano i postalo je primjer uzorne organizacije. Vrdoljak se rodio 4. lipnja 1931. godine u Imotskom, a u mladosti se bavio atletikom, rukometom, stolnim tenisom, športskim novinarstvom i glumom. U Zagrebu je završio Akademiju dramskih umjetnosti i postao je filmski redatelj. Autor je mnogih filmova, od kojih je 10 ušlo u antologiju hrvatskog filma: "Kad čuješ zvona" (1969.), "U gori raste zelen bor" (1971.), "Mećava" (1977.), "Kiklop" (1982.), "Glembajevi" (1988.), "Ljubav i poneka psovka" (1969.), "Povratak" (1979.), "Deps" (1974.), "Od petka do petka" (1985.) i "Karneval, Anđeo i Prah" (1989.). Godine 2005. režirao je posljednji film "Duga mračna noć", a 2010. TV seriju "Tito". Kao redatelj dobio je mnoga međunarodna i domaća priznanja. Godine 1991. imenovan je i ravnateljem Hrvatske radiotelevizije, na čijem čelu je bio do 1996. Za osobite zasluge u razvoju olimpijskog pokreta Vrdoljak je 1994. dobio visoko priznanje MOO-a, Trofej "Stogodišnjice", a 2004. i najvišu Državnu nagradu športa "Franjo Bučar" za životno djelo.