Mljekarski list 6-2025

mljekarski list

Prednosti pokrovnih usjeva

FAO 590

REKORDER U PROIZVODNJI ZRNA I SILAŽE

OSNOVNA SVOJSTVA 2024. 65 801

VISINA STABLJIKE POČETNI PORAST OTPUŠTANJE VLAGE ZRNA

TOLERANTNOST NA NEDOSTATAK VODE

TOLERANTNOST NA POLIJEGANJE

TOLERANTNOST NA BOLESTI I ŠTETNIKE

„STAY GREEN“ EFEKT ADAPTABILNOST

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

Južno predgrađe 17 31000 Osijek, Hrvatska + 385 31 515 500 + 385 31 501 305 institut@poljinos.hr

12 °C). Optimalna dubina sjetve je 4-6 cm, a u uvjetima s dovoljno vlage u tlu, može se sijati pliće.

Uvjeti za klijanje i početni rast i razvoj jarih usjeva na oranicama

> Mr. sc. Tatjana Martinović

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Uvjeti za klijanje i nicanje jarih kultura ovog su proljeća daleko od optimalnih. Veliki dio oraničnih površina nije mogao biti posijan u optimalnim uvjetima. Svaka biljna vrsta u odnosu na temperaturu ima biološki minimum za početak rasta. Ako je temperatura tla u sjetvenom sloju niža od biološkog minimuma, procesi bubrenja i klijanja sjemena se usporavaju. Uz temperaturu tla izuzetno je važan čimbenik vlaga, ali i ostali okolišni čimbenici (svjetlost, svojstva tla, i dr.) koji utječu na klijanje i nicanje, a kasnije na rast i razvoj biljaka. Ako su u razdoblju klijanja i nicanja posijane jare ratarske vrste izložene nižim temperaturama u odnosu na optimum, dolazi do povećane potrošnje pričuvnih tvari iz sjemena prije samog nicanja, poremećaja pretvorbe i transporta tvari u klicu, smanjenja poljske klijavosti, a uz sve navedeno povećava se i mogućnost infekcije mladih biljčica uzročnicima bolesti. U takvim uvjetima izuzetno je važna kakvoća sjemena korištenog u sjetvi.

Kukuruz

Minimalna temperatura tla za klijanje kukuruza je 8-10 °C, no pri ovim temperaturama kukuruz niče tek za 3-4 tjedna. Pri temperaturama 16-18 °C nicanje nastupa za 10-12 dana. Optimalne temperature za nicanje su oko 25 °C. Tada kukuruz nikne za svega 5-6 dana. U povoljnim uvjetima kukuruz nikne za 10 do 12 dana nakon sjetve.

U nepovoljnim uvjetima, kad se razdoblje od sjetve do nicanja može produžiti na više od 15 dana, može se očekivati smanjenje sklopa. U takvim, nepovoljnim uvjetima važno je obratiti pozornost na različite zemljišne štetnike koji mogu oštetiti mlade biljčice i dodatno smanjiti broj biljaka po jedinici površine.

Kukuruz - sa i bez startne gnojidbe

Lipanj nije vrijeme kad se piše o sjetvi niti o optimalnim sklopovima. No, dio proizvođača odlučit će se za sjetvu u naknadnom i/ili postrnom roku. Stoga podsjećam da je važno znati kako odrediti potrebnu količinu sjemena, jer je optimalan sklop prvi preduvjet za visok prinos.

štetnici prorjeđuju sklop kukuruza

U usjevima u kojima nije postignut optimalan sklop, zahtjevnije je suzbijanje korove. Zato je važno pratiti rast i razvoj i posijane kultivirane biljke, ali i korova.

Određivanje količine sjemena za sjetvu zrnatih mahunarki (soja)

Određivanje količine sjemena za sjetvu zrnatih mahunarki (soja)

U uvjetima hladnog tla kao dobra praksa pokazala se startna gnojidba istodobno sa sjetvom kako bi mladi i slabo razvijen klicin korijen imao u svojoj blizini dovoljnu količinu hranjivih tvari. (Fotografija prikazuje izgled redova kukuruza, isti hibrid, ista parcela: dva reda bez primjene startne gnojidbe, a ostali redovi uz korištenje startnoga gnojiva). Minimalna temperatura zraka za rast kukuruza je oko 13 °C, a na nižima od 10 °C kukuruz prestaje rasti. U fazi ranog porasta kukuruzu ne odgovaraju niske temperature. Niske dnevne temperature zraka, niže od +15 °C, zaustavljaju rast i razvoj, a listovi kukuruza gube prirodnu zelenu boju (dolazi do žućenja) zbog prestanka stvaranja klorofila, vegetativni organi su slabi i vodenasti, povećana je sklonost infekcijama uzročnicima bole-

sti i napadu štetočina, a produžava se i vegetacija.

Soja

Minimalna temperatura za klijanje sjemena soje iznosi 8-10 °C, a neki genotipovi kliju već kod 6 °C. Međutim, pri ovim temperaturama procesi klijanja i nicanja traju dugo, klijavost sjemena se jako smanjuje, jer veliki broj sjemenki može biti oštećen zbog pojave uzročnika bolesti. Zato sjetva treba započeti kad je temperatura sjetvenog sloja tla 8-12 °C (optimalno 12 °C). Optimalna dubina sjetve je 4-6 cm, a u uvjetima s dovoljno vlage u tlu, može se sijati pliće.

Lipanj nije vrijeme kad se piše o sjetvi niti o optimalnim sklopovima. No, dio proizvođača odlučit će se za sjetvu u na-

Zemljišni

Soja - pratiti rast i razvoj soje ali i korova

Soja prije zatvaranja redova

knadnom i/ili postrnom roku. Stoga podsjećam da je važno znati kako odrediti potrebnu količinu sjemena, jer je optimalan sklop prvi preduvjet za visok prinos.

U usjevima u kojima nije postignut optimalan sklop, zahtjevnije je suzbijanje korova. Zato je važno pratiti rast i razvoj i posijane kultivirane biljke, ali i korova.

Podsjećam i na uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu (Narodne novine 31/25), a vezano uz ostvarivanje prava na potporu za prihvatljive površine pod sojom. Potrebno je dokazati da je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje. Podružnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca godine zahtjeva treba dostaviti sljedeće dokaze:

• kopiju računa o plaćenom sjemenu korištenog te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

• certifikat na pakiranju ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu koji će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti.

Iznimno, poljoprivrednik koji proizvodi soju iz sjemena s vlastita poljoprivrednoga gospodarstva dostavlja Agenciji za plaćanja do 31. prosinca godine zahtjeva rezultat analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama.

Uspješna proizvodnja počinje sjetvom kvalitetnog sjemena

Kvaliteta sjemena izuzetno je važna za ostvarenje optimalnog sklopa, odnosno za uspješnu proizvodnju. Sjetvom kvalitetnog zdravstveno ispravnog i čistog te sortno čistog sjemena, dobre klijavosti i energije klijanja postiže se optimalni sklop. No, prošla je godina zbog nepovoljnih uvjeta bila izuzetno izazovna za proizvođače sjemena. Stoga je ove godine donesen propis o derogaciji normi kvalitete za sjeme soje. Proizvođači koji su za sjetvu nabavili takvo sjeme trebali su prilagoditi normu sjetve (povećati za 10-20%). Ako nakon sjetve uslijedi nekoliko kišnih dana, ali i u težim tlima koja duže zadržavaju vlagu, može doći do većeg propadanja sjemena. Osim toga, možda se sa sjetvom započelo nešto ranije, kad još temperatura tla nije

list / 6. 2025.

bila optimalna. Ako je nakon sjetve naglo zahladilo, znatno se smanjila i energija klijanja. U takvim uvjetima često dolazi do rjeđeg sklopa. Usjev soje može nadoknaditi početne gubitke ako je zasijana sorta koja dobro grana.

Korištenje vlastita sjemena

Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine 110/21) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine i Pravilnikom o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (Narodne novine 41/23) regulirana je mogućnost korištenja vlastita sjemena. Na temelju zakonske legislative poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu proizvoditi sjeme za svoje potrebe na vlastitu gospodarstvu. Sjeme s poljoprivrednoga gospodarstva ne može se prodavati drugom poljoprivrednom gospodarstvu. Dopušteno je koristiti sjeme s poljoprivrednoga gospodarstva biljnih vrsta iz skupine strnih žitarica, uljarica i predivog bilja na vlastitu gospodarstvu. Zakonom je dopušteno korištenje sjemena s vlastita gospodarstva čija ukupna proizvodna površina navedenih skupina biljnih vrsta nije veća od 7 ha. No, i na sjemenu s poljoprivrednoga gospodarstva potrebno je prije sjetve provesti analize u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Propisi se često ne provode. Dokazuje to slika snimljena ovih dana, na kojoj se vidi usjev zobi u kojem je uz ostale korove zastupljen i kukolj. Posijan je zajedno

Kvalitetu sjemena propisuje Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine 110/21) i pravilnici, ovisno o poljoprivrednim vrstama koje se uzgajaju na poljoprivrednom gospodarstvu: Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena žitarica (Narodne novine 28/22), Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (Narodne novine 33/22), Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (Narodne novine 106/22). Navedenom zakonskom legislativom propisuje se proizvodnja, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala određenih skupina bilja, proizvodnja sjemena s poljoprivrednoga gospodarstva, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje sorti poljoprivrednog bilja, nadležnost pojedinih tijela, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od važnosti za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva. Podzakonski akti propisuju uvjete certificiranja sjemena, kategorije i uvjete proizvodnje toga sjemena, postupak službenog nadzora nad njegovom proizvodnjom, načine dorade, zahtjeve kvalitete, postupke i načine izdavanja certifikata za sjeme, načine i uvjete njegova pakiranja, plombiranja i označavanja te uvjete za stavljanje na tržište i uvoz, dokumente koji prilikom uvoza moraju pratiti sjeme i/ili biti na pakiranju…

Soja - pratiti rast i razvoj soje ali i korova

Soja prije zatvaranja redova

Kukolj i ostali korovi u usjevu zobi

sa sjemenom koje nije bilo dorađeno ni zdravstveno ispitano.

Proizvodno vezana potpora (PVP)

Budući da rok za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za potpore za 2025. godinu završava 13. lipnja 2025., ovom prilikom podsjećam poljoprivredne proizvođače na mogućnosti ostvarivanja proizvodno vezanih potpora sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu (Narodne novine 31/25). Proizvodno vezana potpora dohotku dodjeljuje se aktivnim poljoprivrednicima koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti za: krave u proizvodnji mlijeka, prvotelke, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu, krmno proteinske usjeve i sjeme. Proizvodno vezana potpora se dodjeljuje kao godišnja potpora, po utvrđenom grlu ili hektaru.

O uvjetima i obvezama koje moraju zadovoljiti poljoprivrednici se mogu educirati ili kroz individualno savjetovanje (metoda pojedinačnog savjetovanja), ili na nekom od oblika grupne edukacije (tečajevi u učionicama ili online (webinari)).

Raspored edukacija može se pronaći na poveznici: https://akis.mps.hr/. Na poveznici su navedeni svi savjetnici i sve edukacije, a pretraživanje je moguće i prema mjesecu održavanja edukacija i prema županiji. Podsjećam da je rok za edukaciju kraj kalendarske godine (godina zahtjeva).

Budući da gotovo svaki čitatelj Mljekarskog lista na svom gospodarstvu sije krmne proteinske usjeve, podsjetit ću na uvjete koje treba zadovoljiti za ostvarivanje ove potpore. Proizvodno vezana potpora za krmne proteinske usjeve dodjeljuje se korisnicima koji primaju osnovno plaćanje i koji uzgajaju jednu ili više prihvatljivih krmno proteinskih kultura na najmanje jednom hektaru, uključujući površine prijavljene u Jedinstvenom zahtjevu. Prihvatljive su kulture krmnih proteinskih usjeva: soja za stočnu hranu (Glycine max), stočni grašak (Pisum sativum), grahorice (Vicia sp.), djeteline (Trifolium sp.), lucerne (Medicago sp.), stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus), lupine (Lupinus sp.) i esparzeta (Onobrychis sp.). Osim navedenih čistih krmnih proteinskih kultura

Smjesa crvene djeteline i engleskog ljuljaljetni otkos

Smjesa krmnog graška i žitarice

iz stavka proizvodno vezana potpora za krmne proteinske usjeve, prihvatljive su i površine zasijane smjesom krmnih proteinskih kultura i žitarica, pri čemu udio krmnih proteinskih usjeva mora iznositi 50% i više.

Osim uvjeta o najmanje 1 ha navedenih prihvatljivih kultura, poljoprivrednici korisnici proizvodno vezanih potpora

za krmne proteinske usjeve moraju na svom poljoprivrednom gospodarstvu držati barem jedno uvjetno grlo po prihvatljivom hektaru krmnih proteinskih usjeva za stočnu hranu izračunatih na temelju koeficijenata za izračun uvjetnih grla iz Tablice 6. Priloga 1. ovog Pravilnika, pri čemu se kao osnovica za izračun uvjetnih grla uzima prosječno godišnje stanje grla upisanih u JRDŽ u godini u kojoj se podnosi Jedinstveni zahtjev. Korisnik PVP-a za krmne proteinske usjeve obvezan je prijaviti brojno stanje svinja i peradi u JRDŽ u regionalnom uredu HAPIH-a, ili neposrednim upisom u JRDŽ svakog prvog dana u mjesecu počevši od 1. siječnja godine zahtjeva.

Planirani jedinični iznos potpore dodjeljuje se po utvrđenom hektaru, a ovisi o broju zaprimljenih zahtjeva i broju utvrđenih hektara. Planirani jedinični iznos potpore je 186,08 EUR/utvrđeni hektar.

Proizvodno vezana potpora za krmne proteinske usjeve dodjeljuje se korisnicima koji primaju osnovno plaćanje i koji uzgajaju jednu ili više prihvatljivih krmno proteinskih kultura na najmanje jednom hektaru, uključujući površine prijavljene u Jedinstvenom zahtjevu

Crvena djetelina

Lucerna

Esparzeta

SUVREMENI KONCEPT

PROIZVODNJE MLIJEKA

DOPUNSKE KRMNE SMJESE ZA MLIJEČNE KRAVE

• proteini probavljivi u tankom crijevu = metabolički protein.

• urea zaštićena postupkom oblaganja masnom kiselinom dopunjuje obrok potrebnom količinom efektivno razgradljivog proteina.

• lakoprobavljivi škrob osigurava optimalnu sintezu mikrobnog proteina iz lakorazgradljivog proteina silaža trava DTS i sijena lucerne.

• vitamini topljivi u vodi i zaštićeni od razgradnje u buragu poboljšavaju metabolizam energetskih tvari i ublažavaju pojave zamašćenja jetre i ketoza.

• minerali balansiraju voluminozni dio obroka do potreba mikroba buraga i krave.

• Minazel veže aflatoksin i druge mikotosine.

• Metionin zaštićen od razgradnje u buragu koji pospješuje metabolizam masti u jetri, povisuje protein mlijeka i plodnost krava.

SUPERKONCENTRAT ZA MLIJEČNE KRAVE

• proteini probavljivi u tankom crijevu = metabolički protein.

• urea zaštićena postupkom oblaganja masnom kiselinom dopunjuje obrok potrebnom količinom efektivno razgradljivog proteina.

• vitamini topljivi u vodi i zaštićeni od razgradnje u buragu poboljšavaju metabolizam energetskih tvari i ublažavaju pojave zamašćenja jetre i ketoza.

• minerali balansiraju voluminozni dio obroka do potreba mikroba buraga i krave.

• Minazel veže aflatoksin i druge mikotosine.

• Metionin zaštićen od razgradnje u buragu pospješuje metabolizam masti u jetri, povisuje protein mlijeka i plodnost krava.

Obrada tla - neizostavna agrotehnička mjera

Krajnji je cilj svake obrade tla stvaranje optimalnih uvjeta u tlu koji zajedno s ostalim čimbenicima biljne proizvodnje sudjeluju u formiranju prinosa

> Prof. dr. sc. Danijel Jug Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Svaki proces biljne proizvodnje temelji se na pravilno odabranim i primijenjenim tehničkim i tehnološkim metodama i rješenjima, koje se uobičajeno nazivaju agrotehničke mjere ili jednostavno - agrotehnika. Agrotehnika se može definirati kao skup mjera i postupaka koji se provode s ciljem postizanja poljoprivrednog prinosa. Obuhvaća sve intervencije u biljnoj proizvodnji usmjerene na ostvarivanje visokih i stabilnih prinosa, uz odgovarajuću hranidbenu i tehnološku kakvoću, na način prihvatljiv za okoliš i ekonomski održiv.

Obrada tla se ubraja u jedan od najvažnijih agrotehničkih zahvata, kojima se uz primjenu niza specifičnih mjera i postupaka zadire u pedosferu, a cilj je:

• formiranje antropogenoga (kultiviranog) sloja tla

• formiranje povoljnih vodozračnih odnosa

• uništavanje biljnog pokrivača (živog i/ili mrtvog)

• kontrola bolesti, štetnika i korova

• inkorporaciju gnojiva (mineralnih i organskih, tekućih i krutih) u tlo

• korigiranje klime (akumulacija, konzervacija, odvodnja)

• popravljanje fizikalnoga, kemijskoga i biološkog kompleksa tla.

Krajnji je cilj svake obrade tla stvaranje optimalnih uvjeta u tlu koji, zajedno s ostalim čimbenicima biljne proizvodnje

- poput klime, gnojidbe, sortimenta, tipa tla i načina gospodarenja – sudjeluju u formiranju prinosa.

Danas se pod pojmom “obradivo tlo” najčešće podrazumijeva površina koju čovjek sustavno i kontinuirano koristi za biljnu proizvodnju, iako to ne mora nužno uključivati samu obradu tla. S druge stra-

ne, “oranica” se u tradicionalnom smislu definira kao obradiva površina koja se svake godine redovito obrađuje, najčešće oranjem. Međutim, u širem smislu, pod oranicu se ubrajaju i one obradive površine na kojima se tlo obrađuje alternativnim zahvatima umjesto oranja, poput rahljenja, podrivanja, tanjuranja ili izravne sjetve.

U svijetu danas postoje mnoge podjele sustava obrade tla, i to u ovisnosti o agroekološkoj regiji, a neke od njih katkad mogu djelovati i pomalo nedosljedne i/ili konfuzne. Jedna od najjednostavnijih podjela sustava obrade tla dijeli se na:

• konvencionalnu

• reduciranu i

• konzervacijsku obradu tla.

Konvencionalna obrada tla

Definiranje konvencionalne obrade tla u uskoj je međuovisnosti s tradicijom obrade određenoga agroekološkog područja. Uobičajen opis konvencionalne obrade tla (još se naziva i uobičajena, standardna, tradicionalna) počiva na temeljima primarnog zahvata obrade, a to je oranje. Ovaj “glavni” zahvat uobičajeno je popraćen nizom drugih “sporednih” zahvata, kao što je npr. tanjuranje, drljanje rahljenje i dr. Nerijetko je broj ovih dopunskih zahvata znatan u svojoj raznolikosti, ali može biti i višestruka primjena istoga radnog zahvata. Prema tome slijedi kako je ovaj sustav obrade tla vrlo intenzivan i po dubini, i po broju primijenjenih zahvata, i po broju potrebnih prohoda u pripremi tla za uzgoj nekog usjeva.

Ovakva obrada tla u našim agroekološkim uvjetima podrazumijeva oranje na 25-30-35 cm (ovisno o uzgojnoj kulturi)

Oranje

Rahljenje

Podrivanje i stabilizacija površine

kao neizostavnu mjeru, ali u današnje vrijeme za sobom povlači niz pitanja u kontekstu održivosti ovog sustava obrade u agroekosustavu. Naime, konvencionalni pristup obradi tla sadržava niz negativnosti, prvenstveno u domeni fizikalnoga, kemijskoga i biološkog kompleksa plodnosti tla, a koji uzrokuje sve veću degradaciju i onečišćenje tla i okoliša. Glede navedenog, među najznačajnije promjene koje se javljaju primjenom konvencionalnih sustava uzgoja kultura, u prvom redu obrade tla, može se navesti sljedeće: antropogeno zbijanje tla, gubitak humusa i stabilne strukture tla, oslobađanje velike količine CO2 u atmosferu (klimatske promjene), nepoželjne promjene reakcije tla, adsorpcijskog kompleksa i mikrobiološke aktivnosti tla, eksterna i interna erozija tla, itd. Osim toga, konvencionalna obrada tla je skupa (40% svih troškova poljoprivredne proizvodnje pripisuje se obradi, a od toga 80% oranju), iziskuje puno vremena, ljudskoga i strojnog angažmana pa otežava organizaciju poslova u optimalnom roku. Na temelju navedenoga, jasno je kako se o današnjoj poljoprivredi sve više govori s ekološkog aspekta, odnosno s aspekta održivosti, onečišćenja okoliša, ali i s ekonomskog aspekta. Zbog toga se traže rješenja koja mogu pomoći u sprečavanju, ali i popravljanju degradacije tala, a time i okoliša u cjelini.

Reducirana obrada tla

U osnovi, reducirana obrada tla predstavlja u odnosu na konvencionalnu obradu tla sa smanjenim brojem radnih operacija i prohoda, pri kojoj se uobičajeno izostavlja oranje. Reduciranoj obradi pristupa se prema principu izostavljanja nekih od klasičnih zahvata, neki od njih se povezuju, smanjuje se dubina ili po-

list / 6. 2025.

vršina obrade iz čega proizlazi njezina veća tehničko-tehnološka učinkovitost i ekonomska opravdanost. Iz same definicije reducirane obrade vidljivo je kako se ona ne može jednoznačno odrediti, zbog čega postoji više različitih smjerova, a najčešće se izdvajaju sljedeće koncepcije:

• reduciranje klasičnih sustava obrade tla

• minimalizacija obrade tla (minimalna obrada)

• izostavljanje obrade tla, tj. korištenje kultiviranog tla bez obrade

• konzervacijska obrada tla

• racionalna obrada tla. Često se za ovakav pristup obradi kao zamjerka navodi smanjenje prinosa (potpuno neopravdano). Reducirana obrada je redovito ekonomski opravdanija, ali njezine prednosti treba promatrati i s drugih aspekata: manje prohoda - manje gaženja tla - manje zbijanje; bolja vodopropusnost, osobito donjih slojeva tla; bolja aeracija i bolji životni prostor za biljku. Jednom riječju - čuvanje tla od pogoršanja njegovih fizikalnih i bioloških svojstava.

Konzervacijska obrada tla

Konzervacijska obrada tla je pojam koji se, ovisno o svjetskoj regiji, ali i prema iskustvu, može definirati na različite načine. Prema jednoj od najčešćih definicija to je sustav obrade tla pri kojem se biljni ostaci zadržavaju na površini ili pri površini, ili se održava izvjesna neravnost površine, ili pak oboje, s ciljem suzbijanja ili ublažavanja erozije (eolske i hidro erozije) ili postizanja povoljne vlažnosti tla. Prema drugoj definiciji (razvijenoj 80-ih godina prošlog stoljeća), kako bi se neki sustav obrade tla definirao kao konzervacijski, površina tla mora nakon radnih operacija

obrade tla i sjetve sljedeće kulture ostati pokrivena žetvenim ostacima najmanje 30%, kako bi se erozija tla smanjila za 50%. Prema definiciji konzervacijske obrade tla iz 90-ih godina prošlog stoljeća (koja se koristi još i danas), na površini tla mora biti dostatna količina žetvenih ostataka koja će učinkovito štititi tlo od erozije tijekom cijele godine.

Konzervacijska obrada tla razvila se u SAD-u 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. U zapadnoj Europi primjenjuje se od sredine 1970-ih godina (s većim ili manjim kašnjenjem po regijama kontinenta), a u ostatku Europe s većim ili manjim uspjehom. S obzirom na postotnu pokrivenost površine tla žetvenim ostacima nakon obrade tla i sjetve naknadne kulture, sustavi obrade tla mogu se podijeliti na sljedeći način:

• konvencionalna obrada tla: pokrivenost površine tla žetvenim ostacima manja od 15%, ili manje od 550 kg ha-1 žetvenih ostataka žitarica na površini

• reducirana obrada tla: pokrivenost površine tla žetvenim ostacima od 15 do 30%, ili količina od 550 do 1100 kg ha-1 žetvenih ostataka žitarica na površini

• konzervacijska obrada tla: pokrivenost površine tla žetvenim ostacima veća od 30%, ili više od 1100 kg ha-1 žetvenih ostataka žitarica na površini.

Zaključno o obradi tla

Važno je istaknuti kako ne postoji savršeni sustav obrade tla, a svaki od navedenih pruža svoje prednosti i nedostatke. Najbolji je sustav obrade tla onaj koji omogućuje najbolje (optimalne) uvjete za biljnu proizvodnju uz istovremeno najmanji negativan utjecaj na tlo (i okoliš). Odabir najboljeg sustava za pojedino agroekološko okružje ovisi o nizu elemenata,

Predsjetvena priprema pooranog tla

Rahljenje kukuruzišta za direktnu sjetvu pšenice

Podrivanje kao osnovna obrada tla u jesen

a koji se ugrubo mogu podijeli na dvije osnovne grupe, i to: agroekološki uvjeti (klima, tlo, voda, zrak, biljka i dr.) i socijalno-ekonomski razvoj (znanje, tradicija, tehnika, tehnologija, znanost i dr.).

Dubina obrade tla kao i broj prohoda po jedinici površine tijekom obrade važna su pitanja koja se nameću pri odabiru sustava obrade tla. Dubina obrade tla prvenstveno ovisi o: apsolutnoj dubini tla, stanju podzemnih voda, teksturnoj građi i uslojenosti (stratifikaciji), reljefu, klimi, izvoru energije, sredstvima za obradu, zahtjevima kulture, agrotehničkoj namjeni (melioracijske odlike), ekonomskoj moći gospodarstva i drugim čimbenicima.

Dubina obrade tla i broj zahvata obrade potrebnih za sjetvu/sadnju usjeva predstavljaju izvjesnu povijesnu kategoriju koja je tijekom vremena prolazila znatne izmjene (prvenstveno u ovisnosti o tehničko-tehnološkom stupnju razvoja društva).

Navedene kategorije obrade (dubina i broj zahvata) mijenjali su se kroz povijest gotovo redovito s tendencijom povećanja dubine i povećanja broja zahvata. Ovaj trend zaustavlja se početkom 20. st., a obrada tla postaje “dvosmjerna”, što je dovelo do:

• stagnacije povećavanja zahvata dubine obrade i

• smanjenja dubine i broja zahvata pri obradi tla

Na temelju ovih promjena u svijetu je došlo do znatnih promjena u razumijevanju obrade tla, a ova se shvaćanja kontinuirano mijenjaju i razvijaju i u našim agroekološkim okvirima. Prije 20tak i više godina na ovim je prostorima egzistirao samo sustav obrade tla oranjem. Od tog vremena pa sve do današnjih dana došlo je do značajnog razvoja svijesti o raznim učincima poljoprivrede na okoliš, pa tako i oranja. Prema nekim se procjenama

udio sustava s oranjem u uzgoju ratarskih kultura smanjio na nekih 70%, dok je reduciranih i konzervacijskih sustava oko 30%. Iako u odnosu na neke poljoprivredno najrazvijenije zemlje u svijetu značajno zaostajemo, ove promjene su dobar pokazatelj trenda pozitivnog pomaka, odnosno razvoja, ali on još uvijek nije dostatan. Zbog sve većih spoznaja o klimatskim promjenama, kao i o mnogim

drugim negativnim učincima poljoprivrede na okoliš, sve jasniji i sve glasniji postaje i pritisak za promjenama u primjeni održivijih sustava obrade tla. Upravo reducirani i/ili konzervacijski sustavi obrade tla predstavljaju jednu od mogućnosti prevladavanja nastupajućih nepovoljnih klimatskih ali i ekonomskih, tržišnih, organizacijskih, socio-ekonomskih i drugih promjena.

Mali pojmovnik:

• Aeracija tla - pojam koji se odnosi na unošenje kisika u sustav (tlo).

• Agroekosustav - poljoprivredni ekološki sustav koji čine agrobiotop (poljoprivredno stanište) i agrobiocenoza (poljoprivredna životna zajednica).

• Direktna sjetva (no-tillage) - uzgoj usjeva bez primjene bilo kakvog zahvata obrade tla.

• Erozija - prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) djelovanjem vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije, a dislocirani materijal se taloži. Ovaj je proces u poljoprivredi uvijek negativan i degradirajući.

• Eolska erozija - erozija vjetrom ili vjetrena erozija.

• Hidroerozija - erozija vodom ili vodena erozija.

• Klimatske promjene - svako odstupanje od prosječnih klimatskih vrijednosti, kontinuirano mjerenih u razdoblju od minimalno 30 godina (odstupanja se prvenstveno odnose na količinu oborina i temperaturu zraka (npr. suša, poplava).

• Konzervacija - očuvanje, spremanje, zaštita.

• Konzervacijska obrada tla - obrada tla s primarnim ciljem smanjenja gubitaka tla i vode u odnosu na konvencionalnu obradu tla.

• Pedosfera - rastresiti sloj kopnenog dijela Zemljine površine, sastavljen od krute, tekuće i plinovite faze, a nalazi se na granici kontakta i interakcijeatmosfere, litosfere, hidrosfere i biosfere.

• Stagnacija - zaustavljanje, nenapredovanje, smirivanje.

Uspješni u štali s individualnim konceptima hranidbe.

SE I NARUČITE NA: grah@h.lugitsch.at | +43 676 889 22 225 www.h.lugitsch.at

CornVit ® je robna marka tvrtke Herbert Lugitsch u. Söhne

Radionica o povećanju zdravlja tla

i bioraznolikosti

Edukacija je bila namijenjena poljoprivrednicima i poljoprivrednim savjetnicima - agronomima, s ciljem prikaza praksi ublažavanja učinaka klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju

> Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organizirala je 14. svibnja 2025. interaktivnu radionicu na poljoprivrednim površinama u Mičetincu nedaleko od Đurđevca. Bila je namijenjena poljoprivrednicima i poljoprivrednim savjetnicima - agronomima, s ciljem prikaza praksi ublažavanja učinaka klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju.

Radionica je održana u sklopu provedbe dvaju međunarodnih projekata i triju

stručnih radnih skupina, i to: 1) projekta Climate Farm Demo, čiji je cilj ubrzati usvajanje praksi i rješenja “klimatski prilagođene poljoprivrede” poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija “klimatski pametne poljoprivrede”, te 2) projekta “ClimateSmartAdvisors” u okviru kojeg je osnovana radna skupina Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš, te tri stručne radne skupine - Klima i okoliš, Ratarstvo i AKIS i inovacije.

Radionica je održana na ratarskim površinama OPG-a Marijana Ferenča-

ka, jednom od ukupno 25 zaineresiranih poljoprivrednih gospodarstva - demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme) s čitavog područja Republike Hrvatske, koja su uključena u projekat Climate Farm Demo. Od ukupno 25 poljoprivrednih gospodarstava uključenih u provedbu projekta, njih se 14 bavi stočarstvom, odnosno mješovitom proizvodnjom, četiri ratarskom proizvodnjom, četiri proizvodnjom iz područja hortikulture, a tri gospodarstva proizvode prema principima ekološke poljoprivredne proizvodnje, ističu organizatori radionice.

Povećanje zdravlja tla i bioraznolikosti

Ciljevi su radne skupine “Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš” steći iskustvo o načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava, ali i izraditi edukativne materijale za daljnje povećanje znanja savjetnika i poljoprivrednika o dobrobitima konzervacijske poljoprivrede i drugim načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti. Stoga je ova interaktivna radionica bila namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, ali i agronomskim stručnjacima. Prakse s kojima su se prisutni upoznali odnosile su se na različite sustave proizvodnje ratarskih kultura. Uključivale su različite načine obrade tla, različite pokrovne usjeve, različite načine njihove terminacije te upoznavanje agrotehnike nekih od ratarskih vrsta koje nisu uobičajene u plodoredu na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave ratarskom proizvodnjom s ciljem proširenja plodoreda. Konkretno, na poljoprivrednim površinama OPG-a Marijana Ferenčaka upoznali smo se s načinom terminacije pokrovnih usjeva, gdje je kukuruz u pokrovnom usjevu, ističu organizatori.

Prednosti pokrovnih usjeva

U sklopu projekta ClimateSmartAdvisors tijekom prošle jeseni na području pet županija - Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Osječko-baranjske - posijana je ozima smjesa pokrovnog usjeva - smjesa raži, dlakave grahorice, inkarnatke i daikon rotkve, s ciljem pokrivenosti tla tijekom zimskog razdoblja. Ovaj je ozimi pokrovni usjev posijan u optimalnom roku sjetve - krajem rujna 2024. godine - kao sekundarni usjev nakon kukuruza namijenjenog silaži čitave stabljike. Cilj sjetve bila je

list / 6. 2025.

edukacija poljoprivrednika o sekundarnim usjevima i pravilnom odabiru usjeva (jedna vrsta ili mješavina različitih vrsta) s obzirom na cilj proizvodnje i vrijeme sjetve. “Konkretno, danas smo vidjeli siliranje pokrovnog usjeva (tritikale+grahorica), te sjetvu kukuruza (strip-till, APV+gruber, FOCUS sijaćice)”, kazala je mr.sc. Tatjana Martinović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodala: “Poljoprivredna proizvodnja jedan je od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Stoga su se poljoprivredni proizvođači koji su svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, ali i potrebe da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode te implementiraju klimatski prilagođene prakse na svom gospodarstvu, uključili u ovaj projekt. Nadamo se da će se tijekom provedbe navedenih projekata dobiti barem dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama koji će rezultirati preporukama o ‘klimatski prilagođenim praksama’ na poljoprivrednim

gospodarstvima. Ova radionica svakako daje doprinos cjeloživotnom učenju i izvrsna je prilika za razmjenu iskustava”, istaknula je T. Martinović.

Izostavljena i konzervacijska obrada tla

Obrada tla pripada najagresivnijim aktivnostima kojima čovjek djeluje na biološku ravnotežu tla. Općenito, dublja i frekventnija obrada tla pojačava negativan utjecaj na organizme tla, dok izostavljena obrada tla (no-till), obrada tla u trake (strip-till) i kompatibilni sustavi obrade tla čuvaju biološku raznolikost i brojnost organizama tla u uzgoju ratarskih, ali i drugih kultura. Nepravilna i neodgovarajuća obrada tla uzrokuje jače sabijanje tla, odnosno narušavanje kontinuiteta većih pora tla, kao i hodnika organizama u tlu. Navedeno djeluje prvenstveno na brojnost, ali i raznolikost biološke komponente tla, jer se zbog jačih zbijanja tla stvaraju nepovoljniji životni, a prvenstveno anaerobni uvjeti, koji odgovaraju manjem broju organizama tla. Izostavljena obrada tla i konzervacijska obrada tla vrlo su jednostavni sustavi uzgoja biljaka, i da je dovoljno “samo ne zaboraviti posijati”. Međutim, ovo je samo privid, jer je upravo za ove sustave potrebno veliko znanje poljoprivrednih proizvođača - o gnojidbi, zaštiti, mehanizaciji, karakteristikama tla, klimatskim prilikama, botaničkim svojstvima biljaka i mnogim drugim agroekološkim elementima. Primjena izostavljene i konzervacijske obrade tla važna je i s energetskog i ekonomskog aspekta. Na izostavljenoj obradi tla utrošak goriva tako se smanjuje 60-70%, ubrzavaju se radovi čime se postiže povoljan organizacijski i ekonomski aspekt, a potrebno je znatno manje opreme i mehanizacije, kazao je prof.dr.sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Lucerna u fokusu – izazovi i rješenja u tehnologiji siliranja

Životinje koje dobivaju obroke u kojima je sastavni dio lucerna, konzumiraju u prosjeku više hrane

> Mr. sc. Dario Zagorec

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Zbog svoje iznimne bjelančevinaste vrijednosti, visokih prinosa i prilagodljivosti različitim načinima konzerviranja, lucerna je jedna od najvažnijih leguminoznih krmnih kultura u proizvodnji voluminozne hrane. Prinosi su vrlo različiti, ovisno o kojoj sorti lucerne je riječ, te ovisno o načinu spremanja. Uzimajući u obzir uvjete i broj otkosa, prinos zelene mase varira od 64 do 111 t/ha godišnje. U jednom od istraživanja u Slavoniji, u prvoj godini proizvodnje, prosječan prinos zelene mase bio je 40,2 t/ha, dok je u drugoj godini iznosio 70,2 t/ha.

U optimalnim uvjetima uz pravilnu agrotehniku i povoljne vremenske uvjete moguće je ostvariti i do 100 t/ha zelene mase godišnje kroz pet otkosa. Ako promatramo prinos kroz suhu tvar (ST), u jednom od pokusa u Slavoniji ukupan prinos iznosio je 9,62 t/ha u prvoj godini i 13,30 t/ha u drugoj godini. U planinskim područjima, na umjereno kiselim planinskim tlima, prinos suhe tvari varirao je od 7,07 t/ha do 12,78 t/ha tijekom trogodišnjeg istraživanja.

Prinos sijena sa 15% vlage može biti između 14,7 i 27,4 t/ha godišnje. U uvjetima intenzivne poljoprivrede moguće je čak postići prinos sijena do 40 t/ha godišnje. Prinos sjenaže ovisi o sadržaju suhe tvari te tehnologiji i načinu spremanja (silos ili bale), kao i uvjetima fermentacije. U optimalnim uvjetima prinos sjenaže može biti približno 50-60 t/ha godišnje.

Ključna hranidbena svojstva

Ako se uzme u obzir godišnji prinos sijena lucerne, primjerice 14 tona po hektaru, osigurava se 2000-2400 kg sirovih bjelančevina - što je čini jednim od najučinkovitijih izvora bjelančevina po površi-

Lucerna - kraljica krmnih kultura

Preporuke za praktičnu primjenu: košnja u poslijepodnevnim satima, provenjavanje, dodavanje šećera i inokulanata, miješanje s drugim kulturama

ni. Kvaliteta bjelančevina vrlo je visoka, s aminokiselinskim profilom sličnim onome životinjskog podrijetla, što je iznimno vrijedno za preživače. Jedna je od važnih odlika odlična ješnost i prihvatljivost, što znači da je životinje rado konzumiraju, bilo u svježem, siliranom ili suhom obliku. Također, njezina je odlika brza probava i visoki unos suhe tvari. Lucerna se brzo fermentira u buragu, što omogućuje veći dnevni unos hrane, a time i više mlijeka. Upravo višestruka uporaba, od toga da se koristi kao svježa krma, silaža, sjenaža ili klasično sijeno, daje joj posebno mjesto u sustavu hranidbe. Lucerna se često sije u smjesama s travama radi boljeg iskorištavanja tla, stabilnijeg prinosa i poboljšane strukture mase za siliranje - osobito u suhim ili manje plodnim područjima. Jedna je od čestih kombinacija s klupčastom oštri-

com koja produljuje produktivnost smjese na više godina, a ujedno sušu podnosi bolje od drugih trava. Lucernu karakterizira biotska fiksacija dušika i vrlo dobra prilagodljivost sušnim uvjetima. Pravodobno pokošena i prikladno spremljena izvrsna je hrana za krave. Životinje koje dobivaju obroke u kojima je sastavni dio lucerna, konzumiraju u prosjeku više hrane.

Sadržaj

šećera - izazov s lucernom

Glavni izazov kod siliranja lucerne njezin je nizak prirodni sadržaj šećera koji je ključan za pravilnu fermentaciju i stvaranje mliječne kiseline. Za uspješno siliranje, krmna masa mora sadržavati najmanje 30 g šećera/kg svježe mase. Međutim, lucerna često sadržava manje od 20 g,

što znatno otežava stabilnu fermentaciju. U usporedbi s engleskim ljuljem, prvi i drugi otkos kao i kasno jesenski, može sadržavati 2 puta više šećera nego lucerna, dok ona jedino u prvoj košnji, ali i u jesenskoj (listopad) dostiže vrijednosti blizu preporučenih. Rješenje je provenjavanje mase, jer je to jedan od presudnih načina za povećanje koncentracije šećera u lucerni.

Dakle, poželjno je umjereno provenjavanje, ako to vremenski uvjeti dopuštaju, jer tijekom prosušivanja voda isparava, a koncentriraju se šećeri i druge topljive tvari. Time se sadržaj šećera u suhoj tvari može povećati na poželjnih 80–100 g/kg ST, što odgovara cilju od 30 g šećera/ kg svježe mase. Od praktičnih napomena treba istaknuti da se ljetne košnje (srpanj i kolovoz) iako niskog sadržaja šećera, lako provenu dok je jesenska krma često bogatija šećerom, ali vremenski su uvjeti nepovoljniji za sušenje.

Možemo zaključiti da je lucerna visokovrijedna krmna kultura s potencijalom da znatno pridonese hranidbenoj učinkovitosti i zdravlju krava. Međutim, zbog niskog sadržaja šećera njezino siliranje zahtijeva tehničku preciznost, osobito u pravodobnoj košnji, pravilno provenjavanje i po potrebi dodatak inokulanata. Za maksimalan učinak u praksi se preporučuje i kombinacija s travama bogatijim šećerima, poput engleskog ljulja. Postoji još niz drugih spoznaja iz istraživanja o sadržaju šećera u lucerni i izazovima pri siliranju. Na temelju njih mogu se davati praktične preporuke s naglaskom na poboljšanje kvalitete sjenaže:

• Nizak sadržaj šećera i visoka puferirajuća sposobnost lucerne: lucerna prirodno sadržava nisku koncentraciju šećera (oko 49 g/kg suhe tvari), što otežava fermentaciju i snižavanje pH-vrijednosti tijekom siliranja. Visoka puferirajuća sposobnost dodatno usporava zakiseljavanje, povećavajući rizik od kvarenja sjenaže. Istraživanja su pokazala da dodavanje šećera (glukoze ili fruktoze) i inokulanata može znatno poboljšati fermentaciju, smanjiti pH i smanjiti razgradnju bjelančevina. Ne zaboravimo još i da provenjavanje lucerne prije siliranja može povećati koncentraciju šećera i smanjiti vlagu, što poboljšava uvjete za fermentaciju.

• Utjecaj vremena košnje na sadržaj šećera: vrijeme košnje znatno utječe

list / 6. 2025.

Lucerna je jedna od najvažnijih leguminoznih krmnih kultura u proizvodnji voluminozne hrane

na sadržaj šećera u lucerni. Košnja u poslijepodnevnim satima rezultira višim sadržajem šećera u usporedbi s jutarnjom košnjom. Također, mlađe biljke (prije cvatnje) imaju viši sadržaj šećera nego starije biljke.

• Miješanje lucerne s drugim kulturama: miješanje lucerne s kulturama bogatijim šećerima, poput engleskog ljulja ili zobi, može poboljšati fermentaciju i stabilnost sjenaže. Istraživanja su pokazala da mješavine lucerne i zobi imaju bolju fermentaciju, veću aerobnu stabilnost i bolju probavljivost u usporedbi s čistom lucernom.

Puferska sposobnost

- izazov fermentacije

Jedan od ključnih čimbenika koji određuju sposobnost krme za uspješno siliranje njezina je puferska sposobnost – odupire se promjeni pH-vrijednosti. Puferska sposobnost krme govori koliko je kiseline potrebno da se postigne poželjna pH-vrijednost u silosu (najčešće između 4,0 i 4,5). Što je veća puferska sposobnost, to je više kiseline potrebno, a time mora biti prisutno i više šećera u krmi kako bi proces fermentacije bio uspješan. Lucerna, kao leguminozna kultura bogata bjelančevinama i mineralima, ima prirodno znatno veću pufersku sposobnost u odnosu na travne vrste poput engleskog ljulja.

Istraživanja pokazuju da je ta vrijednost kod lucerne u prosjeku 65% veća nego kod engleskog ljulja, što znači da je zakiseljavanje lucerne znatno zahtjevnije. To je, uz nizak sadržaj šećera, jedan od glavnih razloga zbog kojih je siliranje lucerne tehnički složenije i rizičnije. Puferska je sposobnost ključan, a često zanemaren parametar prilikom procjene prikladnosti krme za siliranje. Lucerna je krmna kultura visoke hranidbene vrijednosti, ali zbog visokoga puferskog kapaciteta i niskog sadržaja šećera zahtijeva posebnu pažnju, dodatke i prilagođenu tehnologiju siliranja. Silažna masa lucerne zahtijeva više fermentabilnog šećera kako bi nadoknadila puferski kapacitet. Dodaci inokulanata, melase ili drugih izvora šećera u nekim su situacijama neophodni.

Pametna hrana za nepovoljna

vremena

Kao najrasprostranjenija leguminoza koja se koristi za stočnu hranu, ima nekoliko karakteristika kao što je duboki korijen pa dobro tolerira suhe uvjete, ali ne tolerira stagnaciju vode i kisela tla. Odgovara joj toplo tlo. Volumen proizvodnje lucerne još će se više povećavati, jer kao usjev osigurava solidan prinos u suhim godinama, raste neovisno o sve skupljem dušiku iz mineralnih gnojiva, a pogodan je i za sanaciju područja s povećanom

Parcela lucerne nakon zadnjeg otkosa pripremljena za zimu (snimljeno 22. studenoga 2024.)

koncentracijom nitrata u podzemnim vodama. U većini svojih svojstava prilično se razlikuje od krme s travnjaka, a to se mora uzeti u obzir pri njezinu uključivanju u krmne obroke.

Praksa i znanost zajedno - više bjelančevina u krmi

Lucernu osobito karakterizira vrlo visok sadržaj bjelančevina. Mnogobrojni rezultati analiza ove vrste krme upućuju na to da silaže lucerne sadržavaju oko 10%, a sijeno oko 60% više sirovih bjelančevina od silaža i sijena trava s travnjaka. Njihov sadržaj ovisi o starosti lucerne prilikom košnje. Sijeno i silaža lucerne pokošene prije faze pupanja sadržavaju do 220 g sirovih bjelančevina po kg suhe tvari. U krmi iz rascvjetale lucerne sirove bjelančevine iznose samo oko 150 g po kg suhe tvari. Važno je da se visoka vrijednost bjelančevina lucerne može zadržati i tijekom košnje te skladištenja krme.

Kod spremanja sijena lucerne najproblematičnije je drobljenje malih listića koji sadržavaju dva do tri puta više bjelančevina nego stabljika. Kvalitetno se sijeno stoga može proizvesti samo umjetnim sušenjem ili dosušivanjem. Tijekom siliranja sirove se bjelančevine ne gube, ali se mijenjaju njihova svojstva, a posljedično i iskorištavanje. Više od polovice pravih bjelančevina lucerne tijekom siliranja razgrađuje se u nebjelančevinaste (neproteinske) oblike. Prilikom hranidbe silažom lucerne za očekivati je da će se u buragu mnogo bjelančevina razgraditi u amonijak. Mikroorganizmi buraga amonijak ugrade u mikrobne bjelančevine, i to samo ako imaju dovoljno energije. Budući da je malo bjelančevina izbjegnulo probavu u buragu, njihova opsežna razgradnja iz silaže lucerne u buragu općenito je nepovoljna. Preživači mogu iskoristiti te iste bjelančevine krme koje prolaze kroz burag neprobavljene i apsorbiraju se u tankom crijevu.

Ključne varijable kvalitete sjenaže

Prednosti su lucerne u obrocima preživača, primjerice poticanje potrošnje krme, stimuliranje preživanja i izlučivanja sline, reguliranje pH-vrijednosti u buragu, brza probava vlakana te ubrzavanje protoka hrane kroz probavni trakt. Brojna

Preporuke za praktičnu primjenu: košnja u poslijepodnevnim satima, provenjavanje, dodavanje šećera i inokulanata, miješanje s drugim kulturama

pozitivna svojstva lucerne nije moguće jednostavno uzeti u obzir prilikom optimizacije obroka, a često se na njih i zaboravlja. Najvažnije je da lucerna potiče životinje na konzumaciju krme. Tako su u mnogim pokusima životinje pokazale da se spomenuta niskoenergetska vrijednost sijena ili silaže lucerne, djelomično ili u potpunosti nadoknađuje većom količinom konzumirane hrane, pri čemu proizvode istu količinu mlijeka kao i s krmom visokokvalitetnih livada.

Lucerna povećava potrošnju krme pospješivanjem protoka hrane kroz probavni trakt. Brzo kretanje rezultat je izlučivanja velikih količina sline, kao i posljedica brzog raspadanja neprobavljivih vlakana lucerne do malih čestica koje

mogu lako napustiti burag. Zbog povoljnog djelovanja na probavu, u obroke za krave mogu se dodavati različite količine te vrste krme. Tako primjerice u obroku s kukuruznom silažom lucerna može biti sastavni dio s jednom do dvije trećine ukupne mase voluminozne krme. Osobito veliki učinak lucerne očekuje se u obrocima s većom količinom koncentrata, jer povećava potrošnju voluminoznog dijela obroka i regulira pH-vrijednost u buragu. Osobito oprezan treba biti kod hranidbe zasušenih krava. Zbog vrlo visokog sadržaja kalcija, lucerna nije prikladna za hranjenje krava prije teljenja jer lako može doći do povećanja rizika od postporođajne paralize, odnosno ležanja krava poslije teljenja.

Sjenaža lucerne spremljena u balu, prekasno košena, smanjene hranidbene vrijednosti, loše strukture s vidljivim posljedicama plijesni

Potpuno izmiješani obrok (TMR) na krmnom stolu koji od voluminoznih krmiva sadrži sjenažu lucerne, kukuruznu silažu i sijeno

Zaštitite svoje mliječne krave od vrućine i toplinskog stresa!

U članku govorimo o hranidbi mliječnih krava tijekom ljetnih vrućina i toplinskog stresa

> Prof.dr.sc. Goran Kiš

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Normalna je tjelesna temperatura mliječnih krava 38,6 °C. Kada su okolišne temperature oko 25 °C ili više, ili kada temperaturno-vlažni indeks (THI) premaši 72, krave pokazuju znakove toplinskog stresa (tablica 1). Pokazatelji su da krave trpe učinke vrućeg i/ili vlažnog vremena:

• tjelesna temperatura viša od 39 °C

• disanje ubrzanije od 80 udisaja/minuti

• smanjena aktivnost

• smanjena konzumacija hrane viša od 10 do 15%

• prinos mlijeka smanjen od 10 do 20% ili više.

Toplinski stres može biti dugotrajan tijekom cijelog ljeta, kao u južnim i istočnim dijelovima RH, ili se može pojaviti u intenzivnim naletima u kraćim razdobljima, kao u sjeverozapadnim dijelovima Lijepe Naše. Intenzivne vrućine mogu biti pogubne za mliječne krave koje im u laktaciji nisu prilagođene. Mliječne krave raspolažu s nekoliko mehanizama koji im pomažu u oslobađanju i emisiji tjelesne topline i održavanju tjelesne temperature. Provođenje, strujanje i emisija topline ovise o relativno velikoj razlici između tjelesne i okolišne temperature pa je isparavanje najbolje pri niskoj relativnoj vlažnosti. Ti se mehanizmi mogu iskoristiti za hlađenje krave, i to pasivno ili mehanički. Međutim, kada se temperatura okoliša približi tjelesnoj temperaturi krave, osobito u slučaju visoke relativne vlage, svi su prirodni mehanizmi za hlađenje krave ugroženi. Kao rezultat toga, tjelesna temperatura krave raste i krava pokazuje fiziološke reakcije na vruće vrijeme.

Važnost vode

Krave trebaju puno čiste i hladne vode, koja je usko povezana s proizvodnjom -

troše od 1 do 2 litre vode za svaki kilogram pojedene hrane, uz dodatnih 1,5-2,5 litre vode za svaki kilogram proizvedenog mlijeka. Kako se temperatura okoliša povećava sa 24 na 27 °C, potrošnja vode krava u suhostaju povećava se sa 23 na 30 L/ dan, za one koje proizvode 20 kg mlijeka sa 60 na 100 L/dan, dok za visoko proizvodne krave koje daju do 40 kg mlijeka potrebe za vodom rastu sa 98 na 170 L/ dan. Zbog gubitka vode znojenjem i bržim disanjem, kako temperatura okoline raste unos vode naglo se povećava pa su obje te pojave usmjerene na povećanje prirodnog hlađenja krava isparavanjem (tablica 2).

Najbolji je praktičan savjet da se kravama omogući opskrba neograničenim količinama čiste vode u hladu do koje mogu lako i nesmetano doći. To potvrđuje i istraživanje - kravama je ponuđena voda odmah prilikom izlaska iz izmuzišta, te na središnjem dijelu jedne četveroredne staje. Krave su 10% vode popile na pojilicama smještenima kod izlaza iz izmuzišta, 35-45% na sredini staje, odnosno na mje-

stu križanja redova staje, dok su najmanje popile na najudaljenijim mjestima u staji.

Praktična razmatranja u hranidbi

Unos energije izravno je povezan s konzumacijom, a praktičan pristupi očuvanju konzumacije uključuje češća hranjenja, korištenje visokokvalitetnih krmiva, osiguravajući pritom da je obrok ukusan, da su pravilno izbalansirane hranjive tvari i da je veća gustoća hranjivih tvari. Budući da se unos hrane smanjuje za vrućeg vremena, gustoću hranjivih tvari u obrocima treba povećati kako bi se osiguralo dovoljno potrebnih hranjivih tvari. Osim toga, promjene u načinu hranjenja iz dnevnog u noćno hranjenje trebalo bi provoditi u uvjetima vrućih dana i hladnijih noći. Kvaliteta hrane koja se daje tijekom vrućeg vremena također je od velike važnosti. Zapamtite, iz svakog kilograma konzumirane suhe tvari obroka mogu se dobiti dva do tri kilograma mlijeka.

Obroci stvaraju toplinu

Toplina koja se stvori u organizmu različitim metaboličkim procesima predstavlja oko 31% ukupne unesene energije za kravu od 600 kg a koja proizvodi 35 l mlijeka sa 4% mliječne masti. Osim toga, utrošak energije za održavanje povećava se 20% kada je temperatura okoline 35 °C u usporedbi s termoneutralnom temperaturom, odnosno temperaturom bez toplinskog stresa. Na tu stvorenu metaboličku toplinu otpada velik udio potrošnje energije i povećava se s povećanjem proizvodnje mlijeka pa se ljeti tijekom vrućeg vremena sve veće količine energije preusmjeravaju na održavanje tjelesne temperature.

Nakon konzumacije obroka uvijek se povećava metabolička proizvodnja topline. Različita hrana generira različitu tvorbu topline. Kod srednje do visoko proizvodnih mliječnih krava tvorba topline dobivene u pretvorbi hrane može biti oko dvije trećine ukupne stvorene topline. Hranidbene masnoće izazivaju vrlo mali prirast topline i zbog visoke učinkovitosti iskoristivosti proizvodnja topline kod masnoća je manja, dok vlakna imaju visoku tvorbu topline u usporedbi s koncentratima.

Tablica 1. Temperaturno-vlažni indeks (izvor: thevetgroup.com)

Temperaturno-vlažni indeks

Relativna vlažnost, %

Temperatura, °C

Bez toplinskog stresa

Umjereni toplinski stres

Izraženi toplinski stres

Smrtonosan toplinski stres

šećera (prvenstveno je to škrob), proizvodnja mlijeka zapravo opada usprkos velikoj gustoći energije. Razlog je taj što previše koncentrata (žitarica) u obroku uzrokuje acidozu, nizak postotak mliječne masti, neodgovarajuću kondiciju, druge probavne poremećaje, laminitise i oštećenja papaka. Čini se da se optimalna koncentracija NSUH-a kreće u rasponu od 33 do 38%, iako je 40% nestrukturnih ugljikohidrata prihvatljivo uz odgovarajući sadržaj vlakana i odgovarajuće dužine čestica. Preporuke za hranjenje žitaricama i vlaknima uključuju:

Tablica 2. Procijenjena konzumacija vode krave teške 650 kg u proizvodnji 20-45 L mlijeka/dan

Proizvodnja, L/dan Konzumacija, kg/dan

• ne prekoračite 55-60% koncentrata u obrocima

• nestrukturalni ugljikohidrati (škrob) trebali bi iznositi 35-40% ST obroka

• neutralna deterdžent vlakna (NDV) trebala bi biti 27-33%

• održavajte odgovarajuću veličinu čestica voluminoznih krmiva u obroku.

Takvu različitu tvorbu topline različitih krmiva treba iskoristiti u hranidbi tijekom vrućeg vremena. Očita je prednost smanjene proizvodnje topline krava ta što treba emitirati manje topline. Niža emisija topline znači i bolju efikasnost korištenja energije, jer se energija koristi u proizvodne svrhe i ne gubi se na proizvodnji i emisiju topline. Obroci formulirani s masnoćama, visokokvalitetnim vlaknima, korištenim pravilnim, ali ne i na nenormalno niskim razinama uz upotrebu ostalih kvalitetnih dodataka, trebali bi biti korisni za vrućega ljetnog vremena.

Hranidba koncentratima i voluminoznom krmom

Uobičajeni je pristup poboljšanju koncentracije energije obroka tijekom vrućeg vremena smanjenje voluminozne krme i povećanje koncentrata. Logika je da će manje vlakana (manje voluminoza) potaknuti unos, dok više koncentrata povećava energetsku gustoću hrane. Nažalost, ta logika katkad ne uspije. Na grafikonu 1 prikazana je krivulja odgovora krave proizvodnjom mlijeka na sadržaj nestrukturnih ugljikohidrata u obroku (škrob i šećeri).

list / 6. 2025.

Grafikon 1. Utjecaj nestrukturalnih ugljikohidrata u obroku krava na proizvodnju mlijeka

Grafikon 1. Utjecaj nestrukturalnih ugljikohidrata u obroku krava na proizvodnju mlijeka

Na prednjem je rubu krivulje prinos mlijeka nizak zbog nižeg udjela energije (manje lako fermentirajućih nestrukturnih ugljikohidrata u obroku). Međutim, s većim udjelom škroba i šećera (prvenstveno je to škrob), proizvodnja mlijeka zapravo opada usprkos velikoj gustoći energije. Razlog je taj što previše kon-

centrata (žitarica) u obroku uzrokuje acidozu, nizak postotak mliječne masti, neodgovarajuću kondiciju, druge probavne poremećaje, laminitise i oštećenja papaka. Čini se da se optimalna koncentracija NSUH-a kreće u rasponu od 33 do 38%, iako je 40% nestrukturnih ugljikohidrata prihvatljivo uz odgovarajući sadržaj

Probava vlakana može značajno povećati toplinsko opterećenje krave. Krave kojima je dan izbor između sijena i koncentrata konzumirale su manje sijena tijekom izloženosti toplinskom stresu. Junice u tovu hranjene peletiranim obrokom koji je sadržavao 75% koncentrata (malo vlakana) bilježile su nižu proizvodnju topline u usporedbi životinjama hranjenim peletama koje su sadržavale 75% lucerne (puno vlakana), sugerirajući da visoko voluminozni obroci daju veću emisiju topline nego obroci s malo vlakana.

Tijekom vrućeg vremena osobito je važno pozornost posvetiti kvaliteti vlakana u obrocima. Obroci trebaju sadržavati najmanje 19% ADV-a i 27-33% NDV-a, a 75% NDV-a treba

vlakana i odgovarajuće dužine čestica. Preporuke za hranjenje žitaricama i vlaknima uključuju:

• ne prekoračite 55-60% koncentrata u obrocima

• nestrukturalni ugljikohidrati (škrob) trebali bi iznositi 35-40% ST obroka

• neutralna deterdžent vlakna (NDV) trebala bi biti 27-33%

• održavajte odgovarajuću veličinu čestica voluminoznih krmiva u obroku.

Probava vlakana može značajno povećati toplinsko opterećenje krave. Krave kojima je dan izbor između sijena i koncentrata konzumirale su manje sijena tijekom izloženosti toplinskom stresu. Junice u tovu hranjene peletiranim obrokom koji je sadržavao 75% koncentrata (malo vlakana) bilježile su nižu proizvodnju topline u usporedbi sa životinjama hranjenim peletama koje su sadržavale 75% lucerne (puno vlakana), sugerirajući da visoko voluminozni obroci daju veću emisiju topline nego obroci s malo vlakana.

Tijekom vrućeg vremena osobito je važno pozornost posvetiti kvaliteti vlakana u obrocima. Obroci trebaju sadržavati najmanje 19% ADV-a i 27-33% NDV-a, a 75% NDV-a treba potjecati iz uobičajene voluminozne krme. Osim toga, preporučene su veličine čestica TMR-a od 6 do 10% ili više čestica >1,90 cm, od 30 do 50% u rasponu od 0,79 do 1,90 cm i dužine od 40 do 60% <0,79 cm. Što je veća ukupna dužina čestica, to je potrebno manje voluminoznih krmiva u obroku, no sve dok ih krave u potpunosti pojedu, a ne da ih izdvajaju iz obroka i ostavljaju.

Hranidba dodatnim masnoćama

Masnoće (masti i ulja) sadržavaju 2,25 puta više energije od iste količine ugljikohidrata i osobito su vrijedne kao dodatak energiji kada je konzumacija ograničena, kao za velikih vrućina. Dodavanje masti u obroke tijekom vrućeg vremena ne mijenja automatski i konzumaciju, ali može poboljšati proizvodnju mlijeka. To znači da masnoće dodane u obroke tijekom vrućeg vremena mogu povećati ukupnu proizvodnju mlijeka.

Krava učinkovito koristi masti, a poboljšana učinkovitost može smanjiti proizvodnju topline, čineći masti osobito vrijednim tijekom vrućeg vremena. Međutim, kao i s ostalim dodacima, davanje previše masti

nije dobro. Prekomjerne masnoće uzrokuju probavne tegobe i smanjenu probavu vlakana. Praktična je primjena dodavanje masti koja ne prelazi 5-7% ukupne masti u obroku.

Sirovi protein

Poznato je da nedostatak proteina u obroku može smanjiti prinos mlijeka. U jednom istraživanju dokazano je da u uvjetima toplinskog stresa obrok sa 14,3% proteina (adekvatan) i onaj sa 20,8% SP (visok) poboljšava prinos mlijeka za 6% na višoj razini proteina. Nedovoljne količine proteina u obroku odmah negativno utječu na prinose mlijeka, dok prekomjeran unos proteina zahtijeva energiju za metabolizam i izlučivanje viškova.

Kalkulacijama je otkriveno da je utrošena energija za sintezu uree i energije potrebne za izlučivanje te uree bila razlog smanjene proizvodnje mlijeka. Stoga formulacije obroka i s nedovoljno, kao i s previše proteina može smanjiti proizvodnju mlijeka. Dakako, navedeni primjeri viška proteina u obrocima nisu toliko čest slučaj kod proizvođača u Hrvatskoj, no mogu poslužiti kao primjer i dokaz važnosti pravilne i točne formulacije obroka, ali i potrebne velike preciznosti prilikom bilo kakvih promjena obroka zbog novonastalih uvjeta i ljetnih vrućina.

Mineralni dodaci

Mineralne potrebe mliječnih krava mijenjaju se tijekom vrućina. Krave se znoje baš kao i ostali sisavci, no njihov znoj sadržava veliku količinu kalija, za razliku od ljudskog koji sadržava više natrija. Slijedom toga potrebe za kalijem povećavaju se tijekom ljeta. Uz to, kravama ljeti treba

i više natrija pa i magnezij u obroku treba pojačati baš zbog te povećane količine kalija dodanog u obrok. Konzumacija suhe tvari može se poboljšati dodavanjem u obrok više kalija nego što je to određeno prema NRC preporukama za mliječne krave tijekom vrućina. Također, konzumacija je bolja kod obroka koji sadržavaju npr. 0,55 naspram 0,18% natrija tijekom vrućeg vremena. Preporučeni su rasponi dodavanja minerala tijekom toplinskog stresa:

• kalij od 1,4 do 1,6% ST

• natrij od 0,35 do 0,45% ST

• magnezij od 0,35% ST obroka.

Ostali dodaci za obroke mliječnih krava tijekom vrućina

Osim formuliranja obroka za mliječne krave osnovnim krmivima i dodacima (aditivima) kojima podmirujemo potrebe za hranjivim tvarima, na raspolaganju su nam i brojni “nehranidbeni” dodaci, koji imaju potencijal poboljšati proizvodnju tijekom vrućeg vremena. Međutim, ti su dodaci korisni samo ako djeluju u vašem stadu i u vašoj konkretnoj situaciji. Aditivi kupljeni za rješavanje problema zbog loše sastavljenog obroka ili nekvalitetnih pojedinačnih krmiva kupuju se s pogrešnim motivom. Puferi poput natrijevog bikarbonata (soda bikarbona) osobito su korisni u obrocima s malo vlakana, obrocima na bazi silaže kukuruza, kada je kravama omogućeno prebiranje hrane i da ne jedu voluminozu, a osobito tijekom vrućeg vremena. Može se davati otprilike 0,75-1,0% ST obroka ili 140- 230 g po kravi dnevno, što može pomoći u održavanju konzumacije i postotka mliječne masti.

Kulture kvasca i proizvodi od gljivica pomažu u održavanju stabilnog okruženja buraga, neki su pokazali i dodatne prednosti tijekom vrućeg vremena. Bolja iskorištenost proteina, stabilan pH-buraga i bolja probava vlakana potencijalne su koristi tih proizvoda. Pri razmatranju njihova korištenja treba se pouzdati u dokumentirane rezultate, a ne vjerovati neprovjerenim svjedočanstvima drugih.

Zaključak

Smanjena proizvodnja mlijeka s toplinskim stresom nastaje najviše zbog smanjene konzumacije hrane. Povećanje uzdržnih potrebe tijekom ljeta povisuje energetski deficit mliječnih krava koje su pod utjecajem toplinskog stresa. Zaštita od vrućine hladom i hlađenjem prvi je korak prema održavanju konzumacije i proizvodnje mlijeka tijekom ljetnih vrućina. Ostali koraci za poboljšanje proizvodnje uključuju:

1. Tijekom ljeta potreban je neki oblik hlađenja životinja kako bi se smanjio pad konzumacije i postignuo željeni učinak promijenjenih obroka za vruća vremena.

2. Zbog veće potrošnje tijekom tog razdoblja potrebno je osigurati dovoljno pitke vode.

3. Može se koristiti preformulacija obroka za minimiziranje potencijala tvorbe topline korištenjem žitarica, masti i visokokvalitetne voluminozne krme.

4. Za održavanje funkcije buraga i zdravlja krava moraju se koristiti odgovarajuća visokokvalitetna vlakna.

5. Energija obroka može se povećati upotrebom žitarica i drugih visoko fermentabilnih ugljikohidrata, te korištenjem masti; acidoza je potencijalni problem koji treba izbjegavati.

6. Sadržaj i kvalitetu proteina u obroku treba mijenjati kod toplinskog stresa. Prekomjerno razgradljivi protein može uzrokovati negativne učinke na konzumaciju i učinkovitost proizvodnje mlijeka.

7. Sadržaj minerala u obroku, osobito kalij, natrij, magnezij, treba povećati. Ostale elemente i vitamine treba prilagoditi tako da se nadoknadi smanjeni unos hrane.

8. Koristite aditive s dokazanim rezultatima u primjeni i koji će biti korisni vašem stadu.

Izvor fotografija: www.itk.fr, www.diamondhoofcare.com, www.prosol.it, www.mwiah.com

/ 6. 2025.

Hranidba krava u suhostaju - ključ uspješne proizvodnje mlijeka

Pogreške u hranidbi i menadžmentu u razdoblju suhostaja u velikoj mjeri mogu ugroziti iduću laktaciju

Dobro je poznato da iduća laktacija započinje suhostajem pa je stoga kvalitetan program hranidbe i hranidbenoga menadžmenta tijekom suhostaja temelj uspješne i efikasne proizvodnje mlijeka, plodnosti i zdravlja krava. Pojednostavljeno, suhostaj je godišnji odmor za burag, jetru i mliječnu žlijezdu. Jedan je od glavnih ciljeva hranidbe i hranidbenog menadžmenta postignuti da krava nakon teljenja unosi što više suhe tvari optimiziranog sastava obroka. Pogreške u hranidbi i menadžmentu u razdoblju suhostaja u velikoj mjeri mogu ugroziti iduću laktaciju pa je stoga važno osigurati:

• dobro zdravlje krava koje će biti sposobne održavati početak laktacije

• brzo vraćanje u pozitivnu energetsku bilancu

• učinkovit imunosni sustav

• smanjenje pojave metaboličkih i drugih učestalih bolesti nakon teljenja (mliječna groznica, zaostajanje posteljice, zamašćenje jetre, ketoze, dislokacije sirišta, edem vimena i dr.).

Zasušenje

Zasušenje krava treba provoditi 60 dana prije očekivanog teljenja, prekasno (kraće od 40 dana smanjuje mliječnost u laktaciji, i to za 400-600 L), prerano (dulje od 70 dana povećava rizik debelih/ zamaštenih krava - izbjegavati mobilizaciju masti tijekom razdoblja suhostaja, kod debelih krava smanjen je unos hrane u startu laktacije). Kako provoditi zasušenje?

Tjedan dana prije zasušenja treba smanjivati udio koncentriranih krmiva/ krmnih smjesa u dnevnom obroku, da-

> Antonio Maltar, dr. med. vet.

Razdoblje suhostaja odvija se u nekoliko faza:

Zasušenje

Početak suhostaja (60-21 dan prije teljenja)

Priprema uoči teljenja (min. 21 dan do teljenja)

Dan teljenja

Tjedan dana prije zasušenja treba smanjivati udio koncentriranih krmiva/krmnih smjesa u dnevnom obroku, davati niskoenergetske obroke, a nužni su i naglo zasušenje i preventivna terapija vimena

vati niskoenergetske obroke, a nužni su i naglo zasušenje i preventivna terapija vimena.

Početak suhostaja (posebno grupirane krave, 60-21 dan prije očekivanog teljenja)

Sastavi dnevnih obroka trebaju biti s niskim sadržajem NELa (<5,50 MJ/kg

ST), 130 g proteina/kg ST, visokovlaknast (prvenstveno baziran na primjeni sijena, slame, travne silaže/sjenaže) koji čine najveći udio u ukupnoj suhoj tvari obroka (dnevni unos 12-13 kg S.T., od toga min. 85% iz voluminoznog dijela obroka, 15% iz koncentriranog), s niskim sadržajem škroba/ST, a pritom treba osigurati optimalan unos potrebnih makro i mikrominerala i vitamina, i to kroz krmne smjese i/ili dodatno u obliku mineralno-vitaminskih dodataka

Poželjan BCS 3,5

BCS 5 (predebele krave)

Za više informacija kontaktirati NUTRICON-VET za nutricionističko savjetovanje na e-mail info@nutricon-vet.hr mob. 00385 91 1790 869

za suhostaj i drugih ciljanih feed aditiva za razdoblje suhostaja.

Vrlo je važno da krave u tom razdoblju ne gube tjelesnu kondiciju , jer bilo kakve razlike mogu upozoravati na pad tjelesne težine povezano s mobilizacijom masti. Stoga se kravama prilikom zasušenja upisuje ocjena tjelesne kondicije (BCS) i prati tijekom suhostaja. Korekcija poželjne tjelesne kondicije provodi se kod proizvodne skupine kraja laktacije, ciljanim sastavom obroka (poželjno je da je BCS krave kod zasušenja 3,5 ).

Vrlo je važno održavati dobar unos suhe tvari obroka, i to korištenjem većinom visoko vlaknastih krmiva (primjerene dužine sječke oko 5 cm) smanjenoga energetskog sastava, ali dobre higijenske kvalitete (bez promijenjenih, pokvarenih, pljesnivih dijelova koje treba izdvajati kod pripreme obroka), nastojati izbjegavati davanje ostataka obroka krava u laktaciji od prethodnog dana (rizik higijenske kvalitete i nepoznavanje sastava hranjivih tvari u probranom obroku).

Na velikim farmama, gdje je to moguće, u tom se razdoblju krave mogu podijeliti u 2-3 skupine:

mljekarski list / 6. 2025.

• krave s normalnom/poželjnom tjelesnom kondicijom ( BCS 3,5)

• krave s BCS>3,75

• krave s BCS<3,00.

Priprema prije teljenja (posebno grupirane krave min. tri tjedna prije očekivanog teljenja)

U razdoblju tri tjedna prije očekivanog teljenja krave pripremamo za buduću proizvodnju mlijeka. Cilj je hranidbe postupno povećavati koncentrirani dio suhe tvari obroka (što povoljno utječe na rast buražnih resica, a time i na povećanje resorpcije hrane i prilagodbu buražne mikroflore), zatim koristiti najkvalitetnija voluminozna krmiva na farmi, sve kako bi krave unosile što veću količinu suhe tvari obroka, što utječe na promjene težine u početku laktacije/smanjuje gubitak tjelesne mase, ali i skraćuje trajanje negativne energetske bilance. Pravilna hranidba i hranidbeni menadžment u tom razdoblju uvelike određuju zdravlje, ukupnu proizvodnju mlijeka, reprodukciju i zaradu u cijeloj laktaciji.

BCS 1 (premršave krave)

Dnevni je unos suhe tvari 13 kg, iz koncentriranog dijela obroka 30–35%, iz voluminoznog dijela 65-70%, min. 140 g proteina/ST, s višim sadržajem NEL-a (min. 6,7 MJ/kg ST), sličnog sastava krmiva kao što će krave konzumirati i u početku laktacije.

Kravama treba nadoknaditi potrebe za energijom, mineralima, vitaminima i drugim potrebnim biološki aktivnim tvarima, i to krmnim smjesama i/ili ciljanim specijalnim feed aditivima (poznatog sastava i udjela aktivnih tvari).

Ako su u primjeni voluminozna krmiva s višim udjelima kationa, kalija (udio K>1,50% u ST obroka), pH-urina viši od 8, u sastav obroka treba dodati mješavinu anionskih soli, povećati udio kalcija (1,3-1,5% u ST obroka), kako bi se spriječile negativne posljedice nakon teljenja (hipokalcemija i dr.). Prva je reakcija smanjenje primjene krmiva koja sadržavaju prekomjeran udio kalija, ne dodavati melasu u obrok priprema uoči teljenja jer sadržava visok udio kalija, nikako ne davati kravama sol za lizanje s udjelima natrija. Učinkovitije je rješenje primjena mješavine anionskih soli, postupno uvoditi i odrediti količinu prema stvarnoj bilanci kationa i aniona u sastavu ST obroka (na temelju analize udjela Na, K, Cl, S), fokus je DCAD negative diet (Na+K-C+S=- meq), te praćenjem pH-urina koji bi trebao biti između 6,2 i 6,8 (kiselost mokraće reagira na dodavanje mješavine anionskih soli već nakon 2-3 dana).

Ne manje važno svakako je prilagoditi i optimizirati udio minerala i

vitamina (Ca, P, Mg, mikrominerali Se i dr., kao i udjele vitamina topljivih u masti i vodi).

Dan teljenja

Kapacitet je unosa hrane nekoliko dana prije teljenja smanjen (i do 30% manje nego na početku suhostaja) pa je nužno osiguravati na hranidbenom stolu kvalitetnu, svježe pripremljenu hranu. Krave ne smiju znatno manje jesti uoči teljenja jer će tada manje konzumirati obrok i nakon teljenja, što dovodi do brojnih štetnih posljedica po zdravlje i proizvodnju. Moraju imati na raspolaganju dovoljne količine svježe, pitke vode. Krave treba smjestiti na duboku slamnatu stelju, ali tako da budu u kontaktu sa stadom, jer to dokazano smanjuje stres kod teljenja. Preporuke za primjenu provjerenih, ciljanih dodataka za razdoblje suhostaja specijaliziranog proizvođača

TECNOZOO:

• DRY M (mineralno-vitaminska mješavina za mliječne krave u razdoblju suhostaja)

• MJEŠAVINA ANIONSKIH SOLI (koja se dozama prilagođava potrebama krava na različitim farmama u skupini priprema uoči teljenja, i to ovisno o bilanci kationa i aniona, pH-urina i dr.)

• ANION BOOSTER (ekskluzivni proizvod na tržištu, kompletna smjesa svih potrebnih hranjivih tvari - proteina, energije, minerala, vitamina i drugih biološki aktivnih tvari za krave u razdoblju pripreme uoči teljenja

• COW DRY PLUS (vitaminskomineralno-energetska mješavina, i to s omega-3 masnim kiselinama, vitaminima D3, E, biotinom, niacinamidom, by pass kolin kloridom, kelatima Se i Zn)

• ENERGY RAISING, ENERGY COW (energetski proizvodi na bazi dextroze, by pass masti, aktivnih kvasaca S. cerevisae i dr. za pretporođajno i postporođajno razdoblje)

• CALCIUM FAST BOLO (bolusi s uključenim dodacima kalcija, magnezija, sumpora, vitamina D3 i kobalta).

Tablica 1. Primjer sastava dnevnih obroka za krave u suhostaju, grupiranje krava prema fazama suhostaja

Naziv krmiva (količine izražene u kg)

Početak suhostaja (do 3 tj. prije teljenja)

Priprema pred teljenje (min. 3. tj. do teljenja)

Sijeno sjeckano, duljine 5 cm 2,50 2,00

Slama sjeckana, duljine 5 cm 0,70 0,50

Kukuruzna silaža cijele stabljike 7,00 12,00

Silaža lucerne 5,00

Silaža žitarica 7,00

Travna silaža 9,00

Silirani repini rezanci 4,00

Tekući energetski dodaci (ne melasa) 0,50

Krmna smjesa za početak suhostaja 2,00

Krmna smjesa za pripremu pred teljenje 4,00

SVEUKUPNO (u kg): 28,20

/ S.T., %

/ S.T., %

/ S.T., %

/ S.T., %

K / S.T., % do 1,50 do 1,50 Selen / S.T., mg/kg 0,30 0,30

Vitamin A, I.J./dne.

Vitamin D3, I.J./dne.

Vitamin E, mg/kg dnevno

Beta karoten

Optimizaciju sastava obroka treba raditi na bazi analiziranih vrijednosti hranjivih tvari u voluminoznim i koncentriranim krmivima.

Priprema prije teljenja: po potrebi, uključiti mješavinu anionskih soli, tada se povećava količina kalcija 1,3-1,5%/ST obroka i količina Cl/S.T.

Dodatak obrocima za krave u suhostaju: uključeni su MVD, feed aditivi za bolje zdravstveno stanje i podizanje imunosti krava, iskoristivost hrane u buragu i tankom crijevu, energetski dodaci s biološki aktivnim tvarima i dr.

HAPIH-ov Centar za stočarstvo objavio je godišnja izvješća za 2024. godinu, u kojima su ponajprije predstavljeni rezultati aktivnosti Centra za stočarstvo, ali i uzgojnih udruženja s kojima Centar za stočarstvo intenzivno surađuje, kao i Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u dijelu označavanja i registracije domaćih životinja te klasifikacije trupova na liniji klanja. Tako su prema grani stočarstva objavljena četiri Izvješća: Godišnje izvješće za govedarstvo, Godišnje izvješće za svinjogojstvo, Godišnje izvješće za kopitare i Godišnje izvješće za ovčarstvo, kozarstvo i male životinje, a dostupna su na web stranici HAPIH-a. Europska federacija za animalne znanosti (EAAP), osim godišnje konferencije, organizira i webinare na mjesečnoj razini s ciljem informiranja svojih članova ali i stručnjaka o novim dostignućima iz pojedinih područja animalne proizvodnje. Webinari se održavaju svakoga drugog utorka u mjesecu, a jedna od tema bila je vezana uz primjenu genomskih alata u uzgojnim programima izvornih pasmina ovaca i koza. Pritom su predstavljeni rezultati primjene genomskih podataka u uzgojnim programima hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza - istarske i paške ovce te istarske koze. Detalje svakako pronađite u prilogu. Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda održao je 25. ožujka 2025. u Narti izbornu godišnju skupštinu. Centar za stočarstvo Hrvatske agencije

Impressum: Glavni i odgovorni urednik: izv.prof.dr.sc. Krunoslav Karalić

Urednički odbor: Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur., dr.sc. Zdenko Ivkić, Ivica Vranić, struč.spec.ing.agr., Davor Pašalić, dr.med.vet., dr.sc. Marija Špehar, dr.sc. Dragan Solić, Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj.,univ.spec.oec. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek

MB: 2528614 | OIB: 35506269186, IBAN: HR1210010051863000160

mljekarski list / 6. 2025.

Poštovani čitatelji!

za poljoprivredu u suradnji s H.U.SIM.-om sudjeluje u aktivnostima provedbe uzgojnog programa, kao i u prikupljanju i obradi podataka koji su važni za provedbu uzgojnog programa. Istarsko govedo, buša i slavonsko-srijemski podolac hrvatske su izvorne pasmine goveda i predstavljaju bogato nacionalno genetsko nasljeđe. Zaštita ovih ugroženih pasmina određena je Nacionalnim programom očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, kojim je efektivna veličina populacije određena kao temeljni kriterij za utvrđivanje ugroženosti pasmine. Nadležnost nad uzgojnim programima imaju uzgojna udruženja, dok Centar za stočarstvo HAPIH-a kao treća strana provodi specifične aktivnosti iz uzgojnih programa. Stoga u člancima doznajte najvažnije detalje i

činjenice u uzgoju kako simentalske pasmine, tako i naših izvornih i ugroženih pasmina goveda.

Osijek je nedavno bio domaćin dvodnevne konferencije FOODCOOLTOUR, koja je okupila više od tri stotine uzvanika - vodeće europske i domaće stručnjake, predstavnike vlasti i akademske zajednice te prehrambene industrije. Osim niza vrlo zanimljivih rasprava, a odlična posjećenost najbolji je dokaz tome, ističemo panel rasprave s aktualnim temama, a više informacija svakako doznajte u prilogu.

izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a

U ovom broju donosimo

2 Objavljena godišnja izvješća HAPIH-ova Centra za stočarstvo za 2024. godinu

3 Održan EAAP-ov webinar Primjena genomskih alata u uzgojnim programima lokalnih pasmina ovaca i koza: što i kako koristiti?

4 Aktivnosti HAPIH-a i rezultati proizvodnje i uzgoja simentalske pasmine goveda u 2024. godini

6 Kretanje brojnog stanja izvornih i ugroženih pasmina goveda

8 FOODCOOLTOUR konferencija

Objavljena godišnja izvješća

HAPIH-ova

Centra za stočarstvo za 2024. godinu

> Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj., univ.spec.oec., Centar za stočarstvo, vatroslav.tissauer@hapih.hr

HAPIH-ov Centar za stočarstvo objavio je godišnja izvješća za 2024. godinu, u kojima su ponajprije predstavljeni rezultati aktivnosti Centra za stočarstvo, ali i uzgojnih udruženja s kojima Centar za stočarstvo intenzivno surađuje, kao i Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u dijelu označavanja i registracije domaćih životinja te klasifikacije trupova na liniji klanja. Tako su

prema grani stočarstva objavljena četiri izvješća:

• Godišnje izvješće za govedarstvo

• Godišnje izvješće za svinjogojstvo

• Godišnje izvješće za kopitare

• Godišnje izvješće za ovčarstvo, kozarstvo i male životinje Izvješća sadržavaju podatke o brojnom stanju pojedinih vrsta domaćih životinja, provedenim aktivnostima (označavanje i registracija, testiranje rasta, razvoja i proizvodnih odlika, genetsko vrednovanje itd.),

zatim prikaz stanja populacija izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja, informacije o novostima u uzgoju te održanim stočarskim izložbama i edukacijama. Godišnja izvješća pružaju uvid u trenutno stanje i trendove u sektoru stočarstva pa mogu biti korisna kako uzgajivačima i stručnjacima, tako i drugim zainteresiranim stranama.

Godišnja izvješća za 2024. godinu dostupna su na web stranici HAPIH-a na poveznici https://www.hapih.hr/cs/publikacije/

Održan EAAP-ov webinar Primjena genomskih alata u uzgojnim programima lokalnih pasmina ovaca i koza: što i kako koristiti?

Webinar kojem je nazočilo više od 200 sudionika zaključen je porukom o potrebi povezivanja genomskih podataka za populacije

ovaca i koza na međunarodnoj razini

> Dr.sc. Marija Špehar

Centar za stočarstvo, marija.spehar@hapih.hr

Europska federacija za animalne znanosti (EAAP), osim godišnje konferencije, organizira i webinare na mjesečnoj razini s ciljem informiranja svojih članova ali i stručnjaka o novim dostignućima iz pojedinih područja animalne proizvodnje. Webinari se održavaju svakoga drugog utorka u mjesecu, a jedna od tema bila je vezana uz primjenu genomskih alata u uzgojnim programima izvornih pasmina ovaca i koza. Pritom su predstavljeni rezultati primjene genomskih podataka u uzgojnim programima hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza - istarske i paške ovce te istarske koze. Prezentaciju je održala dr.sc. Marija Špehar (Odjel za genetsko vrednovanje HAPIH-ovog Centar za stočarstvo), govoreći o broju genotipiziranih ovaca, izvorima financiranja za provedbu genotipizacije, projektu OPTI-SHEEP. Osim toga, izlagala je i o primjeni genomskih podataka za procjenu populacijskih genetskih parametara bitnih za očuvanje genetske raznolikosti istarske i paške ovce i aktivnostima pripreme i korištenja genomskih podataka u selekciji kroz genomsko

vrednovanje na čijoj se implementaciji u praksu intenzivno radi. Kod istarske koze genomski se podaci koriste za procjenu parametara bitnih za uspostavu sheme sparivanja i izmjene jarčeva između stada.

Provedba genomske selekcije

Na webinaru su o primjeni genomskih alata u uzgojnim programima ovaca i koza govorili i kolege iz Francuske, Španjolske, Grčke, Cipra i Maroka. Kroz prezentacije je dobiven uvid u dinamiku provedbe genomske selekcije, različite pristupe u njezinoj primjeni u uzgojne programe mliječnih ovaca (i koza) ovisno o veličini i strukturi uzgojne populacije, o suradnji s uzgojnim udruženjima, kao i o mogućnostima suradnje na međunarodnoj razini. Na primjeru Grčke, Cipra i Hrvatske pokazalo se da genomska selekcija nije relevantna samo za visoko produktivne/komercijalne pasmine (Lacaune pasmina), već da je također primjenjiva i korisna za lokalne pasmine uključene u uzgojno-selekcijski rad.

Kroz prezentacije je dan naglasak ključnim elementima u procesu implementacije genomike u uzgojne programe mliječnih pasmina ovaca i koza - smanjenje generacijskog intervala i povećanje točnosti genomskog vrednovanja. Osim toga, govorilo se i o mogućnostima sparivanja u malim populacijama, ali i o tome koja nova svojstva uključiti u selekciju i kako to provesti u praksi. Sudionici webinara složili su se kako ne postoji jedinstveni recept koji treba slijediti, već se testiraju različite metodologije, uspoređuju rezultati i donose odluke sukladno postavljenim uzgojnim ciljevima. Webinar kojem je nazočilo više od 200 sudionika zaključen je porukom o potrebi povezivanja genomskih podataka za populacije ovaca i koza na međunarodnoj razini. O načinima njihova korištenja raspravljai će se kroz online radionice koje će detaljno obraditi aspekte koji su otkriveni tijekom webinara. Svatko je bitan kao i neposredan susret stručnjaka na konferencijama, a jedna od njih svakako je i Regionalna mediteranska EAAP konferencija koja će se održati u svibnju 2026. u Italiji (Sassari).

Aktivnosti HAPIH-a i rezultati proizvodnje i uzgoja simentalske pasmine goveda u 2024. godini

> Josip Crnčić, mag.ing.agr., Centar za stočarstvo, josip.crncic@hapih.hr

Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda održao je 25. ožujka 2025. u Narti izbornu godišnju skupštinu. Stari-novi predsjednik Damir Horvatić ponovno je izabran, a izabrana je i nova voditeljica uzgojnog programa

Ana Marija Tarandek. Izabrani su i novi članovi upravnog i nadzornog odbora. Na skupštini su djelatnice Saveza prezentirale razvojnu viziju kao i uzgojne rezultate vezane prije svega za genotipizaciju.

Centar za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu u suradnji s H.U.SIM.-om sudjeluje u aktivnostima provedbe uzgojnog programa, kao i u prikupljanju i obradi podataka koji su važni za provedbu uzgojnog programa. Stoga ćemo prikazati najvažnije detalje i činjenice u uzgoju simentalske pasmine u 2024. godini.

Sukladno padu ukupnog broja krava u RH pao je i broj krava simentalske pasmine i iznosi 67.396 krava, od kojih je u kontroli mliječnosti nešto više od 50%. Simentalska je pasmina još uvijek dominantna u RH, no i prošle godine zabilježen je pad udjela pa on sada iznosi nešto više od 50% ukupne populacije krava.

U simentalskoj populaciji i dalje prevladavaju mala stada. U prošloj godi-

ni zaključeno je nešto više od 27.000 laktacija. Više od 30% čine laktacije iz stada koja su manja od 10 krava. Proizvodnja po kravi u standardnoj laktaciji nije se previše mijenjala, ostala je na razini od 5750 kg. No, proizvodnja u stadima čija grla su u A+ simentalskoj matičnoj knjizi zabilježila su porast proizvodnje od 60 kg, što je vidljivo u tablici 1. Također, porastao je i broj stada čija grla su upisana u A+ matičnu knjigu, i to za 70 stada.

Što se tiče proizvodnje mesa, simentalska pasmina postiže odlične rezultate i u završnim težinama, ali i u randmanu

i kvaliteti mesa pa se ravnopravno nosi sa specijaliziranim mesnim pasminama. Osim provedbe kontrole mliječnosti i provedbe performance testa, Centar za stočarstvo HAPIH-a obavlja i linearnu ocjenu vanjštine prvotelki simentalske pasmine. Tijekom prošle godine 13 ocjenjivača na 730 gospodarstava ocijenilo je 3566 prvotelki. Pomoć u uzgoju Centar za stočarstvo HAPIH-a našim uzgajivačima pruža i računalnim ciljanim sparivanjem. Prošle godine napravljeno je 145 ciljanih sparivanja za gospodarstva koja većinom uzgajaju simentalsku pasminu goveda.

Tablica 1. Proizvodnja mlijeka uzgojno valjanih krava (A+ matična knjiga)

Provedba uzgojnog programa i genomska selekcija

Jedan je od glavnih alata u provođenju uzgojnog programa genotipizacija muških i ženskih grla. Trend broja genotipizacije u velikom je porastu posljednjih nekoliko godina, osobito ženske teladi, što je vidljivo iz grafikona 1.

U 2024. godini uzorci biološkog materijala prikupljeni su sa 103 farme. U tablici 2 prikazane su farme s kojih je prikupljeno 20 i više bioloških uzoraka za genotipizaciju i genomsko vrednovanje te prosječne uzgojne vrijednosti.

U tablici 3 prikazani su rezultati uzgojnih vrijednosti simentalske muške teladi prema ocu koji je imao više od troje teladi. Veseli činjenica da je genotipzirano najviše muške teladi našeg bika H.U.SIM.-a, koji je imao odlične ukupne rezultate.

Ukupni rezultati u genotipizaciji bili su zadovoljavajući. Dobiveno je nekoliko desetaka ženskih grla sa skupnim indexom (GZW) od 130 i više, koja će biti ciljano sparena s najboljim bikovima. Na taj će se način dobiti vrhunska muška i ženskih grla za daljnji rasplod. Neka su gospodarstva već takva ženska grla genotipizirana prethodnih godina iskoristila za ispiranje embrija pa se u ovoj godini također očekuju dobri rezultati genotipizacije. U muškoj populaciji, nažalost, nisu postignuti zadovoljavajući rezultati u genotipizaciji - ni jedno muško grlo nije imalo uzgojne vrijednosti koje bi zadovoljile kriterije za preuzimanje u neki od centara za reprodukciju.

Treba istaknuti kako su se naši bikovi Husim PP i Winmeg prošle godine intenzivno koristili i u Hrvatskoj i u stranim uzgojima, posebice u Njemačkoj (Bavarska), gdje je izvezeno nekoliko desetaka tisuća doza! Husim PP je bio jedan od najkorišteniji mladih bikova u Bavarskoj, ondje je bio proglašen i bikovskim ocem, a trenutno ima više od 5500 potomaka. Oba su bika na listi preporuka BVN Neustadt Aisch, najvećega simentalskog reprocentra u svijetu i imaju pouzdane progene testove na teljenje i vitalnost teladi. Treba spomenuti i kako je početkom prošle godine potpisan ugovor sa stranim partnerima o pristupanju Hrvatske zajedničkom DAC sustavu

Grafikon 1. Broj genotipiziranih životinja simentalske pasmine po godini rođenja i spolu uključenih u sustav genomskog

Grafikon 1. Broj genotipiziranih životinja simentalske pasmine po godini rođenja i spolu uključenih u sustav genomskog testiranja DE/AT/CZ/

2. Broj genotipiziranih životinja simentalske pasmine u 2024. godini po farmi i prosječan skupni indeks

po farmi

teladi =>20)

Tablica 2. Broj genotipiziranih životinja simentalske pasmine u 2024. godini po farmi i prosječan skupni indeks životinja

Tablica 3. Prosječne genomske uzgojne vrijednosti za indekse i skupne ocjene vanjštine simentalskih muške teladi genotipizirane u 2024. godini prema ocu (broj teladi =>3) Otac Broj teladi

izračuna uzgojnih vrijednosti. S hrvatske strane ugovor su potpisali H.U.SIM. kao priznata uzgojna organizacija te HAPIH kao treća strana. Početkom rujna prošle godine stranim partnerima poslani su podaci o rodoslovlju, proizvodnji mlijeka i protoku, a prvi rezultati trebali bi se dobiti

Tablica

životinja

(broj

Kretanje brojnog stanja izvornih i ugroženih pasmina goveda

Vidljivo

je kontinuirano povećanje brojnog

stanja, kao i broja uzgajivača

> Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj., univ.spec.oec., Centar za stočarstvo, vatroslav.tissauer@hapih.hr

Istarsko govedo, buša i slavonsko-srijemski podolac hrvatske su izvorne pasmine goveda i predstavljaju bogato nacionalno genetsko nasljeđe. Zaštita ovih ugroženih pasmina određena je Nacionalnim programom očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, kojim je efektivna veličina populacije određena kao temeljni kriterij za utvrđivanje ugroženosti pasmine (npr. ugrožena, ranjiva itd.). Nadležnost nad uzgojnim programima imaju uzgojna udruženja (Udruga uzgajivača buše, Savez uzgajivača istarskog goveda i Udruga uzgajivača slavonsko srijemskog podolca), dok Centar za stočarstvo HAPIH-a kao treća strana provodi specifične aktivnosti iz uzgojnih programa. Za pasminu istarskoga goveda kao treća strana osim HAPIH-a djeluje i Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI). Jedna od najvažnijih aktivnosti je plansko vođenje uzgoja i ocjena budućih rasplodnih bikova. U tom smislu provodi se provjera prikladnosti korištenja bika u stadu (provjera srodstva) i pruža stručna pomoć pri nabavi odgovarajućeg grla. Izvorne pasmine su zbog svoje otpornosti i prilagodljivosti osobito pogodne za pašne i ekološke

sustave proizvodnje mesa. Meso je iznimne kvalitete, tvrđe konzistencije, te ga je nakon primarne obrade poželjno podvrgnuti procesu “zrenja”.

Istarsko govedo

Istarsko govedo je kasno zrelo dugovječno, otporno i plodno govedo, prepoznatljive svijetlosive do bijele boje tijela. Bikovi su tamnije boje od krava, dok je telad crvenkastosmeđe boje, a u dobi od 3 do 4 mjeseca boju mijenja u sivu. Za istarsko govedo svojstvena je tamna pigmentacija njuške, jezika i nepca, sluznica, područja stidnice, odnosno mošnji. Na glavi su posebno dojmljivi veliki rogovi, u obliku lire. Tjelesna masa krava kreće se od 500 do 600 kg, dok su bikovi nešto teži, odnosno od 650, pa sve do 900 kg. Istarsko govedo nije tipična mesna pasmina, no ipak može biti konkurentna. Prije svega, potrošači prepoznaju meso istarskoga goveda kao izvrsnu, kvalitetnu i zdravu namirnicu, obogaćenu tradicijom Istre, te su stoga spremni izdvojiti nešto više novaca. Istarsko govedo je ugrožena pasmina, a populacija rasplodnih grla broji 1539 jedinki.

Slavonsko-srijemski podolac

Početkom 20. stoljeća slavonsko srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda Baranje, Slavonije i Podravine. Pasmina je manjeg do srednjeg okvira, otporna i izdržljiva trupa umjereno popunjenog mišićjem. Visina krava u grebenu je oko 130 cm, a bikova 140 cm. Skromnije je tjelesne mase u odnosu na istarsko govedo. Boje je svijetlo do tamnosive, uz napomenu da su bikovi nešto tamniji, a na glavi se ističu veliki lijepi rogovi. Vrlo je skromnih hranidbenih prohtjeva, te se veći dio godine drže na paši. Slavonskosrijemski podolac je ugrožena pasmina i populacija rasplodnih grla broji samo 392 jedinke. Gospodarska afirmacija pasmine jedan je od temeljnih preduvjeta njezine održivosti.

Buša

Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda. Kasnozrela je, sitne i grube konstitucije tijela. Greben je visine od 100 do 110 cm. Krava je teška od 180 do 250 kg, a bik oko 300 kg. Buša je

Istarsko govedo

Slavonsko-srijemski podolac

gotovo uvijek jednobojna, i to od posve svijetle, preko smeđe, prugaste, crvene do crne boje s prugom na leđima, koja je u kontrastu s osnovnom bojom. Za bušu je tipična srneća njuška tj. tamno pigmentirana sluzokoža s bijelim dlakavim vijencem oko nje. Noge su relativno kratke s prostranim i tvrdim papcima, koji su rezultat višestoljetne prilagodbe na hodanje po ličkom kamenu. Buša je prilagodljiva na oskudne životne uvjete, te otporna na zarazne i druge bolesti. Populacija rasplodnih grla broji 5263 jedinke, čime je buša ranjiva pasmina.

Pozitivni trendovi

Vidljivo je kontinuirano povećanje brojnog stanja, kao i broja uzgajivača. Ovaj pozitivan trend ukazuje na zainteresiranost uzgajivača za uzgojem ovih autohtonih pasmina. Izvorne i ugrožene pasmine kao dio populacije ukupne populacije domaćih životinja u Republici Hrvatskoj predstavljaju pravo blago, one su naša baština te se njihova vrijednost očituje na prirodnoj, kulturološkoj, socijalnoj i ekonomskoj razini.

Izvor: HAPIH

Grafikon 1. Brojno stanje buše

Izvor: HAPIH

Grafikon 2. Brojno stanje istarskog goveda

Izvor: HAPIH

Grafikon 3. Brojno stanje slavonsko-srijemskog podolca

Buša

Foodcooltour konferencija

> Dr.sc. Dragan Solić Centar za stočarstvo, drago.solic@hapih.hr

Osijek je 8. i 9. svibnja bio domaćin dvodnevne konferencije

FOODCOOLTOUR, koja je okupila više od tri stotine uzvanika - vodeće europske i domaće stručnjake, predstavnike vlasti i akademske zajednice te prehrambene industrije.

Konferenciju je otvorio Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora. U pozdravnom je govoru istaknuo: “Proizvodnja hrane pitanje je nacionalne sigurnosti i strateški resurs koji izravno oblikuje stabilnost i samodostatnost države. Hrvatska poljoprivreda pokazuje snagu u određenim sektorima, no suočavamo se i s ozbiljnim izazovima u pojedinim granama, koje odlučno nastojimo riješiti. Pitanje samodostatnosti pritom postaje još važnije, posebno u svijetlu globalnih događaja i najnovijih međunarodnih sukoba”.

David Vlajčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, izjavio je kako je osobito važno da domaća proizvodnja počiva na znanstvenim temeljima, modernizaciji tehnologije i jačanju biosigurnosnih mjera. “To je jedini održiv put, jer upravo u toj sinergiji leži dugoročna snaga i otpornost našega prehrambenog sustava”.

Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, kao jedan od organizatora konferencije istaknuo je kako se Osijek sve više pozicionira kao središte znanja i prijenosa tehnologija u području poljoprivredne i prehrambene industrije.

Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, uz globalne izazove istaknuo je i važnost nacionalnih izazova, među kojima se osobito izdvajaju nepovoljna struktura poljoprivredne proizvodnje i rascjepkanost zemljišta, s prosječnom površinom od svega sedam hektara po gospodarstvu. Hrvatskoj poljoprivredi nedostaju kapitalna ulaganja u proizvodnju, preradu te u logističko-distributivne centre“.

Bernhard Url, izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), obratio se videoporukom: “Važnost održivosti prehrambenih sustava, prilagodbe

klimatskim promjenama i odgovora na rastuća potrošačka očekivanja danas je veća nego ikad prije. Zato EFSA blisko surađuje s državama članicama poput Hrvatske na procjeni rizika, znanstvenoj stručnoj podršci i transparentnoj komunikaciji o rizicima”.

Konferencija je otvorena panel raspravom Prehrambena sigurnost u geopolitičkom kontekstu, u kojoj su sudjelovali Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a, i Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Istaknuta je kako geopolitička nestabilnost, trgovinske politike i sukobi izravno utječu na dostupnost hrane, cijene i opskrbu. Geopolitičko preslagivanje na svjetskoj pozornici, iznenađujuće promjene u funkcioniranju politika najmoćnijih država, kao i sukobi svih vrsta, od gospodarskih do oružanih, mogu uzrokovati duboke učinke na raspoloživost i dostupnost sigurne hrane diljem svijeta. Međunarodna trgovina hranom, kretanje opskrbnih lanaca, klimatske promjene, ograničenost resursa za proizvodnju hrane, političke odluke, savezi, stabilnost i odsutnost sukoba, globalizacija, ekonomske politike vođene načelom moći kroz carinske sukobe i sankcije, tehnološki i poljoprivredni razvoj, cijena energije… sve su to čimbenici koji utječu na pre-

hrambenu sigurnost. U tom kontekst, samodostatnost ključnim namirnicama postaje iznimno važna i težnja svih nacionalnih politika suvremenih država. Osim niza vrlo zanimljivih rasprava, a odlična posjećenost je najbolji dokaz tome, izdvajamo i panel o deforestaciji i primjeni EUDR-ovoj Uredbe o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma. Trebala se početi primjenjivati početkom ove godine, no uslijedilo je odgađanje za početak 2026. Rijetko je koji zakonodavni akt EU-a izazvao toliko reakcije u javnosti kao uredba, a na koju se ubrzo nadovezala i politička debata. Sedam vrsta roba i njihovi proizvodi odgovorni su za najveći udio deforestacije koji uzrokuje EU: palma za proizvodnju ulja, soja, drvo, kakao, kava, goveda, kaučuk. Uredba zabranjuje ulazak navedenih roba na područje EU-a ako su proizvedene na zemljištu koje je do 2020. bilo šuma, a nakon toga je iskrčeno i pretvoreno u poljoprivredno zemljište. Unatoč činjenici da se većina krčenja šuma događa izvan granica EU-a, tržište EU-a važan je dionik kao generator potražnje proizvodi koji se proizvode na iskrčenom zemljištu. Stoga su nastojanja EU-a za primjenu složenih administrativnih mjera koje će zaustaviti krčenje šuma i njihova pretvaranja u poljoprivredno zemljište u potpunosti opravdana. Tijekom rasprave istaknut je i utjecaj EUDR-ove uredbe na cijene stočarskih proizvoda.

“ Kolin je n neophodan nutrijent za gotovo svaku kravu Z N A N S T V E N I C I K A Ž U :

“ “

Čak i kod vrlo visokoproizvodnih krava, vidjeli smo povećanje mlijeka od približno 2,3 kg/kravi/dan nakon dodavanja.

-Dr. Heather White, Tridržavna konferencija o prehrani muznih krava, 2023

Kolin je jako povećao proizvodnju kolostruma – povećanje od 85% u našoj studiji.

-Dr. Barry Bradford, Tridržavna konferencija o prehrani muznih krava, 2023

“ “

Je li kolin neophodan ili potreban?

Mislim, da je potreban i trebali bismo uokviriti potrebe u našim modelima prehrane.

-Dr. Mike Van Amburgh, Konferencija o prehrani Cornell, 2022

“

Svakako, čini se da, u buragu zaštićeni kolin ima neke nove mogućnosti, da se stavi u obroke visokoproizvodnih krava i može utjecati na zdravlje životinja u tranzicijskom periodu.

-Dr. Mike Hutjens, Mikehutjens.com

Kolin ima važnu ulogu u metaboličkom zdravlju. Više studija pokazalo je utjecaj ReaShurea na zdravlje krava u tranziciji.

-Dr. Marcos Zenobi, Istraživačka studija iz 2018

Ova nova znanost mijenja sve što smo mislili da znamo o utjecaju kolina na kravu i njezino tele. Linija proizvoda ReaShure je originalna i najistraženiji izvor kolina zaštićenog u buragu, tako da možete biti sigurni da dobivate dobrobiti koje očekujete. Vjerujte ReaShureu i Balchemu za isporuku, kroz generacije. Kontaktirajte svog lokalnog Balchem distributera ili p posjetite Balchem.com/ ReaShure-XC kako biste saznali više

Balchem ANH – regija EMEA

Balchem Italia

Via del Porto Snc

28040 Marano Ticino (NO) Italija

Telefon: +39 0321 9791

E-pošta: anh-italy@Balchem.com

Web stranica: Balchem.com

list / 6. 2025.

Zastupa i prodaje:

Animalis prehrana in zdravje živali, d.o.o., Tržaška cesta 135, 1000 Ljubljana

Telefon: +386 1 242 55 30

Mobilni telefon: +386 31 659 804

E-pošta: info@animalis.si

Web stranica: www.animalis.si

Kolin u hranidbi mliječnih krava

Kolin igra ključnu ulogu u metabolizmu lipida, a dovoljna opskrba kolinom izuzetno je važna kako bi se spriječila masna jetra

> Hana Hrovatin, dr.vet.med. i Karin Zorko, mag.ing.zoot. Animalis d.o.o.

Posljednja tri tjedna gravidnosti i prva tri tjedna laktacije mogu biti teška za mliječne krave. Zašto? Tijekom toga takozvanoga prijelaznog razdoblja dolazi do velikih promjena u hormonskom statusu i konzumaciji hrane (koji se često smanjuje prije teljenja). Ne smijemo zaboraviti na stres prije teljenja i nakon samog teljenja, ali i na izrazito velike hranidbene potrebe mliječnih krava na početku laktacije. Osim toga, mliječnim kravama ne ide u prilog ni krivulja proizvodnje mlijeka, koja na početku laktacije naglo raste sve dok ne dostigne svoj vrhunac. Stoga mliječne krave mogu pasti u negativnu energetsku bilancu. Kako bi zadovoljile energetske potrebe, krave počinju mobilizirati masti iz tjelesnih zaliha. To dovodi do povećanja koncentracije nezasićenih masnih kiselina (NEFA) u krvi (grafikon 1), koje prelaze u jetru i predstavljaju izvor energije (za održavanje, proizvodnju...).

Metabolički poremećaji

Istina je da krava na taj način dolazi do potrebne energije, ali po koju cijenu?

Cijena koju taj mehanizam mobilizacije masti može imati jest sindrom masne jetre. Masna jetra nastaje kada je metabolizam masti u jetri veći od njihove sposobnosti oksidacije i izlučivanja lipida. Masti koje jetra ne može preraditi pohranjuju se u obliku triglicerida, što dovodi do masne jetre i njezine slabije funkcije

Mliječne krave s ovakvim problemima sklone su razvoju metaboličkih poremećaja (npr. ketoza i dislokacija sirišta), a posljedica je i lošija reprodukcija. Procjenjuje se da ekonomski gubici zbog masne jetre u Europi iznose oko 160 milijuna eura godišnje. Puno, zar ne?

Grafikon 1. Prikaz smanjenja apetita (DMI) potkraj gravidnosti, što se podudara s porastom koncentracije NEFA u krvi kako bi se pokrile energetske potrebe i mobilizirale masti iz tjelesnih rezervi

Kako možemo smanjiti te probleme u našim stadima?

Odgovor je - kolinom. Kolin je esencijalni nutrijent koji jetra proizvodi u malim količinama, a većinu organizam dobiva iz

hrane. On je prekursor neurotransmitera acetilkolina i potreban je za sintezu fosfolipida staničnih membrana, uključujući membrane kapljica mliječne masti.

Kolin igra ključnu ulogu u metabolizmu lipida (shema 1). Ako nedostaje, dolazi do smanjene sinteze fosfatidilkolina, koji je sastavni dio lipoproteina vrlo niske gustoće (engl. very low density lipoprotein, VLDL), a upravo oni imaju zadatak transporta masti iz jetre i na taj način spriječiti sindrom masne jetre. Dakle, ako ukratko sažmemo, dovoljna opskrba kolinom izuzetno je važna kako bi se spriječila masna jetra.

Kao što smo već primijetili, kod mliječnih krava do nedostatka kolina i povezanih problema dolazi osobito nakon teljenja. Tada je koncentracija kolina u krvi najniža. Stoga je dodavanje kolina prije teljenja ključno. Ali oprez! Kod preživača, više od 88% kolina iz hrane razgrade mikroorganizmi u buragu, stoga je ako se kolin koristi u hrani iznimno važno da bude zaštićen od razgradnje u buragu

Shema 1. Prikaz mobilizacije masnoća iz tjelesnih rezervi i posljedičnog porasta NEFA u krvi. NEFA prelazi u jetru gdje je izvor proizvodnje energije, a ostatak se u jetri pohranjuje u obliku triglicerida (TG), što može dovesti do masne jetre. Za prijenos triglicerida iz jetre potrebni su lipoproteini (VLDL)

(npr. ReaShure-XC, koji sadržava 60% kolin klorida zaštićenog od razgradnje u buragu).

Kod hranidbe zaštićenim kolinom poznato je nekoliko strategija. Može se dodavati tijekom razdoblja zasušenja, kao i tijekom laktacije. Primjerice, dodavanjem 30 grama ReaShure-XC po kravi dnevno. Na taj se način osigura 12,9 grama kolinova iona, što je doza potrebna za postizanje željenih rezultata. Ako ga još niste koristili i imate dvojbe, svakako se preporučuje da ga uključite barem u prijelazno razdoblje, kada su mliječne krave pod velikim opterećenjem, a time i njihova jetra. Ako imamo samo jednu skupinu zasušenih krava, poboljšanje rezultata može se postići i dodavanjem u hranu tijekom cijelog razdoblja zasušenja. Zabilježeni su i pozitivni rezultati kada se kolin dodaje tijekom cijele laktacije i perioda zasušenja, jer se kolin može pohraniti u depoima i iskoristiti kada su potrebe za njim povećane.

Dodavanjem ReaShure-XC u hranu prije teljenja smanjuje se rizik od pojave metaboličkih poremećaja nakon teljenja (ketoze, dislokacije sirišta, zaostajanja posteljice, mastitisa i drugih), čime se pridonosi boljem zdravlju mliječnih krava.

Učinak zaštićenog kolin klorida na proizvodnju

mlijeka

Krave koje se hrane s ReaShure-XC čak i nakon teljenja dobivaju podršku

Grafikon 2. Prikaz utjecaja dodatka zaštićenog kolin klorida u obrok tijekom prijelaznog razdoblja (posljednji 21 dan prije teljenja i prvi 21 dan laktacije) na povećanje proizvodnje mlijeka za 2,1 kg dnevno.

koja je njihovoj jetri u tom razdoblju potrebna. Rezultat je vidljiv i u proizvodnji mlijeka! Prosjek iz 20 studija pokazuje da te krave daju 2,1 kg više mlijeka dnevno (grafikon 2). Ali zašto je to tako? Odgovarajuća skrb za krave ovdje igra ključnu ulogu. Vrlo važnu ulogu u tome ima kolin, koji osigurava da ne dođe do masne jetre. Upravo je masna jetra veliki krivac za lošije rezultate u našim stadima.

Masna jetra ima slabiju sposobnost glukoneogeneze, procesa u kojem nastaje glukoza, odnosno šećer iz kojeg nastaje laktoza. Laktoza utječe na osmotsku ravnotežu i određuje količinu vode koja prelazi u mliječnu žlijezdu, a time i količinu mlijeka. Dakle, što je više laktoze, to će proizvodnja mlijeka biti veća. Zaštićeni kolin ima pozitivan učinak i na sastav mlijeka. VLDL prenose masti i u mliječnu žlijezdu te na taj način predstavljaju važan izvor mliječne masti.

Kolin i epigenetika, utjecaj na telad i mliječnost prvotelki

Kolin igra važnu ulogu i na području epigenetike, u mehanizmu koji se naziva metilacija, jer predstavlja jedan od najbogatijih izvora metilnih skupina. Epigenetika je područje biologije koje proučava promjene u izražavanju gena koje nisu povezane s promjenama u slijedu DNK-a, a uzrokuju ih čimbenici iz okoline (primjerice prehrana majke tijekom gestacije). U procesu metilacije, metilna se skupina dodaje na određeno mjesto na genu, što

utječe na izražavanje tog gena i ključno je za uključivanje ili isključivanje gena. To objašnjava poboljšane rezultate kod teladi čije su majke tijekom gestacije hranjene kolinom. Hranjenje mliječnih krava potkraj gestacije, zahvaljujući epigenetskom učinku kolina, ima pozitivan učinak i na zdravlje, rast i produktivnost teladi. Zašto? Majke koje tijekom gestacije primaju ReaShure-XC proizvode više kolostruma s većim udjelom protutijela Protutijela se također bolje apsorbiraju iz probavnog sustava teladi.

Rezultat je da ta telad ima višu koncentraciju imunoglobulina u krvi, što omogućuje bolju otpornost mladih životinja. Telad koja je u maternici bila izložena kolinu ima manji broj upala pluća i 30% nižu smrtnost u usporedbi s teladi koja nije bila izložena kolinu i nije dobila mlijeko krava hranjenih ReaShure-XC-om. Telad u pokusima također brže raste (40 grama dnevno više). Osim toga, važan je još jedan epigenetski utjecaj kolina na telad, naime, povećana proizvodnja mlijeka prvotelki koje su u maternici bile izložene kolinu

Dakle, uključivanjem zaštićenog kolina (npr. ReaShure-XC-a) u obroke zasušenih krava, kao i krava u laktaciji, sprečava se nastanak sindroma masne jetre, smanjuje rizik od pojave metaboličkih poremećaja nakon teljenja i poboljšava proizvodnja mlijeka. Ne smije se zanemariti ni vrlo važan epigenetski utjecaj kolina na zdravlje, rast i produktivnost teladi te kasnije na proizvodnju mlijeka prvotelki. Njime se u već dobrim stadima mogu postići još bolji rezultati.

35 mljekarski list / 6. 2025.

Agrometeorološka prognoza za lipanj

> Mr. sc. Dražen Kaučić

Očekujemo da će ovog mjeseca biti toplije od prosjeka. Vrijedno je istaknuti kako je u Zagrebu lipanjska prosječna temperatura zraka 18,8 ℃, a u Osijeku 19,7 ℃. Ne zaboravimo da može biti vrućih dana, kad će maksimalna temperatura zraka narasti na više od 30,0 °C. Tih će dana mnoge biljke doživljavati temperaturni stres pa će njihov rast i razvoj biti znatno usporeni.

Prema produktima prognostičkih modela, u lipnju će oborine biti u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti. Prisjetimo se da prosječno u Zadru padne 52 mm, Osijeku 88, Gospiću 92, a u Zagrebu 100 mm oborina. No, ako padne manje od navedenog prosjeka, povrtlarske i ratarske kulture trpjet će od nedostatka vode u tlu. Rast krme bit će usporen, a otkosi siromašni.

Ne možemo a da ne spomenemo kako će 11. lipnja Mjesec biti pun. Tog će dana energija u našem tijelu doživjeti

kulminaciju. Bit ćemo nervozni, razdražljivi, a naš san vrlo loš. Pripazite, ako ćemo biti ljutiti na sebe, još više ćemo biti ljutiti na sve oko nas. No, ako ćemo biti sretni, bit ćemo još i sretniji. Zapamtite da vođenje ljubavi u noći punog Mjeseca traje dulje, kažu, a intenzitet ljubavi prema voljenoj osobi neopisivo je pojačan.

i zalazak Sunca u lipnju DATUM

Osijek 10. lipnja 4:56 20:33 20. lipnja 4:57 20:37 30. lipnja 4:59 20:38 Zagreb 10. lipnja 5:05 20:45 20. lipnja 5:06 20:47 30. lipnja 5:09 20:50

RBW je osnovan 2000. godine udruživanjem svih organizacija za uzgojno-selekcijski rad i osjemenjivanje koje su djelovale u BadenWürttembergu. Sjedište je u Herbertingenu u okrugu Sigmaringen

RBW je zadruga u vlasništvu stočara, odnosno članova, za koje je potpuni partner - od upisa u matične knjige, tipizacije stada, osjemenjivanja do prodaje

U ponudi RBW-a nalazi se širok raspon pasmina: simentalac, holstein, brown swiss, mesne pasmine i dr

RBW i njegove podružnice jedan su od najvećih trgovaca rasplodnom i proizvodnom stokom u pokrajini Baden- Württemberg

RBW je jedna od najvećih organizacija za uzgoj goveda u Njemačkoj s više od milijun prodanih

doza duboko smrznutoga bikovskog sjemena i više od 200.000 krava upisanih u matične knjige

RBW Genetik GmbH proizvodi seksirano sjeme mliječnih pasmina goveda, a imamo i stanicu za embriotransfer

Stočari u Baden-Württembergu intenzivno koriste genomske usluge za upravljanje stadom, kako bi postignuli što bolje proizvodne rezultate

Više od 325 stada s više od 31.000 krava upisanih u matične knjige sudjeluje u jednom od RBW programa tipizacije stada za pasmine holstein, simentalac ili brown swiss

Pomoću CowShipa, našeg programa za sparivanje, linearno je ocijenjeno i putem računala odrađeno sparivanje više od 570.000 goveda

Zbog svoje široke ponude različitih pasmina, ali i ne knjige,

S više od 77.440 prodanih životinja u 2017. godini, RBW za uzgoj i tov

Tvrtku RBW utemeljile su 2000. godine sve uzgojne Sjedište je u Herbertingenu, u okrugu Sigmaringenu.

Brzo postavljanje Jeftino održavanje

električna ruka

Fullwood Merlin

MUZNI ROBOT

Za dodatne informacije o proizvodima, uslugama i upotrebi proizvoda skenirajte QR kod!

PRODUKTIVNOST

• precizno, pouzdano i brzo postavljanje muzne jedinice

• odlične mogućnosti prolaska krava zbog Texas vrata i širokih izlaznih vrata

• jedinstven dizajn jamči otvaranje hranilice samo tijekom mužnje

KVALITETA MLIJEKA

• najbolja tehnika mužnje = više kvalitetnog mlijeka

• fokusiranost na čistoću i zdravlje krava

UČINKOVITOST

• isključivo električni pogon jamči uštedu energije

• pristupačna vrata ormara za lakoću servisiranja

Potpuno

Fleksibilne čaše za pranje

Pristupačan ormar

Donošenje odluke o kupnji robota za mužnju

Odluka o uvođenju robota za mužnju na mljekarsku farmu predstavlja važan strateški korak koji donosi niz prednosti, ali i zahtijeva ozbiljnu pripremu i prilagodbu

> Prof.dr.sc. Dubravko Filipović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Hrvatski proizvođači mlijeka suočavaju se s brojnim izazovima koji ozbiljno prijete održivosti njihove daljnje proizvodnje. Sve viši troškovi proizvodnje, nedostatak radne snage i starenje populacije na selu samo su neki od problema koji su u posljednjem desetljeću doveli do zatvaranja velikog broja farmi. Pritisci tržišta, nelojalna konkurencija iz uvoza, te sve stroži tehnološki i higijenski zahtjevi dodatno otežavaju opstanak, osobito malim i srednjim obiteljskim gospodarstvima. U takvim uvjetima jedan od ključnih načina za povećanje učinkovitosti proizvodnje i opstanka na tržištu može biti ulaganje u modernu tehnologiju, prije svega u robote za mužnju. Međutim, uvođenje robota za mužnju ne predstavlja samo tehnološki iskorak, već i temeljnu promjenu u načinu vođenja farme i svakodnevnog života proizvođača mlijeka.

Automatizacija mužnje

Robotom za mužnju se automatizira mužnja koja predstavlja jedan od naj-

monotonijih, ali i najzahtjevnijih poslova na mljekarskim farmama, a koji sigurno oduzima najviše vremena. Time se farmerima omogućuje fleksibilnije upravljanje vremenom, smanjenje fizičkog opterećenja, te manje stresa. Uklanjanjem obveze mužnje u točno određenim terminima otvara se prostor za kvalitetniji obiteljski život i mogućnost planiranja slobodnog vremena farmera. Osim toga, automatizacija mužnje neposredno rješava problem nedostatka radne snage.

Mnoge mljekarske farme teško pronalaze pouzdane radnike spremne na fizički zahtjevne i vremenski nefleksibilne poslove poput mužnje. Mužnju treba obavljati svakodnevno, rano ujutro i ponovno navečer, i vikendima i blagdanima kada većina mladih preferira slobodno vrijeme i društveni život. Robot za mužnju, osim što može raditi 24 sata dnevno bez odmora, može i promijeniti percepciju proizvodnje mlijeka među mladima. Umjesto da mljekarska farma bude simbol teškoga i monotonog posla, uz moderne pametne tehnologije može postati mjesto inovativnog upravljanja putem digitalnih aplikacija,

što može motivirati mlade da ostanu na selu i preuzmu obiteljsko gospodarstvo.

Više mlijeka - bolja kvaliteta

Robotizirana mužnja odvija se bez prisutnosti ljudi što znači i manje uznemiravanje krava, a krave same odlučuju kada žele biti pomuzene, tako da je moguća i višekratna mužnja krava tijekom dana, čime se dobiva i veća količina mlijeka. Dodatna prednost primjene robota za mužnju je povećanje kvalitete mlijeka, a time i otkupne cijene, jer u većini otkupnih modela proizvođači koji isporučuju mlijeko vrhunske kvalitete ostvaruju višu cijenu po litri. Roboti za mužnju koriste precizne senzore za otkrivanje mastitisa, kontaminacije mlijeka i nepravilnosti u mužnji, što omogućuje rano otkrivanje problema i automatsko isključivanje neispravnog mlijeka. Osim toga, provode mužnju na higijenski način, bez ljudske pogreške, s automatskim pranjem vimena i sisnih čaša i njihovom sterilizacijom između mužnji. Sve to rezultira nižim

Slika 1. Različite izvedbe muznih robota prema broju i rasporedu muznih mjesta: a - jedno muzno mjesto (single-box robot); b - dva paralelna muzna mjesta (double-box robot); c - više muznih mjesta smještenih u redu (multi-box robot). (www.researchgate.net/publication/349372969)

Slika 2. Različite izvedbe muznih robota prema načinu ulaska i izlaska krava iz robota: a - bočni ulaz i izlaz; b - ravni ulaz i izlaz; c - kombinirani ulaz i izlaz. (www.researchgate.net/publication/349372969)

brojem somatskih stanica i bakterija, što su ključni čimbenici za dodatke na otkupnu cijenu mlijeka.

Tehnička procjena

Odluka o uvođenju robota za mužnju na mljekarsku farmu predstavlja važan strateški korak koji donosi niz prednosti, ali i zahtijeva ozbiljnu pripremu i prilagodbu. Robotizacija mužnje mijenja ne samo tehnologiju proizvodnje, već i svakodnevnu organizaciju rada, ali i odnos prema životinjama. Vlasnik farme koji se odluči na ovu investiciju mora proći kroz nekoliko ključnih koraka kako bi uvođenje robota za mužnju bilo uspješno i isplativo. Prvi korak je temeljita analiza postojećeg stanja na farmi, s naglaskom na utvrđivanje trenutne proizvodnje mlijeka i mogućeg potencijala za proširenje stada nakon uvođenja robota za mužnju, jer robot za mužnju može biti isplativo rješenje za farme s najmanje 50 do 60 muznih krava. Za postizanje punog učinka robota za mužnju, kravama treba omogućiti nesmetan i slobodan pristup do robota, što zahtijeva njegov odgovarajući položaj i veličinu objekata. Stoga je potrebno procijeniti je li postojeći objekt dovoljno

prostran i funkcionalan za ugradnju robota, ili će biti potrebni dodatni građevinski zahvati.

Izbor robota

Nakon tehničke procjene slijedi izbor proizvođača i modela robota. Vlasnik farme mora dobro istražiti ponudu na tržištu i usporediti pojedine modele robota za mužnju različitih proizvođača. U posljednjih dvadesetak godina tržište muznih robota doživjelo je značajnu transformaciju. Ponuda muznih robota na tržištu se proširila, a primjena robotizirane mužnje postala je od ekskluzivne novosti sve češći standard u suvremenoj proizvodnji mlijeka.

Početkom 2000-ih svega nekoliko proizvođača nudilo je automatizirane sustave mužnje s vrlo sličnim funkcijama i ograničenim mogućnostima prilagodbe i nije bilo moguće birati dodatne funkcije osim osnovnih. Danas je situacija bitno drugačija, iako je broj stvarnih proizvođača i dalje relativno mali i njih pet dominira svjetskim tržištem. Muzni roboti različitih proizvođača razlikuju se prema dizajnu, broju i rasporedu muznih mjesta, načinu ulaska i izlaska krava iz robota, načinu

rada robotske ruke, načinu pranja vimena i nizu drugih razlika.

Svi proizvođači nude i niz dodatnih opcija, od automatskog prepoznavanja krava i vođenja individualnih podataka o proizvodnji, do kontrole zdravlja vimena, optimizacije hranjenja, kao i integracije s pametnim mobilnim aplikacijama koje omogućuju praćenje rada u realnom vremenu. Kao rezultat toga, pred kupcem je znatno složeniji zadatak pri odabiru, jer se ne bira samo muzni robot, već i cjelokupan sustav upravljanja proizvodnjom, prilagođen vlastitim proizvodnim ciljevima i mogućnostima.

Praćenje UI analiza podataka

Većina proizvođača muznih robota razvila je svoj vlastiti softver koji omogućuje praćenje i analizu podataka o svakoj kravi, uključujući proizvodnju mlijeka, zdravlje vimena i reproduktivni status. Podaci su dostupni putem računala, tableta ili pametnog telefona, omogućujući farmerima donošenje potrebnih odluka u stvarnom vremenu. Konačna cijena novoga robota za mužnju ovisi o proizvođaču, tehničkim značajkama robota i dodatnoj opremi. Cijene osnovnih modela kreću se između 90.000 i 150.000 eura, a dodatna oprema može povećati cijenu za 20.000 do 50.000 eura, pa čak i više.

Razlike u cijeni među proizvođačima mogu biti značajne, jer vodeći proizvođači nude robote po višoj cijeni, ali uz dulje jamstvo, bolju podršku i naprednije softverske opcije, tako da je osim same cijene robota važno uzeti u obzir i servisnu mrežu, dostupnost rezervnih dijelova, korisničku podršku te mogućnosti digitalnog upravljanja i praćenja podataka. Iako su cijene muznih robota i dalje vrlo visoke, kada se usporedi cijena robota za mužnju s cijenom vrhunskog traktora od oko 200 KS, danas se ona može smatrati relativno nižom nego prije dvadeset godina. Dok su traktori u tom razdoblju postali sve skuplji zbog korištenja naprednih tehnologija kako bi ispunili sve strože ekološke norme, cijena robota stagnira ili čak blago pada zahvaljujući razvoju proizvodnje, konkurenciji i širenju tržišta. U tom smislu, investicija u muzni robot danas nudi znatno bolji omjer vrijednosti i koristi, osobito kad se uračuna ušteda radne snage, veća učinkovitost i povećana kvaliteta mlijeka.

39 mljekarski list / 6. 2025.

Novi ili rabljeni robot

Ulaganje u muzni robot predstavlja značajan financijski izdatak za svakog proizvođača mlijeka, a pogotovo za male proizvođače. Iako novi sustavi nude najnoviju tehnologiju i jamstvo pouzdanosti, sve više farmera razmatra i opciju kupnje rabljenoga robota za mužnju kao jeftiniju alternativu. Takva odluka može predstavljati odličnu priliku za modernizaciju proizvodnje uza znatno niže troškove, ali pod uvjetom da se donese promišljeno i informirano.

Glavna je prednost kupnje rabljenoga robota za mužnju niža cijena, rabljeni roboti se mogu nabaviti i za 40 do 60% cijene novog, ovisno o starosti, broju mužnji i stanju opreme. To čini ovu opciju posebno zanimljivom za manje farme koje nemaju dovoljno kapitala ili ne žele ulaziti u velika kreditna zaduženja. Osim same cijene, rabljeni roboti često dolaze iz zemalja s visokim standardima održavanja i redovitim servisima, poput Nizozemske, Njemačke ili Danske. Katkad je riječ o robotima koji su zamijenjeni novim modelima zbog povećanja broja krava, a ne zbog kvara ili tehničke neispravnosti. Također, mnogi ovlašteni distributeri nude servisirane i obnovljene sustave s jamstvom, što dodatno smanjuje rizik kupnje. Kupnja rabljenog robota nosi i određene rizike. Prvi je tehnička istrošenost - ključni dijelovi poput robotske ruke, pumpe i senzora mogu imati ograničen vijek trajanja, osobito ako nisu redovito održavani. Stariji modeli mogu imati zastarjele komponente koje je teže zamijeniti ili više nisu proizvođački podržane. Također, potrebno je uzeti u obzir softversku podršku, dostupnost rezervnih dijelova i lokalnog servisa. Pri kupnji rabljenoga robota za mužnju važno je prikupiti što više informacija o povijesti uređaja. Najbitnije su informacije godina proizvodnje, broj odrađenih mužnji, evidencija o servisima i zamijenjenim dijelovima. Preporučuje se fizički pregled robota, ako je moguće, i savjetovanje s neovisnim stručnjakom

FARMA BUDUĆNOSTI

koji može procijeniti tehničko stanje robota i njegovu prikladnost za specifične potrebe farme.

Rabljeni muzni roboti mogu predstavljati isplativu opciju za proizvođače mlijeka koji žele modernizirati proizvodnju, ali ne raspolažu dovoljnim sredstvima za kupnju novog robota. Ključno je, međutim, pristupiti kupnji oprezno, dobro istražiti tržište i zatražiti tehničku podršku kako bi se izbjegnuli skriveni troškovi i tehnički problemi. Uz pažljiv pristup, i rabljeni muzni robot može postati vrijedan alat u povećanju produktivnosti i održivosti farme.

Isplativost ulaganja

Nakon odabira novoga ili rabljenog modela robota treba napraviti investicijski plan i utvrditi isplativost ulaganja u nabavu robota za mužnju. Potrebno je izračunati ukupne troškove ulaganja, uključujući cijenu samog robota, njegovo postavljanje, potrebne preinake objekta, dodatnu opremu, softver, edukaciju, ali i nepredviđene troškove. Istovremeno se procjenjuju moguće uštede na radnoj

snazi, povećanje proizvodnje i poboljšanje kvalitete mlijeka. Takva analiza pomaže u odluci o načinu financiranja - vlastitim sredstvima, kreditom, leasingom ili uz potporu iz nacionalnih i europskih fondova, poput mjera iz Programa ruralnog razvoja.

Ako se odluči za prijavu na poticaje, vlasnik farme mora prikupiti potrebnu dokumentaciju i izraditi poslovni plan. Ovo uključuje zemljišnoknjižne izvatke, ponude dobavljača, projektnu dokumentaciju, plan upravljanja farmom i druge potrebne dokumente, ovisno o zahtjevima natječaja na koji se vlasnik prijavio. U ovoj fazi mogu se angažirati i konzultanti koji pomažu u pripremi dokumentacije i komunikaciji s agencijama.

Kada su sredstva osigurana, slijedi faza tehničke pripreme objekta koja uključuje građevinske radove, instalaciju električnih i vodovodnih priključaka, internetske veze i ventilacije, kao i prilagodbu stajskog prostora za slobodno kretanje krava. Slijedi sama instalacija robota koju izvodi ovlašteni tim proizvođača. U ovoj fazi provodi se inicijalna obuka farmera i zaposlenika, Dok su traktori postali sve skuplji zbog korištenja naprednih tehnologija kako bi ispunili sve strože ekološke norme, cijena robota stagnira ili čak blago pada zahvaljujući razvoju proizvodnje, konkurenciji i širenju tržišta

kako bi naučili upravljati robotom i tumačiti podatke koje on prikuplja.

Novi sustav mužnje

Jedan od najvažnijih trenutaka svakako je uvođenje krava u novi sustav mužnje. Potreban je tranzicijski period od nekoliko dana do nekoliko tjedana tijekom kojeg se životinje privikavaju na samostalno ulaženje u robot. U tom razdoblju vlasnik farme mora biti obvezno prisutan, pratiti ponašanje stada, unos hrane, broj mužnji i zdravstvene pokazatelje. Nakon stabilizacije sustava, mužnja postaje automatizirana, a farmer može više vremena posvetiti analizi podataka, prevenciji bolesti i optimizaciji hranidbe.

Na kraju, uvođenje robota za mužnju zahtijeva i organizacijsku prilagodbu. Farmer više ne provodi sate uz mužnju, već preuzima ulogu upravitelja, analizira statistike, prati zdravlje krava, planira uzgoj i surađuje s veterinarima i savjetodavnim službama. To ujedno čini posao atraktivnijim za mlađe generacije koje cijene fleksibilnost, tehnologiju i profesionalni pristup poljoprivredi.

U konačnici, uspješna implementacija robota za mužnju ovisi o dobroj pripremi, edukaciji i spremnosti na promjene. Ako se svaki korak odradi pažljivo, investicija se može isplatiti ne samo financijski, nego i kroz bolju kvalitetu života farmera, veću produktivnost farme i dugoročnu održivost proizvodnje mlijeka.

Kupnja robota za mužnju predstavlja stratešku odluku koja može značajno unaprijediti učinkovitost i održivost proizvodnje mlijeka. Detaljna analiza ponude na tržištu, razumijevanje potreba vlastita gospodarstva te procjena troškova i koristi ključni su za uspješnu implementaciju automatskog sustava za mužnju. Uvođenjem robota za mužnju farma postaje održivija, konkurentnija i privlačnija za buduće generacije. To nije samo investicija u tehnologiju, već u dugoročnu opstojnost mljekarske proizvodnje i revitalizaciju života na selu.

Dodatno potaknuti investicije u mljekarstvo

Iako globalno tržište muznih robota bilježi snažan rast, uvođenje ove tehnologije u Hrvatskoj ipak ide dosta sporo. Broj farmi koje koriste robote za mužnju vrlo je mali u usporedbi s razvijenim europskim zemljama, gdje je robotizacija mužnje već postala standard. Razlozi za sporiji tempo uvođenja muznih robota u Hrvatskoj uključuju ograničene financijske mogućnosti manjih proizvođača, neizvjesnu tržišnu situaciju, kao i nedostatak informacija i stručne podrške prilikom donošenja odluke o ulaganju.

Međutim, s obzirom na sve izraženiji problem nedostatka radne snage, osobito u ruralnim krajevima, te potrebu za modernizacijom proizvodnje kako bi ostala konkurentna, ulaganje u muzne robote postaje sve relevantnija opcija i u hrvatskom kontekstu. Poticanjem investicija kroz državne i europske programe, te osiguravanjem edukacije i savjetodavne podrške, moguće je ubrzati prihvaćanje ove tehnologije i tako pomoći očuvanju domaće proizvodnje mlijeka.

U idućem nastavku donosimo glavne modele muznih robota i njihove osnovne značajke, a koji su prisutni na našem tržištu.

mljekarski list / 6. 2025.

Kod akutnog mastitisa mi ne možemo puno pomoći. Ali u prevenciji da.

Održiva proizvodnja mlijeka

Održiva proizvodnja mlijeka nije samo smanjenje utjecaja na okoliš, riječ je o stvaranju otpornijega, etičnijega i ekonomski isplativijega prehrambenog sustava

> Izv.prof.dr.sc. Branka Šakić Bobić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Mliječna industrija, kao ključni sektor u globalnoj poljoprivredi, suočava se sa sve većim pritiskom usvajanja održivih praksi. Održiva proizvodnja mlijeka uključuje integraciju ekološki prihvatljivih praksi u sve vidove uzgoja stoke za proizvodnju mlijeka, od proizvodnje stočne hrane do upravljanja otpadom, kako bi se smanjio ekološki otisak industrije uza zadržavanje produktivnosti i profitabilnosti. Za uspješno usvajanje održivih praksi potrebno je poznavati ključne komponente, izazove i buduće smjerove održive proizvodnje mlijeka, njezinu ulogu u globalnoj održivoj proizvodnji hrane, ističući njezinu važnost za otporniji i ekološki svjesniji prehrambeni sustav.

Održiva proizvodnja mlijeka odnosi se na sustav proizvodnje koji uravnotežuje potrebu za visokokvalitetnom proizvodnjom mlijeka sa zaštitom i poboljšanjem ekoloških, društvenih i ekonomskih resursa. Cilj je minimizirati negativne utjecaje na okoliš uz osiguranje dobrobiti životinja, podupiranje lokalnih zajednica i održavanje profitabilnosti mliječnih farmi. Za uspostavljanje održivog sustava nužno je poznavati ključna načela održive proizvodnje mlijeka, a to su:

• Učinkovitost resursa: Ovo uključuje optimizaciju korištenja prirodnih resursa kao što su voda, zemljište i energija. Učinkovito upravljanje resursima smanjuje otpad i negativni utjecaj proizvodnje mlijeka na okoliš.

• Dobrobit životinja: Održive prakse daju prioritet zdravlju i dobrobiti mliječnih životinja, osiguravajući da se uzgajaju u uvjetima koji zadovoljavaju njihove fizičke i specifične potrebe. Pravilna njega životinja ne samo da podržava etičke standarde, već također poboljšava kvalitetu mlijeka i produktivnost.

• Upravljanje tlom i vodom: Zaštita i poboljšanje kvalitete tla ključni su za održivu proizvodnju mlijeka. Prakse kao što su plodored, pokrovni usjevi i učinkoviti sustavi navodnjavanja pomažu u održavanju plodnosti tla i sprečavaju onečišćenje voda.

• Smanjenje stakleničkih plinova: Mliječna industrija značajan je izvor emisija stakleničkih plinova, posebice metana. Održiva proizvodnja mlijeka uključuje usvajanje praksi koje smanjuju emisije, kao što je poboljšano upravljanje stajskim gnojem, promjena hranidbe mliječnih krava i korištenje obnovljivih izvora energije.

• Bioraznolikost: Očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti na mliječnim farmama i oko njih ključno je za zdravlje ekosustava. Održive prakse proizvodnje mlijeka uključuju održavanje živica, sadnju pokrovnih usjeva i očuvanje prirodnih staništa divljih životinja.

Napredak tehnologije igra ključnu ulogu u promicanju održive proizvodnje mlijeka. Inovacije kao što su precizna poljoprivreda, automatizirani sustavi mužnje i upravljanje stadom na temelju podataka omogućuju poljoprivrednicima optimiziranje proizvodnih procesa i korištenje resursa te minimiziraju negativan utjecaj na okoliš.

Precizna poljoprivreda uključuje korištenje senzora, bespilotnih letjelica i GPS tehnologije za praćenje i upravljanje poljoprivrednim resursima s većom točnošću. Ova tehnologija omogućuje poljoprivrednim proizvođačima optimiziranje korištenja stočne hrane, učinkovitije upravljanje pašnjacima i smanjenje otpada.

Automatizacija i dobrobit životinja

Automatizirani sustavi mužnje povećavaju učinkovitost i dobrobit životinja dopuštajući kravama mužnju njihovim vlastitim tempom. Ovi sustavi smanjuju troškove rada, poboljšavaju prinos mlijeka i osiguravaju da se mužnja odvija u okruženju manje stresnom za životinje.

Koristeći analize podataka, poljoprivrednici mogu pratiti zdravlje, produktivnost i ponašanje svojih stada u stvarnom vremenu. Ove informacije pomažu u donošenju informiranih odluka o uzgoju, hranidbi i zdravstvenoj skrbi, što u konačnici osigurava održiviju i učinkovitiju proizvodnju mlijeka. Unatoč prednostima, održiva proizvodnja mlijeka suočava se s nekoliko izazova:

• Ekonomska održivost - Prijelaz na održive prakse može zahtijevati značajna početna ulaganja u nove tehnologije,

infrastrukturu i edukacije. Osigurati da su te prakse ekonomski održive za poljoprivredne proizvođače, osobito male, veliki je izazov.

• Potražnja i percepcija potrošača - Dok postoji sve veći interes potrošača za održivo proizvedene mliječne proizvode, postoji i potreba za educiranjem potrošača o prednostima i važnosti ovih praksi. To može pomoći u povećanju potražnje i opravdati veće troškove povezane s održivom proizvodnjom.

• Regulatorna i politička podrška - Državna politika i propisi iznimno su važni u promicanju održive proizvodnje mlijeka. Međutim, nedosljedna ili neadekvatna potpora politici može spriječiti usvajanje održivih praksi. Potrebni su jači poticaji i jasniji propisi za poticanje šireg usvajanja.

• Prilagodba klimatskim promjenama - Klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju poljoprivrednoj proizvodnji, pa i proizvodnji mlijeka, s porastom temperatura, promjenom obrasca padalina i češćim ekstremnim vremenskim prilikama koje utječu na dostupnost hrane, zdravlje životinja i infrastrukturu farmi.

Nakon upoznavanja s ključnim načelima, prednostima i izazovima održive proizvodnje mlijeka, prikazane su neke uspješne održive mliječne prakse kao moguće ideje koje se mogu prilagoditi našim uvjetima i olakšati usvajanje održivih praksi u Hrvatskoj:

• Mliječni sustav Novog Zelanda na pašnjacima. Novi Zeland je poznat po uzgoju mliječnih krava na pašnjacima, gdje krave pasu travu tijekom cijele godine. Ovaj je sustav održiviji od operacija ograničenog hranjenja jer smanjuje potrebu za uvezenom hranom za životinje, smanjuje emisije stakleničkih plinova i poboljšava dobrobit životinja.

• Organski uzgoj mlijeka u SAD-u. Prakse organskog uzgoja mlijeka u SAD-u usmjerene su na prirodnu hranu, bez upotrebe sintetičkih gnojiva ili pesticida i visoke standarde dobrobiti životinja. Ove prakse pridonose zdravijem tlu, čišćoj vodi i otpornijim poljoprivrednim sustavima.

• Europske inicijative u uzgoju mlijeka s niskim udjelom ugljika. Cilj je nekoliko inicijativa u Europi smanjiti ugljični otisak proizvodnje mlijeka. To uključuje strategije za smanjenje metana, korištenje obnovljivih izvora energije i promicanje bioraznolikosti na mliječnim farmama.

Primjeri iz Francuske

Cilj je pristupa “Farma mliječnih krava s niskim udjelom ugljika” promovirati poljoprivredne prakse i aktivnosti za smanjenje ugljičnog otiska proizvodnje mlijeka za 20% do 2025. Ovaj francuski pristup vodio je od 2015. godine Nacionalni centar za mliječno gospodarstvo (CNIEL), u partnerstvu s Institutom za stočarstvo,

France Conseil Élevage i Poljoprivrednim komorama. Zašto je ovo dobra praksa? Pristup mliječnih farmi s niskim udjelom ugljika temelji se na dobrom poznavanju emisija različitih stakleničkih plinova, njihovih izvora, utjecaja i mogućih aktivnosti za smanjenje tih emisija. Osim toga, cilj je inicijative predložiti konkretne aktivnosti svakom poljoprivredniku, i to u skladu s ograničenjima farme.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Inicijativa se temelji na projektu Life Carbon Dairy (2013.-2018.), a cilj je bio smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% na 3900 mliječnih farmi u šest regija, podizanje svijesti među poljoprivrednicima i educiranje više od 100 savjetnika i uzgajivača o emisijama stakleničkih plinova i identificiranju praksi koje provode farme s niskim udjelom ugljika. Pristup “Farma mliječnih krava s niskim udjelom ugljika” sastoji se od provođenja ekološke i tehničko-ekonomske dijagnoze na svakoj farmi i utvrđivanja potencijalnih aktivnosti za smanjivanje ugljičnog otiska. Cilj je izgraditi strategiju napredovanja u suradnji s poljoprivrednikom, tako da akcijski plan odgovara stvarnom stanju na gospodarstvu i njegovu gospodarskom i društvenom kontekstu.

Prvi korak predložen u ovom pristupu sastoji se od podizanja svijesti i razumijevanja utjecaja farme mliječnih krava na okoliš, i to zahvaljujući alatu za samoprocjenu koji svakom poljoprivredniku omogućuje da sam procijeni svoj ugljični otisak. Individualni posjet kvalificiranog savjetnika poljoprivredniku omogućuje precizniju procjenu ugljičnog otiska i identificiranje mogućih aktivnosti.

Alat CAP’2ER® mjeri utjecaj uzgoja stoke na klimu, ali i njegov pozitivan doprinos bioraznolikosti, kapacitetu prehrane i skladištenju ugljika. Nakon dijagnoze, predviđaju se aktivnosti, osmišljene zajedno s poljoprivrednikom, kao što su revizija upravljanja otpadnim vodama, smanjenje unosa kemikalija ili potrošnje energije na farmi. Farme uključene u ovaj pristup koriste pokazatelje pozitivnog doprinosa u promotivne i edukativne svrhe te na taj način osvještavaju širu javnost (shema 1). Primjer pozitivnog doprinosa farme mliječnih krava s niskim udjelom ugljika pokazuje ukupan ugljični otisak farme

43 mljekarski list / 6. 2025.

Shema 1. Prikaz pozitivnog doprinosa farme mliječnih krava s niskim udjelom ugljika

(0,63 kg ekvivalenta CO2 po litri mlijeka), od kojega se 0,31 kg CO2 po litri mlijeka skladišti, a 0,94 kg CO2 po litri mlijeka ispušta u atmosferu. Također, pokazuje usluge koje pruža stočarska proizvodnja: 2398 obroka po osobi godišnje, skladištenje 239.200 kg CO2 godišnje i 193 biljne vrste po ha kao doprinos bioraznolikosti. Cilj je farme u četverogodišnjem razdoblju smanjiti ukupan ugljični otisak farme sa 0,63 na 0,61 kg ekvivalenta CO2 po litri mlijeka (za 3%), što je u konačnici godišnji dobitak ugljika od 11 tona CO2

Uklanjanje ugljičnog dioksida (CO2) odnosi se na sve tehnologije ili pristupe kojima se CO2 uklanja iz atmosfere, a zatim pohranjuje na način koji sprečava njegovo ponovno ispuštanje u atmosferu. Uklanjanje CO2 je važno jer pomaže u suzbijanju klimatskih promjena smanjenjem ukupne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Postoji više različitih postupaka za uklanjanje CO2, a neki od njih su sljedeći:

• Izravno hvatanje iz zraka - ova tehnologija uključuje hvatanje CO2 iz zraka i njegovu podzemnu pohranu.

• Bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika - ovaj pristup uključuje korištenje biomase (biljnog materijala) za stvaranje energije te naknadno hvatanje i skladištenje nastalih emisija CO2

• Poboljšano djelovanje vremenskih prilika - ova metoda uključuje posipanje poljoprivrednih zemljišta ili drugih otvorenih prostora mljevenim kamenjem. Kamenje zatim reagira s CO2 u atmosferi, zbog čega dolazi do oblikovanja novih minerala, koji se pohranjuju u zemlji.

U regiji Auvergne-Rhône-Alpes, farma Croix Pomiers sa 85 Montbéliardes krava provodi aktivnosti za povećanje prehrambene autonomije uzgoja stoke kroz provedbu rotacijske ispaše, povećanje udjela mahunarki, s određenim utjecajima na smanjenje unosa kemikalija. U istoj regiji, farma Sully uspjela je smanjiti unos gnojiva za 33% i povećati svoju prehrambenu autonomiju uzgojem lucerne i cikorije.

Primarni je cilj ovog pristupa farmi s niskim ugljikom podržati uzgajivače stoke u smanjenju njihova utjecaja na klimu. Međutim, koristi za okoliš nisu jedine koje proizlaze iz ovih aktivnosti: valorizacija pašnjaka ili smanjenje inputa također ekonomski utječu na farmu. Prema po-

Održiva proizvodnja mlijeka odnosi se na sustav proizvodnje koji uravnotežuje potrebu za visokokvalitetnom proizvodnjom mlijeka sa zaštitom i poboljšanjem ekoloških, društvenih i ekonomskih resursa

dacima prikupljenim u sklopu francuskog pristupa, 10% farmi s najnižim emisijama stakleničkih plinova ima u prosjeku 10 € više bruto marže na 1000 litara proizvedenog mlijeka. Društveno-ekonomska i ekološka održivost pristupa stoga predstavlja stvarno “win-win” rješenje za poljoprivrednika i klimu. Danas je više od 11.000 uzgajivača uključeno u ovaj pristup, a 1000 savjetnika obučeno je i kvalificirano za provedbu pristupa.

Utjecaj klime na farme mliječnih krava

Poljoprivredna proizvodnja i klimatske promjene suštinski su povezani i djeluju jedna na drugu. U planinskim područjima CNIEL je proučavao učinke klimatskih promjena na proizvodnju mlijeka u okviru programa CLIMALAIT (2015.-2019.). Uz podršku raznih partnera, cilj ovog programa bio je proučavanje budućeg razvoja klime tijekom stoljeća i njezin utjecaj na farme mliječnih krava. Program je pomogao da se zajednički identificiraju alati za prilagodbu klimatskim promjenama u dvadesetak područja proizvodnje mlijeka diljem Francuske.

Među provedenim studijama, ona provedena na visoravni Jura pokazala je jasan utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju mlijeka. U toj srednje planinskoj regiji mljekarstvo je glavna poljoprivredna djelatnost, s posebno visokom proizvodnjom proizvoda zaštićenih oznakama izvornosti. Dok ove srednje planinske visoravni obično karakteriziraju niske temperature i obilne oborine, provedena studija zabilježila je smanjenje oborina i porast temperatura u regiji. Zajedno s relativnim smanjenjem količine oborina, ovi klimatski fenomeni pridonose pojavi češćih ljetnih suša i smanjenju ljetne proizvodnje trave. Na temelju ovih rezultata, skupina uzgajivača stoke uključena u studiju identificirala je nekoliko načina prilagodbe učincima klimatskih promjena:

povećanje zaliha sijena za sušnije godine, uzgoj žitarica kako bi farma bila samodostatnija, uzgoj lucerne koja se pokazala kao stočna hrana bolje prilagođena promjenjivoj klimi, ili uzgoj većeg broja krava koje su manje produktivne i time smanjenje ukupnih inputa.

Neka rješenja promovirana u okviru

CLIMALAIT-a kao alati za prilagodbu klimatskim promjenama također se koriste u okviru pristupa “Farme mliječnih krava s niskim udjelom ugljika” kao aktivnosti za smanjenje utjecaja proizvodnje mlijeka na klimu. Autonomija hrane i smanjenje unosa kemikalija, između ostalog, stoga mogu biti poluge za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u planinskim područjima.

Inovacije u mljekarskom sektoru

Budućnost održive proizvodnje mlijeka leži u kontinuiranim inovacijama, snažnoj potpori politike i angažmanu potrošača. Kako globalna potražnja za mliječnim proizvodima raste, industrija se mora prilagoditi kako bi ispunila ciljeve održivosti, istovremeno osiguravajući sigurnost hrane i ekonomsku održivost. Suradnja između poljoprivrednika, istraživača, kreatora politike i potrošača bit će ključna za postizanje ovih ciljeva.

Održiva proizvodnja mlijeka nije samo smanjenje utjecaja na okoliš, riječ je o stvaranju otpornijega, etičnijega i ekonomski isplativijega prehrambenog sustava. Prihvaćanjem održivih praksi mliječna industrija može igrati ključnu ulogu u suočavanju s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, nedostatak resursa i socijalna jednakost. Dok gledamo prema budućnosti, održiva proizvodnja mlijeka bit će ključna za osiguravanje napredovanja mliječne industrije uza zaštitu našeg planeta za buduće generacije.

Znanost, priroda i nove tehnologije samo su neki od razloga za upis

Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta

S tradicijom dugom više od 105 godina, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet vodeća je obrazovna i znanstvena institucija u području agronomije, biotehničkih znanosti i STEM-a. Studentima pruža suvremeno obrazovanje temeljeno na teoriji, praktičnom radu i najnovijim znanstvenim spoznajama, uz snažnu povezanost s gospodarstvom i međunarodnim institucijama. Fakultet spaja znanje, praksu i inovacije, obrazujući stručnjake koji razumiju važnost održive proizvodnje hrane, zaštite okoliša i razvoja ruralnog prostora

Agronomski fakultet nudi devet prijediplomskih studijskih programa koji pokrivaju širok spektar agronomske struke, traju tri godine i uključuju praktičnu nastavu, laboratorijske i terenske vježbe te stručnu praksu. Cilj je pružiti studentima ne samo teorijska znanja, već i praktične vještine koje će im omogućiti odgovaranje na izazove modernog vremena. Studenti također kroz različite međunarodne programe mobilnosti imaju priliku učiti u inozemstvu, steći međunarodna iskustva i širiti svoje horizonte.

Studij Agrarne ekonomike spaja ekonomska i biotehnička znanja potrebna za razumijevanje tržišta, ruralnog razvoja, upravljanja resursima, projektima, rizicima te oblikovanja politika u poljoprivredi i prehrambenom sektoru. Agroekologija osposobljava studente za održivo upravljanje prirodnim resursima - tlom, vodom i prostorom - s ciljem postizanja ravnoteže između proizvodnje hrane i očuvanja okoliša. Animalne znanosti obrazuju buduće stručnjake za sve vrste i oblike animalne proizvodnje, ali i prerade animalnih proizvoda kako u velikim proizvodnim pogonima tako i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Biljne znanosti fokusiraju se na ratarske, krmne i industrijske kulture, oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i agrotehničke mjere potrebne za suvremenu proizvodnju. Ekološka poljoprivreda priprema studente za organsku proizvodnju u skladu s europskim standardima i prema zahtjevima potrošača, s naglaskom na dobrobit životinja, zaštitu tla i vode, te očuvanje bioraznolikosti, Fitomedicina omogućuje poznavanje i razumijevanje osnovnih načela poljoprivredne proizvodnje, temeljnih zakonitosti uzgoja pojedinih kultura te ključnih elemenata integrirane i ekološke zaštite bilja, kao i zakonodavnog konteksta različitih sustava zaštite bilja, s ciljem EDUKACIJA I

list / 6. 2025.

održavanja zdravlja biljaka i zaštite prinosa, koristeći integrirane i ekološke metode. Hortikultura obuhvaća uzgoj voćaka, vinove loze, povrća, gljiva, aromatičnog i ljekovitog bilja, uz mnogo praktične nastave na pokušalištima Fakulteta diljem Hrvatske. Krajobrazna arhitektura je interdisciplinaran studij tijekom kojeg studenti stječu znanja i vještine iz područja oblikovanja, planiranja i upravljanja prirodnim, antropogenim, urbanim i ruralnim krajobrazima. Poljoprivredna tehnika omogućuje studentima stjecanje znanja i vještina o poljoprivrednim strojevima, razvijanju metoda očuvanja tla i voda, tehnologijama prerade poljoprivrednih proizvoda i konceptima precizne poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.

Agronomski fakultet razvija stručnjake spremne za izazove tržišta rada, znanstvenoistraživački rad i daljnje obrazovanje na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Rad agronoma obuhvaća terenski, laboratorijski i uredski rad, s mogućnošću rada u znanstvenim institucijama, savjetodavnim službama, privatnim tvrtkama, lokalnoj upravi ili pokretanju vlastita posla. Agronomija kao struka daje konkretan doprinos rješavanju globalnih izazova poput sigurnosti hrane, klimatskih promjena i očuvanja prirodnih resursa.

Shema studija omogućuje pregled svih razina studija na Agronomskom fakultetu i olakšava odabir studijskog programa koji najbolje odgovara interesima mladih.

Ocjena kratkoročnog stanja na tržištu mlijeka i u ekonomici proizvođača

Jeste li ikada razmišljali zašto su cijene europskog mlijeka uvijek više od cijena naših globalnih konkurenata?

> Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Najnoviji podaci o europskom tržištu mliječnih proizvoda otkrivaju začuđujući, a moguće i strašan scenarij: cijene mlijeka stabilizirale su se na 16% više od prošle godine, dok se pojavljuje dramatična podjela među proizvodima. Cijene maslaca ostaju stabilne, dok se cijene obranog mlijeka, mlijeka u prahu i sira u prahu (cheddar) suočavaju s pritiskom pada - stvarajući i prilike i izazove za mljekarske operacije diljem kontinenta.

Dobre vijesti? Prosječne cijene sirovog mlijeka u EU dosegnule su impresivnih 53,8 centi po kilogramu u veljači 2025., što je 16% više od razine iz veljače 2024. Što se događa u stvarnosti?

Taj uzlazni zamah koji smo bilježili od kraja 2023. konačno je udario u zid.

Podaci za travanj potvrđuju ono što su mnogi upravitelji poljoprivrednih gospodarstava sumnjali - cijene su blago pale na 53,7 centi, što predstavlja prvi mjesečni pad nakon nekoliko uzastopnih porasta. Nakon što se stalno penjalo s brutalnih najnižih razina iz 2023., čini se da tržište hvata dah.

Zašto se to događa sada? Odgovor leži u složenoj interakciji između ograničene ponude, strateških odluka o preradi i neizvjesnih signala globalne potražnje.

Jeste li ikada razmišljali zašto su cijene europskog mlijeka uvijek više od cijena naših globalnih konkurenata? Razlika je upravo postala još veća. Europski proizvođači sada uživaju nevjerojatnih 23% prednosti u cijeni u odnosu na Novi Zeland, s podacima za veljaču koji pokazuju da mlijeko u EU košta 53,8 centi/ kg u usporedbi sa samo 41,5 centi/kg za

proizvođače u Novom Zelandu. SAD ne zaostaje puno za Novim Zelandom sa 48,4 centa/kg. Ono što je fascinantno nije samo veličina jaza, već i različite putanje. Dok su cijene u EU porasle 0,6% od siječnja do veljače a na Novom Zelandu 0,3%, američke su cijene u istom razdoblju pale 1,5%. Ovaj transatlantski rascjep stvara i prilike i izazove. Premija odražava jedinstveni položaj Europeograničenu ponudu, više troškove proizvodnje i strateški fokus na proizvode s dodanom vrijednošću, a ne na robu. Ali također postavlja i ključna pitanja o globalnoj konkurentnosti - možemo li održati ovu premiju bez gubitka udjela na izvoznom tržištu?

Stručnjaci za mliječne proizvode u Europi ističu tri ključna čimbenika koji utječu na ovu razliku u cijenama: 1. Naša strukturna ograničenja ponude zbog propisa o zaštiti okoliša, visokih troškova i izazova s bolestima (poput

one uporne epidemije plavog jezika) ograničavaju rast.

2. Naša strategija prerade sve više cilja na proizvode više vrijednosti, umjesto da se natječe s Novim Zelandom i SADom u robi.

3. Naša struktura troškova ostaje fundamentalno viša zbog strožih propisa i manje prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava.

Ne možete govoriti o današnjem tržištu mliječnih proizvoda u EU, a da se ne osvrnete na suštinu - dramatičnu podjelu između kategorija proizvoda. Dok cijena maslaca i dalje raste (+0,3% tijekom četiri tjedna), sve ostalo tone: obrano mlijeko u prahu (-0,6%), punomasno mlijeko u prahu (-0,4%), a cheddar trpi najveći udarac (-2,4%).

Veletrgovci u EU kažu: “Snaga je maslaca usred opće slabosti kao gledanje lososa kako pliva uzvodno. Prkosi gravitaciji tržišta”.

Grafikon 1. Cijene mlijeka na svjetskom tržištu XI/2023-XI/2024 ( u USD/100 kg mlijeka)

Snažna pozicija talijanskog sektora

Grafikon 1. Cijene mlijeka na svjetskom tržištu XI/2023XI/2024 (u USD/100 kg mlijeka)

Jeste li ikada razmišljali zašto su cijene europskog mlijeka uvijek više od cijena naših globalnih konkurenata? Razlika je upravo postala još veća. Europski proizvođači sada uživaju nevjerojatnih 23% prednosC u cijeni u odnosu na Novi Zeland, s podacima za veljaču koji pokazuju da mlijeko u EU košta 53,8 cenC/kg u usporedbi sa samo 41,5 cenC/kg za proizvođače u Novom Zelandu. SAD ne zaostaje puno za Novim Zelandom sa 48,4 centa/kg. Ono što je fascinantno nije samo veličina jaza, već i različite putanje. Dok su cijene u EU porasle 0,6% od siječnja do veljače a na Novom Zelandu 0,3%, američke su cijene u istom razdoblju pale 1,5%. Ovaj transatlantski rascjep stvara i prilike i izazove. Premija odražava jedinstveni položaj Europe - ograničenu ponudu, više troškove proizvodnje i strateški fokus na proizvode s dodanom vrijednošću, a ne na robu. Ali također postavlja i ključna pitanja o globalnoj konkurentnosC - možemo li održaC ovu premiju bez gubitka udjela na izvoznom tržištu?

Ne možete govoriti o današnjem tržištu mliječnih proizvoda u EU, a da se ne osvrnete na suštinudramatičnu podjelu između kategorija proizvoda

Kako je to moguće?

Stručnjaci za mliječne proizvode u Europi isCču tri ključna čimbenika koji utječu na ovu razliku u cijenama:

Nije riječ samo o slučajnoj tržišnoj buci - to odražava temeljno preusmjeravanje korištenja mlijeka u Europi. Prerađivači se strateški okreću prema siru, čija će proizvodnja ove godine porasti 0,6%. Ovaj pristup koji sir stavlja na prvo mjesto izravno stvara predviđeni pad proizvodnje maslaca (-1%), sušenog mlijeka u prahu (-4%) i mlijeka u prahu (-5%).

Što potiče ovo poboljšanje?

1. Naša strukturna ograničenja ponude zbog propisa o zašCC okoliša, visokih troškova i izazova s bolesCma (poput one uporne epidemije plavog jezika) ograničavaju rast.

2. Naša strategija prerade sve više cilja na proizvode više vrijednosC, umjesto da se natječe s Novim Zelandom i SAD-om u robi.

3. Naša struktura troškova ostaje fundamentalno viša zbog strožih propisa i manje prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava.

Ovo sliči na igru mliječnog Tetrisa s visokim ulozima. Prerađivači prebacuju mliječne blokove u sir, gdje vide najbolji povrat, što ostavlja praznine u drugim kategorijama proizvoda.

Otpornost tržišta maslaca proizlazi iz uistinu ograničene ponude. Izvješća iz industrije dosljedno spominju ograničenu dostupnost proizvoda i snažnu potražnju za mliječnom masti. Ova ograničenost nije slučajna - ona je izravna posljedica strateških odluka kojima se proizvodnja sira daje prioritet proizvodnji maslaca.

Nakon godina neumoljivog pritiska na troškove inputa, europski mljekari konačno osjećaju neko olakšanje. Nedavni podaci pokazuju pad troškova energije za 7,1% tijekom četiri tjedna, dok su se troškovi hrane stabilizirali.

Primjećuje se kombinacija boljih globalnih žetvi žitarica, normaliziranih energetskih tržišta nakon ekstremne promjenjivosti 2022.-2023. i prilagodbi u opskrbnim lancima. Irske prognoze predviđaju pad troškova za stočnu hranu po litri od 9% i pad cijena gnojiva od 5% u usporedbi sa 2024. godinom. Troškovi prerade također imaju koristi od umjerenih cijena energije, s padom cijena električne energije i prirodnog plina u Europi iz mjeseca u mjesec.

Nije li ovo olakšanje moglo doći u bolje vrijeme nakon izvanrednog kolebanja cijena ulaznih proizvoda od 2022. godine? Ali nemojte još otvarati šampanjac. Unatoč tim poboljšanjima, ulazni troškovi ostaju znatno povišeni u usporedbi s povijesnim normama. Irska analiza, iako optimistična, i dalje 2025. karakterizira kao poslovanje u “okruženju visokih troškova”. Dobre vijesti? Smanjenje ulaznih troškova i fiksne cijene mlijeka trebale bi donijeti značajna poboljšanja marže. Irska predviđa povećanje neto marže po litri (+29%) i po hektaru (+35%) za 2025. To je dobrodošlo olakšanje nakon brutalnog pritiska koji su mnogi poljoprivrednici pretrpjeli u sezoni 2023./2024.

Talijanski mljekarski sektor, utemeljen na svjetski poznatoj proizvodnji sira sa zaštićenim oznakama izvornog koda (PDO), nudi fascinantan mikrokozmos širih europskih trendova s prepoznatljivom lokalnom dinamikom. Cijene talijanskog spot mlijeka i dalje su sezonski visoke, ali su nedavno pale - početkom travnja na 0,55 eura po litri, nastavljajući postupni pad s veljačkih vrhunaca. Do kraja travnja raspon cijena stabilizirao se na 53,50-55,00 eura/100 kg. Unatoč ovom padu, talijanski proizvođači mlijeka zadržavaju relativno snažnu poziciju. U pet godina, razina cijena početkom travnja bila je najviša zabilježena za taj određeni mjesec. Italija se također svrstala među države članice s najvećim međugodišnjim porastom cijena. Ono što talijansko tržište čini osobito zanimljivim nije samo cijena sirovog mlijeka, već i kako je povezana s ekonomijom sira s oznakom izvornog koda (PDO). Umjesto da se usredotoče isključivo na generičke cijene mlijeka, talijanski poljoprivrednici pomno prate pokazatelje poput “isplate Grana Padano” - teorijske vrijednosti mlijeka namijenjenog za ovu prestižnu proizvodnju sira. Slično tome, “omjer cijene mlijeka i cijene stočne hrane” pruža ključni uvid u profitabilnost talijanskih mliječnih farmi. Kada ovaj omjer padne ispod 1,5, poljoprivrednici se obično bore s dostizanjem praga rentabilnosti. Nedavna poboljšanja omjera odražavaju više cijene mlijeka i umjerene troškove hrane.

Što europski proizvođači mlijeka mogu očekivati do kraja 2025. godine?

Tržišta se suočavaju s osjetljivo uravnoteženim izgledima s ohrabrujućim znakovima i značajnim rizicima. Na strani ponude, strukturna ograničenja koja ograničavaju proizvodnju mlijeka u EU ne pokazuju znakove popuštanja. Ni jedna od glavnih prognoza ne sugerira značajan rast proizvodnje u 2025. godini. Kontinuirano davanje prioriteta proizvodnji sira na štetu maslaca i mliječnih prahova dodatno će promijeniti dostupnost proizvoda. Nasuprot tome, očekuje se blagi oporavak globalne proizvodnje mlijeka,

47 mljekarski list / 6. 2025.

s prognozama agregiranog rasta glavnih izvoznika između 0,6% i 0,8%. Ekspanzija u SAD-u se nastavlja, Novi Zeland oporavlja proizvodnju, a Argentina se snažno oporavlja. Kritični upitnik visi nad globalnom potražnjom, posebno iz Kine. Nakon tri uzastopne godine pada uvoza, Rabobank predviđa skroman porast uvoza kineskih mliječnih proizvoda od 2% za 2025. Pitanje je može li se računati dugoročno na ovaj oporavak ako se nastave širi ekonomski izazovi Kine, posebice vezani uz odnose sa SAD-om i EU-om, ali i Rusijom. Nekoliko ključnih faktora rizika moglo bi poremetiti stabilnost tržišta:

• Pojava bolesti poput virusa plavog jezika u Europi i visoko patogene ptičje gripe u američkim stadima goveda mogla bi neočekivano ograničiti opskrbu.

• Trgovinske napetosti prijete ustaljenim trgovinskim tokovima, uključujući kinesku istragu o subvencijama EU-a za mliječne proizvode i potencijalni protekcionizam u drugim područjima.

• Vremenski uvjeti mogli bi utjecati na dostupnost hrane i troškove proizvodnje, osobito u sustavima temeljenim na ispaši.

• Ekonomski pritisci inflacije, rizici recesije i promjenjivo povjerenje potrošača utječu na kupovnu moć i potražnju za mliječnim proizvodima.

Što se tiče mljekarske industrije u EU, koja obuhvaća proizvodnju, preradu, ali i promet - prodaju mliječnih proizvoda, ključna je izjava “2025. nije godina rasta - godina poboljšanja”. Na tržištu koje definiraju složena regionalna dinamika, strateški izbori proizvodnje i stalna neizvjesnost, to je savjet za tržnu orijentaciju koji vrijedi poslušati.

Za proizvođače mliječnih proizvoda diljem Europe, 2025. predstavlja priliku za financijski oporavak nakon izazovnih godina, ali zahtijeva kontinuiranu budnost i strateško razmišljanje. Potencijal za poboljšanje marži nudi dobrodošlo olakšanje, iako zahtijeva kontinuiranu usredotočenost na upravljanje troškovima i operativnu učinkovitost. Nije dobro pretpostaviti da će se trenutačno stanje olakšanja i napretka odvijati unedogled. Treba dobro procijeniti svoj asortiman proizvoda i ugovore kako bi se iskoristilo snažno tržište maslaca, a istovremeno se pripremili za potencijalne slabosti u drugim kategorijama. Potrebno je pratiti ključne pokazatelje osim osnovnih cijena

ekonomijom sira s oznakom izvornog koda (PDO). Umjesto da se usredotoče isključivo na generičke cijene mlijeka, talijanski poljoprivrednici pomno prate pokazatelje poput "isplate Grana Padano"teorijske vrijednosC mlijeka namijenjenog za ovu presCžnu proizvodnju sira. Slično tome, "omjer cijene mlijeka i cijene stočne hrane" pruža ključni uvid u profitabilnost talijanskih mliječnih farmi. Kada ovaj omjer padne ispod 1,5, poljoprivrednici se obično bore s dosCzanjem praga rentabilnosC Nedavna poboljšanja omjera odražavaju više cijene mlijeka i umjerene troškove hrane.

Grafikon 2. Odnos cijene mlijeka i stočne hrane u SAD-u 2021.-2025. (u USD/100 kg mlijeka)

Grafikon 2. Odnos cijene mlijeka i stočne hrane u SAD-u 2021-2025 (u USD/100 kg mlijeka)

Tržišta značajnim rizicima. mlijeka u EU ne pokazuju proizvodnje u 2025. mliječnih prahova dodatno

Nasuprot

agregiranog rasta Zeland oporavlja proizvodnju, potražnjom, posebno porast uvoza kineskih dugoročno na ovaj oporavak SAD-om i EU-om, ali i Rusijom.

Grafikon 3. Vrijednost svjetskog tržišta mlijeka/mliječnih proizvoda i prognoza rasta ( u milijardama USD)

Grafikon 3. Vrijednost svjetskog tržišta mlijeka/mliječnih proizvoda i prognoza rasta ( u milijardama USD)

mlijeka, uključujući prinose specifične za proizvod i relevantne omjere troškova koji pružaju dublji uvid u profitabilnost. Možda najvažnije, treba izbjegavati dramatično širenje proizvodnje na temelju trenutno povoljnih cijena. Strukturna ograničenja koja ograničavaju rast EU nisu privremena odstupanja od uobičajenih normi nego stvarnost novog tržišta.

Nekoliko ključnih faktora rizika moglo bi poremeCC stabilnost tržišta:

1. Pojava bolesC poput virusa plavog jezika u Europi i visoko patogene pCčje gripe u američkim stadima goveda mogla bi neočekivano ograničiC opskrbu.

• Globalno kockanje: Oporavak kineskog uvoza od +2% mogao bi stvoriti/slomiti krhku ravnotežu 2025.

2. Trgovinske napetosC prijete ustaljenim trgovinskim tokovima, uključujući kinesku istragu o subvencijama EU-a za mliječne proizvode i potencijalni protekcionizam u drugim područjima.

3. Vremenski uvjeC mogli bi utjecaC na dostupnost hrane i troškove proizvodnje, osobito u sustavima temeljenim na ispaši.

4. Ekonomski priCsci inflacije, rizici recesije i promjenjivo povjerenje potrošača utječu na kupovnu moć i potražnju za mliječnim proizvodima.

Ključno i zaključno

Što se Cče mljekarske industrije u EU, koja obuhvaća proizvodnju, preradu, ali i promet - prodaju mliječnih proizvoda, ključna je izjava "2025. nije godina rasta - godina poboljšanja". Na tržištu koje definiraju složena regionalna dinamika, strateški izbori proizvodnje i stalna neizvjesnost, to je savjet za tržnu orijentaciju koji vrijedi poslušaC

• Paradoks cijene: Maslac napreduje (739 €/100 kg) dok cijene sira cheddara padaju, što odražava alokaciju prerađivača koji prvenstveno ulažu u preradu mlijeka u sir.

Za proizvođače mliječnih proizvoda diljem Europe, 2025. predstavlja priliku za financijski oporavak nakon izazovnih godina, ali zahCjeva konCnuiranu budnost i strateško razmišljanje. Potencijal za poboljšanje marži nudi dobrodošlo olakšanje, iako zahCjeva konCnuiranu usredotočenost na upravljanje troškovima i operaCvnu učinkovitost. Nije dobro pretpostaviC da će se trenutačno stanje

• Smanjenje ponude: Stada u EU se smanjuju (-0,2% na +0,4% proizvodnje u 2025.), dok SAD/Novi Zeland povećavaju proizvodnju.

• Smanjenje troškova: Trendovi u energetici (-7,1%) i krmivima povećavaju marže, ali ostaju 29% iznad razina prije krize.

• Strateški pomak: Rast proizvodnje sira od 0,6% krade mlijeko od maslaca/praha, mijenjajući tako mliječnu ekonomiju EU-a.

Oporavak europske mliječne industrije dosegnuo je prekretnicu početkom 2025., a cijene mlijeka stabilizirale su se na 53,7€/kg nakon porasta od 16% u odnosu na prošlu godinu. Cijene maslaca ostale su čvrste na 739 €/100 kg usred ograničene ponude, dok su pale cijene obranog mlijeka u prahu i cheddar sira, otkrivajući podjelu tržišta uzrokovanu time što su prerađivači davali prednost siru u odnosu na proizvodnju robe široke potrošnje. Troškovi ulaganja konačno su se smanjili (energija -7,1%, stabilizacija troškova hrane), ali marže su i dalje smanjene strukturnim preprekama poput smanjenja stada i propisa Zelenog plana. S obzirom na stagnaciju ponude mlijeka u EU i nestabilnu globalnu potražnju, poljoprivrednici se suočavaju s godinom visokih rizika - kineski apetit za uvozom, rizici od bolesti i trgovinske napetosti mogli bi preokrenuti oprezni optimizam. Pouka? Prilagodljivost pobjeđuje i otvara mogućnost širenja u ovom novom dobu ograničenog rasta.

Izmjena Naredbe o mjerama sprečavanja pojave i ranog otkrivanja

slinavke i šapa te kuge malih preživača u RH

Ističemo, 17. svibnja 2025. na snagu je stupila Izmjena Naredbe o mjerama sprečavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u Republici Hrvatskoj, objavljena u Narodnim novinama 80/25. Izmjenom Naredbe ukinuti su određeni dodatni zahtjevi koji su morali biti ispunjeni prije premještanja prijemljivih životinja iz Mađarske i Slovačke u Republiku Hrvatsku:

• ukida se zahtjev obveznoga laboratorijskog pretraživanja na slinavku i šap (PCR i ELISA)

• ukida se zabrana premještanja prijemljivih životinja iz sabirnih centara u Mađarskoj i Slovačkoj.

Na snazi su i dalje mjere praćenja životinja po dolasku u RH, odnosno, pojačani pregledi i zabrana daljnjeg premještanja unutar RH u trajanju od 14 dana. Također, pošiljke prijemljivih životinja i cisterne sirovog mlijeka koje su bile u provozu ili su porijeklom iz Mađarske ili Slovačke (izvan zona ograničenja) mogu ući u Republiku Hrvatsku isključivo na bivšem graničnom prijelazu Goričan, gdje će se provoditi kontrola dokumentacije i dezinfekcija vozila. Apeliramo da se subjekti pridržavaju svih određenih preventivnih mjera i kontaktiraju ovlaštene veterinarske organizacije za više informacija.

Podsjećamo, Naredbom su propisane i nacionalne mjere biosigurnosti koje se mo-

raju provoditi na objektima na kojima se drže prijemljive vrste životinja te obvezna dezinfekcija prijevoznih sredstava kojima se prevoze životinje. Subjekti koji prevoze prijemljive životinje dužni su prijevozna sredstva prije korištenja i nakon korištenja očistiti, oprati te provesti dezinfekciju, a o provedenoj dezinfekciji moraju posjedovati službenu potvrdu te ju predočiti na zahtjev službenih osoba. Dodatne obveze koje se odnose na sve objekte na kojima se drže goveda, ovce, koze ili svinje:

• kontrolirani ulaz na objekt i izlaz iz objekta za ljude i vozila

• provedba dezinfekcije ljudi i vozila pri ulasku i izlasku iz objekta

• preporučeno je odvojeno držanje novouvedenih životinja najmanje 14 dana, za ovce i koze 21 dan od ostalih životinja na objektu

• provođenje redovitog čišćenja, pranja i dezinfekcije vozila, pribora, predmeta

i nastambi u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji

• upotreba posebne odjeće i obuće ili korištenje jednokratne odjeće i obuće koja se nakon uporabe neškodljivo uklanja

• pri svakom ulazu i izlazu iz nastambi sa životinjama provođenje dezinfekcije ruku i obuće

• onemogućavanje kontakta prijemljivih životinja s drugim životinjama na objektu

• provođenje deratizacije i dezinsekcije objekta u skladu s tehnološkim zahtjevima

• propisano zbrinjavanje krutoga gnoja, gnojovke i otpadnih voda nastalih na objektu

• skladištenje stelje i hrane za životinje na način da se onemogući kontaminacija

Podsjetnik za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za 2025. godinu

Podsjećamo

poljoprivrednike kako je u tijeku kampanja podnošenja zahtjeva za Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja za proizvodnu godinu 2025. i ovim putem ih pozivamo da što prije podnesu svoj zahtjev.

Kao i svih ovih godina, na raspolaganju poljoprivrednicima je web aplikacija AGRONET prilagođena što jednostavnijem i točnijem popunjavanju Jedinstvenog zahtjeva.

Ako korisnici nisu u mogućnosti sami pristupiti AGRONET-u, mogu to učiniti u svim županijama u podružnicama Agencije za plaćanja prema svom prebivalištu, osobnim dolaskom u podružnicu s

mljekarski list / 6. 2025.

korisničkim imenom i zaporkom za pristup AGRONET-u. Tehničku pomoći pri popunjavanju jedinstvenog zahtjeva za 2025. godinu tijekom kampanje poljoprivrednicima pružaju i djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hrane te

Službe za stručnu podršku poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva.

Elektronički popunjen i ispisan Jedinstveni zahtjev korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik OPG-ova. Iznimno, korisnik može Jedinstveni zahtjev podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis ako se prijavljuje putem osobne iskaznice ili poljoprivredne iskaznice.

Krajnji rok za podnošenje jedinstvenog zahtjeva je do 13. lipnja 2025. godine.

Održana Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

> Zoran Bašić

Hrvatska mljekarska udruga

Uorganizaciji Sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore, od 12. do 14. svibnja 2025. godine u Opatiji je održana 18. konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane, i to pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata RH.

Poseban naglasak bio je na novostima iz zakonodavstva o sigurnosti hrane, klimatskim promjenama i rizicima, održivosti te odgovornom poslovanju u lancima opskrbe, inovacijama u prehrambenoj industriji, zdravstvenom aspektu te brojnim drugim zanimljivim temama. Sudjelovali su predstavnici nadležnih tijela, akademske zajednice, javnog zdravstva, instituta te stručnjaci iz subjekata u poslovanju hranom.

Zbog aktualnih izazova, geopolitičkih sukoba i carinskih ratova, ali i kontinuiranog problema klimatskih promjena koji destabiliziraju tržište, samodostatnost u proizvodnji hrane postaje pitanje nacionalne sigurnosti, zbog čega proizvodnju hrane treba pozicionirati kao strateški nacionalni interes, poručeno je sa 18. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Prekomjeran uvoz visoko finaliziranih proizvoda i veliki vanjskotrgovinski deficit upozorava na potrebu jačanja preradbenih

kapaciteta, uvođenja inovacija i primjenu novih tehnologija.

Ojačati otpornost prehrambenog sektora i povećati produktivnost

“Hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal, od ulaska u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećan je za više od 20%, a stvorili smo i prehrambene brendove koji mogu ravnopravno konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU-a. Međutim, niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja. Zato je važno da u aktualnim 3. izmjenama Strateškog plana ZPP-a uz sredstva EU-a povećamo i udio nacionalnih sredstava za barem 30% i ciljano ih usmjerimo u investicije, nove tehnologije i inovacije koje su preduvjet povećanja produktivnosti i konkurentnosti, ali i ključan alat za rješavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji”, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam.

“Ministarstvo podupire inicijative koje povezuju znanost i inovacije s tradicijskom proizvodnjom. Kroz oznaku ‘Dokazana kvaliteta’ jačamo prepoznatljivost domaćih proizvoda. Hrvatska ima 51 EU-zaštićeni proizvod, čime je među vodećima u EU.

Sigurnost hrane je pitanje zdravlja, ali i sigurnosti. Suočeni s izazovima, ulažemo u modernizaciju i održivost kako bi sustav bio učinkovit i transparentan”, kazao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je da kontinuirane i redovite službene kontrole kvalitete i sigurnosti hrane predstavljaju temeljnu, svakodnevnu zadaću sanitarne, veterinarske i poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata. “U prošloj smo godini zabilježili izraziti trend povećanja nesukladnih objekta - trgovine s prosječnih 12,5 na 27% i kontinuirano velik broj nesukladnih objekta tipa pekarnice. Zbog toga smo na temelju procjene rizika u okviru strateškog planiranja u ovoj godini pojačali nadzor u maloprodaji, a posebice nadzor nad sustavima samokontrole u odjelima gotovih jela, tzv. ‘toploteka’ i delikatesnih odjela. Preliminarni ovogodišnji rezultati nadzora potvrđuju potrebu za dodatnim naporima u jačanju mehanizama nadzora i promicanju kulture sigurnosti hrane”, poručio je Mikulić. O važnosti biotehnologije u povećanju dostupnosti i pristupačnosti hrane te njezine kvalitete govorio je Francisco Javier Dominguez-Orive, predstavnik Glavne uprave za tajništvo Europske komisije. “Europska komisija aktivno potiče razvoj biotehnologije kako bi unaprijedila

mljekarski list / 6. 2025.

sigurnost hrane, prehrambenu sigurnost i održivost diljem EU-a. Ključna inicijativa je prijedlog za Nove genske tehnike (NGT) u oplemenjivanju biljaka. Cilj je razviti usjeve otpornije na klimatske promjene, s manjom potrebom za kemijskim sredstvima i boljim nutritivnim svojstvima. Ovaj prijedlog usklađen je s ciljevima EU-a o modernoj, konkurentnoj i održivoj poljoprivredi, uz osiguravanje sigurnosti i transparentnosti”, kazao je Dominguez-Orive. Važan je i Zakon o biotehnologiji, jer će osigurati koherentan okvir za poticanje istraživanja i razvoja ove znanstvene grane te pojednostaviti regulatorne postupke, čime bi se skratilo vrijeme ulaska proizvoda na tržište.

Aktualne teme

Kako funkcionira Nacionalni sustav za uzbunjivanje i suradnju u području sigurnosti hrane, kako se rangiraju rizici od opasnosti u hrani, te koji su alati za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji, bile su samo neke od tema dvodnevne konferencije koja je okupila oko 400 domaćih i stranih stručnjaka. Kao i na proteklih nekoliko izdanja konferencije, neizbježna tema bila je digitalna transformacija prehrambene industrije i prednosti primjene umjetne inteligencije. Priznati domaći i svjetski stručnjaci održali su niz zanimljivih predavanja, koja su izazvala konstruktivne rasprave.

Predstavljamo

Biokom Trendafilov je tvrtka koja nudi inovativna rješenja za sigurnost i higijenu sirovina, gotovih proizvoda i površina u cijeloj prehrambenoj industriji, trgovačkim lancima, hotelima, restoranima, ugostiteljstvu, ugostiteljskim objektima, medicinskim ustanovama, laboratorijama, kozmetici, farmaciji, proizvođačima žitarica, prerađivačima žita, poljoprivrednicima, veterinarskim objektima. “Naš je primarni cilj zaštita zdravlja ljudi sigurnom proizvodnjom i distribucijom kvalitetne hrane u lancu hrane “od polja do stola”. Naša je tvrtka ekskluzivni predstavnik svjetski poznatih proizvođača suvremenih znanstvenih tehnologija za mikrobiološku i fizikalno-kemijsku kontrolu hrane. Osim toga, zajedno s vodećim znanstvenicima i stručnjacima iz različitih industrija razvijamo vlastite inovativne proizvode prilagođene potrebama naših kupaca”, u predstavljanju ove bugarske tvrtke kaže Džulija Kraleva-Ivanova.

RASTEMO

Z AJEDNO , IDEMO N APRIJED I PREM A

GORE

S NAŠIM P ARTNERIMA IZ HRVATSKE!

Zajedno sa stručnjacima iz industrije razvijamo znanost, primjenjujući naša inovativna rješenja za unapređenje sigurnosti i kvalitete u praćenju proizvodnih procesa.

Jedno od tih je lampa BioDtex, koja vam pomaže identificirati mikrobne prijetnje koje bi inače mogle proći nezapaženo. Proizvod je nagrađen za najbolju inovaciju, a predstavljen je na 18. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Čestitamo Hrvatskoj gospodarskoj komori na organizaciji 18. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane.

Ispunjeni vrlo pozitivnim emocijama s naših susreta u sunčanoj Opatiji, krećemo u nove projekte - gdje pretvaramo izazove u prilike za unapređivanje.

51 mljekarski list / 6. 2025.

Upala vimena i broj somatskih stanica u mlijeku ovaca

Upala mliječne žlijezde, bez obzira na vrstu bakterijskog uzročnika, rezultira znatno većim brojem somatskih stanica nego u mlijeku iz zdrave mliječne žlijezde

> Izv.prof.dr.sc. Zvonimir Prpić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Kako se u trenutku izlaženja ovog broja Mljekarskog lista mnoga stada muznih ovaca nalaze u fazi intenzivne proizvodnje mlijeka, smatramo prikladnim pažnju posvetiti mastitisu kao najučestalijoj bolesti mliječnih životinja te povezanosti upale mliječne žlijezde i higijenske kvalitete mlijeka.

Upale vimena u preživača, općenito, mogu se klinički različito očitovati već prema intenzitetu upale, trajanju poremećaja i završnom ishodu upalnog procesa. Razlikuju se supklinički oblici, bez vidljivih znakova bolesti na vimenu i bez organoleptičkih promjena mlijeka, te klinički (vidljivi) oblici upala s jasno izraženim simptomima na vimenu i organoleptičkim promjenama mlijeka.

Najvažniji su neposredni uzročnici upale vimena različite vrste mikroorganizama koji u vime mogu ući na tri načina: kroz sisni kanal, preko ozljeda na koži i krvlju s bilo kojeg mjesta u organizmu životinje. Mikroorganizmi najčešće ulaze u vime kroz sisni kanal, i to u vremenu između dviju mužnji, kao i tijekom razdoblja suhostaja. Inficirano ili bolesno vime rasadište je patogenih mikroorganizama s kojega se zaraza širi na zdrave životinje.

Somatske stanice i zdravlje vimena

Upala mliječne žlijezde, bez obzira na vrstu bakterijskog uzročnika, rezultira znatno većim brojem somatskih stanica (BSS) nego u mlijeku iz zdrave mliječne žlijezde. Naime, povećanje BSS-a zbog infekcije mliječne žlijezde čini glavni obrambeni mehanizam protiv štetnog djelovanja patogenih mikroorganizama. Međutim,

gornja granična vrijednost somatskih stanica u mlijeku iz zdravoga ovčjeg vimena, za razliku od, primjerice, kravljeg mlijeka (400.000/mL), nije do danas definirana. Naime, broj somatskih stanica u ovčjem mlijeku pod utjecajem je brojnih nepatogenih (fizioloških i okolišnih) čimbenika, kao što su genotip, zatim stadij laktacije/ sezona, ali i vrsta patogenog mikroorganizma - što dovodi do potrebe definiranja graničnih vrijednosti broja somatskih stanica specifičnih za određenu pasminu. Uz to, i sam način sekrecije mlijeka u malih preživača uvjetuje da je BSS u njihovu mlijeku “prirodno” veći nego u mlijeku dobivenom iz neinficiranog vimena krava.

Supkliničke upale vimena i broj somatskih stanica u mlijeku

Visoko mliječne pasmine sklonije su pojavi supkliničkog mastitisa od pasmina

kombiniranog, odnosno mesnoga proizvodnog tipa. Pritom je u mliječnih ovaca prosječna učestalost od 20 do 30%, a u mesnih od 5 do 30%, dok je prosječna učestalost klinički vidljivih upala uglavnom manja od 5% pa su stoga i štete od prikrivenih i kroničnih kataralnih upala vimena znatno veće nego od kliničkih upala.

Najučestaliji agensi koji uzrokuju mastitis klasificiraju se prema stupnju oštećenja u mliječnoj žlijezdi, i to kao tzv. minor i major patogeni. Koagulaza-negativni stafilokoki, mikrokoki i korinebakterije smatraju se minor patogenima, a koagulaza-pozitivni stafilokoki (Staphylococcus aureus), Pseudomonas spp., streptokoki, enterobakterije i mikoplazme smatraju se major patogenima

Koagulaza-negativni stafilokoki najčešći su uzročnici supkliničkog mastitisa u ovaca (25-93%), osobito u mliječnih genotipova. Odlikuju se manjom patogenošću nego major patogeni, mogu bitno utje-

Brojna istraživanja potvrđuju kako se s porastom dobi ovaca, odnosno redoslijeda laktacije povećava učestalost pojave mastitisa

cati na povećanje BSS-a uz proizvodnju termostabilnih enterotoksina koji svoju biološku aktivnost zadržavaju i nakon toplinske obrade mlijeka i/ili sirnoga gruša. Infekcija vimena koagulaza-negativnim stafilokokima otpornim na novobiocin rezultira relativno malim prosječnim BSS-om, najčešće manjim od 200.000/ mL. Naprotiv, infekcija mliječne žlijezde koagulaza-negativnim stafilokokima osjetljivim na novobiocin, koji čine oko 50% ukupno izoliranih uzročnika u ovčjem mlijeku, rezultira prosječnim BSS-om katkad većim i od milijun po mililitru mlijeka.

Prema rezultatima brojnih istraživanja, geometrijska srednja vrijednost BSS-a u ovčjem mlijeku dobivenom iz neinficirane mliječne žlijezde manja je od 100.000/ mL, te je slična vrijednosti u krava. Međutim, ovce imaju znatno izraženiji stanični odgovor na pojavu supkliničke upale nego mliječne krave, odnosno prosječni BSS u ovčjem mlijeku može postići vrijednosti i do čak 60 milijuna po mililitru, i to bez kliničkih simptoma upale, s mlijekom normalnih organoleptičkih svojstava.

Kliničke upale vimena i broj somatskih stanica u mlijeku

Mikroorganizmi iz skupine major patogena glavni su uzročnici kliničkih upala vimena u mliječnih i mesnih pasmina ovaca. Infekcija vimena major patogenima može izazvati čak i do 100 puta veće povećanje BSS-a u odnosu na mlijeko dobiveno iz

mljekarski list / 6. 2025.

neinficiranog vimena. Dakako, u takvim slučajevima određivanje broja somatskih stanica nema praktične važnosti budući da je upala uočljiva kliničkim pregledom vimena, kao i organoleptičkim pregledom mlijeka.

U više od 50% kliničkih slučajeva upala vimena ovaca uzročnik je Staphylococcus aureus. Infekcija mliječne žlijezde S. aureus zahtijeva osobitu pozornost jer navedena bakterija uzrokuje kliničku (akutnu) i supkliničku upalu. Uz to, S. aureus kolonizira površinu kože na sisama, osobito na mjestima gdje postoji ozljeda kože. Pritom ova bakterija luči nekoliko toksina koji su važni za razvoj upala mliječne žlijezde, a u isto vrijeme predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, budući da su neki sojevi otporni na pasterizaciju. To je osobito važno u uvjetima kada se ovčje mlijeko prerađuje u sir bez prethodne termičke obrade, kao što je to često slučaj u proizvodnji naših tradicionalnih ovčjih sireva.

Iako je prosječna učestalost kliničkih oblika upala vimena u ovaca relativno niska (oko 5%), u sporadičnim slučajevima pojavnost kliničkih oblika upale vimena u stadu može biti veća i od 50%.

Utjecaj dobi ovce i stadije laktacije na učestalost mastitisa

Brojna istraživanja potvrđuju kako se s porastom dobi ovaca, odnosno redoslijeda laktacije povećava učestalost

pojave mastitisa, odnosno da ovce u prvoj, odnosno drugoj laktaciji proizvode mlijeko najveće higijenske kvalitete, odnosno s najmanjim brojem somatskih stanica. Navedeno objašnjavaju kao posljedicu dugotrajnog podražaja sisa, sisnog kanala i cijelog vimena tijekom sisanja i mužnje.

U mnogih pasmina mliječnih ovaca utvrđen je izrazit utjecaj stadija laktacije na pojavnost intramamarnih infekcija, pri čemu je u većini slučajeva utvrđeno povećanje učestalosti nastanka infekcija mliječne žlijezde gotovo usporedno s odmicanjem laktacije. Navedeno može biti posljedica ne samo novonastalih infekcija, već i kroničnih infekcija iz ranijeg razdoblja laktacije. S tumačenjima podataka o povišenom BSS-u u mlijeku ovaca proizvedenom tijekom kasnog stadija laktacije treba, dakako, biti oprezan i ne treba ga nužno dovoditi u vezu s nastankom upale vimena.

Veličina legla i učestalost pojave mastitisa

Učestalost upale vimena je prema mnogim istraživanjima povezana s veličinom legla, odnosno brojem sisajuće janjadi. Istovremeno sisanje više janjadi, naime, može negativno djelovati na zdravlje vimena, i to zbog učestalog otvaranja sisnog kanala. Time je otvoren put za prodor mikroorganizama u unutrašnjost mliječne žlijezde, ali i zbog mehaničkog oštećenja sisnog kanala zbog učestalog sisanja, što je osobito izraženo u lošim higijenskim uvjetima na farmi. U dobrim higijenskim uvjetima držanja ovaca, dakako, broj sisajuće janjadi može pozitivno utjecati na zdravlje vimena. Tijekom razdoblja sisanja, naime, dolazi do učestalog pražnjenja vimena što utječe na smanjenje BSS-a i smanjenje učestalosti pojave infekcija mliječne žlijezde.

Međutim, neki navode veći BSS u mlijeku ovaca s više janjadi u leglu nego u onih s jednim janjetom, premda je janjad nije sisala, već je hranjena isključivo mliječnom zamjenom. Navedeno objašnjavaju utjecajem veličine legla na količinu proizvedenoga mlijeka, odnosno da je u ovaca s dvoje janjadi broj somatskih stanica manji nego u grla s jednim janjetom.

53

Voda – osnovni izvor zdravlja koji zaboravljamo

U vremenima kada je sve dostupno, katkad zaboravljamo na ono najvažnijeobičnu, čistu vodu

> Dr. sc. Eva Pavić

Služba za prehranu i dijetetiku - KBC Zagreb

Usvakodnevnom životu, posebice u ruralnim krajevima, sve češće svjedočimo zabrinjavajućem trendu - voda, najosnovniji i najzdraviji napitak, sve više ustupa mjesto gaziranim pićima, voćnim sokovima i pivu. Iako su takva pića dio naše kulture i uživanja, sve češća i svakodnevna zamjena vode dugoročno može izazvati teže posljedice za zdravlje.

Voda - ključ života

Ljudsko tijelo sastoji se od 60-70% vode. Svaka stanica, tkivo i organ u našem tijelu ovisi o vodi kako bi pravilno funkcionirao. Voda sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature, prijenosu hranjivih tvari, uklanjanju toksina i održavanju probavnog sustava zdravim. Nedostatak vode može uzrokovati umor, glavobolje, probavne tegobe, probleme s koncentracijom pa čak i teže kronične tegobe.

Gdje je nestala čaša vode?

U mnogim seoskim kućanstvima primjećuje se trend da se uz ručak ili rad na polju radije poseže za pivom, gaziranim pićima ili zaslađenim sokovima. Razlozi su razni - od navike i ukusa, do zablude da ta pića “osvježavaju” više nego voda. No, važno je znati da većina tih napitaka sadržava znatne količine šećera, kofeina, alkohola ili aditiva koji zapravo dodatno dehidriraju organizam i mogu voditi prema debljanju, bolestima jetre, šećerne bolesti tipa 2 i problemima sa srcem.

Litra gaziranog soka, primjerice, sadržava i do 100 grama šećera, neka i više, dok konzumacija piva, osim kalorijskog unosa, može poticati dehidraciju i stvarati osjećaj lažne sitosti, zbog čega se unosi manje korisnih tekućina poput vode.

Voda u službi

poljoprivrednika

Rad na zemlji, mužnja, briga o životinjama i druge svakodnevne aktivnosti

zahtijevaju visok fizički napor. Zbog toga je iznimno važno redovito unositi tekućinu

– ali ne bilo kakvu. Voda je nezamjenjiva jer brzo hidrira tijelo bez dodatnih kalorija, šećera ili štetnih tvari. Konzumacija hladne vode tijekom toplih dana može čak poboljšati izdržljivost i smanjiti rizik od toplinskog udara.

Navike se mogu mijenjati

Promjena navika ne mora biti radikalna. Dovoljno je početi malim koracima:

• Uvijek uz obrok poslužiti čašu vode.

• Tijekom ljetnih dana u hladnjaku uvijek držite bokal vode s kriškama limuna, listićima mente ili kriškama krastavaca i sl.

• Nositi bočicu vode u torbi ili traktoru.

• Koristite i mineralnu vodu, posebice kod obilnog znojenja i fizičkog napora, i to zbog nadoknade elektrolita.

Dok živimo i radimo u prirodi, među stokom i biljkama, ne smijemo zaboraviti da su i naše tijelo i naše zdravlje duboko povezani s vodom. Ona nije luksuz, nego osnovna potreba - i to ona najjeftinija i najzdravija. U vremenima kada je sve dostupno, katkad zaboravljamo na ono najvažnije - običnu, čistu vodu. Neka čaša vode ponovno postane simbol zdravlja u svakom kućanstvu, kako bismo očuvali vitalnost i zdravlje za buduće generacije.

Preporučeni devni unos dobiven je iz kombinacije promatranog unosa u populacijskim skupinama s poželjnim vrijednostima osmolalnosti urina i poželjnim volumenom vode prema preporučenom energijskom unosu. Referentne vrijednosti za ukupan unos vode uključuju: vodu za piće, unesenu tekućinu svih vrsta te vodu kao sastavni dio hrane, a odnosi se samo na umjerene temperaturne uvjete i umjerene razine tjelesne aktivnosti (PAL 1.6).

Preporučeni dnevni unos vode prema preporukama europske Agencije za sigurnost hrane

Populacijska skupina

Preporučeni unos vode

Dojenčad 0-6 mjeseci 680 mL/dan (kroz majčino/ adaptirano mlijeko)

6-12 mjeseci 800-1000 mL/dan

1-2 godine 1100-1200 mL/dan

2-3 godine 1300 mL/dan

4-8 godine 1600 mL/dan

Djeca

9-13 godina

>14 godina

Dječaci 2100 mL/dan

Djevojčice 1900 mL/dan

kao odrasli

Odrasli Muškarci 2500 mL/dan

Trudnice

Dojilje

Starije osobe

Žene 2000 mL/dan

Kao odrasli + 300 mL/dan

Kao odrasli + 700 mL/dan

Kao odrasli

Guidelines for Adequate Water Intake: A Public Health Rationale. Dietary Reference Values for water EFSA (2010)

ZA NAMJENU ZELENE GNOJIDBE

ILI SIDERACIJE

POLJOPRIVREDNI

INSTITUT OSIJEK

PRIPREMIO JE ZA

SJETVU SMJESU

LEGUMINOZE I ŽITARICE (SOJA 52% I JEČAM 48%) POD TRGOVAČKIM NAZIVOM

SIDERACIJA ZELENA GNOJIDBA

Cilj zelene gnojidbe nije proizvodnja usjeva za tržište ili uporabu već je namjena zelene gnojidbe očuvanje tla i života u tlu. Samo zdravo i produktivno tlo je plodno tlo. Biljke koje rastu s ovom namjenom svojim korijenovim sustavom izvlače makro i mikroelemente iz

dubljih slojeva tla te ih pohranjuju u svojem tkivu. Njihovim zaoravanjem pohranjena hranjiva vraćaju se u površinski dio tla gdje je zemljišna makro i mikrofauna najbogatija i najkorisnija za biljke. Dodatno, usjevi u zelenoj gnojidbi štite tlo i organizme površinskog dijela tla od sunca tijekom ljeta.

mljekarski list / 6. 2025.

BOVIvit 6000

• Idealno izbalansiran odnos vitamina mikroelemenata i makroelemenata za optimizaciju obroka mliječnih krava.

• Sadržava niacin – za zdravo funkcioniranje jetara.

• Odnos Ca i P = 3 : 1.

• Primjena 80 - 200 g po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

BOVIvit S

• Dodatak za krave u suhostaju.

• Omogućuje pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u pripremi za sljedeću laktaciju

• Odnos Ca i P = 1,15 : 1.

• Preporučena doza 100 – 200 g po kravi dnevno.

BOVIdar

• Makropremiks za junad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu.

• Obogaćen aromom za bolju ješnost.

• Primjena u 5% u izradi smjese za junad.

mineralnovitaminski proizvodi

Izvor su svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnom bilancom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje, zdravost i dugovječnost životinja, za napredniju proizvodnju i veći pro t.

KO-OVIdar

• Mineralno–vitaminski proizvod za uravnoteženu opskrbu koza i ovaca vitaminima i mineralima u razdoblju laktacije i suhostaja.

• Obogaćen aromom za bolju ješnost i by-pass metioninom.

• Preporučujemo svakodnevnu primjenu od 20 g po životinji dnevno ili 3% u izradi smjese za koze ili ovce.

RUMI-LU - pufer - jedinstveno na træiπtu!

• Specijalan pripravak za sprečavanje acidoze – kisele indigestije buraga, s puferskim učinkom.

• Sadržava sodu bikarbonu, magnezij oksid i živu kulturu kvasaca – za razvoj celulitičke mikroflore buraga.

• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.

• Sprečava uobičajene pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbog nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana – nepravilna upotreba mikser prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan učinak u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena 150 – 170 g dnevno/grlo u prvih 120 dana laktacije.

Cijenjeni proizvođači mlijeka, Program MINERALNO–VITAMINSKIH PROIZVODA osmišljen je u suradnji s Vindijom d.d. koja se razvojem govedarske i mljekarske prerađivačke proizvodnje bavi od 1959. godine. Naš je zajednički cilj da dobre genetske predispozicije visokomliječnih grla pretočite u kvalitetno mlijeko. Detaljnije informacije o BLAGOdar asortimanu zatražite od svojeg referenta ili nazovite na 042/ 399 704.

Briga za hranidbu životinja, briga je za zdravlje ljudi.

Proizvođač: Koka d.o.o., Biškupečka ulica 58, Varaždin - PC Tvornica stočne hrane, Biškupečka ulica 56, Varaždin

Prodaja i distribucija: Prehrambena industrija Vindija d.d., Varaždin - Sektor za otkup mlijeka, tel. 042/ 399 778