Katarina Lisak Jakopović, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Darija Kostelić Kuhar, Belje plus d.o.o.
Petra Košćak, Vindija d.d.
Mirela Lučan Čolić, Prehrambeno-tehnološki fakultet
Sveučilišta u Osijeku
Sara Mikrut Vunjak, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Katarina Milković, Agencija za odgoj i obrazovanje
Nataša Pintić Pukec, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Poštovane čitateljice i čitatelji!
Dok ulazimo u dane u kojima svjetlost blagdana ispunjava naše domove, pred nama je broj posvećen onome o čemu se najviše brinemo - zdravlju naših žena, majki, kćeri i baka, ali i odgoju najmlađih koji od ranih koraka uče o hrani, brizi i vrijednostima doma. Prosinac nas uvijek podsjeti na nježnost zajedništva. Na mirise koji nas vraćaju djetinjstvu. Na radost djece koja s nestrpljenjem čiste čizmice i na tihe pripreme roditelja - ponajviše majki - koje žele da svaki detalj bude ispunjen ljubavlju, ali i brigom za zdravlje obitelji. Upravo zato ovim brojem povezujemo najvažnije teme ženskog zdravlja s praktičnim savjetima za obitelji u blagdanskom razdoblju.
Matija Spevec, Dukat mliječna industrija d.d. Marina Šimunek, Vindija d.d.
Milna Tudor Kalit, Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Ljiljana Vajda Mlinaček, Belje plus d.o.o.
Elena Wolsperger Dolezil, Dukat mliječna industrija d.d.
Glavna urednica: Eva Pavić Urednik: Zoran Bašić Foto: Freepik, Shutterstock, HMU
Lektorica: Jadranka Vrbnjak-Ferenčak
Oblikovanje: Divan
Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. ISSN 1846-8268
Izdavač i uredništvo: Hrvatska mljekarska udruga, Prolaz Fadila Hadžića 2, tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr, www.hmu.hr
Za izdavača: Zdravko Barać https://hmu.hr/mlijeko-i-ja-casopis https://www.facebook.com/mlijekoija https://www.instagram.com/mlijeko_i_ja/
U središtu našeg zanimanja u ovom se broju nalaze se žene i njihove posebne nutritivne potrebe - od puberteta, preko odrasle dobi, trudnoće i majčinstva, sve do menopauze. Donosimo stručne članke o ulozi mliječnih proizvoda u hormonalnoj ravnoteži, zdravlju kostiju, očuvanju kolagena i mentalnom zdravlju. Naše autorice jasno savjetuju kako pravilna prehrana može biti saveznik žene u svakom životnom razdoblju, osobito u razdobljima kada se tijelo mijenja, a zdravstvene potrebe rastu. Ne zaboravljamo ni djecu - jer zdravo dijete počinje uza zdrave navike koje se oblikuju u krugu obitelji. Posebno ističemo važnost prehrambenog odgoja, blagih i jasnih poruka o hrani, te ulogu roditelja kao uzora. U vrijeme Svetog Nikole i Božića, kada je lako prepustiti se obilju slatkiša, podsjećamo na moć malih, ali vrijednih izbora: voće, orašaste plodove, domaće kekse i, dakako, mliječne proizvode koji potiču zdrav rast i razvoj.
U ovom broju očekuju vas i nutritivno bogate blagdanske ideje, zanimljive priče, stručni savjeti, kao i razgovor s iznimnom umjetnicom Vandom Winter, koja nas podsjeća kako se strast, rad i briga o sebi mogu skladno ispreplesti.
Neka vam ovi blagdani donesu mir, zdravlje i obilje toplih trenutaka. Neka vas nadahnu da hranom njegujete ne samo tijelo, nego i odnose, tradiciju i radost zajedništva. Hvala vam što i dalje rastemo zajedno - broj po broj, priču po priču.
Vaš Urednički odbor časopisa Mlijeko i ja i glavna urednica dr.sc. Eva Pavić
Časopis je objavljen uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za 2025. godinu
Mlijeko i žena – zdravija verzija tebe
Vanda Winter: Ono što sam
jela kao dijete i dalje je moj pojam za hranu
PIŠE:
Josipa Matanić, mag. nutricionizma
Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb
Sve više istraživanja pokazuje ono što mnogi već osjećaju iz vlastita iskustva - kada se hranimo bolje, i osjećamo se bolje. Depresija, tjeskoba i stres postaju sve češći problemi suvremenog života, a uz genetiku i način života sve se više ističe i važnost prehrane. Naše raspoloženje nije samo odraz onoga što se događa oko nas, nego i onoga što se nalazi na našem tanjuru. Nutritivno bogata hrana može pridonijeti osjećaju smirenosti, vedrine i vitalnosti, dok prehrana siromašna hranjivim tvarima može pojačati umor i razdražljivost. Koje su znanstvene spoznaje o tome kako prehrana utječe na naš mozak i emocije - i može li topla čaša mlijeka doista pomoći da se osjećamo bolje.
Prehrana i raspoloženjepoveznica uma i tanjura
Mediteranska i MIND dijeta dva su prehrambena obrasca čija je učinkovitost u očuvanju mentalnog zdravlja potvrđena brojnim istraživanjima. Zahvaljujući obilju antioksidansa, omega-3 masnih kiselina i zaštitnih biljnih spojeva, poboljšavaju kognitivne funkcije, štite moždane stanice od oštećenja i smanjuju rizik od depresije i demencije. Obje se temelje na hrani biljnog podrijetla - cjelovitim žitaricama, mahunarkama, bobičastom voću, zelenom lisnatom povrću, ribi i zdravim masnoćama poput maslinova ulja, orašastih plodova, sjemenki i avokada. Ujedno potiču umjerenost u konzumaciji mesa, mesnih prerađevina, zasićenih masti i jednostavnih šećera.
Njihov zaštitni učinak proizlazi iz sinergijskog djelovanja hranjivih tvari -
Hrana
za
dobro raspoloženje,
hrana za sreću
JESTE LI ZNALI DA SU MLIJEKO I MLIJEČNI
PROIZVODI SAVEZNICI MOZGA I DOBROG
RASPOLOŽENJA?
ZDRAVLJE SE NE GRADI PREKO NOĆI, ALI SVAKI
DAN NA TANJURU
DONOSI NOVU PRILIKU
ZA RAVNOTEŽU
- I U TIJELU I U UMU
kombinacije antioksidansa, nezasićenih masnoća i fitokemikalija koje zajedno podržavaju moždane funkcije i otpornost na stres. Prema velikoj meta-analizi iz 2023. godine, osobama koje se pridržavaju mediteranske prehrane prijeti približno 19% manji rizik od razvoja depresije. Slično tome, sve više dokaza potvrđuje da i MIND dijeta, osim što
pridonosi očuvanju kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi, može pomoći u smanjenju simptoma depresije, tjeskobe i stresa.
Mlijeko i mliječni proizvodi - saveznici mozga i dobrog raspoloženja
Mlijeko i mliječni proizvodi oduvijek su sinonim za snagu i zdravlje. Bogati su izvor kalcija, vitamina B2, B6 i B12, visokovrijednih proteina i triptofanaaminokiseline iz koje se u organizmu stvara serotonin. Redovita konzumacija mliječnih proizvoda može pomoći u stabilizaciji raspoloženja, smanjenju stresa i poboljšanju kvalitete sna. Nije slučajno što mnogi posežu za toplom čašom mlijeka prije spavanja
- znanost potvrđuje da taj ritual može djelovati umirujuće.
Danas sve više pozornosti dobiva os crijeva i mozga, odnosno veza između crijevne mikrobiote i mentalnog zdravlja. Crijevne bakterije proizvode spojeve koji utječu na raspoloženje i ponašanje putem živčanih i hormonskih signala. Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i acidofila sadržavaju korisne bakterije (probiotike) koje podržavaju zdravu crijevnu mikrobiotu. Na taj način ne samo da jačaju imunitet i probavu, već i ublažavaju osjećaj tjeskobe, umora i razinu kortizola - “hormona stresa”.
Najnovija istraživanja pokazuju da probiotički sojevi iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium (posebice B. longum) mogu ublažiti simptome depresije u kontroliranim kliničkim ispitivanjima. Uz to, mliječni proizvodi sadržavaju i bioaktivne peptide - spojeve koji smanjuju upalne procese povezane s depresijom i kroničnim stresom.
Mozak, baš kao i ostatak tijela, treba energiju - ali onu kvalitetnu, bogatu hranjivim tvarima koje podržavaju njegovu funkciju i stvaranje neurotransmitera odgovornih za dobro raspoloženje.
Male promjene u svakodnevnoj prehrani mogu imati velik učinak na razinu energije, koncentraciju i emocionalnu stabilnost.
Ključ je u ravnoteži - dovoljno proteina, zdravih masti, složenih ugljikohidrata, vitamina i minerala, uz odgovarajući unos tekućine, dovoljno sna, kretanja i socijalnih kontakata.
Zdravlje se ne gradi preko noći, ali svaki dan na tanjuru donosi novu priliku za ravnotežu - i u tijelu i u umu. Od kalcija i vitamina D do omega-3 masnih kiselina i triptofana - svaki obrok može biti mali korak prema vedrijem danu i boljem raspoloženju.
DANAS SVE VIŠE POZORNOSTI DOBIVA
OS CRIJEVA I MOZGA, ODNOSNO VEZA
IZMEĐU CRIJEVNE MIKROBIOTE I MENTALNOG ZDRAVLJA
NUTRIJENTI KOJI ČUVAJU ZDRAVLJE MOZGA I RASPOLOŽENJE
Iako ne postoji jedna “namirnica sreće”, određeni nutrijenti dokazano pozitivno utječu na raspoloženje i rad mozga.
Dovoljan unos mlijeka i mliječnih proizvoda neosporno je važan čimbenik u očuvanju ljudskog zdravlja. Sve veća svijest o važnosti pravilne prehrane potaknula je zanimanje za njezin utjecaj na zdravlje, osobito žena. Među brojnim hranjivim tvarima koje sadržava mlijeko posebno se ističu proteini visoke biološke vrijednosti, te nutrijenti poput kalcija i vitamina D.
Nutritivne potrebe žene, uključujući i potreban unos kalcija, mijenjaju se ovisno o životnom razdoblju. Redovit unos kalcija tijekom cijelog života iznimno je važan, jer kosti “spremaju zalihe” tog minerala što je ključno za smanjenje rizika od osteoporoze i osteopenije. Najveće su potrebe za kalcijem u pubertetu (oko 1300 mg/dan), a ponovno rastu u postmenopauzi (1200-1300 mg/dan), dok su u odrasloj dobi nešto niže (oko 1000 mg/dan).
Pravilna
prehrana kao prevencija
Prema podacima iz 2021. godine (Kanis i sur.), u Europskoj uniji (uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku) od osteoporoze boluje 32 milijuna ljudi, od čega čak 25,5 milijuna žena. Budući da rizik od osteoporoze raste s godinama te da je bolest učestalija među ženama, znanstvena se zajednica usredotočila na prevenciju - prvenstveno kroz pravilnu prehranu (dovoljan unos kalcija i vitamina D) te redovitu tjelesnu aktivnost. Održavanje optimalne razine kalcija u
ODRŽAVANJE OPTIMALNE RAZINE KALCIJA
U ORGANIZMU POSTIŽE SE UNOSOM RAZLIČITIH
NAMIRNICA, PRI ČEMU SE MLIJEKO I MLIJEČNI
PROIZVODI ISTIČU KAO NJEGOVI
NAJBOGATIJI IZVORI
Budite zdrave, jer zdravlje je jedina moda koja nikada ne izlazi iz trenda
REDOVIT UNOS KALCIJA
TIJEKOM CIJELOG
ŽIVOTA IZNIMNO JE VAŽAN, JER KOSTI “SPREMAJU
ZALIHE” TOG MINERALA ŠTO
JE KLJUČNO ZA SMANJENJE
RIZIKA OD OSTEOPOROZE I OSTEOPENIJE
organizmu postiže se unosom različitih namirnica, pri čemu se mlijeko i mliječni proizvodi ističu kao njegovi najbogatiji izvori. Visok unos kalcija u pubertetu i menopauzi osobito je važan za očuvanje čvrstoće kostiju. Tijekom puberteta zbog ubrzanog rasta potreba za kalcijem naglo raste, dok je u menopauzi, zbog pada razine estrogena, moguć ubrzani gubitak koštane mase. Za učinkovitu apsorpciju kalcija nužna je i prisutnost vitamina D te odgovarajući unos proteina.
Prema istraživanju iz 2014. godine na 4797 ispitanika (muškaraca i žena),
unos mlijeka u različitim životnim razdobljima izravno je povezan s mineralnim sastavom kostiju i njihovom gustoćom (Eysteinsdottir i sur.). Osim toga, rezultati istraživanja na 52.347 žena upućuju na to da konzumacija mliječnih proizvoda može ublažiti simptome menopauze, osobito one psihološke (Yang i sur., 2025.). Također, postoje dokazi da unos kalcija i vitamina D iz mliječnih proizvoda smanjuje rizik od rane menopauze, što nije zabilježeno pri uzimanju vitamina D u obliku dodataka prehrani (Purdue-Smithe i sur., 2017.).
Od kolijevke pa do groba, uvijek i svugdje - mliječno doba!
Uz dugoročni doprinos zdravlju, mlijeko i mliječni proizvodi igraju važnu ulogu i u prehrani trudnica te dojilja. Prehrana u tim razdobljima mora zadovoljiti povećane energetske i nutritivne potrebe majke te osigurati pravilan rast i razvoj djeteta.
Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su visokovrijednim bjelančevinama, kalcijem, fosforom, jodom i vitaminom B12 - nutrijentima koji dokazano pridonose zdravlju majke i djeteta. Unos mliječnih proizvoda tijekom trudnoće povezuje se s pravilnim razvojem fetusa i većom porođajnom masom novorođenčeta, a u razdoblju dojenja pridonosi boljem nutritivnom sastavu majčina mlijeka. Zanimljivo je istraživanje iz Japana (Tanaka i sur., 2012.), u kojem se navodi da konzumacija sira tijekom trudnoće može smanjiti rizik od pojave karijesa u djeteta, što se pripisuje boljoj mineralizaciji zubne cakline i većoj otpornosti na kiseline zahvaljujući unosu kalcija. Osim toga, istraživanje provedeno na 1745 trudnica pokazalo je da je povećan unos jogurta i kalcija povezan s manjom učestalošću depresije u trudnoći (Miyake i sur., 2014.), što je osobito važno s obzirom na hormonalne promjene koje se tada događaju.
Zaključak
Brojna istraživanja potvrđuju da konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda pridonosi zdravlju i vitalnosti žene u svim životnim fazama - od djetinjstva do zrele dobi. Redovitim unosom tih namirnica osigurava se dostatan unos ključnih nutrijenata, podržava zdravlje kostiju i hormonska ravnoteža te smanjuje rizik od brojnih bolesti.
Kolagen i žensko zdravljekako mliječni proizvodi mogu pomoći
PIŠE:
Dr.sc. Eva Pavić
Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb
Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu, čini više od 30% ukupnih proteina i ključan je za zdravlje kože, kostiju, tetiva i zglobova. S godinama, osobito kod žena, njegova proizvodnja opada, što dovodi do smanjenja elastičnosti kože, povećanog rizika od osteoporoze i sporijeg oporavka vezivnog tkiva. U očuvanju kolagena mliječni proizvodi mogu igrati važnu ulogu, jer su izvor visokokvalitetnih proteina, kalcija i aminokiselina potrebnih za sintezu kolagena, poput glicina, prolina i lizina.
Što je kolagen?
Kolagen je fibrozni protein s karakterističnom trostrukom heliks strukturom. Njegovi glavni gradivni blokovi su aminokiseline glicin, prolin i hidroksiprolin. Postoji najmanje 28 vrsta kolagena, a među najzastupljenijim tipovima u tijelu su tip I (koža, kosti, tetive) i tip II (hrskavica). U tijelu kolagen osigurava čvrstoću i elastičnost vezivnog tkiva te strukturalnu stabilnost kože i kostiju.
Zašto kod žena dolazi do smanjenja količine kolagena?
Smanjenje količine kolagena kod žena rezultat je kombinacije hormonalnih promjena, prirodnog starenja, oksidativnog stresa i prehrambenih nedostataka. Estrogen je ključan za sintezu kolagena, posebno tipova I i III, koji su odgovorni za elastičnost, čvrstoću i hidrataciju kože. S dolaskom menopauze
KOLAGEN JE KLJUČAN ZA ZDRAVLJE VEZIVNOG
TKIVA, KOŽE I KOSTIJU
SUPLEMENTACIJA
KOLAGENSKIM
PEPTIDIMA MOŽE BITI
DODATNA POTPORA, ALI
NIKAD NE ZAMJENA ZA ZDRAV STIL ŽIVOTA
i padom estrogena dolazi do znatnog smanjenja količine kolagena u koži, što rezultira tanjom kožom, suhoćom, gubitkom elastičnosti i pojavom bora. Oksidativni stres, uzrokovan UV zračenjem, pušenjem i onečišćenjem, aktivira enzime MMPs (engl. matrix metalloproteinases) koji razgrađuju kolagenska vlakna. Nedostatak ključnih nutrijenata poput vitamina C, aminokiselina (prolin, glicin, hidroksiprolin), cinka i bakra dodatno ograničava sintezu kolagena.
Nikako ne možemo zanemariti ni utjecaj pušenja, prekomjernog unosa šećera i alkohola, kao i nedostatak sna te kronični stres, jer potiču razgradnju kolagenskih vlakana i smanjuju aktivnost fibroblasta.
Životni stil također znatno utječe - prekomjerna konzumacija alkohola i kofeina te manjak fizičke aktivnosti ubrzavaju gubitak kolagena. Pad kolagena posebno pogađa tipove I i III (koža, kosti, tetive i žile) te tip II u hrskavici, što može dovesti do bolova u zglobovima i degenerativnih promjena. Sinteza kolagena opada oko 1% godišnje, a nakon 40. godine tijelo gubi 20-25 % kolagena, dok u menopauzi gubitak u prvih pet godina može dosegnuti do 30%.
Uloga mliječnih proizvoda
Mliječni proizvodi nisu izravan izvor kolagena, ali su izvrsni izvor esencijalnih
aminokiselina potrebnih za njegovu sintezu. Mlijeko, jogurt i sirevi sadržavaju lizin i prolin, važne za izgradnju kolagena. Kalcij i vitamin D igraju važnu ulogu za zdravlje kostiju, čime neizravno utječu na očuvanje funkcionalnosti kolagena u vezivnom tkivu. Fermentirani mliječni proizvodi (npr. kefir, jogurt) povoljno utječu na probavu i apsorpciju nutrijenata, što je važno za optimalnu sintezu proteina.
Kolagen i ljepota iznutra - može li prehrana očuvati mladolikost kože?
Znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana bogata amino kiselinama, vitaminom C i antioksidansima može podržati sintezu kolagena i time pridonijeti očuvanju mladolikosti kože. Mlijeko i mliječni proizvodi te voće i povrće bogato vitaminom C važan su kofaktor potreban za hidroksilaciju aminokiselina, proces ključan za stabilnost kolagenske strukture. Osim toga, antioksidansi iz voća, povrća i orašastih plodova smanjuju oksidativni stres koji ubrzava razgradnju kolagena u koži.
Redovita hidratacija i umjereno izlaganje suncu uza zaštitu pridonose održavanju čvrstoće i elastičnosti kože, a redovita tjelesna aktivnost (vježbe snage, hodanje) stimulira proizvodnju kolagena u tetivama i kostima. Kombinacija nutritivnih izvora i zdravoga životnog stila može se smatrati dobrom strategijom koja pomaže očuvati mladolik izgled kože i podržava funkcionalnost vezivnog tkiva tijekom godina.
Suplementacija i životni stil
Iako mliječni proizvodi pomažu, kod nekih žena može biti korisna i dodatna suplementacija kolagenskim peptidima. Znanstvene studije pokazuju da 5-15 g kolagenskih peptida dnevno može poboljšati elastičnost kože i funkciju zglobova. Hidroksilacija aminokiselina zahtijeva vitamin C - stoga voće i povrće bogato vitaminom C trebaju biti dio prehrane.
S druge strane, velike količine kofeina mogu ometati sintezu kolagena. Ko-
KOD ŽENA, OSOBITO U FAZAMA HORMONALNIH PROMJENA, PREHRANA BOGATA AMINOKISELINAMA, MLIJEČNIM
PROIZVODIMA I VITAMINOM C, UZA ZAŠTITU KOŽE I REDOVITU
TJELESNU AKTIVNOST, PREDSTAVLJA NAJBOLJU STRATEGIJU
ZA OČUVANJE KOLAGENA
fein privremeno smanjuje dotok krvi u kožu i može povećati razinu kortizola, hormona stresa koji potiskuje stvaranje kolagena. Osim toga, djeluje blago diuretički, pa može pridonijeti dehidraciji
PRAKTIČNI SAVJETI ČITATELJICAMA:
• Uključite mliječne proizvode u svakodnevnu prehranumlijeko, jogurt, sireve.
• Održavajte dovoljan unos proteina i vitamina C hranom (npr. jogurti + voće).
• Štitite kožu od sunca, izbjegavajte pušenje i pretjerani unos alkohola.
• Razmislite o kolagenskim peptidima kao dodatku prehrani, osobito u perimenopauzi i menopauzi.
• Redovito vježbajte - osobito birajte aktivnosti koje jačaju kosti i mišiće.
kože. Međutim, umjerena konzumacija kave (1-2 šalice dnevno) ne pokazuje znatan negativan učinak, osobito ako je prehrana bogata vitaminom C, proteinima i antioksidansima.
U OČUVANJU KOLAGENA MLIJEČNI PROIZVODI MOGU IGRATI VAŽNU ULOGU, JER SU IZVOR VISOKOKVALITETNIH PROTEINA, KALCIJA I AMINOKISELINA POTREBNIH ZA SINTEZU KOLAGENA, POPUT GLICINA, PROLINA I LIZINA
PIŠE: Sandra Bival, mag. nutricionizma
Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb
Menopauza je prirodni proces koji označava kraj menstruacije, smanjenje proizvodnje estrogena i plodnosti žene, a najčešće se javlja između 45. i 55. godine života, iako se može dogoditi i ranije. Žene koje rađaju djecu u starijoj dobi (nakon 35. godine života) mogu kasnije stupiti u menopauzu. Također, menopauza se može pojaviti i kao posljedica medicinskih stanja ili liječenja zdravstvenih tegoba, uključujući onkološku terapiju. Kada se dogodi prije 40. godine života, smatra se preuranjenom menopauzom. Ova hormonska promjena ne utječe samo na reproduktivno zdravlje, već i na metabolizam kostiju, kardiovaskularni rizik i opće blagostanje. Iskustvo svake osobe s menopauzom je drugačije, od blagih do uistinu zahtjevnih simptoma koji ometaju svakodnevan život. Kod najvećeg broja žena dolazi do promjena u tjelesnoj masi i raspodjeli masnog tkiva, posebno abdominalno, valunga, nesanice te emocionalnih promjena. Jedan od čimbenika održavanja zdravlja predstavlja upravo uravnotežena prehrana.
Usvojite uravnoteženu rutinu obroka i zdrav način tjelovježbe
Najbolji je način u menopauzi izbalansirana prehrana, koja uključuje namirnice iz svih skupina hrane, kako bi se tijelu osigurale potrebne hranjive tvari. Sa starenjem je posebice važno usredotočiti se na hranu koja osigurava nisko masne izvore proteina, složene ugljikohidrate, zdrave nezasićene izvore masti i hranu bogatu mikronutrijentima - vitaminima i mineralima.
Kako bi se ublažili simptomi menopauze, u prehranu je poželjno uključiti dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki, ali i smanjiti unos šećera i zasićenih masti. Važno je i ostati dobro hidriran. Gutljaji hladne vode prije
Menopauza i prehrana: kako mliječni proizvodi mogu pomoći ženama u toj životnoj fazi
NA KVALITETU MENOPAUZE UTJEČE STIL ŽIVOTAPREHRANA, TJELOVJEŽBA I SAN, KAO I NAŠE MENTALNO ZDRAVLJE, UKLJUČUJUĆI RAZINU
STRESA I PODRŠKU OKOLINE
spavanja mogu pomoći i kod noćnih valunga. Na kvalitetu menopauze utječe stil života - prehrana, tjelovježba i san, kao i naše mentalno zdravlje, uključujući razinu stresa i podršku okoline. Redovita tjelovježba, kao što su hodanje, lagane vježbe razgibavanja i plivanje, pomažu u kontroli tjelesne mase i poboljšavaju mentalno zdravlje. Uspostavljanjem rutine spavanja, izbjegavanjem kofeina i teških obroka prije spavanja te stvaranje opuštajućeg okružja ključni su za odmor i oporavak tijela.
Menopauza i zdravlje kostiju: zašto su važni kalcij i vitamin D
Smanjenje razine estrogena tijekom menopauze ubrzava resorpciju kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze i prijeloma. Kalcij i vitamin D temeljni su mikronutrijenti za održavanje
mineralne gustoće kostiju. Uz njih, tu su i visokokvalitetni proteini, osobito oni dobiveni iz mlijeka, odnosno fermentiranih mliječnih proizvoda, poput kefira. Kalcij: Neophodan za stvaranje i održavanje zdravlja kostiju. Žene koje su stupile u menopauzu trebale bi težiti unosu od oko 1200 mg kalcija dnevno. Vitamin D: Olakšava apsorpciju kalcija i podržava mineralizaciju kostiju. Endokrinološko društvo preporučuje 8001000 IU dnevno za žene u menopauzi. Istraživanja potvrđuju da adekvatan unos kalcija i vitamina D iz prehrane smanjuju rizik od prijeloma kod žena u postmenopauzi.
Mliječni proizvodi kao izvor esencijalnih hranjivih tvari
Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su kalcijem i osiguravaju bioraspoloživi
vitamin D. Fermentirani mliječni proizvodi, poput jogurta i kefira, nude dodatne prednosti, među kojima su bolja apsorpcija, posebice u osoba intolerantnih na laktozu, sadržavaju korisne probiotičke bakterije koje mogu podržati zdravlje crijeva te imunosni sustav, potencijalno utječući na apsorpciju kalcija i smanjenje upale. Kazein i sirutka, proteini iz mliječnih proizvoda, podržavaju mišićnu masu, što je ključno za žene u postmenopauzi u riziku od sarkopenije (gubitka mišića).
Glavne prednosti fermentiranih mliječnih proizvoda
Mliječni proizvodi sadržavaju probiotike koji pomažu u održavanju zdrave crijevne mikroflore pa mogu smanjiti začep i nadutost. Fermentirani mliječni proizvodi često sadržavaju manje laktoze, što ih čini lakšima za probavu. Mogu poboljšati imunosni odgovor organizma i smanjiti učestalost infekcija. Jogurt i sir odličan su izvor kalcija, što je osobito važno tijekom menopauze. Proces fermentacije može povećati bioraspoloživost određenih nutrijenata, poput vitamina B i minerala. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija nisko masnih fermentiranih mliječnih proizvoda može pomoći u snižavanju razine kolesterola i krvnog tlaka. Probiotici mogu utjecati na ravnotežu tjelesne mase i metabolizam, što može pomoći u održavanju zdrave tjelesne mase. Osim toga, postoji povezanost između zdravlja crijeva i
mentalnog zdravlja, a probiotici mogu pružiti i pozitivan učinak na raspoloženje i smanjenje anksioznosti.
Znanstveni dokazi o fermentiranim mliječnim proizvodima
u menopauzi
Pregledni rad iz 2023. u časopisu Nutrients ističe kako je redovita konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda povezana sa smanjenim rizikom od prijeloma kod žena u postmenopauzi, u usporedbi s onima koje ih ne konzumiraju. Randomizirana kontrolirana istraživanja pokazala su da jogurt i kefir poboljšavaju unos kalcija i mogu pozitivno modulirati markere upale i crijevnu mikrobiotu, čimbenike relevantne za zdravu menopauzu.
Unos proteina iz mliječnih proizvoda podržava očuvanje mišićne mase. Studija iz 2022. u časopisu The Journal of Nutrition otkrila je kako dnevnom konzumacijom proteina od 1,0 do 1,2 g/kg tjelesne mase, s naglaskom na mliječne izvore, koristi mišićnoj masi i metaboličkom zdravlju kod žena u postmenopauzi. Znanstveni dokazi ističu važnost kalcija, vitamina D i visokokvalitetnih proteina, osobito iz fermentiranih mliječnih proizvoda – u podršci zdravih kostiju i mišića tijekom menopauze i nakon menopauze. Uključivanje jogurta, kefira i drugih mliječnih proizvoda u svakodnevnu prehranu može biti učinkovita strategija za ublažavanje zdravstvenih rizika u menopauzi.
PRIMJER DNEVNOG JELOVNIKA
Doručak - 240 ml natur jogurta s probioticima ili kefira pomiješati sa 100 g borovnica, 40 g zobene kaše kuhane na vodi te 10 g orašastih plodova (badema).
Užina - 50 g svježeg ili zrnatog sira uz narezano povrće i voće (svježi celer, mrkva, jabuka) i 20 g nesoljenih orašastih plodova. Ručak - 150 g plave ribe (srdele, skuša ili losos) sa salatom od svježeg povrća s dodatkom jogurta i vlasca te 200 g kuhanog krumpira s peršinom i 1 žlicom ekstra djevičanskoga maslinovog ulja.
Užina - Frape od 200 ml jogurta, 50 g baby špinata i pola veće banane, 1 žličica chia sjemenki i 1 žličica mljevenih sjemenki zlatnog lana te cimet po želji.
Večera - 50 g (vagano sirovo) integralne pirove tjestenine sa šalšom od rajčice, luka, mrkve i leće na maslinovom ulju; zelena salata.
Prije spavanja - čaša probiotičkog jogurta ili samo biljni čaj od mente, matičnjaka ili kamilice.
Plan prehrane u menopauzi
Način prehrane koja pruža blagodati u menopauzi svakako je mediteranska prehrana, s naglaskom na namirnicama biljnog podrijetla. Ispunimo polovicu tanjura povrćem i voćem, četvrtinu nemasnim izvorima proteina i četvrtinu tanjura cjelovitim žitaricama. Svakako trebamo uključiti i hranu bogatu kalcijem, dati prednost proteinima za održavanje mišićne mase, ali i ograničiti svu procesiranu i ultra procesiranu hranu, prekomjeran unos šećera i alkoholnih pića, koji mogu pogoršati simptome menopauze - poput valunga, i potaknuti debljanje.
Zrele godine donose niz fizioloških promjena u tijelu žena, a time i različite rizike po zdravlje.
Pad razine estrogena jedna je od glavnih hormonalnih promjena u menopauzi.
Hormonalne promjene snažno utječu na lokomotorni sustav, osobito na mineralnu gustoću kostiju.
Kalcij i vitamin D ključni su za održavanje čvrstoće kostiju i smanjenje rizika od osteoporoze.
Preporučeni dnevni unos kalcija za žene u menopauzi iznosi oko 1200 mg, a vitamina D 800-1000 IJ.
Preporuka je unos hrane bogate navedenim nutrijentima, a po potrebi i nadopuna dodacima prehrani, i to prema savjetu stručnjaka.
Najbolje iskoristiv kalcij potječe iz mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sireva.
Vitamin D uz ostalo omogućava bolju apsorpciju kalcija.
U prvim godinama menopauze prosječni godišnji gubitak koštane mase iznosi 2-3%, a zatim se smanjuje na 0,5-1% godišnje ovisno o genetskim i životnim čimbenicima.
Žene nakon 45. godine trebaju više pozornosti posvetiti planiranju obroka i zadovoljavajućem unosu svih nutrijenata, osobito onih važnih za zdravlje kostiju, mišića i srca.
Tijelo sintetizira vitamin D u koži pod utjecajem UV zraka, no u zimskim mjesecima sinteza je ograničena.
Uz unos ovih nutrijenata, za očuvanje gustoće kostiju presudna je uloga fizičke aktivnosti, a osobito su učinkovite aktivnosti s opterećenjem, poput hodanja, plesanja i laganog treninga snage.
Proteini mlijeka
PIŠE:
Izv.prof.dr.sc. Katarina
Lisak Jakopović
SveučilišteuZagrebu
Prehrambeno-tehnološki fakultet
Osim što nas podsjeća na djetinjstvo i tradiciju, mlijeko je jedinstven izvor hranjivih tvari koje održavaju i poboljšavaju naše zdravlje. Sastoji se od proteina, mliječnog šećera (laktoze), mliječne masti, vitamina i mineralnih elemenata. Osobito se ističu proteini mlijeka koji su biološki vrijedni, lako probavljivi i bogati esencijalnim aminokiselinama koje ljudski organizam ne može sam proizvesti. Za žene koje prolaze kroz niz fizioloških promjena (od puberteta, trudnoće i dojenja do menopauze), proteini mlijeka predstavljaju saveznike u očuvanju mišićne mase, vitalnosti i ravnoteže organizma.
Mlijeko u prosjeku sadržava oko 3,5% proteina, a dijele se na kazein (glavni protein mlijeka, oko 80%) i proteine sirutke (oko 20%). Kazein je glavni sastojak svakog sira i zaslužan je za stvaranje njegove strukture. Zbog toga sir predstavlja idealnu namirnicu za opskrbu mišića aminokiselinama. S druge strane, proteini sirutke, među kojima su najzastupljeniji β-laktoglobulin i β-laktalbumin, brzo se probavljaju i pružaju snažan biološki učinak - potiču sintezu mišićnih proteina, jačaju imunosni sustav i podržavaju regeneraciju tkiva.
Za sve životne faze…
Za žene u razvoju, proteini mlijeka pridonose izgradnji mišića i kostiju, što je osobito važno za zdravu tjelesnu kompoziciju i prevenciju osteoporoze kasnije u životu. Tijekom trudnoće i dojenja osiguravaju dovoljan unos esencijalnih aminokiselina za rast i razvoj djeteta,
- saveznici u očuvanju mišićne mase i vitalnosti
KVALITETA MLIJEČNIH PROTEINA OČITUJE SE U
VISOKOJ BIOLOŠKOJ VRIJEDNOSTI, ŠTO ZNAČI
DA TIJELO GOTOVO U POTPUNOSTI ISKORIŠTAVA
NJIHOVE AMINOKISELINE
TIJEKOM TRUDNOĆE I
DOJENJA PROTEINI MLIJEKA
OSIGURAVAJU DOVOLJAN
UNOS ESENCIJALNIH
AMINOKISELINA ZA RAST
I RAZVOJ DJETETA, DOK
ISTODOBNO PODRŽAVAJU
MAJČINE MIŠIĆE I UTJEČU NA
IMUNOSNU FUNKCIJU
dok istodobno podržavaju majčine mišiće i utječu na imunosnu funkciju. U razdoblju perimenopauze i menopauze, pad razine estrogena dovodi do gubitka mišićne mase i gustoće kostiju. Brojna istraživanja potvrđuju da redoviti unos proteina mlijeka u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću usporava propadanje i slabost mišića te pomaže u održavanju dobrog metabolizma.
Više od hrane za mišiće…
Proteini sirutke sadržavaju biološki aktivne peptide koji imaju antioksidativna,
antimikrobna i imunomodulirajuća svojstva. Pokazalo se da neki od njih mogu utjecati na regulaciju krvnog tlaka i metabolizam glukoze, što je osobito važno u prevenciji kardiovaskularnih i nekih metaboličkih poremećaja. Osim toga, aminokiseline poput leucina i triptofana povezane su s boljim raspoloženjem i mentalnom stabilnošću, jer sudjeluju u sintezi serotonina, hormona sreće. Zbog toga proteini mlijeka nisu samo hrana našem tijelu, već i podrška emocionalnoj ravnoteži.
Uravnotežena prehrana…
Prema preporuci stručnjaka, mliječni proizvodi trebaju biti svakodnevno na jelovniku, bilo da je riječ o konzumnom mlijeku, jogurtu, siru ili proteinskom
MLIJEKO JE JEDINSTVEN
IZVOR HRANJIVIH TVARI KOJE ODRŽAVAJU I POBOLJŠAVAJU
NAŠE ZDRAVLJE - SASTOJI SE OD PROTEINA, MLIJEČNOG ŠEĆERA - LAKTOZE, MLIJEČNE MASTI, VITAMINA I MINERALNIH ELEMENATA
ZA ŽENE U RAZVOJU, PROTEINI MLIJEKA
PRIDONOSE IZGRADNJI
MIŠIĆA I KOSTIJU, ŠTO JE OSOBITO VAŽNO ZA ZDRAVU
TJELESNU KOMPOZICIJU I PREVENCIJU
OSTEOPOROZE KASNIJE U ŽIVOTU
vrijedne proteine mlijeka. Kvaliteta mliječnih proteina očituje se u visokoj biološkoj vrijednosti, što znači da tijelo gotovo u potpunosti iskorištava njihove aminokiseline. U usporedbi s biljnim izvorima, proteini mlijeka sadržavaju optimalan omjer aminokiselina leucin, izoleucin i valin, važnih za očuvanje mišićne mase.
Za kraj…
napitku. Žene koje ne podnose laktozu mogu birati fermentirane proizvode, proizvode bez laktoze ili tvrde sireve u kojima je laktoza u potpunosti razgrađena, a koji i dalje zadržavaju vrlo
Danas se sve više koriste razni dodaci prehrani, a priroda nam je dala savršen balans nutritivnih tvari u obliku mlijeka. Proteini mlijeka ne grade samo mišiće, već su i važan dio hormonalne, imunosne i mentalne ravnoteže žene. Redoviti unos proteina mlijeka snažan je saveznik u očuvanju zdravlja, ljepote i vitalnosti.
BROJNA ISTRAŽIVANJA POTVRĐUJU DA REDOVITI UNOS PROTEINA MLIJEKA U KOMBINACIJI S TJELESNOM AKTIVNOŠĆU USPORAVA PROPADANJE I SLABOST MIŠIĆA TE POMAŽE U ODRŽAVANJU DOBROG METABOLIZMA
RAZGOVARAO:
Zoran Bašić
Vanda Winter Umjetnica koja živi svoj poziv
VFoto: Tomislav Marić
anda Winter hrvatska je kazališna i televizijska glumica, pjevačica i jedna od osoba koje na pozornici blistaju osobitom toplinom i iskrenošću. Još od najranijih dana, gluma i glazba bile su njezine velike strasti. Uz redovito obrazovanje, aktivno se bavila glazbom pa je rano počela usklađivati školske obveze s probama i nastupima, sanjajući o danu kada će zakoračiti na prave kazališne daske. Taj se san ostvario 2003. godine, kada je debitirala u legendarnom mjuziklu “Kosa” u zagrebačkom kazalištu Komedija. Već nakon godinu dana ostvarila je zapaženu ulogu u rockoperi “Gubec-beg”, kojom je publiku i kritiku osvojila snagom i emocijom izvedbe. Ubrzo upisuje studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je dodatno usavršila svoj talent i izgradila prepoznatljiv glumački izričaj. Tijekom studija aktivno nastupa u predstavama kazališta Trešnja, Komedija i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Osobito se istaknula ulogom Ljepotice u Disneyevu mjuziklu “Ljepotica i zvijer”, za koju je osvojila Nagradu hrvatskog glumišta. Od tada se nižu brojni profesionalni uspjesi koji su Vandu Winter učvrstili kao jedno od najprepoznatljivijih imena hrvatske kazališne i glazbene scene. Svaka nova uloga samo potvrđuje ono što su mnogi davno prepoznali - Vanda Winter nije samo glumica i pjevačica, ona je umjetnica koja zaista živi svoj poziv.
U našem razgovoru otkrila nam je što joj je draže - gluma ili glazba, kako održava formu, koliko joj je pravilna prehrana važna u svakodnevnom životu i profesionalnom radu.
ISTAKNUTA HRVATSKA GLUMICA I PJEVAČICA
VANDA WINTER O SVOJIM UMJETNIČKIM POČECIMA, BALANSIRANJU IZMEĐU KAZALIŠTA, MAJČINSTVA I PRAVILNE
PREHRANE, TE O VRIJEDNOSTI DOMAĆE HRANE I JEDNOSTAVNOSTI ŽIVOTA
Sjećate li se trenutka kada ste shvatili da su gluma i glazba nešto čime se želite baviti cijeli život?
Glazba je bila prva i zahvaljujući njoj došla sam u kazalište. Glazbene predstave kazališta Komedija često otvaraju prostor gostima s glazbene scene pa sam tako i ja isprva u dva navrata izborila šansu za nastup u profesionalnom kazalištu. No, ključan je bio baš angažman u rock-operi „Gubec–beg“. Cijeli taj period pamtim po osjećaju jasnoće u kojoj je sve samo sjelo na svoje mjesto. Nisam, dakako, mogla unaprijed znati hoću li se zaista i uspjeti dugoročno ostvariti u kazalištu, ali recimo da je to bio moment u kojem sam konačno vidjela samu sebe i mislim da bi mi ta spoznaja ostala zauvijek kao neka vrsta istine o meni i da sam se u konačnici u životu bavila nečim sasvim drugim.
Rekli biste da su gluma i glazba dvije strane iste Vaše strasti - ili ih doživljavate potpuno različito?
Mislim da ću biti najtočnija kažem li da se isprepliću i nadopunjuju. Jednako kao gluma i kazalište, i glazba služi da se pripovijeda.
Koliko Vam iskustvo s pozornice pomaže kad stanete pred mikrofon, ali i obrnuto - prenosi li se energija iz glazbe u glumu?
Pa i gluma se na svoj način sastoji od intonacije i ritma, a kazališni tekst može se isto tako doživjeti kao svojevrsna partitura. Kazališna i uopće glumačka naobrazba u principu usade jednu vrstu stava pa i ukusa kad je riječ o komunikaciji s publikom i to je nešto što me vjerojatno prati i onda kad kao pjevačica samo stanem pred mikrofon.
Postoji li neka uloga koja Vas je osobno dotaknula ili promijenila način na koji gledate svijet?
Vjerojatno svaka to napravi na neki svoj način. Riječ je o tome da te igranje sudbina i karaktera različitih od tebe po prirodi stvari tjera na promjenu per-
spektive. Neusporedivo veći uspjeh mi je ako moja uloga dotakne ili promijeni svijet onome u publici.
U mjuziklima poput “Ljepotice i zvijeri” traži se i gluma i vokalna snaga - kako se pripremate za takve zahtjevne projekte?
Svaki projekt ima svoj proces, ali se sigurnost prvenstveno stječe kroz probe. Uz to sam toliko dugo i intenzivno u ovoj vrsti kazališta, da sam već podosta “istrenirana” u vrsti potrebne koncentracije. Osim fizičke kondicije koja evidentno mora biti prisutna, iskustvo može učiniti veliku razliku, jer daje jasniji pregled pomoću kojeg možemo efikasnije rasporediti svoju energiju i fokus. Ali opet, nije ni svaki mjuzikl isti. “Jadnici”, primjerice, nisu ni izbliza isto što i “Six”, svaki naslov može biti itekakav izazov za sebe. Zato u svakoj prilici treba i dalje raditi na sebi, nastaviti stavljati pred sebe nove zadatke i shvatiti to kao neki način života. Znatiželjna sam i disciplinirana po prirodi pa mi na sreću to ne pada teško.
Kako biste opisali svoj glazbeni stil danas? Je li se mijenjao s vremenom, zajedno s Vama?
Iako ću uvijek reći da je glazba koju pjevam pop, teme kojima se bavim u glazbi, ekspresija kojom se služim moraju ići u korak s mojim iskustvima i odgovarati mojem sazrijevanju. Na pomolu je izlazak albuma u izdanju Dallas Recordsa i veselim se podijeliti ga s publikom!
Svestrana umjetnica otkriva kako pronalazi ravnotežu između scene, obitelji i pravilne prehrane - zašto joj domaći okusi ostaju najdraži.
Koliko Vam pravilna prehrana pomaže u održavanju energije i fokusa u poslu koji često traži maksimum i od tijela i od glasa?
Mislim da u osnovi jedem zdravo i raznoliko, a kad puno radim i/ili nastupam paše mi jesti malo i lagano. Na pozornicu ću radije izaći i praznog želuca nego prepunog pa vodim računa da ono što u sebe uspijem unijeti zaista ima nutritivnu vrijednost.
Kako izgleda Vaš tipičan dan kad je riječ o prehrani - imate li ritual jutarnjeg doručka u miru ili Vam dan počinje užurbano?
JOGURT I KEFIR SMATRAM ODLIČNIM RJEŠENJEM ZA DORUČAK, MEĐUOBROK PA
I VEČERU, OVISNO S ČIME IH KOMBINIRAM
Prije nego što sam postala mama, doručak je bio obrok u kojem sam najviše uživala. Kad je došao moj sin, njegov mi je doručak postao prioritet, a ja sam postala sretna i s kavom koja bi se katkad skroz ohladila. Tursku kavu obvezno kuham i danas čim se probudim i pijuckam ju bez šećera, samo s malo mlijeka, u hodu dok se spremamo za školu i posao.
Imate li neki mali, tajni recept ili namirnicu bez koje jednostavno ne možete započeti dan? U kolikoj su mjeri mliječni proizvodi dio Vašeg doručka ili prehrane općenito?
Dakle, osim kave koju volim popiti s mlijekom, mliječni proizvodi čine veliki dio moje prehrane. Kažu da za pjevače nisu idealni, ali jogurt i kefir smatram odličnim rješenjem za doručak, međuobrok pa i večeru, ovisno s čime ih kombiniram. Sireve isto tako jako volim i dosta kuham s njima. Koristim i vrhnje i maslac. Mlijeko samo po sebi rijetko pijem, ali uvijek obvezno imam barem litru punomasnog u frižideru, jer u njemu kuham griz za dijete, s mlijekom radim palačinke ili ga koristim za krem juhu i bešamel.
U užurbanom rasporedu snimanja i nastupa - kako uspijevate zadržati ravnotežu između pravilne prehrane i brzog tempa života?
Kod nas se doma ne “nakuhava”. Mala smo obitelj i tijekom cijelog dana rasprodani smo po poslovnim, školskim i izvanškolskim aktivnostima. Stan nam je često samo postaja, ali evouspijevamo se prehraniti bez dostave hrane! Svaki dan nastojim skuhati jednostavan, ali hranjiv obrok. Najčešće to budu povrtna variva, rižota, polpete i tjestenine, a uz čvršća jela obvezno kombiniram i velike salate od raznoga svježeg povrća. Volim ispeći svoj kruh od pira i kiflice.
Meso doziram. Nedjeljni ručak kod mojih zato ga uvijek uključuje, katkad to bude i divljač, dok na ribu, hobotnicu i puževe idemo k svekru i svekrvi.
Ono što sam jela kao dijete i dalje je moj pojam za hranu
Vaše djetinjstvo u Buševcu sigurno je bilo ispunjeno domaćim okusima - koliko su Vam ti okusi i danas važni?
Vrhunske restorane i Michelinove zvjezdice poštujem, ali nikada mi neće pružiti užitak kao hrana uz koju dolazi majčina ljubav. Nigdje, naime, pa ni za svojim vlastitim stolom, ne jedem tako opušteno i s takvim tekom kao kad se vratim u roditeljski dom. Tamo se kuha na svinjskoj masti koju smo, dok je deda bio u snazi, imali domaću.
On je ujedno za nas uzgajao i najbolju piletinu. Čvarke kakve je on kuhao i stiskao danas ne mogu nigdje kupiti, kao ni njegov pekmez od domaćih šljiva bistrica ili kuhani paradajz. Dok sam bila jako mala, neki su u selu još imali kravu pa smo lako nabavljali svježe mlijeko koje smo sami prokuhavali, kao i domaći sir, a o okusu žganaca s domaćim vrhnjem i maslom da i ne govorim! Blizina polja i šume također je u tom smislu prednost pa su mi se stručci šumskih jagoda zauvijek urezali u pamćenje, a vrganja se u sezoni i danas najedem do mile volje.
Kad birate namirnice, posežete li radije za domaćim proizvodima i koliko Vam znači podržavati hrvatske proizvođače hrane?
Mogu li birati, uvijek ću radije kupiti domaći proizvod i hranu proizvedenu kod nas. Meso, primjerice, kupujem isključivo kod domaćih uzgajivača. Med uzimamo od nama poznatog pčelara.
UREDAN ŽIVOT BEZ SVIH ONIH POZNATIH NEZDRAVIH NAVIKA DUGOROČNO
JE NAJBOLJA INVESTICIJA
Tematski broj časopisa posvetili smo zdravlju i prehrani žena. Koje po Vama navike najviše pridonose dugoročnom zdravlju?
Raznolika prehrana i kuhani obroci, svježe voće i povrće, dostatan unos tekućine, a po potrebi i ciljano dodaci. Kretanje i fizička aktivnost također su iznimno važan faktor u zdravlju cjelokupnog organizma. I jedna načelna umjerenost u svemu. Ništa nije garancija, ali mislim da je uredan život bez svih onih poznatih nezdravih navika dugoročno najbolja investicija.
Koja je Vaša poruka u povodu predstojećih blagdana?
Svi vole uživati u blagdanskoj hrani i iluzorno je reći budite umjereni kad je stol pun hrane gotovo nezaobilazan način na koji se u našem podneblju slavi. Ja obožavam slatko i kolače, primjerice, u tom se periodu izguštam, ali idućih mjesec dana ne padnu mi na pamet! Zato se pouzdajem u balans!
PIŠE: ZrinkaŠmuljić, mag. nutricionizma
Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb
Stigao je prosinac - mjesec druženja, darivanja, ukusne hrane. Mjesec u kojemu nam nekako najviše znače toplina doma i prisutnost najmilijih. Jedva čekamo završiti sa svim školskim i poslovnim obvezama pa se ušuškati u fine mirise koji se šire zrakom, boreći se s hladnoćom koja gricka obraze i toplinom zagrljaja koje nesebično darujemo jedni drugima. Dok djeca s nestrpljenjem iščekuju poklone u čizmicama i ispod bora, roditelje, a najčešće majke, više brine koju hranu pripremiti za blagdanski stol i kako spojiti tradiciju s modernim vremenima.
Prehrambeni odgoj za zdravo dijete
Prehrambeni odgoj djece jedan je od ključnih aspekata njihova zdravog rasta i razvoja. Od najranijih dana života, dijete kroz prehranu ne dobiva samo hranjive tvari potrebne za rast i razvoj, nego i stječe navike koje će oblikovati njegov odnos prema hrani u budućnosti. U tom procesu, uloga majke je iznimno važnaona često predstavlja prvi i najutjecajniji uzor kada je riječ o prehrani i zdravom načinu života. Prvu i posebnu emocionalnu povezanost majka s djetetom stvara tijekom dojenja. Osim što time postavlja temelje sigurnosti i povjerenja, majka uči dijete da je hranjenje pozitivan i ugodan čin povezan s ljubavlju. Tijekom prvih godina života dijete oponaša roditelje. Ako majka pokazuje pozitivan odnos prema zdravoj hrani uživanjem u voću, povrću, pripremi hrane kod kuće te konzumaciji u obiteljskom okruženju, dijete će usvajati takve obrasce ponašanja kao prirodne. S druge strane, ako se u obitelji ne vodi računa o prehrani, često se konzumira brza hrana ili se obroci preskaču, dijete će vjerojatno razviti nezdravije prehrambene navike. Kupovina i priprema
Važnost roditelja u prehrambenom odgoju djece
POTICANJE DJETETA NA SLUŠANJE VLASTITA
OSJEĆAJA GLADI I SITOSTI KONZUMACIJOM
RAZNOVRSNE HRANE U UMJERENIM KOLIČINAMA
POMAŽE MU RAZVITI POZITIVAN I URAVNOTEŽEN
ODNOS PREMA PREHRANI
hrane u obiteljskom okruženju vrijeme je provedeno u zajedničkom druženju koje ima i edukativnu ulogu. Uz razvijanje kulinarskih vještina prilagođenih djetetovoj dobi i stjecanje zdravih prehrambenih navika, razvija se i svijest o važnosti odgovornog odnosa prema hrani i okolišu.
Važno je voditi računa da hranu ne treba smatrati sredstvom nagrade ili utjehe, jer se time razvija negativna emocionalna veza s hranom. Poticanje djeteta na slušanje vlastita osjećaja gladi i sitosti konzumacijom raznovrsne hrane u umjerenim količinama pomaže mu razviti pozitivan i uravnotežen odnos prema prehrani.
U čizmici i zdravi mliječni proizvodi!
U ovo blagdansko vrijeme, kada će brojni roditelji razmišljati o darovima za svoju djecu, možemo razmisliti i o životnim vrijednostima koje im poklanjamo. U stara vremena djeca su u čizmicama i ispod bora nalazila darove koji su se mogli pronaći ili napraviti kod kuće, poput oraha, jabuka, ili domaćih keksića. Poanta darova i nije u njihovoj skupoći ili brojnosti. Ono što stvara radost u djetetovu srcu svakako je iščekivanje, trud oko čišćenja čizmica i kićenja bora, te dar kao nagrada za sva dobra djela učinjena tijekom godine.
U današnja, moderna vremena, orasi i jabuke zamijenjeni su igračkama, grickalicama, slatkišima i sokovima. Poražavajuće brojke o stopi pretilosti među djecom te spoznaje o ulozi roditelja u oblikovanju prehrambenih navika potiču na razmišljanje o zdravijim izborima za djecu koja bi im se svejedno mogla svidjeti i razveseliti ih. Tako bi se uz omiljenu igračku u čizmici ili pod borom mogao pronaći i recept za pripremu nekoga jednostavnog jela ili kolačića, uz čokoladu bi se mogle pronaći i jabuka ili naranča, a mjesto slanih grickalica mogli bi zamijeniti orasi, lješnjaci i bademi. Umjesto sokova koji su značajan izvor šećera, bojila i aditiva, zašto ne ubaciti u čizmicu i mliječne proizvode kao izvor brojnih hranjivih tvari važnih za optimalan rast i razvoj djece?
U današnje vrijeme, više nego ikad, trebali bismo sreću pronalaziti vraćajući se upravo iskonskome - boravku u prirodi, provođenju vremena u razgovoru ili igri s najbližima, pripremi hrane
U
OVO BLAGDANSKO VRIJEME, KADA ĆE BROJNI RODITELJI RAZMIŠLJATI O DAROVIMA ZA SVOJU DJECU, MOŽEMO RAZMISLITI I O
ŽIVOTNIM VRIJEDNOSTIMA
KOJE IM POKLANJAMO
u svom domu i obiteljskom okruženju, odlasku na tržnice i smišljajući nova zanimljiva jela. Uključujući djecu u sve te aktivnosti učimo ih ispravnim navikama za cijeli život, kao što su nas učili naši roditelj, bake i djedovi, a njih njihovi. Zdrave životne navike potrebno je graditi kroz vrijeme, a svi smo svjesni da nije potrebno tako puno vremena, novca niti znanja da bi one postale naša svakodnevica.
Biraj najbolje - kupuj domaće
HAPIH-OV ZNAK MLIJEKO HRVATSKIH
FARMI - ZNAK POVJERENJA I DOMAĆE
KVALITETE
Kad posegnemo za bocom mlijeka ili čašom jogurta, rijetko razmišljamo o tome odakle oni potječu. No, današnji potrošači sve više žele znati podrijetlo hrane koju konzumiraju - žele sigurnost, povjerenje i kvalitetu. Posljednje izvješće Eurobarometra, istraživanja percepcije europskih građana o sigurnosti hrane koje provodi Europska komisija na inicijativu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), potvrđuje kako je hrvatskim građanima, za razliku od prosječnih Europljana, podrijetlo hrane važnije od okusa i, uz cijenu i sigurnost, nalazi se u tri najvažnija čimbenika prilikom donošenja odluke o kupnji. Da bismo im ovu odluku olakšali, kao pouzdan putokaz do domaćeg proizvoda uveden je znak Mlijeko hrvatskih farmi, ističe Hrvoje Hefer, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i pojašjava kako znak jamči da je mlijeko proizvedeno isključivo na hrvatskim farmama, od krava naših vrijednih poljoprivrednih proizvođača. “Ovaj znak potrošačima pruža sigurnost da kupuju mlijeko i mliječne proizvode proizvedene od mlijeka s hrvatskih farmi, a istovremeno pomaže u očuvanju hrvatske proizvodnje mlijeka”, poručuje ravnatelj Hefer.
Mlijeko hrvatskih farmi jedan je od znakova sustava označavanja Hrana s hrvatskih farmi i polja koji na nacionalnoj razini provodi HAPIH.
Znak koji čuva domaću proizvodnju
Znak Mlijeko hrvatskih farmi uveden je kao neobvezan, ali vrlo važan sustav označavanja koji omogućuje da se na
tržištu jasno prepoznaju proizvodi domaćeg podrijetla.
Potrošači tako mogu na policama trgovina jednostavno uočiti proizvode koji su proizvedeni od sirovina s hrvatskih farmi te svojom odlukom o odabiru izravno poduprijeti domaće poljoprivrednike i prerađivače mlijeka. Kupnjom proizvoda s ovim znakom, naime, pomažemo očuvati ruralna područja, radna mjesta i tradiciju stočarske proizvodnje.
Svaka litra domaćeg mlijeka tako postaje više od proizvoda - postaje doprinos održivoj budućnosti hrvatske poljoprivrede.
Kvaliteta potvrđena laboratorijem i kupcima
Znak Mlijeko hrvatskih farmi nije samo potvrda da mlijeko dolazi iz naših krajeva - ona je i jamstvo njegove kvalitete.
Svaka kap domaćeg mlijeka prolazi kroz pažljivu kontrolu u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka HAPIH-a, koji je akreditiran prema međunarodnom standardu HRN EN ISO/IEC 17025.
U ovom laboratoriju u Križevcima godišnje se analizira oko 100.000 uzoraka sirovoga kravljeg mlijeka naših vrijednih proizvođača, a rezultati analiza pokazuju da je više od 96% hrvatskog mlijeka I. razreda kvalitete.
Hrvoje Hefer, mag.ing.bil., ravnatelj HAPIH-a
Kada odaberete proizvod sa znakom Mlijeko hrvatskih farmi, dakle, birate domaće, provjereno i kvalitetno mlijeko s naših farmi. No, na kraju, kupci su najbolji ocjenjivači. Njihovo povjerenje, vjernost i ponovna kupnja proizvoda s ovim znakom najbolji su dokaz da su prepoznali razliku u kvaliteti i domaćem podrijetlu.
Zašto birati proizvode s ovim znakom?
Kada kupujemo proizvode označene znakom Mlijeko hrvatskih farmi, biramo:
• domaće podrijetlo - mlijeko proizvedeno isključivo u Hrvatskoj
• provjerenu kvalitetu - redovito laboratorijski kontroliranu
• održivost - kraći lanci opskrbe i manji ekološki otisak
• podršku zajednici - pomoć našim poljoprivrednicima i ruralnim područjima
• povjerenje kupaca - jer upravo potrošači potvrđuju vrijednost ovog znaka svakim novim izborom.
Znak koji se prepoznaje i kojem se vjeruje
Na policama trgovina lako ćete prepoznati znak Mlijeko hrvatskih farmi - jednostavan simbol koji nosi veliko značenje. On predstavlja povjerenje, domaću kvalitetu i odgovornost prema zajednici. “Mlijeko hrvatskih farmi nije samo natpis na ambalaži - to je priča o domaćem trudu, ljubavi prema zemlji i predanosti kvaliteti”, poručuje Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a.
Stoga, biraj domaće. Biraj kvalitetu. Biraj Mlijeko hrvatskih farmi.
Svjetski dan školskog mlijeka na farmi mliječnih krava
NA FARMI MLADOG PROIZVOĐAČA MLIJEKA
RAFAELA HUBAKA OBILJEŽEN SVJETSKI DAN
ŠKOLSKOG MLIJEKA
PIŠE:
Zoran Bašić Hrvatskamljekarskaudruga
Uorganizaciji Hrvatske mljekarske udruge, a u suradnji sa Zagrebačkom županijom, 24. rujna 2025. godine obilježen je Svjetski dan školskog mlijeka, i to na farmi mliječnih krava obitelji Hubak u Okešincu kraj Križa. Manifestaciji su se pridružili učenici i učiteljice Osnovne škole Milke Trnine iz Križa, koji su simboličnom zdravicom - čašom mlijeka - poslali snažnu poruku o važnosti pravilne prehrane djece i svakodnevnoj konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda. Svjetski dan školskog mlijeka, koji se globalno obilježava svake posljednje srijede u rujnu, inicirala je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) još 2000. godine. Cilj ove manifestacije, koja se održava u brojnim zemljama diljem svijeta, jest istaknuti nutritivnu vrijednost mlijeka te potaknuti njegovu veću potrošnju u školama. U vremenu kada brza i neuravnotežena prehrana postaje sve prisutnija, mlijeko i mliječni proizvodi nude prirodnu, kvalitetnu i lako dostupnu opciju koja može pridonijeti prevenciji pretilosti, posebno među djecom školske dobi. Ujedno, pravilna prehrana, uključujući redovitu konzumaciju mlijeka, pozitivno utječe na koncentraciju, energiju i opće stanje organizma – sve što je djeci potrebno za uspješno praćenje školskih obveza, sport i igru.
“Mlijeko je najsavršenija hrana”
Predsjednik Hrvatske mljekarske udruge doc. dr. sc. Zdravko Barać istaknuo je kako je cilj ove manifestacije podići svijest javnosti o važnosti uključivanja mlijeka u svakodnevnu prehranu, osobito kod djece i mladih: “Mlijeko je jedna od najsavršenijih prirodnih namirnica. Ovom manifestacijom želimo poslati jasnu poruku koliko je važno konzumirati
mlijeko kroz sve životne faze, ali osobito u djetinjstvu i mladosti. Također, potičemo potrošače da pri kupnji prednost daju domaćim, hrvatskim mliječnim proizvodima, čime podržavaju i domaće proizvođače.”
Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je kako županija sustavno podupire razvoj ekološke poljoprivrede i promiče zdrave prehrambene navike među djecom i mladima. Izrazio je zadovoljstvo što su
učenici imali priliku učiti o uzgoju krava i proizvodnji mlijeka iz prve ruke - upravo na jednoj od najvećih farmi mliječnih krava u županiji.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je važnost edukativnih manifestacija koje promiču pravilnu prehranu te podršku ministarstva Hrvatskoj mljekarskoj udruzi: “Pozdravljamo inicijative koje educiraju djecu od najranije dobi o nutritivnoj vrijednosti mlijeka. Ohrabruje nas i sve veći interes mladih za bavljenje poljoprivredom, čemu svjedoči i primjer najuzornijega mladog proizvođača mlijeka Rafaela Hubaka.”
Djeca vole mlijeko!
Djeca iz OŠ Milke Trnine dan su provela u veselju, pjesmi i plesu, a kroz prigodni program vodila ih je Jasna Doležal, ravnateljica zagrebačkog dječjeg vrtića Sunčana i dugogodišnja promotorica pravilne prehrane među predškolskom
djecom. U obilježavanju su sudjelovali i predstavnici mljekarske industrije, uključujući Dukat, Vindiju i Belje, koji su mališanima darovali ukusne mliječne delicije.
Rafael Hubak - primjer moderne mliječne proizvodnje
Mladi poljoprivrednik Rafael Hubak predstavlja treću generaciju obitelji koja se bavi proizvodnjom mlijeka, čiji su temelji postavljeni još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Rafael i njegova supruga Eleonora, zajedno s roditeljima Vesnom i Ivanom te kćerima Vitom i Ivom, danas upravljaju modernom farmom sa 120 simentalskih mliječnih krava, s godišnjom proizvodnjom većom od milijun kilograma mlijeka.
Zahvaljujući predanom radu, inovacijama i održavanju visoke kvalitete proizvodnje, Rafael Hubak je 2024. godine proglašen najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka u Hrvatskoj.
ABC svježi krem sir proglašen “Proizvodom godine”
NA OVOGODIŠNJOJ
DODJELI NAGRADA “ZLATNA KOŠARICA”, ABC SVJEŽI KREM
SIR OSVOJIO JE NAGRADU “PROIZVOD GODINE”, ČIME
JE JOŠ JEDNOM POTVRDIO
STATUS OMILJENOGA
DOMAĆEG PROIZVODA
MEĐU POTROŠAČIMA SVIH
GENERACIJA
Nagrada “Proizvod godine” posebno je priznanje za uspješno proveden projekt redizajna ambalaže i osvježenja vizualnog identiteta ABC brenda, koji je lansiran tijekom 2024. godine. Novi dizajn donio je moderniji izgled, veću prepoznatljivost na polici te snažniju emocionalnu povezanost s potrošačima. Dobro poznati okus ABC svježeg krem sira, koji nastaje isključivo od mlijeka s vlastitih domaćih farmi, u kombinaciji s novim dizajnom potvrdio je zadovoljstvo potrošača i donio rast svih ključnih pokazatelja snage brenda - od svijesti i preferencije do lojalnosti i korištenja proizvoda.
Redizajn ABC brenda nije bio samo estetska promjena, već je i promišljena strateška odluka koja odgovara na potrebe modernih potrošača i trendove u maloprodaji. Rast zadovoljstva potrošača i tržišnih rezultata jasno potvrđuje uspjeh implementirane strategije i sna-
gu ABC brenda, koji je u 2024. postao snažniji nego ikad.
“Izuzetno smo ponosni što je stručni žiri prepoznao naš trud i strateški pristup razvoju ABC brenda. Ova nagrada potvrda je da smo napravili veliki korak u smjeru modernizacije i jačanja emocionalne povezanosti s našim potrošačima. Redizajn ABC ambalaže nije bio samo
promjena izgleda, već i stvaranje novog doživljaja koji odražava povjerenje, kvalitetu i tradiciju. Posebno zahvaljujemo našim potrošačima na dugogodišnjem povjerenju i podršci, jer su upravo oni inspiracija za sve što radimo”, istaknuli su na dodjeli nagrade članovi prodajno-marketinškog tima Belja Jasenka Bukvić Špika i Pero Kovač.
Stiže novo zimsko pakiranje ABC svježeg krem sira!
Novo limitirano zimsko pakiranje ABC svježeg krem sira krije četiri odabrana okusa: classic, tartufi, vlasac i šunka, svaki u pakiranju od 100 grama. Od obiteljskog doručka do najfinijih jela i slastica, ABC svježi krem sir unijet će raznolikost okusa u sve zimske trenutke. Od jela na blagdanskom stolu do omiljenih zimskih recepata, ABC sir donosi punoću okusa u kojoj uživaju sve generacije.
Okusi sira na blagdanskom
PIŠE: MilnaIzv.prof.dr.sc. Tudor Kalit
SveučilišteuZagrebu Agronomskifakultet
Sir je jedna od najstarijih i najcjenjenijih namirnica na svijetu. Još su ga u antičkoj Grčkoj smatrali hranom bogova, a danas zauzima važno mjesto u gastronomiji i svakodnevnoj prehrani. S prehrambenog aspekta, sir je koncentrirani izvor proteina, mliječne masti, kalcija, fosfora, cinka te vitamina A, D i B skupine. Zbog toga predstavlja vrijedan dodatak uravnoteženoj prehrani. U svijetu postoje brojni sirevi koji se razlikuju po vrsti mlijeka i načinu proizvodnje pa prema tome i po izgledu, boji, teksturi, okusu, mirisu i aromi. Upravo ta raznolikost omogućuje da se sir može poslužiti u gotovo svakoj fazi obroka - kao ukusno predjelo, sastavni dio glavnog jela ili profinjeni desert koji zaokružuje gastronomski doživljaj.
Sirevi kao blagdansko predjelo puno okusa i hranjivih tvari
Blagdanski objed možete započeti raskošnim predjelom od lepeze sireva raznolikih boja i okusa: od camemberta s nježno bijelom, mekom koricom, preko roqueforta prošaranog smaragdnozelenim žilama, do zlatnožutog paškog sira ili parmezana intenzivne arome. U raznolikost se mogu uklopiti i crveni stožac pikantne prgice, voćasti ementaler sa sjajnim sirnim očima ili škripavac nježnoga, mliječnog okusa. Osim što pruža gastronomski užitak, ovakvo predjelo donosi i bogatstvo hranjivih tvari. Sirevi s plemenitom plijesni, poput roqueforta ili camemberta, kao i meki škripavac, sadržavaju u prosjeku oko 20 g visokokvalitetnih proteina na
- hranjivi užitak od prvog zalogaja do deserta
S PREHRAMBENOG ASPEKTA, SIR JE
KONCENTRIRANI IZVOR PROTEINA, MLIJEČNE
MASTI, KALCIJA,
FOSFORA,
CINKA TE VITAMINA A, D I B SKUPINE
BLAGDANSKI OBJED MOŽETE
ZAPOČETI RASKOŠNIM
PREDJELOM OD LEPEZE
SIREVA RAZNOLIKIH BOJA
I OKUSA: OD CAMEMBERTA
S NJEŽNO BIJELOM, MEKOM KORICOM, PREKO
ROQUEFORTA PROŠARANOG
SMARAGDNOZELENIM
ŽILAMA, DO ZLATNOŽUTOG
PAŠKOG SIRA ILI PARMEZANA
INTENZIVNE AROME
100 g proizvoda. Polutvrdi sirevi poput prgice, ementalera ili goude nutritivno su bogatiji te osiguravaju 24-28 g proteina u 100 g sira. Najkoncentriraniji izvor proteina su tvrdi sirevi ribanac, parmezan i paški sir koji sadržavaju 30-35 g proteina u 100 g, što ih čini dragocjenim izvorom esencijalnih aminokiselina. Osim proteinima, sirevi kao dio predjela obogaćuju prehranu mineralnim tvarima poput kalcija, fosfora i magnezija. Parmezan i paški sir sadržavaju impresivnih 1000-1200 mg kalcija na 100 g. Dovoljno je da samo 50 g ovih sireva pokrije oko 50% dnevnih potreba odrasle osobe za kalcijem. Ementaler sadržava oko 567 mg fosfora, a parmezan čak 694 mg, što pridonosi zdravlju
blagdanskom stolu
OSIM PROTEINIMA, SIREVI KAO DIO PREDJELA OBOGAĆUJU PREHRANU MINERALNIM TVARIMA POPUT KALCIJA, FOSFORA I MAGNEZIJA
kostiju i zubi u kombinaciji s kalcijem. Parmezan i paški sir također su dobar izvor magnezija (40-60 mg/100 g), koji podupire pravilnu funkciju mišića i živčanog sustava.
Od svježeg do
topljenog - sirevi koji osvajaju glavno jelo
Vjerujemo da je asocijacija na pojam svježeg sira svima vrlo slična - osvježavajući miris, mliječno-kiselkast okus te nježna, mekana konzistencija. Upravo zbog tih svojstava svježi sir idealan je sastojak za pripremu raznih složenaca, lazanja, pita ili pogača, koje se često nalaze na blagdanskom stolu kao dio glavnog jela. Osim što obogaćuje jela kremastom teksturom, svježi sir odličan je izvor proteina te sadržava znatno manje masti i soli u usporedbi s polutvrdim i tvrdim sirevima.
Zanimljiv je primjer sira koji se često poslužuje kao glavno jelo raclette sir
- tradicionalni švicarski specijalitet poznat po bogatom, kremastom okusu i savršenoj topljivosti. U svom izvornom obliku, raclette se poslužuje tako da se otopljeni sir prelije preko kuhanog povrća poput krumpira, mrkve, graška ili kukuruza, uz dodatak suhomesnatih proizvoda i luka. Jelo se obično priprema na posebnom raclette grillu, što omogućuje da svaki gost sam otapa sir i kombinira sastojke prema vlastitu ukusu.
Skuta kao nutritivno vrijedan desert
Iako se sirna plata može poslužiti i kao desert, a ne samo kao predjelo, jedan se sir posebno ističe kao desertni sir - skuta. Riječ je o siru dobivenom iz sirutke, nusproizvoda sirarstva. Najveću nutritivnu vrijednost skuti daju proteini sirutke, koji se odlikuju visokom biološkom vrijednošću zahvaljujući bogatom udjelu esencijalnih aminokiselina. Osim toga,
PREPORUKE ZA POSLUŽIVANJE
SIREVA
• Količina: 25-50 g po osobi kao predjelo, 50-75 g kao desert.
• Raspored: Sireve složiti od onih blagih aroma prema intenzivnijima u smjeru kazaljke na satu.
• Broj posluženih sireva na plati: Do pet vrsta za predjelo, do devet vrsta za desert.
• Temperatura: Izvaditi iz hladnjaka 30-60 minuta prije posluživanja.
• Dodaci: Med, marmelade i blagi džemovi uz desertne sireve.
• Piće: Bijela vina uz blage, crna vina uz pikantne sireve.
ovi proteini imaju i pozitivne učinke na zdravlje - pokazuju antikancerogeno i antimikrobno djelovanje, pomažu u smanjenju povišenoga krvnog tlaka i kolesterola, te potiču osjećaj sitosti. Zbog svog blago slatkastog okusa i mekane, nježne teksture, skuta je izvrsna za desertna jela. Može se poslužiti prelivena medom, jako se lijepo može sljubiti s marmeladom od bobičastog voća ili smokava, ili iskoristiti kao punjenje za palačinke i druge slastice. Na taj način spaja nutritivnu vrijednost s okusnim užitkom, čineći savršen završetak svakog obroka.
IAKO
SE SIRNA PLATA MOŽE POSLUŽITI I KAO DESERT, A NE
SAMO KAO PREDJELO, JEDAN SE SIR POSEBNO ISTIČE KAO
DESERTNI SIR - SKUTA
GINGERBREAD LOAF - ŠTRUCA S OKUSOM MEDENJAKA
SASTOJCI
Za kolač
• 300 g glatkog brašna
• 2 žličice praška za pecivo
• prostohvat soli
• 1 žlica cimeta u prahu
• 1/2 žličice kardamoma u prahu
• 1 žličica đumbira u prahu
• prstohvat papra
• 3 jaja
• 200 g smeđeg šećera
• 2 žlice meda
• 180 ml ulja
• 200 g Brzo & Fino kiselog vrhnja
Za glazuru
• 250 g President krem sira
• 200 g Brzo & Fino vrhnja za šlag
• 2 žlice šećera u prahu
• 1 žličica ekstrakta vanilije
Za ukrašavanje
• po želji sjeckani orasi
• po želji cvjetni prah
PRIPREMA
Za kolač
• U zdjeli pomiješajte brašno, prašak za pecivo, sol, cimet, đumbir, kardamom i malo papra.
• U zdjeli za miksanje pomiješajte jaja, smeđi šećer i med pa miksajte dok se ne zapjeni i udvostruči volumen.
Riječ je o jednostavnom kolaču, ali zahvaljujući mirisnim začinima može biti zvijezda blagdanskog stola. Za potpuni dojam premazali smo ga kremastom glazurom od sira.
• Sada u tankom mlazu dolijevajte ulje neprestano miješajući.
• Kad dodate ulje, naizmjence u smjesu umiješajte brašno i kiselo vrhnje pa sve dobro izradite mikserom nakon svakog dodavanja.
• Kad se sastojci povežu u homogenu smjesu, prestanite miksati.
• Pravokutni kalup za kruh obložite papirom za pečenje pa u njega prebacite smjesu.
• Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva oko 60 minuta ili dok ne položi test čačkalicom.
• Pečeni kolač izvadite iz pećnice i prebacite na rešetku da se ohladi.
Za glazuru
• U zdjeli pomiješajte President krem sir, vrhnje za šlag, šećer u prahu i ekstrakt vanilije.
• Izradite sve mikserom u gustu kremu.
• Kremom premažite ohlađenu štrucu. Po želji posipajte sjeckanim orasima, cvjetnim prahom i poslužite.
BLAGDANSKA JUHA OD CIKLE I HRENA
SASTOJCI
• 600 g oguljene kuhane cikle
• 2 žlice maslaca ‘z bregov
• 1 veća glavica luka
• 2 češnja češnjaka
• mljeveni kim (vrh žličice)
• 1 l povrtnog temeljca
• 1 žlica škrobnog brašna
• 200 ml vrhnja za kuhanje ‘z bregov
• 1-2 žlice ribanog hrena
• sol, mljeveni papar
PRIPREMA
Ciklu narežite na kockice. Luk sitno nasjeckajte i popržite na maslacu da postane staklast. Dodajte zdrobljeni češnjak, kim i ciklu pa kratko popržite. Zalijte povrtnim temeljcem i kuhajte na laganoj vatri oko 20 minuta. Sve zajedno smiksajte štapnim mikserom da dobijete kremastu juhu bez komadića. Pomiješajte vrhnje za kuhanje s hrenom i škrobnim brašnom pa miješajući ulijte u juhu. Kuhajte još nekoliko minuta i po potrebi posolite i popaprite.
RIŽOTO S BAKALAROM I RIBANIM SIROM
• 350 g riže
SASTOJCI
• 400 g svježeg bakalara
• 1 manja glavica luka (oko 100 g)
• 100 g komorača narezanog na tanke rezance
• 100 ml bijelog vina
• 2 češnja češnjaka
• 80 g maslaca ‘z bregov
• 80 g (2 vrećice) ekstra tvrdog ribanog sira Bovidur
• oko 1 l povrtne ili riblje juhe
• maslinovo ulje
• sol, papar
• malo lišća komorača ili kopra
PRIPREMA
Na maslinovu ulju popržite usitnjeni luk i češnjak. Zatim dodajte rižu pa još kratko propržite stalno miješajući. Podlijte vinom i miješajte dok alkohol iz vina sasvim ne ispari. Dodajte natrgani bakalar i nastavite kuhati dok ne omekša uz povremeno podlijevanje temeljcem. Pri kraju kuhanja začinite po potrebi solju i paprom. Maknite rižoto s vatre i umiješajte maslac te 2/3 ribanog sira. Poslužite odmah, a prije toga pokapajte s malo maslinova ulja i posipajte sjeckanim listovima komorača i ribanim sirom.
ZA 4 OSOBE
ZA 4-6 OSOBA
MLIJEČNI GASTRONOMSKI KUTAK IZ BELJA
TORTA BOŽIĆNO SELO
SASTOJCI
Biskvit
• 300 g glatkog brašna
• 12 g praška za pecivo (jedna vrećica)
• prstohvat soli
• 1,5 žličica začina za medenjake
• 180 g maslaca sobne temperature
• 3 jaja L veličine
• 180 g svijetlosmeđeg šećera
• 50 ml ulja
• 3 žlice meda
• 170 ml mlijeka
Krema
• 500 g ABC sirnog namaza
• 200 g kondenziranog mlijeka
• 200 ml vrhnja za šlag
• 150 g bijele čokolade, otopljene
Biskvit
• Pećnicu ugrijte na 180 stupnjeva i pripremite dva okrugla kalupa promjera 18–20 cm. Dno obložite papirom za pečenje, a rubove namastite.
• Maslac i šećer izradite mikserom. Dodajte im jaje po jaje miksajući između svakog dodavanja.
• Dodajte med, brašno, prašak za pecivo te začine za medenjake. Kratko izradite.
• Dodajte mlijeko pa sjedinite mikserom na najlaganijoj brzini. Smjesu ravnomjerno rasporedite u pripremljene kalupe.
• Pecite 30-ak minuta, odnosno dok vam čačkalica zabodena u sredinu ne izađe suha.
• Ostavite u kalupu 10-ak minuta pa potpuno ohladite na rešetki.
Krema
• U posudu stavite sirni namaz sobne temperature i kondenzirano
Zimsko doba i blagdani idealni su za pripremu slastica. Torta s biskvitom od medenjaka, krema od sirnog namaza i medenjak kućice vašu će tortu pretvoriti u pravu blagdansku čaroliju.
PRIPREMA
mlijeko te kratko izradite. Sada dodajte vrhnje za šlag (hladno) te miksajte dok se krema ne stisne. Na kraju umiješajte rastopljenu bijelu čokoladu.
• Kremu prebacite u slastičarsku vrećicu i spremite u hladnjak do korištenja.
Za medenjake
• Mikserom izradite maslac i šećer, dodajte jaje i med pa sjedinite smjesu.
• Sada umiješajte brašno, začine za medenjake i sodu bikarbonu.
• Zamijesite tijesto pa ga omotajte prozirnom folijom i spremite u hladnjak 30 minuta.
• Ohlađeno tijesto razvaljajte na papiru za pečenje. Od papira napravite oblik kućica pa ih postavite na tijesto. Nožem izrežite oblike, prebacite na kalup obložen papirom za pečenje pa pecite oko 7 minuta na 180 stupnjeva. Od ostatka
Za medenjak kućice
• 150 g maslaca sobne temperature
• 150 g svijetlosmeđeg šećera
• 1 jaje
• 115 g meda
• 2 žličice začina za medenjake
• 400 g glatkog brašna
• 1 žličica sode bikarbone
Royal icing
• 1 bjelanjak
• 170 g šećera u prahu
• Nekoliko kapi limunovog soka
Dodatno
• Kokosovo brašno za posipanje
tijesta napravite male boriće ili po želji.
• Ohlađene ukrasite royal icing glazurom.
• Za glazuru mikserom izradite bjelanjak dok se ne zapjeni. Dodajte šećer u prahu i limunov sok pa mikserom sve povežite u kompaktnu smjesu.
• Glazuru prebacite u vrećicu s malim otvorom pa ukrasite kućice.
Slaganje torte
• Na pladanj postavite prvi biskvit, na njega stavite kremu te poklopite drugim biskvitom.
• Premažite tortu preostalom kremom pa posložite kućice. Vrh pospite kokosovim brašnom kako biste dobili efekt snijega.
