Issuu

mljekarski list ISSN 0351-9104

MJESEČNIK ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE MLIJEKA

Svibanj 2025. Broj 5

Godište 62

INTERVJU: David Vlajčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede

Optimalni rokovi košnje ključ učinkovitije proizvodnje mlijeka mljekarski list / 5. 2025.

V R H U N S K I K U LT I VA R I U LPOLJOPRIVREDNI JANE REPICE

DYNAMIC BEATRIX CL PRINOS SINGULAR VELIMIR ULJANE REPICE TOM

Nove OS sorte soIzabrano je za unovo spjerukovodstvo šnu proHrvatske izvodnju Impressum INSTITUT mljekarske udruge

OS hibridi OS hibridi za silazu PRINOS SILAŽE za silazu OSIJEK

UREDNIČKI ODBOR: Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, kao novi predsjednik Hrvatske mljekarske Veleučilište u Križevcima udruge, prije svega želim zahvaliti svim Izv. prof. dr. sc. Tina Bobić, članovima naše udruge koji su mi jedFakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek noglasno pružili povjerenje na nedavno Akademik Željko Cvetnić, održanoj Skupštini. Hrvatski veterinarski institut U vremenu koje je pred nama aktivHibrid otporan Izv. prof. dr. sc. Ranko Gantner, no ćemo nastaviti s aktivnostima u cilju Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek ostvarivanja interesa svih dionika mljeProf. dr. sc. Zoran na Grgić,TuYV (Turnip karskog sektora, okupljanjem u članstvo Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet što većeg broja članova koji se posredDr. sc. Zdenko Ivkić, Yellow Virus) no ili neposredno bave unapređenjem Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih Dalibor Janda, dip. ing. agr., proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede Naši su glavni ciljevi kroz koje će se Janja Jozanović, dipl. oec., Croatiastočar Kultiogledati i daljnje aktivnosti Hrvatske Prof. dr. sc. Goran Kiš, vari Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet mljekarske udruge: Beatrix CL,dr. sc. Miljenko Konjačić, Izv. prof. • podizanje stručne razine znanja svojih RLM7 gen Sveučilište članova Dynamic i u Zagrebu Agronomski fakultet Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić, • poticanje kvantitativnog i kvalitativnog Tom ove su tolerantnosti na Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet unapređenja proizvodnje i prerade mligodine Prof.dali dr. sc. Josip Leto, jeka u Republici Hrvatskoj Phomu i druge Sveučilišterezultate u Zagrebu Agronomski fakultet izvanredne • praćenje razvoja suvremenih mljekarProf. dr. sc. Kristina Matković, u svim dijelovima skih tehnologija, organizacije i ekonoznačajnije bolesti Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet mike proizvodnje i prerade mlijeka u Republike Hrvatske i Davor Pašalić, dr. vet. med., zemlji i svijetu spremni suagencija zauzeti poljop- i hranu Hrvatska za poljoprivredu • poticanje potrošnje mlijeka i mliječnih Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Prpić, rivredne površine poljoprivredproizvoda u smislu promicanja zdravlja Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet nih gospodarstava. Imaju visoku i zdravog načina prehrane u Republici Igor Rešetar, Hrvatskoj otpornost na bolesti i prijevremeno Udruga hrvatskih proizvođača mlijeka • razvijanje znanstvene i stručne izdaDanijelakomuški Stručić, dipl.što ing. agr., otvaranje osigurava vačke djelatnosti Hrvatska agencijaprinose za poljoprivredu i hranu stabilne i visoke Visok zrna. potencijal • poticanje članstva na stvaranje i raDoc. dr. sc. Branka Šakić Bobić, Beatrix CL i Dynamic pogodni su za sve uvjete zvijanje objektivnih stručnih mišljeSveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet uroda zrna i ulja i stavova o bitnim znanstvenim, Mr.sc.aDario Zagorec, uzgoja, ističu se otpornošću na Turnipnja Yellow stručnim, tehnološkim i ekonomskim VirusMinistarstvo koji je poljoprivrede sve češće prisutan na proizvodnim

OS HIBRIDI KUKURUZA REZULTATI MAKROPOKUSA 2024.

kg/ha

a Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge 28. veljače 2025. izabrano je novo rukovodstvo Udruge. Za novog predsjednika HMU-a izabran je doc. dr. sc. Zdravko Barać, dugogodišnji član i aktivni suradnik HMU-a u svim segmentima njegova djelovanja, koji je od 1997. u kontinuitetu radio u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji i Ministarstvu poljoprivrede kao voditelj odjela, zatim kao ravnatelj HPA, pomoćnik ministra poljoprivrede, te kao ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede. Dobro je upoznat s problemima u stočarskom, a osobito u mljekarskom sektoru Republike Hrvatske i zasigurno će uz potporu Upravnog odbora raditi na rješavanju problema s kojima se susreće ovaj iznimno složen i zahtjevan sektor.

kg/ha

IZDVOJENI REZULTATI MAKROPOKUSA 2024. FAO 650

OPG MATIJA STRMEC PODRA60 VSKI RUDOLFOV LILA GOLUBIĆ, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA kg/ha

kg/ha

NOVA GENERACIJA SILAŽNIH HIBRIDA

TOM

DYNAMIC 5.125 kg/ha 2024.

Kvalitetna Sjetva4.359 jeZA početak našeg zajedničkog HIBRIDI NAKNADNU ILI POSTRNU SJETVU 66puta. 558 S istim ciljem. Božić silazaBEATRIX za CL Bogatim urodom i Vašim zadovoljstvom. OD ZRNA DO PRINOSA. 5.004 Zato smo tu. Usprkos svemu. profitabilnu Vaš PoljoprivreHIBRIDI dni instituZA t OSVE sijekNAMJENE Najbolji Najbolji izbor PROIZVODNJE. proizvodnju #slijedistovrijedi #slijedistovrijed

problemima mljekarske djelatnosti površinama. TuYV urednik: je najvažniji virus koji napada uljanu Glavni i odgovorni • poticanje primjene inovacija i tehnoTakođer, koristim ovu priliku da u svoje repicu, a Bašić može smanjiti prinose i do 1000loških kg/ha. Kako bi na području mlje- ime, kao i u ime svih članova Hrvatske Zoran unapređenja Vlasnik i izdavač: se rizik od zaraze sveo na minimum, karstva najbolje birati produktivnosti mljekarske udruge i ovim putem zahvalim radi je povećanja Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb proizvodnje, a time i jačanja gospodar- dosadašnjoj, dugogodišnjoj predsjednici hibride otporne na TuYV. Za izdavača: skog potencijala sektora mljekarstva u Veri Volarić, dipl. ing., na njezinu preKakoZdravko bismo sjemenu uljane repice iz našeg programa osigurali Barać te danom radu u Udruzi, koji je rezultirao Uredništvo: SNza OuVsve N A SV• ORepublici JiliSnetretiranoj TVAHrvatskoj dodatnu vrijednost, onoOdolazi tretiranoj varijanti. Pogodan predlaganje zakonskih i podzakonskih prepoznatljivošćukg/ha Udruge na svim raziZagreb, Prolaz F. Hadžića 2 propisa, sukladno interesima članova, nama, od primarne proizvodnje i prerade Tretman sjemena radimo vrhunskim sredstvima: P R I N O S SILAŽE tel.: 01/4833-349 VISINA STABLJIKE uvjete a s ciljem jačanjaprirodan sektora mljekarstva ®  COMCAT je biostimulator na bazi algi. Potpuno organski mlijeka, do prepoznatljivosti među potroe-mail: hmu@hmu.hr uPORAST Republici Hrvatskoj. šačima, neumorno im odašiljući poruku POČETNI web: www.hmu.hr proizvod koji jača otpornost biljke na sušu,Smatramo hladnoću stresne uvjete. proizvodnje da isuostale djelatnosti, aktivnoo iznimno visokoj kvaliteti mlijeka i mliMB: 3206599 ® OTPUŠTANJE VLAGE ZRNA je insekticid za tretiranje sjemena uljane repice koji sadrži  Lumiposa sti i ciljevi Hrvatske mljekarske udrugeaktivnu ječnih proizvoda proizvedenih u Republici OIB: 75164980044 od iznimne važnosti za razvitak sektora tvar cijantraniliprol. izvanrednu zaštitu od najvažnijih štetnika uljaneHrvatskoj. repice: Žiro račun: IBAN: HR54Pruža TOLERANTNOST NA NEDOSTATAK VODE mljekarstva, te za kvalitativno i kvantita23600001101408596 buhači, mala TOLERANTNOST kupusova muha, repičina osa krstašica. NA POLIJEGANJE tivno unapređenje proizvodnje i prerade Predsjednik HMU Cijena: 2,60 EUR ®  Integral Pro je prvi biofungicid zamlijeka tretiranje sjemena uljane repice. Sredstvo za u Republici Hrvatskoj. Fotografije: Shutterstock, HMU doc. dr. sc. Zdravko Barać TOLERANTNOST NA BOLESTI I ŠTETNIKE obradu i zaštitu sjemena mehaGrafičko oblikovanje: Divan uljane repice od gljivica i poticanje prirodnih obrambenih PO LJOPRIVREDNI „STAY GREEN“ EFEKT Tisak: Tiskara Zelina d.d. nizama. INSTITUT OISHRANU IJEK 25 PODLISTAK HRVATSKE AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDU ADAPTABILNOST Integral® Pro nudi nov i održiv pristup zaštiti i jačanju uljane repice kroz tri načina djelovanja Južno predgrađe 17 (boljeMljekarski ukorjenjivanje smanjenje bolesti tiska i smanjenje šteta od repičinog buhača) koji listu temelje se na list upisan je ubiljke, upisnik HGK o izdavanju i distribuciji pod rednim brojem 863. Prilozi i savjeti objavljeni u Mljekarskom 31000 Osijek, stručnosti iskustvuostvari autora i Mljekarski list ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski list ne odgovara ni za sadržaj oglasa. Hrvatska Autori snose svu pomažu da ibiljka maksimum genetskog potencijala.

Vezišće SRETAN Zagrebačka županija kg/ha

HIBRIDI RANIJE GRUPE DOZRIJEVANJA (FAO 300), VIŠEG RASTA I KRUPNIJE VEGETATIVNE MASE.

I USPJEŠNA 2025. GODINA kg/ha

Najbolji izbor

Južno predgrađe 17 31000 Osijek, Hrvatska

Južno predgrađe 17 www.poljinos.hr+385+3318551535105015 500 +385 3+1385 50311 3515 05500 www.pKOD oljinoVAŠIH s.hr DISTRIBUTERA. Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek Poljoprivredni institut Osijek POTRAŽITE + 3 8 5 3 1 501 305 POTRAŽITE KOD VAŠIH DISTRIBUTERA. Poljoprivredni institut Osijek 3 1 0 0 0 O s i j e k , H r v a t s k a POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK Poljoprivredni institut Osijek #slijedistovrijed + 385 31 #slijedistovrijedi 501Osijek 305 Južno predgrađe 17, 31000 Južno predgrađe 17, Osijek Južnopredgrađe predgrađe 17, Osijek www.poljinos.hr Južno 17, Osijek Poljoprivredni institut Osijek Južno predgrađe 17, Osijek www.poljinos.hr institut@poljinos.hr www.poljinos.hr WWWwww.poljinos.hr .POLJINOS.HR #slijedistovrijedi WWW.POLJINOS.HR www.poljinos.hr Južno predgrađe 17,31 Osijek +Poljoprivredni 385 31 501 305 institut Osijek Južno predgrađe 17 000 #slijedistovrijedi 031/515-500#slijedistovrije Južno predgrađe 17 || 31 000 Osijek Osijek || www.poljinos.hr www.poljinos.hr odgovornost za sadržaj predanih priloga i savjeta u Mljekarskom listu. Pristigli radovi podliježu recenziji.

MLJEKARSKI LIST JE STRUČNI ČASOPIS NAMIJENJEN POPULARIZACIJI ZNANOSTI IZ PODRUČJA MLJEKARSTVA

Južno predgrađe Južno predgrađe17, 17 Osijek | 31 000 Osijek | www.poljinos.hr

#slijedistovrij

> PROIZVODNJA KRME

Kako pravilno gospodariti travnjakom Prvi je otkos najrodniji i u njemu travnjak daje čak do 70% ukupne godišnje produkcije krme > Prof. dr. sc. Josip Leto

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

liže se prvi otkosi na travnjacima, pogotovo na intenzivnim, dobro nagnojenim travnjacima talijanskog ljulja. Iako ovu temu obrađujemo svake godine, na terenu i dalje često viđamo sijena i silaže napravljene od kasno košenih travnjaka, pa je dobro ponovno osvijestiti važnost prvog otkosa na travnjacima, sijanim ili “prirodnim”. Zašto je važno prvom otkosu posvetiti najviše pozornosti? Zapravo, pozornost treba posvetiti svim otkosima, a pogotovo prvom koji je najrodniji. Trave vrhunac rasta dostižu u svibnju ili početkom lipnja, ovisno o agroekološkim uvjetima (prvi vrhunac rasta) kada ima dovoljno vlage nakupljene tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, ali i od proljetnih kiša, a temperature su umjerene i obično ne prelaze idealnih 20-25 °C. Taj prvi otkos obično čini 50-70% ukupnoga godišnjeg prinosa. Zatim trave usporavaju rast kako se temperature podižu, a količina oborina smanjuje. Trave najslabije rastu tijekom srpnja-kolovoza. Tada većina trava zaustavlja rast, a nekima odumre nadzemna masa u najsušnijim razdobljima. Potkraj ljeta, snižavanjem temperatura i dolaskom oborina ponovno se oporavlja rast trava i postiže se sekundarni vršni porast, koji je znatno niži nego u prvom otkosu (rujan). Nakon toga brzina rasta trava ponovno opada i trave se pripremaju za prezimljavanje. Tada bi im trebalo dati mira (ne napasivati) da u tom procesu nakupe dovoljno šećera za prezimljavanje i ponovni rast nakon zime. Ovakav je razvojni obrazac sličan kod većine trava, iako sezonalnost proizvodnje kod nekih može biti više ili manje izražena. Mahunarke, poput lucerne, crvene djeteline, smiljkite i dr. pod manjim su utjecajem sezonskih temperatura u od4

Drljače za travnjake

nosu na trave i njihov je rast kroz vegetacijsku sezonu ujednačeniji pa daju 3-4-5 otkosa, iako i one najjače rastu i daju najveće prinose tijekom proljetnih mjeseci, i to zbog akumulirane zimske i proljetne vlage.

Kako pravilno gospodariti travnjakom Akciju forsiranja prvog otkosa treba započeti u jesen, na kraju prethodne vegetacijske sezone, vodeći računa da travnjak kvalitetno uđe u zimu. To znači da treba pokositi zadnji otkos odnosno obaviti zadnje napasivanje mjesec dana prije jačih mrazova. Zatim treba nagnojiti travnjak, jer smo ga iscrpili tijekom godine bilo košnjom bilo napasivanjem. Gnojidbom obnavljamo zalihe hraniva u tlu za veće prinose iduće godine, ali i za lakše podnošenje stresne situacije izazvane zimskim vremenskim uvjetima. U jesenskoj gnojidbi, odmah poslije zadnjeg otkosa ili zadnjeg napasivanja, travnjak se gnoji formulacijama mineralnih gnojiva sa smanjenim udjelom dušika (NPK 8:26:26 ili 7:20:30 i sl.) ili zrelim stajskim gnojem. Gnojiva bi trebalo aplicirati prije razdoblja najintenzivnijih kiša kako bi fosfor i kalij dospjeli

u dublje slojeve tla, jer su slabo pokretni za razliku od dušika koji se lako ispire. Početkom vegetacije, čim se travnjak zazeleni i poslije svakog napasivanja ili košnje, travnjake treba prihraniti dušičnim gnojivima (najbolje KAN-om). Preporuka je češće prihranjivati manjim količinama gnojiva, jer se dušik lako ispire i gubi, a usput i onečišćuje podzemne vode. Okvirne su količine KAN-a 100-150-200 kg/ha u svakoj primjeni. Kod pašnjaka je važno voditi računa da se gnoji odmah poslije turnusa napasivanja, da se dušik uspješno ugradi u biljku i ne izazove tegobe životinjama. Dovoljno je 20-ak dana pauze od primjene dušičnih gnojiva do idućeg turnusa napasivanja. U ljetnim mjesecima, kad zasuši, nema velikog efekta prihranjivati travnjake. U jesenskom dijelu dobro je obaviti i sanitarnu košnju pašnjaka ako se nakupila veća količina nepopasene biljne mase. To se može učiniti odmah poslije zadnjeg napasivanja, ali i tijekom ljetnih mjeseci. Poslije ove intervencije travnjak je jednolične visine, hranidbeno izvrstan za preživače, a usput uklonimo i sve nepoželjno bilje, odbačenu, zgaženu i prezrelu biljnu masu, koja kvari kvalitetu pašnjaka. Na taj način sprečavamo mljekarski list / 5. 2025.

Mahunarke nešto kasnije počinju porast u proljeće u odnosu na trave, a najranije su smiljkita i crvena djetelina

Optimalni rok košnje trava

Lucerna -1. otkos

Optimalni rok košnje djetelina

2. i ostali otkosi

I ova će vegetacijska sezona po svoj prilici biti rana, jer kiše ima, a temperature su iznad prosjeka

zarastanje pašnjaka u drvenastu vegetaciju (šumu). Odmah poslije zime, čim mehanizacija može ući u travnjak, poželjno je travnjake podrljati ili pobranati. Tim se operacijama poravnaju krtičnjaci i različite neravnine (npr. od divljih svinja), nagomilana balega se usitnjava, rasprostranjuje i izlaže bržoj razgradnji, prozračuje se tratina i razbijaju slojevi odumrlih biljnih ostataka, čime ih se izlaže bržoj razgradnji, potiče se busanje trava i gušći sklop tratine Drljače mogu biti klasične klinaste, ali i specijalizirane za travnjake - sa zupcima u obliku noža ili pera, odnosno lančaste itd. Kad obavimo sve navedene radove, ostaje nam samo da travnjake kosimo prateći stadije razvoja biljaka, a ne kalendar. Bez kvalitetne biljne mase u trenutku košnje nema ni kvalitetnog sijena/silaža/sjenaža. Nažalost, neki i dalje čekaju da travnjak “sazrije” ili se mljekarski list / 5. 2025.

ravnaju po datumima kad su kosili naši stari. Osvijestimo zašto je pogrešno pratiti kalendar, a ne stadij razvoja biljke, odnosno što se događa s kvalitetom biljne mase travnjaka ako odgađamo košnju. I ova će vegetacijska sezona po svoj prilici biti rana, jer kiše ima, a temperature su iznad prosjeka. Lako se može dogoditi da travnjaci dođu u optimalno stanje za košnju i pola mjeseca prije uobičajenog datuma. U tih 15-ak dana, pogotovo kod viših temperatura, travnjak ubrzano ulazi u cvatnju, pa umjesto 15-18% sirovih bjelančevina u krmi optimalno košenog travnjaka dobijete 10-12% sirovih bjelančevina u kasnom otkosu.

Promjene kvalitete travnjaka Koja se promjena događa u travnjaku zrenjem biljne mase (od pojave klasa ili metlice nadalje), a izravno utječe

na kvalitetu krme pa time i na količinu proizvedenog mlijeka? Primarno je to smanjivanje udjela lista, a povećavanje udjela stabljike u ukupnoj biljnoj masi. List je najkvalitetniji dio biljke i u mahunarki i u trava. U lišću lucerne dvostruko je više sirovih bjelančevina, a dvostruko manje slabo probavljivih i neprobavljivih komponenata (celuloze, hemiceluloze i lignina) nego u stabljici. U lišću trava gotovo je trostruko više sirovih bjelančevina, a oko 50% manje loše probavljivih i neprobavljivih komponenata u odnosu na stabljike. Dodatno, u kasnijim rokovima košnje travnjaka opada probavljivost biljne mase, odnosno postotak iskoristivosti pojedene krme. Probavljivost lišća je visoka (oko 80%) i sporije opada tijekom zrenja biljaka, dok probavljivost stabljike naglo pada prelaskom biljaka u cvatnju. Stabljika nosi cvat (klas, metlicu) i sjeme u njemu. Za tu ulogu mora tijekom razvoja očvrsnuti, jer cvat sa sjemenom postaje sve teži kako sjeme zrije. Zato dolazi do odrvenjavanja stabljike (povećani udio lignina), a smanjuje se udio svega onoga što životinji stvarno treba - bjelančevine, šećeri, minerali, vitamini itd. Zrenjem biljaka smanjuje se i količina krme koju životinje mogu pojesti. Što je krma starija, drvenastija, preživači će je manje konzumirati. Dakle, pravodobnoj košnji trava i mahunarki treba posvetiti najveću pozornost, naročito u proizvodnji mlijeka, jer je važnije koliko smo hranjivih, probavljivih jedinica spremili po jedinici površine, nego koliki smo prinos suhe tvari ostvarili.

Optimalni rokovi košnje Prvi na red za košnju dolaze travnjaci talijanskog ljulja. Optimalan je rok za košnju ove, kao i svih drugih trava, 5

Ovina

Capra

Dopunske krmne smjese za ovce i koze OVINA M i CAPRA M

če – e t e j o k o k e ĳ l Za m i! d e ĳ r v a j o k a hranidb

Optimalna visina košnje travnjaka

kad je klas (metlica kod nekih trava) zamotan u rukavcu zadnjeg lista, odnosno neposredno prije pojave klasa na vidjelo. Tada vršni dijelovi biljke nabreknu, a plojka zadnjeg lista vijori poput zastavice kako se službeno i zove. U ranozrele trave spadaju još i engleski ljulj, rana pahovka, klupčasta oštrica, lisičji repak, livadna vlasnjača i dr. Poslije njih na red za košnju dolaze srednje kasne trave poput bezosate stoklase, a najkasnije su rosulje i mačji repak. Mahunarke nešto kasnije počinju porast u proljeće u odnosu na trave, a najranije su smiljkita i crvena djetelina. Kasni početak vegetacije imaju švedska djetelina i lucerna pa se zadnje i kose. Djeteline (crvena, švedska), smiljkita i esparzeta se kose u početku cvatnje, tj. kad 10-30% biljaka uđe u cvatnju. Lucerna je kasna kultura, sporo dolazi u cvatnju pa se prvi otkos kosi u punom pupanju, a ostali otkosi početkom cvatnje. Zašto je početak cvatnje za mahunarke tako važan? U tom stadiju mahunarke u procesu fotosinteze proizvode najviše hranjivih tvari i viškove spremaju u krunu korijena i podzemne organe. Iz tih pričuvnih hraniva obnavljaju se poslije svake košnje i poslije zime. Zato je dugotrajnost lucerne u izravnoj vezi s količinom nakupljenih tvari tijekom intenzivnog rasta pa se češćom košnjom u ranijim stadijima razvoja lucerne može oslabiti njezin potencijal obnavljanja i trajnosti. Pri košnji travnjaka (DTS/TDS) pozornost treba obratiti i na visinu košnje. U preniskoj košnji dolazi do iscrpljivanja biljaka i sporijeg obnavljanja travnjaka, što rezultira padom prinosa u sljedećim otkosima. Previsokom košnjom (višom od optimalne) znatan dio biljne mase ostaje neiskorišten pa dolazi do smanjenja prinosa suhe tvari i hranjivih tvari (naročito bjelančevina) po jedinici površine. Optimalna je visina košnje 6-8 cm (visina dlana).

Lucerna je kasna kultura, sporo dolazi u cvatnju pa se prvi otkos kosi u punom pupanju, a ostali otkosi početkom cvatnje

FANON d.o.o. tel:6 042 714 700 • www.fanon.hr • info@fanon.hr

mljekarski list / 5. 2025.

Travne smjese koje daju više!!!

EKOLOŠKO SJEME RASPOLOŽIVO ODMAH!

VIŠE MLIJEKA S DLF-om Generalni zastupnik: mljekarski list list // 4. 5. 2023. 2025. mljekarski

Slavonska avenija 26/1, Zagreb m. 097/6130-305 098/476-914 097/6130-303 7 19 www.granarium.hr veleprodaja@granarium.hr

> AKTUALNO

Ključ učinkovitije proizvodnje mlijeka Kvalitetna voluminozna krma nije samo hrana za stoku - ona je temelj stabilne i isplative proizvodnje. Zato je cilj svakoga ozbiljnoga gospodarstva proizvesti krmu koja osigurava količinu, hranjivost i zdravstvenu sigurnost kroz cijelu godinu > Mr. sc. Dario Zagorec

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Tko proizvodi jeftinije mlijeko? Poljoprivredna gospodarstva koja temeljito i precizno vode podatke o proizvodnji mlijeka na farmi vrlo lako mogu napraviti dobre analize s pokazateljima i na temelju njih izvoditi razne zaključke. Analizom i usporedbom financijskih podataka s farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka jasno se uočavaju značajne razlike u troškovima proizvodnje osnovne voluminozne krme. Neki od zanimljivih primjera su oni iz Njemačke koji ilustriraju ovu razliku - trošak osnovne krme može varirati i do 6 centi po litri mlijeka među različitim farmama. Posebno dojmljiv je slučaj dviju farmi s jednakom godišnjom proizvodnjom mlijeka, gdje je razlika u ukupnim troškovima osnovne krme iznosila čak 60.000 eura. Na farmi s višim troškovima, logično, ostaje manje sredstava za isplatu rada i buduća ulaganja u razvoj.

Proizvodnja više hranjivih tvari po hektaru Razlika između uspješnih i manje uspješnih farmi najviše se vidi u načinu na koji proizvode i koriste voluminoznu krmu. Zašto uspješne farme postižu znatno niže troškove voluminozne krme? Prvenstveno zato što ostvaruju visoku proizvodnju mlijeka iz osnovnih krmiva i maksimalno iskorištavaju hranidbeni potencijal travnjaka. Takva gospodarstva proizvode više energije i bjelančevina po hektaru, što znači veću količinu hranjivih tvari na krmnom stolu - i niži trošak po litri mlijeka. 8

Slika 1. Široko rastresanje i okretanje ili ostavljanje redova trave nakon košnje bez rastresanja

Analizom i usporedbom financijskih podataka s farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka jasno se uočavaju značajne razlike u troškovima proizvodnje osnovne voluminozne krme Razlika u cijeni krme između uspješnih i manje uspješnih farmi jasno se vidi ondje gdje je prinos nizak, a gubici hranjivih tvari veliki - bilo tijekom košnje, konzerviranja ili hranidbe. Na kraju, najskuplja je ona hrana koja ne završi u kravama, već ispari u zraku ili završi na stajnjaku.

Konzerviranje krme bez kompromisa Osnovno je pravilo profitabilne proizvodnje mlijeka - proizvesti za krave, s travnjaka odnosno polja, što veću ener-

getsku vrijednost voluminozne krme i što više bjelančevina sa što manjim gubicima. Velike pričuve još uvijek postoje u troškovima proizvodnje takvih osnovnih krmiva. Osnova je u upravljanju i dobrom njegovanju travnjaka, ali i brizi o krmnim kulturama (uključujući kukuruz) u poljima. Uz pravilno postavljenu strategiju gnojidbe i izbor odgovarajućeg hibrida kukuruza, na travnjacima je važno redovito dosijavati ili usijavati kvalitetne trave odnosno travno-djetelinske smjese. Naravno, korištenje kvalitetnih sjemena i smjesa prilagođeno je mjestu i planiranoj uporabi. mljekarski list / 5. 2025.

smatra se da je primijenjena tehnologija prema svim pravilima koje nalaže struka. Cilj je svakako dobiti izvrsnu travnu silažu, koja bi trebala sadržavati više od 180 g sirovih bjelančevina u suhoj tvari, više od 6,3 MJ NEL i manje od 240 g sirovih vlakna. Isto tako, teži se tomu da se postignu dobra organoleptička svojstva kako bi ju životinje rado jele čime se postiže i visoka konzumacija. No, nemoguće je predvidjeti kakva će godina biti za spremanje krme, hoće li vrijeme biti povoljno ili nepovoljno. Uz dobre pripreme problemi se mogu na vrijeme zaobići. Iako smo o uputama za pravilno spremanje sjenaže i silaže već nekoliko puta pisali, još uvijek nisu kod svih primijenjene u praksi pa ih je dobro ponoviti. Slika 2. Vrlo je važna procjena koliko će dugo provenuta zelena masa nakon rastresanja i okretanja ostati na parceli da se ne presuši

Osnovno je pravilo profitabilne proizvodnje mlijeka proizvesti za krave, s travnjaka odnosno polja, što veću energetsku vrijednost voluminozne krme i što više bjelančevina sa što manjim gubicima U sljedećem koraku takvu vrhunsku krmu potrebno je dobiti na krmni stol. Pritom dolazi do izražaja prava tehnologija siliranja, za koju je među ostalim važna i primjena silažnih dodataka. Njihovom uporabom smanjujemo skupe gubitke hranjivih tvari tijekom siliranja i kasnije tijekom izuzimanja.

Teorija siliranja u odnosu na praksu Iako je većina proizvođača dobro upoznata s ispravnim procesima i postupcima za proizvodnju visokokvalitetne silaže, dobro znamo da se u praksi baš i ne primjenjuju uvijek. Na proizvodnju krme utječe mnogo vanjskih čimbenika, kao što su pravi odabir vremena spremanja, skidanje i provenutost travne mase, kvalitetno pospremanje i gaženje u silosu kao i hermetičko zatvaranje. Svi oni zajedno uvelike utječu na konačnu kvalitetu krme. Vrlo je važna komponenta u procesu proizvodnje voluminozne krme i kontrolirana fermentacija uz pomoć vrhunskih bioloških silažnih dodataka. Na većim farmama, gdje mljekarski list / 5. 2025.

su potrebne velike količine hrane, kako bi se one osigurale moraju se koristiti sve dostupne tehnike, ali i prednosti povoljnih vremenskih uvjeta.

Odabir prema uvjetima i ciljevima Praksa je većine poljoprivrednih gospodarstava u proizvodnji mlijeka prvi otkos s travnjaka spremiti u sjenažu odnosno silirati u silos. Uobičajeno je to najpogodnija metoda očuvanja i konzerviranja krme u većini zemalja sličnih klimatskih uvjeta kao i kod nas. Poznato nam je da kišovito vrijeme povećava prinose travne mase, ali uvelike smanjuje potencijal za uspješno konzerviranje krme. Analize voluminozne krme jasan su pokazatelj njezine kvalitete u određenom podneblju ili u nekoj zemlji. Osim u svrhu optimizacije obroka za krave, služe i za davanje smjernica te preporuka za popravljanje sadržaja hranjivih tvari u njima. Ako su mnogobrojni uzorci voluminoznih krmiva, primjerice u nepovoljnoj godini za spremanje sjenaže ili silaže, analizom dali izvrsne rezultate

Trava važnija od kalendara Prva košnja nakon zime najvažnija je za kvalitetu, ali i količinu krme za sljedeće razdoblje. Situacije za donošenje odluke o početku košnje mogu biti različite. Nezgodno je ako je došlo vrijeme za košnju i ako su izvršene pripreme jer je trava u optimalnoj fazi razvoja, a meteorološki uvjeti nisu odgovarajući. Ako se čeka odgovarajuće vrijeme, nutritivna će vrijednost biti sve lošija, a ako se pak kosi i krma sprema u lošim vremenskim uvjetima, postoji rizik da će cijeli usjev lako “propasti”. No kako se povoljno vrijeme ne može naručiti, treba se pripremiti i za akciju u kritičnim situacijama, kakva je često prva košnja. Naravno, ne postoji opći recept za takve okolnosti, a odgovarajuće mjere koje je potrebno poduzeti razlikuju se od slučaja do slučaja. Međutim, mogu se dati neke osnovne preporuke kako bi se osigurao adekvatan prinos i kvaliteta krme od prve košnje i u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Ako će se sjenaža/silaža koristiti u hranidbi krava u laktaciji, naravno da su potrebni visoka hranidbena vrijednost i povoljan kiselinski sastav. Samo u tom ćemo slučaju postići dovoljno visok unos voluminozne krme i proizvesti dovoljno mlijeka s osnovnom hranom. U hranidbi krava dojilja sjenažom zahtjevi za sadržajem bjelančevina i energije nešto su niži, ali i u tom slučaju kvaliteta mora biti zadovoljavajuća. Početak proljetnog rasta trave i brzina razvoja mase uvelike variraju iz godine u godinu, tako da se pri određivanju vremena 9

> AKTUALNO

Slika 3. Visoki sadržaj pepela u krmi čest je zbog onečišćenja krme prašinom i zemljom. Može se dogoditi da krave dnevno pojedu više od 500 g zemlje košnje ne možemo orijentirati prema datumu, već je važno uzeti u obzir trenutni razvojni stadij biljke. Ovisno o vrsti trave koja dominira u travnoj masi, vrijeme košnje ovisit će prvenstveno o stadiju najviše zastupljenih trava. Najprikladnije je vrijeme za skidanje travnjaka na početku vlatanja. U to je vrijeme sadržaj hranjivih tvari u znatnoj mjeri usklađen (omjer bjelančevina i energije), usjev je već dovoljno visok, a krma se relativno dobro silira (visoki sadržaj šećera). Starenjem travne mase nutritivna se vrijednost naglo smanjuje. Tijekom intenzivnoga proljetnog rasta trave dnevno se povećava sadržaj vlakana za 5 g/kg ST, a energetska se vrijednost smanjuje za 0,1 MJ NEL/kg ST dnevno. Optimalno vrijeme za siliranje relativno je kratko i često se podudara s kišnim razdobljem početkom svibnja. Uzgajivači koji žele proizvesti kvalitetnu krmu ne žele riskirati gubitak kvalitete i radije kose prije optimalne zrelosti trave, čim je vremenska prognoza povoljna. Događa se da se sve češće prva košnja obavlja u travnju pa čak i ranije u ožujku. Hranidbena vrijednost biljaka pri tako ranoj košnji iznimno je visoka, ali prikladnost za siliranje nije baš najbolja. Travna masa tada sadržava puno vode, a uvjeti za provenjavanje mase rijetko su kada povoljni. U takvim uvjetima krmu je općenito teško provenuti na razinu prikladnu za silos ili balu. Međutim, rezultat je nedovoljno provenute travne mase silaža slabije kakvoće 10

Slike 4. Istovar silažne mase u silosu

Početak proljetnog rasta trave i brzina razvoja mase uvelike variraju iz godine u godinu, tako da se pri određivanju vremena košnje ne možemo orijentirati prema datumu, već je važno uzeti u obzir trenutni razvojni stadij biljke

- veća je vjerojatnost razvoja klostridija i s tim povezana razgradnja bjelančevina kao i stvaranje maslačne kiseline. Također, u prevlažnoj silaži prevladavaju bakterije octeno-kiselog vrenja. U oba slučaja silaža za životinje manje je ukusna, zato je i manje konzumiraju te se potrebne hranjive tvari moraju osigurati drugom, obično skupljom hranom.

Tehnološki savjeti za što kvalitetniju krmu Važnu ulogu u odlučivanju biranja trenutka siliranja igra vrijeme pa stoga treba pratiti prognozu. Danas već postoji prilično pouzdana srednjoročna prognoza. Prema vremenskoj prognozi, moguće je nekoliko scenarija. Lijepo vrijeme pogodno za košnju i sušenje: naravno, ovo je idealan scenarij koji se ne ostvaruje često. U takvim slučajevima upravljamo procesom spremanja krme prema optimalnom razvojnom stadiju trave i obavljamo košnju u optimalnom trenutku. Za idealnu travnu

silažu moramo poštivati savjete struke, odnosno osnovna pravila: • Ne kosite prenisko: namjestite visinu rezanja na 6-8 cm. Kod niskog reza postoji opasnost od veće kontaminacije krme zemljom, što smanjuje nutritivnu vrijednost i umanjuje kvalitetu silaže. Niski rez osobito je problematičan ako se voluminoza proizvodi na oranicama ili trajnim travnjacima, odnosno prirodnim livadama s velikim krtičnjacima. Prema dostupnim analizama, prosječne travne sjenaže/silaže sadržavaju oko 100 g pepela, a zaključak je da se one uglavnom proizvode s unosom previše sadržaja zemlje. Normalna biljna masa sadržava oko 50 g pepela u kilogramu suhe tvari. Kod prosječne silaže, kada ona predstavlja osnovu obroka, krave dnevno pojedu više od 500 g zemlje. • Provenjavanje na 30-40% suhe tvari: za lijepa vremena provenuće se događa vrlo brzo i krma je često već presuha kada se počne spremati u silos ili bale. O tome svjedoče analize travnih sjenaža, mljekarski list / 5. 2025.

Slike 5. Poravnavanje svakog sloja i temeljito gaženje biljne mase jer je prosječna vrijednost suhe tvari na gornjoj granici preporučenih, a udio presuhih silaža znatno je veći od udjela premokrih. Prema tome, možemo zaključiti da je u našim uvjetima presuha krma kod sjenaža češći problem nego premalo uvela. Važno je da se provenjavanje odvija što ravnomjernije. U tu svrhu potrebno je redove nakon košnje, i to što je prije moguće, široko rastresti i okretati. Najveća je bojazan od pretjerane uvelosti pa se često redovi trave nakon košnje uopće ne rastresaju, ili se pak rastreseni redovi prebrzo prigrnu, kako bi se time odgodilo siliranje. U takvim situacijama obično su vrhovi zbojeva potpuno suhi, a na tlu prevlažni. Prosjek takve krme može biti vrlo blizu optimalnom, ali kako se fermentacija odvija na mikrolokacijama, imamo dio travne mase koja je previše ili premalo provenula, a ni u jednoj od njih vrenje nije optimalno. Kvaliteta silaže iz takve travne mase ne može biti dobra. Nakon što se jednom krma prigrne u zboj, treba je što prije spremiti u silos ili bale. To pak zahtijeva brzo prigrtanje, za što je potreban snažan prigrtač, koji je često najslabija karika u lancu pa je u takvim slučajevima najbolje potražiti pomoć profesionalnih pružatelja usluga (tzv. kontraktora). • Istiskivanje zraka: zrak u krmi povećava gubitke i time narušava nutritivnu vrijednost i kvalitetu silaže. Zrak se iz silaže uklanja pritiskom pomoću gaženja travne mase (prešanjem u bale). Pritom se vrlo često griješi. Što je trava mljekarski list / 5. 2025.

suša i duža, teže se stiska i tlači te više zraka ostaje u njoj. Bitni su čimbenici: što kraći rez, ravnomjerno razbacivanje, odnosno poravnavanje mase po cijeloj površini silosa - svaki pojedinačni sloj u silosu ne smije biti deblji od 30 cm, gaženje svakog sloja, visoki tlak u gumama stroja za gaženje. • Spriječiti pristup zraku: ako se punjenje silosa prekine na razdoblje dulje od tri sata, silos mora biti barem privremeno pokriven kako bi se onemogućio ulaz zraka. Nakon završetka punjenja sljedeći je korak brzo i temeljito zatvaranje silosa. U današnje vrijeme nema osobitih problema s izborom materijala za pokrivanje, jer je na raspolaganju dovoljno kvalitetnih folija. Uveden je sustav pokrivanja koji se uobičajeno primjenjuje: folija za stijenke (zidove) silosa, podfolija, pokrovna folija za cijelu površinu silosa te mreža kao dodatna zaštita, i na kraju silažne vreće za opterećenje rubova silosa kako bi se spriječio prodor zraka.

Strategije za kišna razdoblja Tijekom predviđenog vremena košnje očekujemo kišno vrijeme s kraćim intervalima (do 24 sata) bez kiše. U takvoj situaciji odlučujuće je u kojem je stadiju rasta trava. Ako još nije zrela, možemo pričekati s košnjom, čak i ako je vremenska prognoza za sljedeće dane obećavajuća. Ako je trava već dostignula ili čak premašila optimalnu fazu za sjenažu/silažu, treba

iskoristiti prvo, pa makar i kratko razdoblje dobrog vremena. U svakom slučaju, trebamo se dobro pripremiti kako bismo proizvodni proces od košnje do završetka siliranja završili u što je moguće kraćem roku. Na manjim gospodarstvima u takvim uvjetima pogodno je baliranje. Ako gospodarstvo nema vlastitu balirku i omotač, potrebno se pravodobno osigurati kod nekoga pouzdanog pružatelja takve usluge. To nije tako jednostavno jer u takvoj vremenskoj situaciji, u razdoblju dobrog vremena, svi su pružatelji usluga obično jako zauzeti. Za ovakvu situaciju produktivnost balirki obično je dovoljna, no često se zakomplicira nedostatkom prigrtača jer je potrebno iskoristiti kratkotrajno lijepo vrijeme kako bi masa što bolje provenula. Preporučljivo je krmu skupljati u zbojeve neposredno prije baliranja. Kod siliranja na većim gospodarstvima, koja uglavnom spremaju krmu u silose, za spremanje silaže u razdoblju od 24 sata odlučujuće je gaženje krme, odnosno kapacitet stroja za taj posao. Razlog je što samo dobro nagažena travna masa daje kvalitetnu silažu iz silosa. Kod obaju primjera preporučuje se uporaba silažnih dodataka ako krma nije dovoljno provenuta (manje od 30% suhe tvari). Kod gotovo neprovenutih silaža (25% ili manje suhe tvari) prikladni su samo kemijski dodatci, dok su za malo provenute travne mase dobri rezultati dobiveni i s biološkim dodatcima. Za pravilan učinak bilo kojeg aditiva ključna je jednakomjerna raspodjela dodataka po krmi, što se može postignuti jedino kvalitetnim dozatorom.

Visoka kvaliteta - rezultat dobrog planiranja • Razlika proizvodne cijene krme između uspješnih i manje uspješnih poljoprivrednika očita je posvuda gdje se niska proizvodnja krme susreće s neodgovarajućim čuvanjem, odnosno velikim gubicima hranjivih tvari na putu od travnjaka do krmnog stola. • Nezgodno je ako je došlo vrijeme za košnju i ako su izvršene pripreme jer je trava u optimalnoj fazi razvoja, a meteorološki uvjeti nisu odgovarajući. • Nemoguće je predvidjeti kakva će godina biti za spremanje krme, hoće li vrijeme biti povoljno ili nepovoljno, ali uz dobre pripreme problemi se mogu na vrijeme zaobići. 11

> AKTUALNO

Pri podnošenju jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2025. godinu treba voditi računa i o uvjetovanosti Jedan je od propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta GAEC 7, punog naziva “Plodored na obradivom zemljištu, osim usjeva koji rastu pod vodom”, čiji je glavni cilj očuvanje potencijala tla > Mr. sc. Tatjana Martinović

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

azdoblje podnošenja jedinstvenog zahtjeva i prijava namjere proizvodnje, održavanja i uzgoja u poljoprivredi u ovoj godini traje od 4. ožujka do 13. lipnja 2025. Korisnici potpora za mjere i intervencije obvezni su poštivati sustav uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti u godini zahtjeva pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravljaju, a propisuje ih Pravilnik o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti (Narodne novine 71/25). Obveze uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti ovoga Pravilnika provode se od 1. siječnja 2025. godine. Podsjetit ćemo samo na neke od propisanih uvjeta koji se često krše. Naime, u slučaju nepoštivanja uvjetovanosti primjenjuju se administrativne kazne. Pravilnik propisuje umanjenja za nenamjerne nesukladnosti (za prvo kršenje i za prvo ponavljanje), ali se svako daljnje ponavljanje utvrđene nesukladnosti smatra kršenjem namjerne nesukladnosti. Detaljno se o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti svaki poljoprivredni proizvođač može educirati tijekom besplatnih edukacija koje održavaju privatni i javni savjetnici. Raspored edukacija može se pronaći na poveznici: https://akis. mps.hr/.

Obvezna izmjena kultura Jedan je od propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta GAEC 7, punog naziva “Plodored na obradivom zemljištu, 12

osim usjeva koji rastu pod vodom”, čiji je glavni cilj očuvanje potencijala tla. Propisuje obvezu provedbe za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više. Navedena su poljoprivredna gospodarstva na razini parcele dužna uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje, uključujući i sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu najmanje osam tjedana. Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju višegodišnji usjevi,

trave i druge travolike krmne kulture, ali i i na površine pod ugarom. Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75% oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored. Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodmljekarski list / 5. 2025.

no navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored. Smatra se da su poljoprivredni proizvođači certificirani u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 (o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda) usklađeni s ovim pravilom. Obveza primjene GAEC 7 uvjeta započela je s glavnom kulturom prijavljenom na ARKOD parceli u jedinstvenom zahtjevu u 2024. godini za osnovnu potporu dohotku za održivost. Dakle, ako je, primjerice kukuruz na nekoj parceli bio glavna kultura u 2024. i kukuruz se planira ponovno posijati na istu parcelu i u 2025., nakon žetve kukuruza trebalo je posijati sekundarni usjev koji je morao biti prisutan na navedenoj parceli najmanje osam tjedana. Također, ako je u ovoj godini kukuruz posijan na nekoj ARKOD parceli na koju se planira sjetva kukuruza i u 2026., pri podnošenju zahtjeva za potpore na navedenoj parceli treba prijaviti sjetvu sekundarnog usjeva.

Što ako se ponavlja sjetva istih poljoprivrednih kultura na oranicama? U strukturi sjetve na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave stočarstvom kukuruz često zauzima više od 50% ukupnih oraničnih površina. Zbog toga na pojedinim parcelama pogodnima za uzgoj kukuruza dolazi do ponavljanja sjetve kukuruza godinu za godinom. Ako je nužno ponoviti sjetvu kukuruza na istoj parceli, moguće je tijekom jeseni nakon žetve kukuruza: • posijati trave intenzivnog porasta (npr. talijanski ili engleski ljulj) te u proljeće pokositi prvi (u pojedinim se godinama stigne pokositi i drugi otkos) pa nakon košnje obaviti sjetvu kukuruza - takva se praksa uglavnom primjenjuje pri uzgoju kukuruza za silažu • posijati neku od ozimih smjesa mahunarki sa žitaricama te idućeg proljeća, nakon košnje odabrane smjese obaviti sjetvu kukuruza • kao sekundarni usjev posijati pokrovni usjev s ciljem zaštite tla od degradacije. Pri odabiru poljoprivredne vrste namijenjene za sjetvu sekundarnog usjeva treba voditi računa o tome je li to ozima vrsta, hoće li se dovoljno razviti prije mljekarski list / 5. 2025.

“ulaska u zimu” ili će izmrznuti. Ako se za sjetvu sekundarnog usjeva odabire smjesa u kojoj su zastupljene mahunarke, ne smije se zaboraviti optimalno vrijeme sjetve mahunarki. Naime, sjetva mahunarki nakon 10. rujna vrlo je riskantna jer za uspješno prezimljavanje mlade biljčice moraju prije zimskog razdoblja razviti 5-8 pravih listova. Na nekim se parcelama ponavlja sjetva strnih žitarica, ali je u takvim slučajevima jednostavnije poštivati GAEC 7. Naime, u ovim se slučajevima sjetva sekundarnog usjeva obavlja u postrnom roku kad ima dovoljno vremena sjetvu sekundarnog usjeva obaviti u povoljnim uvjetima za klijanje i nicanje.

Iskustva iz prošle godine Tijekom prošle jeseni neki sekundarni usjevi posijani u studenome ili kasnije, i to u nepovoljnim uvjetima za klijanje i nicanje, nisu niknuli ili su propali tijekom zime. Na vremenske prilike ne može se utjecati pa na parcelama za koje se zna da će biti ponovljena sjetva kukuruza treba odabrati hibrid kraće vegetacije ili kukuruz namijenjen silaži i unaprijed planirati raniju žetvu. Time će se omogućiti i ranija sjetva sekundarnog usjeva u povoljnijim uvjetima za klijanje i nicanje, a zatim rast i razvoj sekundarnih usjeva. Slika prikazuje izgled sekundarnog usjeva sijanog tijekom kasne jeseni 2024. godine. Zbog nepovoljnih uvjeta u tlu, česte pojave smrzavanja i odmrzavanja površinskog sloja tla, sekundarni usjev nije niknuo. Stoga na takvim površinama nije zadovoljen GAEC 7.

GAEC 8 Od prve godine propisivanja uvjeta, GAEC 8 izazvao je najviše negodovanja poljoprivrednih proizvođača. Ovaj je uvjet za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više propisivao obvezu ostavljanja minimalnog udjela od najmanje 4% obradivog zemljišta na razini poljoprivrednoga gospodarstva namijenjenog neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru. Od ovog se uvjeta odstupilo i 2023. i 2024. godine. Ove, 2025. GAEC 8 je izmijenjen! Puni naziv ovog uvjeta je “Očuvanje obilježja krajobraza, Za-

brana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića, Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom”. Glavni mu je cilj održavanje neproizvodnih obilježja za poboljšanje bioraznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Pravilnik o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti (Narodne novine 71/25) radi održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti u GAEC-u 8 propisuje sljedeća pravila koja se odnose na sve poljoprivredne površine gospodarstava: • obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ni oštećivati; • obilježja krajobraza su živice, lokve (jezerca), jarci, stabla u nizu, pojedinačna stabla, šumarci, suhozidovi • nije dopušteno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza; na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi invazivnih vrsta ili invazivne drvenaste biljne vrste koje rastu na poljoprivrednim površinama. Ako nadležno tijelo za zaštitu prirode potvrdi potrebu hitnog uklanjanja, ove će se biljne vrste ukloniti mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida, neovisno o rokovima propisanim važećim podzakonskim aktom koji uređuje izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja. GAEC 8 provodi se na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva, a kontrola se ne provodi na gospodarstvima čije su ukupne oranične površine manje od 10 ha. 13

> INTERVJU

DAVID VLAJČIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR POLJOPRIVREDE:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano prepoznaje važnost i osjetljivost mljekarskog sektora > Razgovarao Zoran Bašić

inistarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradilo je a Vlada RH usvojila Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. vrijedan 592 milijuna eura. Strukturiran je kroz tri cilja - povećanje broja krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka i osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta. Provedbom ovih ciljeva, a u skladu sa smjernicama Strategije poljoprivrede, predviđa se rast udjela mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstava uz jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava. O ovoj temi i drugim aktualnostima razgovaramo s Davidom Vlajčićem, potpredsjednikom Vlade i novim ministrom poljoprivrede. Što biste izdvojili kao najveće probleme hrvatske poljoprivrede koje namjeravate riješiti u svom mandatu? Kada sam preuzeo funkciju ministra zacrtao sam određene ciljeve, a kao jedan od glavnih prioriteta u mandatu naveo bih privlačenje i zadržavanje mladih u poljoprivredi i ruralnim sredinama. Dugoročno, važno je poticati mlade poljoprivrednike i podržati njihov angažman, osobito u obiteljskim gospodarstvima koja su temelj lokalnih zajednica. Važno je pružiti mogućnost zaposlenja i stabilnosti prihoda za proizvođače, a to ćemo postići ulaganjem u modernizaciju koja će pridonijeti podizanjem konkurentnosti i na domaćem i na stranom tržištu. S obzirom na bogatu poljoprivrednu tradiciju Hrvatske te izazove s kojima smo se suočili proteklih godina, poput globalnih kriza, poremećaja u opskrbnim 14

lancima i klimatskih promjena, pitanje domaće proizvodnje hrane postaje sve važnije. Hrvatska ima potencijal osigurati veću dostupnost svježih i kvalitetnih proizvoda iz vlastitih izvora, što bi pozitivno utjecalo i na gospodarstvo i na životni standard građana. Ulaganje u poljoprivredu, modernizaciju proizvodnje, očuvanje ruralnih područja te poticanje lokalne potrošnje može pridonijeti stabilnijem i otpornijem društvu u vremenima nesigurnosti.

Na snazi je Naredba o mjerama sprečavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u RH. Možete li pojasniti što točno znači ova naredba i s kojim je ciljem donesena? Od početka pojave slinavke i šapa u Mađarskoj i Slovačkoj, kao i kuge malih preživača, reagirali smo brzo i odlučno. Donijeli smo tri naredbe i jednu izmjenu kako bismo zaštitili zdravlje naših životinja i spriječili širenje bolesti na teritoriju naše mljekarski list / 5. 2025.

države. Uveli smo strogu kontrolu pošiljaka, zabranu unosa i tranzita iz pogođenih zemalja te obveznu dezinfekciju vozila i dodatne biosigurnosne mjere na graničnim prijelazima. Posebno smo pazili da mjere budu ciljane, da osiguramo biosigurnost, ali i omogućimo određeni protok roba kako bismo smanjili udar na gospodarstvo. Zahvaljujem svim službama na izvrsnoj suradnji, u prvom redu cijeloj veterinarskoj struci, a potom i MORH-u, MUP-u, Civilnoj zaštiti, Carini, DIRH-u. Njihova koordinacija bila je ključna, a i dalje pomno pratimo situaciju i zadržavamo mjere kontrole, ovisno o daljnjem razvoju događaja. Vlada je nedavno donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2025. godinu. Možete li izdvojiti dio koji se odnosi na govedarstvo i proizvodnju mlijeka? Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano prepoznaje važnost i osjetljivost mljekarskog sektora. Upravo zato, iz Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore za 2025. godinu, ukupne vrijednosti gotovo 15 milijuna eura, odlučili smo čak 6,22 milijuna eura usmjeriti izravno u uzgoj mliječnih krava. Ova odluka jasna je potvrda naše politike usmjerene na očuvanje i jačanje domaće proizvodnje mlijeka. Uvjereni smo da će uz ovu potporu, kao i kroz ključne intervencije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike te niz drugih mjera koje provodimo, hrvatska poljoprivredna gospodarstva ojačati svoju tržišnu poziciju. Naša je obveza, kao resornog Ministarstva, osigurati uvjete u kojima će mljekarstvo ponovno postati snažan i održiv sektor hrvatske poljoprivrede. Možete li nam reći što donose izmjene Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Hrvatske 2023.- 2027.? Izmjene Strateškog plana za razdoblje 2023.-2027. ključne su za daljnji razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora Hrvatske. Ove izmjene, koje obuhvaćaju izravna plaćanja, sektorske intervencije i ruralni razvoj, rezultat su novog modela provedbe ZPP-a, a kao takve nužno će donijeti izazove i prilike kako za poljoprivrednike, tako i za administraciju. S mljekarski list / 5. 2025.

Od početka pojave slinavke i šapa u Mađarskoj i Slovačkoj, kao i kuge malih preživača, reagirali smo brzo i odlučno - donijeli smo tri naredbe i jednu izmjenu kako bismo zaštitili zdravlje naših životinja i spriječili širenje bolesti na teritoriju naše države

obzirom na važnost ove teme, važno je da kao svi dionici zajednički radimo na oblikovanju politike koja će omogućiti održiv i konkurentan razvoj hrvatske poljoprivrede i ovaj proces je odgovornost svih nas. Kojim mjerama potaknuti oporavak sektora proizvodnje mlijeka, koji je prije desetak godina jamčio samodostatnost? Vlada je 15. veljače 2024. donijela Odluku o usvajanju Programa razvoja sektora mljekarstva u RH za razdoblje do 2030., zajedno s pripadajućim Akcijskim planom za provedbu Programa do 2025. godine. Ovim mjerama radimo na jačanju konkurentnosti i otpornosti domaće proizvodnje mlijeka te stvaramo čvrste temelje za dugoročni razvoj sektora. U skladu s aktivnostima predviđenima Akcijskim planom, u proceduru usvajanja upućen je Program potpore za obnovu narušenoga proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje 2025.-2027. godine. Za provedbu Programa planirana su godišnja financijska sredstva u iznosu od 8 milijuna eura, odnosno ukupno 24 milijuna eura tijekom trogodišnjeg razdoblja. Ovim ulaganjima posebno se ističe oporavak gospodarstava koja su prethodnih godina bila suočena s nizom izazova. Kako sačuvati preostale malobrojne proizvođače mlijeka te postoji li ikakva šansa za dodatne potpore iz nacionalnih sredstava? Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradilo je a Vlada RH usvojila Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. vrijedan 592 milijuna eura. Strukturiran je kroz tri cilja - povećanje broja krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka i osiguravanje

dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta. Provedbom ovih ciljeva, a u skladu sa smjernicama Strategije poljoprivrede, predviđa se rast udjela mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstava uz jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava. Poduzimamo sve potrebne i odgovorne korake unutar okvira naših nadležnosti kako bismo pružili sveobuhvatnu podršku ključnim sektorima naše poljoprivrede, uključujući mljekarstvo, govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo. Svjesni izazova s kojima se ovi sektori suočavaju, osiguravamo potrebna financijska sredstva i maksimalno koristimo zakonske mogućnosti kako bismo osigurali njihov rast, konkurentnost i održivost. U pripremi su radnje za donošenje Programa potpore za obnovu narušenoga proizvodnog potencijala u sektoru proizvodnje mlijeka. Što očekujete od ovog Programa? Zbog iznimno velikog interesa uzgajivača za Mjeru 1., koja je tijekom 2024. provedena u dva kruga, izrađen je i donesen Program potpore za obnovu narušenoga proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje 2025.-2027., vrijedan 24 milijuna eura. Potpore su usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine, koja uzgajaju goveda, ovce i koze radi proizvodnje mlijeka. Provedbom ovih mjera očekuje se povećanje proizvodnog potencijala mlijeka za 10 do 40%. Program bi trebao rezultirati porastom broja grla i količine proizvedenog mlijeka na uključenim gospodarstvima, čime se osigurava kontinuitet njihove poljoprivredne proizvodnje. Na taj ćemo način pridonijeti očuvanju ruralnih zajednica, jačanju lokalnoga gospodarstva i dugoročnoj održivosti stočarskog sektora. 15

> INTERVJU

Proizvođači mlijeka već dulje vrijeme traže natječaj kroz intervenciju 73.10. koja je isključivo fokusirana na ulaganja u sektoru primarne proizvodnje mlijeka - mogu li uskoro očekivati sektorski natječaj? U izradi je sveobuhvatan plan sektorskih natječaja po sektorima, godinama i vrstama ulaganja, pri čemu je naglasak na povećanju količine proizvedene hrane. Kad plan bude izrađen i usuglašen, indikativan plan objave natječaja dopunit će se i informacijama o planiranim sektorima i alokacijama, pri čemu je jasno da je sektor mljekarstva zasigurno u samom vrhu potreba. Natječaji za intervenciju 73.10 u višegodišnjem indikativnom planu objave natječaja za intervencije Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. planirani su još triput: u IV. kvartalu 2025. i 2026. godine te u III. kvartalu 2027. godine. Kako motivirati mlade da svoju budućnost grade na selu i bave se poljoprivredom? Mladi su ključni nositelji budućnosti naših ruralnih područja, njima moramo omogućiti da prepoznaju život i rad na selu kao priliku i za osobni i za obiteljski razvoj. Sela nisu samo mjesto života, već i prilika za gradnju karijere u poljoprivredi, ostvarenje profesionalnog uspjeha i stvaranje bolje budućnosti za sebe, svoje obitelji i zajednicu. Iako su izazovi veliki, mi provodimo konkretne aktivnosti kako bismo mladima pokazali da imaju svoje mjesto upravo na selu. Mladi poljoprivrednici već danas mogu ostvariti veće potpore po hektaru nego ostali, imaju pristup bespovratnim sredstvima za pokretanje vlastite proizvodnje, a pri dodjeli državnoga poljoprivrednog zemljišta imaju prednost. Sve su to koraci kojima gradimo povjerenje, otvaramo vrata i stvaramo temelje za ostanak. Mladi su pokretači promjena i snaga koja oblikuje našu poljoprivrednu budućnost. Vjerujem u njihov potencijal, u njihove ideje i u njihov rad, i upravo zato, kao nadležno Ministarstvo kontinuirano ulažemo u njihov razvoj i ostanak na selu.

Naša politika usmjerena je prema mladima, jer vjerujemo da oni mogu biti nositelji transformacije ruralnih područja i jedne modernije poljoprivrede. Najveći izazov u ovom resoru svakako je poljoprivredno zemljište. Jeste li zadovoljni provođenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu? U primjeni važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu uočena je problematika dugotrajnosti postupka od pripreme natječaja do uvođenja u posjed najpovoljnijeg ponuditelja na javnom natječaju za zakup. Utvrđeno je i da pojedine lokalne samouprave ne raspisuju natječaje zadovoljavajućom dinamikom, što se posljedično odražava na poljoprivrednike kao i na poljoprivrednu proizvodnju. Zbog navedenih razloga, u trećem kvartalu 2025. godine planirano je donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ubrzat ćemo raspisivanje natječaja zadovoljavajućom dinamikom, za što smatram da će se pozitivno odraziti kako na poljoprivrednike, tako i na povećanje poljoprivredne proizvodnje. Nedavno se izjavili kako je samodostatnost i sigurnosno pitanje. Možete li pojasniti što ste pod tim mislili? Nestabilnosti na globalnom tržištu energenata, poremećaji i prekidi u opskrbnim rutama izazvani sukobima, kao i pojave bolesti životinja, snažno su upozorili na ranjivost globalnoga pre-

hrambenog lanca. Osiguranje redovite i stabilne opskrbe hranom temeljna je odgovornost svake države prema svojim građanima. Upravo je zato povećanje proizvodnje hrane jedan od ključnih strateških ciljeva RH. Jačanjem vlastitih kapaciteta i otpornosti u poljoprivredi ne samo da osiguravamo prehrambenu sigurnost, već ujedno jačamo i nacionalno gospodarstvo stvarajući stabilne temelje za rast. Kako zaustaviti negativne demografske trendove na istoku RH? Može li jaka poljoprivreda promijeniti trenutno stanje? Iseljavanje iz ruralnih područja treba promatrati u širem kontekstu, jer je njegovo rješavanje složen proces koji zahtijeva suradnju različitih resora. Poljoprivreda i ruralni turizam mogu igrati ključnu ulogu u revitalizaciji istočne Hrvatske, jer su ta područja bogata prirodnim resursima i tradicijskim običajima. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prepoznalo je ključne potrebe ruralnih prostora pa je kroz Mjeru 7 za unapređenje uvjeta života uložilo značajna sredstva u razvoj infrastrukture. To uključuje ulaganja u obrazovne ustanove poput škola i vrtića, zdravstvenu zaštitu, poboljšanje prometne povezanosti te unapređenje vatrogasnih domova. Uz to, dodatno ulažemo u potpore za mlade poljoprivrednike koji žele pokrenuti i razvijati poljoprivrednu proizvodnju, osiguravajući im sredstva kroz nacionalne i europske fondove.

Poduzimamo sve potrebne i odgovorne korake unutar okvira naših nadležnosti kako bismo pružili sveobuhvatnu podršku ključnim sektorima naše poljoprivrede, uključujući mljekarstvo, govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo 16

mljekarski list / 5. 2025.

Sano Laboratory Brzina, jednostavnost i visoka preciznost analize osnovnog obroka preživača u našoj tvornici u Popovači!

Sistem CNCPS je kompleksan način hranidbe mliječnih krava i počiva ne samo na poznavanju količine hranjivih tvari u obroku nego i na njihovim dinamičkim svojstvima kao i raspoloživosti u probavnom traktu životinje u pojedinim fazama probave. Primjena ove nove NIR tehnologije na opisan način omogućuje brzo i precizno određivanje svih potrebnih vrijednosti krmiva koje služe za opisano moderno sastavljanje obroka.

Za dodatne informacije o proizvodima, uslugama i upotrebi proizvoda skenirajte QR kod!

Najsuvremenija NIR tehnologija Kalibracija instrumenata za sve analizirane materijale za preko 80 pokazatelja Osnova za CNCPS tehnologiju hranidbe krava Povećanje efikasnosti proizvodnje mlijeka Efikasna optimizacija obroka Znatno povećanje mliječnosti i utjecaj na sastav mlijeka Snižavanje proizvodnih troškova

www.sano.hr

mljekarski list / 5. 2025.

> HRANIDBA

Hranjenje TMR obrokom na govedarskim farmama Na koji način racionalizirati troškove u mliječnoj proizvodnji, a povećati produktivnost? > Marijan Matković, dipl. ing. agr.

SANO - Suvremena hranidba životinja d.o.o.

ako je već neko vrijeme u stočarstvu prisutan trend skupe hrane, za sve proizvođače kravljeg mlijeka trenutno je ključno pitanje visina troška hrane. Naime, otprilike polovica troškova po litri mlijeka odnosi se na hranidbu krava. Suvremena tehnologija kompletno izmiješanog obroka (Total Mixed Ration ili skraćeno TMR) danas omogućava visoke naturalne rezultate i financijski uspješnu proizvodnju mlijeka. Sano d.o.o. jedna je od prvih tvrtki na našem području koja je počela zagovarati TMR tehnologiju i proizvode posebno namijenjene za hranidbu TMR obrokom i omogućavati proizvođačima nabavu najkvalitetnijih TMR prikolica za miješanje takva obroka. Zbog toga i ovom prilikom u skraćenom obliku predstavljamo takav način hranidbe.

Prednosti TMR-a Osnovno je pravilo hranidbe preživača umiješati sve komponente koje čine obrok (kukuruznu silažu, travnu silažu, sijeno, slamu, žitarice, bjelančevinasto krmivo i premikse). Ta se krmiva nakon proračuna hranidbene vrijednosti stavljaju u TMR prikolicu, nasijeku, izmiješaju i daju kravama kao obrok. Prednosti TMR obroka su višestruke, a ovo su najvažnije: • više mlijeka iz osnovnog obroka • veći udio koncentrata u ukupnom obroku • moguća primjena nusproizvoda • nije potrebno korištenje gotovih krmnih smjesa jer se sve komponente miješaju (žitarice, bjelančevinasta krmiva, premiksi i sl.) • životinjama onemogućuje biranje pojedinih komponenata obroka 18

• veća konzumacija hrane od oko 1 do 1,5 kg po kravi na dan • manje oscilacije pH-vrijednosti buraga • manja opasnost od acidoze • ravnomjeran tijek probave • kvalitetnije mlijeko s obzirom na sadržaj mliječne masti i proteina • više mlijeka po kravi s istim komponentama • manje ostataka hrane • manje posla. Kako bi hranjenje TMR obrokom bilo uspješno: • svaku komponentu hrane treba davati svakog dana u godini • treba umiješati sve komponente koje čine obrok • sadržaj obroka oblikovati tako da životinje ne mogu birati pojedine komponente (usitnjenost komponenata, izmiješanost i njihova vlaga) • treba osigurati da je svakoj kravi u bilo koje doba dana na raspolaganju isti TMR obrok

• treba voditi brigu o tome da obrok bude uvijek svjež i ukusan • treba redovito uklanjati ostatke hrane (3-5%) • treba voditi računa da oblikovanje obroka kod TMR hranidbe uvijek bude usmjereno prema gornjoj proizvodnoj trećini stada. Pravilo da svaku komponentu hrane treba davati svakog dana kroz godinu vrlo je važno za uspješnu proizvodnju kod preživača. Treba izbjegavati svaku promjenu hrane, jer ona šteti zdravlju krave i njezinoj proizvodnji mlijeka. Važno je znati pravilo da svako uklanjanje neke od komponenata obroka uzrokuje mijenjanje sastava biomase buraga u roku tri dana. Ako komponentu koju smo prije tri dana izbacili iz obroka želimo ponovno uvesti u obrok, ili ako uvedemo potpuno novu komponentu, potrebno je oko trideset dana da se biomasa buraga prilagodi i postigne optimalnu količinu kako bi u potpunosti mogla iskorištavati novi obrok. To znači da mjesec dana dio mljekarski list / 5. 2025.

nove hrane krava ne pretvara u mlijeko, nego ona prolazi kroz probavu neiskorištena.

le težinu od oko 400 kg. U toj dobi i kod te težine junice se prvi put osjemenjuju. U drugoj godini reducira se TMR obrok i dodaje mu se 1 kg slame, da bi se osam tjedana prije teljenja davao TMR obrok za krave u suhostaju. Kako bi krave idealno reagirale na TMR obrok, najbolje ih je hraniti i navikavati od prvog dana još u kategoriji teladi. Kada životinja zna da je uvijek na hranidbenom stolu dovoljno hrane i da joj je svaki zalogaj isti, tada nemamo u stadu nemir pri hranjenju, agresivnost i prejedanje, jer svaka životinja dolazi na hranjenje prema svojoj potrebi.

TMR obrok u fazi suhostaja Suhostaj smatramo najvažnijim proizvodnim razdobljem u držanju mliječnih krava. Prvi dan zasušenja istodobno je i prvi dan laktacije. Kravu u tom razdoblju pripremamo za laktaciju, a sve greške u suhostaju odrazit će se poslije u proizvodnji mlijeka. Osim brzog razvoja fetusa, u tom se razdoblju regenerira mliječna žlijezda i priprema za funkciju u laktaciji. Cilj hranidbe u suhostaju dovođenje je krava u pravilnu rasplodnu kondiciju, prevencija metaboličkih problema u laktaciji (ketoze, mliječne groznice, acidoze i sl.) i priprema za uzimanje i visoku probavljivost velikih količina TMR obroka u laktaciji. Kako ne preporučujemo mijenjanje komponenata, u suhostaju treba koristiti iste komponente kao i u laktaciji, ali TMR treba biti razrijeđen s oko 3 kg slame uz dodatak posebnog premiksa za suhostaj Prenata 50 (50 g na dan 50 dana u suhostaju) i 150 grama premiksa za laktaciju (Camisan, Profisan ili Topsan). Slama u suhostaju i laktaciji igra ulogu dopunjavanja strukturne sirove vlaknine i lignina. Ako u laktaciji imamo dovoljno kvalitetne travne silaže, vjerojatno nećemo trebati slamu, ali u suhostaju trebamo smanjiti hranidbenu vrijednost obroka za laktaciju, a zadržati strukturnu vlakninu, u čemu nam pomaže slama.

TMR obrok u fazi laktacije U laktaciji, a osobito kod visoke produkcije mlijeka, vrlo je važno da krava konzumira veliku količinu hranjivih tvari i optimalno ih iskorištava u cilju visoke proizvodnje mlijeka, dobrog sastava mlijeka, dobre plodnosti i zdravlja životinje. Kako bismo na taj način uveli kravu u laktaciju, važna je bila priprema u suhostaju. U tom razdoblju nastavljamo s istim komponentama TMR obroka, ali ih prilagođavamo hranidbenim vrijednostima proizvedene količine mlijeka. Hranidbena vrijednost TMR obroka u laktaciji treba biti oblikovana prema potrebama gornje proizvodne trećine stada. Ako je prosjek gornje trećine stada 30 L mlijeka, tada jedna od mogućih varijanti TMR obroka dnevno može biti ovog sastava: mljekarski list / 5. 2025.

Kako napraviti kvalitetan TMR obrok • travna silaža 10 kg • kukuruzna silaža 30 kg • slama 0,5 kg • žitarice 5,5 kg • Sano Protamilk Complete 3,5 kg. U preporučenom obroku nije zastupljeno sijeno s obzirom na to da ono spada u sirovine koje je najteže napraviti kvalitetnima, jer su vremenske prilike u proljeće, kada ima najviše i najkvalitetnije mase (trava, ljuljevi, lucerna i sl.), najčešće nestabilne, tako da masa pokisne ili se prekasno kosi i na taj se način smanjuje hranidbena vrijednost sijena. Masu treba silirati, a odlična zamjena za sijeno u suvremenoj proizvodnji upravo je slama. Pritom nam TMR pomaže da takvu masu sa slamom životinja rado konzumira.

TMR obrok u hranidbi teladi i junica Hranidba teladi i junica u današnjoj proizvodnji zauzima važnu ulogu, jer kvalitetan ženski rasplodni materijal predstavlja budućnost svake farme. Pogreške pri uzgoju junica u pravilu se poslije odražavaju na proizvodnju mlijeka buduće krave, njezinu plodnost i životni vijek. Teladi u dobi od desetak dana uz mliječnu zamjenicu treba davati i šaku TMR obroka za krave u laktaciji pomiješanog s kvalitetnim starterom za telad s Meggi 35, bez naknadnog davanja sijena. Količinu TMR-a treba povećavati kako se povećava i konzumacija. Junice u prvoj godini treba intenzivno uzgajati kako bi sa 15 mjeseci dosegnu-

Kako bi TMR obrok bio kvalitetno nasječen i izmiješan, kod prikolica s okomitim sustavom miješanja postoji važno pravilo redoslijeda ubacivanja komponenata: • komponente obroka s većim sadržajem suhe tvari i većom dužinom vlakana (sijeno, slama i sl.) • komponente s većim sadržajem suhe tvari, a manjom dužinom vlakana (mljevene žitarice, sačme uljarica i sl.) • komponente s nižim sadržajem suhe tvari i većom dužinom vlakana (travna silaža i sl.) • komponente s nižim sadržajem suhe tvari i manjom dužinom vlakana (kukuruzna silaža i sl.) • komponente obroka u tekućem stanju (melasa, voda i sl.). Kvalitetno napravljen TMR obrok ovisi o poznavanju karakteristika krmiva koja koristimo. Tvrtka Sano stoji vam na raspolaganju i u vezi s tim pitanjima, i to svojim najsuvremenijim laboratorijem prema CVAS standardu, analizi komponenata i sastavljanjem obroka na osnovi laboratorijskih analiza primjenom CNCPS modela proračuna obroka. Na kvalitetu TMR obroka uvelike utječe i kvalitetna TMR miješalica. Zbog toga vam tvrtka Sano omogućava nabavu vučenih i samohodnih Sano TMR Profi miješalica s okomitim sustavom miješanja različitih dimenzija s obzirom na veličinu farme. Za sve detaljnije informacije o TMR obroku, TMR miješalicama i ostalim pitanjima možete se raspitati kod Sano stručnih savjetnika na vašem području. 19

> HRANIDBA

Hranidba mliječnih krava u kasno proljeće U kasno proljeće, paša predstavlja glavni izvor hranjivih tvari za mnoge proizvodne sustave, osobito u ekstenzivnim i mješovitim oblicima proizvodnje mlijeka > Prof. dr. sc. Goran Kiš

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

ranidba mliječnih krava u kasno proljeće obuhvaća niz specifičnosti koje proizlaze iz sezonskih promjena u dostupnosti i kvaliteti voluminozne hrane, s osobitim naglaskom na pašu. U tom razdoblju vegetacija dostiže svoj maksimum, a krave na paši imaju pristup velikim količinama svježe trave, koja može biti iznimno bogata hranivima, što ujedno nosi i određene izazove. Upravo ta dinamika u kvaliteti i sastavu voluminozne hrane, uz istovremene visoke fiziološke potrebe visoko proizvodnih krava, zahtijeva pažljivo formuliranje obroka, kako bi se osigurala optimalna proizvodnja mlijeka i očuvalo zdravlje životinja. U kasno proljeće, paša predstavlja glavni izvor hranjivih tvari za mnoge proizvodne sustave, osobito u ekstenzivnim i mješovitim oblicima proizvodnje mlijeka. Vegetacija je u punoj snazi, a trave su često bogate sirovim proteinima (SP) i lako probavljivim ugljikohidratima. Međutim, iako takva krma naizgled nudi izdašan izvor hranjivih tvari, važno je istaknuti da sadržaj suhe tvari u paši često ostaje nizak, što može ograničiti ukupan dnevni unos suhe tvari kod mliječnih krava. Nizak sadržaj suhe tvari (ST) znači da životinje moraju konzumirati velike količine voluminoza kako bi zadovoljile energetske potrebe, što katkad nije moguće bez dodatnog hranjenja. Dobro održavani pašnjaci i livade mogu sadržavati 25% sirovih proteina (SP), pa i više, odnosno, sadržavaju manje od 40% vlakana izraženih kao NDV. U nekim slučajevima rezultati kemijskih analiza u našim laboratorijima poka20

Nizak sadržaj suhe tvari u paši znači da životinje moraju konzumirati velike količine voluminoza kako bi zadovoljile energetske potrebe, što katkad nije moguće bez dodatnog hranjenja zivali su proteinsku vrijednost livada i paše u proljeće i do 30% SP. Visoke vrijednosti proteina na pašnjacima i u livadnoj zelenoj masi ne zadržavaju se dulje vrijeme, s dolaskom toplijih mjeseci i suša opadaju, dok se udio manje probavljivih biljnih dijelova povećava. Problematika visokog sadržaja proteina u proljetnim obrocima krava na paši, kao i onih koje u staji konzumiraju sočnu zelenu masu, već je više puta obrađivana, no problemi uzrokovani takvom hranidbom redovito se ponav-

ljaju iz godine u godinu. Naime, kada se u obroku nalazi voluminozna krma s vrlo visokim udjelom sirovih proteina (više od 25%), a tome se pridodaju i proteini iz ostalih krmiva, iznimno je teško smanjiti ukupnu količinu proteina na poželjnu razinu od 16 do 18%. U takvim slučajevima problem nije samo u ukupno previsokom udjelu proteina, već i u njihovoj nepovoljnoj kvaliteti. Naime, protein iz mladih biljaka u velikoj je mjeri razgradljiv u buragu, zbog čega se ne iskorištava učinkovito u metabolizmu mljekarski list / 5. 2025.

životinje. Kao posljedica toga, unatoč visokom unosu proteina izostaje očekivani rast proizvodnje mlijeka.

Previše proteina u obroku Kako bismo mikroorganizmima u buragu omogućili da učinkovito iskoriste visoko razgradljive proteine iz proljetne paše i mlade zelene mase, nužno je u obrok uključiti žitarice i drugu krmu bogatu lako razgradljivim ugljikohidratima – prvenstveno šećerima i škrobom. Time se osigurava potrebna energija za sintezu mikrobnog proteina, koji potom može biti iskoristiv za kravu. Osim toga, količina proteina koji nije razgradljiv u buragu (by-pass protein), kao i onih aminokiselina koje dospiju do tankog crijeva, često nije dovoljna za pokrivanje potreba visoko proizvodnih mliječnih krava, posebice onih u ranoj laktaciji. Posljedica hranidbe prekomjernim udjelom ukupnog i visoko razgradljivog proteina, uz istovremeni manjak energije iz fermentabilnih ugljikohidrata, može biti ubrzana pasaža sadržaja hrane kroz burag, pojava rijetkog fecesa, smanjenje postotka mliječne masti, gubitak tjelesne kondicije i smanjena mliječnost. Unos visoko probavljivog proteina iz paše i mlade biljne mase može uzrokovati gubitke dušika u buragu i do 50%. Naime, kada je sadržaj proteina u obroku prevelik, mikroorganizmi buraga moraju taj višak deaminirati - razgraditi ga do amonijaka, koji se zatim resorbira kroz stijenku buraga. Taj višak amonijaka mora se detoksicirati u jetri, gdje se prevodi u ureu. Taj proces, poznat kao “trošak uree”, nije metabolički neutralan - krava za njega troši energiju, koja joj u tom razdoblju već ionako nedostaje. Ta energija, umjesto da se iskoristi za sintezu mlijeka, odlazi na eliminaciju viška dušika, a posljedica je smanjena mliječnost, unatoč obilju proteina u obroku. Energija potrebna za sintezu uree tzv. trošak uree - može smanjiti proizvodnju mlijeka za litru do tri litre dnevno, što se najčešće događa kada krave konzumiraju pašu ili zelenu masu s livade koja sadržava 25% i više sirovih proteina, umjesto one s optimalnijih 20%. Kako je već spomenuto, ovakvi gubici u proizvodnji mlijeka, unatoč bogatim obrocima, najčešće se javljaju u mljekarski list / 5. 2025.

Tablica 1. Utjecaj proizvodnje na sadržaj uree u mlijeku Proizvodnja mlijeka, kg/d 20 25 30 35 40

Sadržaj uree u mlijeku, mg/100 mL 6-21 18-23 20-25 22-27 24-29

Izvor: INRA, 1998.

Tablica 2. Proizvodnja mlijeka krava na paši s koncentratom i bez koncentrata Parametri mlijeka Proizvodnja mlijeka, kg/d Mliječna mast, % Protein, % Urea u mlijeku, mg/100 mL

Paša 20,0 3,8 3,0 14,1

Paša + koncentrat 30,0 3,3 3,1 11,3

Prilagođeno prema Bargo i sur., 2002. J. Dairy Sci. 85:1777-1792

Višak proteina, osobito onih visoko razgradljivih, koji se često pojavljuje u proljetnoj hranidbi mliječnih krava, moguće je najjednostavnije uravnotežiti dodatkom koncentriranih krmiva bogatih odgovarajućim ugljikohidratima

prijelaznim razdobljima, kada se krave iz obroka u staji prebacuju na pašu mladih, sočnih pašnjaka ili im se u proljeće neograničeno daje svježa zelena masa.

Sinkronizacija obroka Što je krava proizvodnija, to su ti gubici izraženiji - kod visoko proizvodnih krava mogu dosezati i do 4,5 litara mlijeka dnevno. U takvim slučajevima visokovrijedni proteini s pašnjaka nedovoljno se i neučinkovito iskorištavaju - njihova iskoristivost kreće se tek između 16 i 18%. Ostatak, odnosno višak te najskuplje komponente obroka izlučuje se iz organizma, što ne samo da predstavlja gospodarski gubitak, nego i potencijalno težak okolišni problem. Cilj bi u takvim situacijama trebao biti postizanje tzv. sinkronizacije obroka - prilagodbom hranidbe nastoji se povećati učinkovitost pretvorbe proteina iz obroka u mlijeko, s ciljanom iskoristivošću od oko 25%. Osim smanjenja mliječnosti, drugi je važan aspekt neravnoteže u obroku povećana koncentracija uree u mlijeku.

Laboratorijsko određivanje razine uree (Milk Urea Nitrogen - MUN) predstavlja vrijedan pokazatelj hranidbe: povišene vrijednosti uree najčešće upozoravaju na višak proteina u odnosu na dostupne ugljikohidrate, odnosno na manjak energije potrebne za učinkovit rad mikrobne populacije buraga. U pravilu, krave na paši kao glavnom izvoru voluminozne krme imaju više vrijednosti uree u mlijeku u usporedbi s onima koje se hrane na drugačiji način. Prema preporukama, koncentracija uree u mlijeku kod krava na paši, uz dodatak koncentrata, trebala bi se kretati između 20 i 30 mg/100 mL. Više vrijednosti upozoravaju na višak proteina u obroku. Međutim, vrijednosti uree u mlijeku variraju ovisno o brojnim čimbenicima: individualnoj osobini krave, pasmini, godišnjem dobu (zbog promjena u vegetaciji), a najviše o sastavu obroka. Prosječne vrijednosti uree kreću se u rasponu od 17 do 42 mg/100 mL (vidi Tablicu 1). Koncentracije više od 42 mg/100 mL mogu negativno utjecati na plodnost krava, dok niske vrijednosti u rasponu od 15 do 20 mg/100 mL 21

> HRANIDBA

mogu upozoravati na smanjenu probavu vlakana, manju mliječnost i niži udio proteina u mlijeku. Prema istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, koncentracija uree u mlijeku varira još šire - uočene su vrijednosti u rasponu od 3 do 50 mg/dL, što upućuje na vrlo raznoliku praksu hranidbe i potrebu za sustavnijim praćenjem i optimizacijom obroka.

Hranidba mliječnih krava u proljeće Višak proteina, osobito onih visoko razgradljivih, koji se često pojavljuje u proljetnoj hranidbi mliječnih krava, moguće je najjednostavnije uravnotežiti dodatkom koncentriranih krmiva bogatih odgovarajućim ugljikohidratima. Kao ilustrativan primjer može se navesti jedno istraživanje provedeno na mliječnim kravama na paši, uspoređujući skupinu bez dodataka s onima koje su uz pašu dobivale koncentrate (žitarice i melasu). Iako istraživanje nije nužno provedeno u hrvatskim uvjetima, ono jasno prikazuje različite vrijednosti i pristupe u raznim zemljama, što dodatno ističe složenost ove teme te potrebu za opreznim pristupom pri interpretaciji podataka koji se mogu pronaći na internetu. Unatoč navedenim razlikama, ovo istraživanje vrlo zorno pokazuje važnost praćenja hranidbenih praksi i proizvodnih pokazatelja mlijeka, kao i potrebu za pravodobnim prilagodbama hranidbe. U primjeru navedenog istraživanja, sadržaj SP u paši iznosio je 20%, dok su krave uz dodatak koncentrata jele oko 8,5 kg žitarica i melase dnevno (vidi tablicu 2). Rezultati jasno upozoravaju na važnost dodatnog hranjenja pašnih životinja ako se želi iskoristiti visoki sadržaj proteina iz paše i istodobno povećati mliječnost – bez negativnih posljedica po zdravlje životinja i okoliš. Na temelju takvih rezultata može se zaključiti da dodavanje koncentrata s odgovarajućim količinama i vrstama ugljikohidrata - prvenstveno škroba i šećera - znatno poboljšava iskorištenje proteina iz paše. Važno je napomenuti kako krmne smjese koje se koriste u tu svrhu trebaju sadržavati nizak udio proteina. Najvažniji izvor brzo razgradljivih ugljikohidrata u takvim koncentratima svakako su žitarice. 22

Energija predstavlja najvažniji i najčešće ograničavajući čimbenik u hranidbi mliječnih krava na pašnjacima Općenito, preporučuje se da koncentratna krmiva koja se daju uz pašu ne sadržavaju više od 12 do 14% sirovih proteina. Takva formulacija omogućuje sastavljanje uravnoteženoga dnevnog obroka s ukupnim udjelom proteina do 18%, što je optimalno za mliječne krave. Uza žitarice, preporučljivo je u manjoj količini (200–400 g dnevno, ovisno o razini proizvodnje) dodati i određeno proteinsko krmivo. Svrha tog dodatka nije povećanje ukupnog proteina u obroku, već opskrba mikroflore buraga peptidima i aminokiselinama koji su im nužni za rast i razmnožavanje.

Energija kao ograničavajući čimbenik u pašnom sustavu Energija predstavlja najvažniji i najčešće ograničavajući čimbenik u hranidbi mliječnih krava na pašnjacima. Glavni su izvori dodatne energije u obrocima ovih životinja nevlaknasti ugljikohidrati, prije svega škrob i šećeri, koji potječu

iz žitarica i/ili drugih koncentratnih krmiva. U proljetnim pašnjacima sadržaj tih lako probavljivih ugljikohidrata kreće se u rasponu od 15 do 22% suhe tvari, što je često nedovoljno za pokrivanje ukupnih energetskih potreba visokoproduktivnih krava. Valja istaknuti da krave na paši, zbog povećane fizičke aktivnosti u odnosu na krave u stajskim ili nepašnim sustavima, imaju i povećane potrebe za energijom za uzdržne funkcije. U praksi se to kompenzira dodatkom između 1,5 i 3 kg koncentrata dnevno, što predstavlja svojevrsnu “fiksnu” energetsku cijenu samog procesa pašarenja. Taj dodatni utrošak energije ne vraća se izravno kroz povećanje proizvodnje mlijeka, već služi isključivo za pokrivanje potreba uzrokovanih kretanjem. Dodavanje koncentratnih krmiva u obroke pašnih krava može dugoročno pozitivno utjecati na njihovu energetsku ravnotežu, razinu proizvodnje mlijeka, očuvanje ili povećanje tjelesne kondicije te poboljmljekarski list / 5. 2025.

Tablica 3. Utjecaj dodavanja silaže kukuruza životinjama na paši na sadržaj uree u mlijeku Obrok Mlada paša (18 - 25% SP) Mlada paša + 5 kg ST silaže kukuruza Mlada paša + 8 - 10 kg ST silaže kukuruza

Urea u mlijeku, mg/100 ml 30 - 40 25 - 35 24 - 29

Izvor: Grbeša, 2019.

Tablica 4. Smjernice dodatne hranidbe žitaricama mliječnih krava na paši Mlijeko, kg/d (4% mm) 30,0 25,0 22,5 <20

kg 8-9 6-7 4-5 3-4

Proljeće žitarice:mlijeko kg 1:4-1:5 9,0-10,0 1:5 7,5-9,0 1:5-1:6 5,0-6,0 1:6-1:7 4,0-5,0

šanje reprodukcijskih pokazatelja. Naime, povećanjem količine ne vlaknaste, u buragu razgradljive energije poboljšava se iskoristivost proteina iz paše te potiče sinteza mikrobnog proteina, važnog izvora aminokiselina za životinju. Već je spomenuto da hranidba isključivo na pašnjacima može dovesti do povećanja koncentracije uree u mlijeku, što je znak disbalansa između proteina i energije u obroku. Najčešće se takva situacija rješava uključivanjem dodatnih izvora škroba, odnosno energetskih krmiva. U hrvatskoj praksi osobito je rasprostranjeno korištenje kukuruzne silaže kao glavnog izvora škroba. U tablici 3 prikazan je utjecaj dodatka kukuruzne

Ljeto žitarice:mlijeko 1:3,5-1:4 1:3,5-1:4 1:4-1:5 1:5-1:6

silaže u obrok temeljen na paši na koncentraciju uree u mlijeku.

Smjernice za dodatnu hranidbu žitaricama Na temelju brojnih istraživanja i praktičnih iskustava proizvođača, razvijene su preporuke za dodatnu hranidbu mliječnih krava žitaricama. Te se smjernice odnose na krave prosječne tjelesne mase od 600 kg koje se nalaze na kvalitetnim proljetnim pašnjacima. Ako je paša slabije kvalitete, preporučenu količinu koncentrata moguće je povećati, no ne bi smjela biti veća od 10 kg dnevno. S druge strane, ako su u sastavu

pašnjaka prisutne leguminoze, količina koncentrata može biti i znatno manja. U tablici 4 prikazani su orijentacijski podaci o potrebama za dodatnom hranidbom žitaricama, pri čemu je naveden i omjer žitarice: mlijeko, koje u suhoj tvari označava očekivano povećanje količine proizvedenog mlijeka (u kilogramima) po svakom dodatnom kilogramu koncentrata. Osim što žitarice osiguravaju dodatnu energiju, kod visoko produktivnih krava koje dnevno daju više od 30 litara mlijeka preporučuje se i dodatak proteina koji su u buragu ne razgradljivi (tzv. by-pass proteini). Takve proteine sadržavaju krmiva poput pivskog tropa, kukuruznoga glutenskog brašna i tostirane soje. Preporučene količine za visoko produktivne krave na paši kreću se od 200 do 750 g dnevno, ovisno o proizvodnim karakteristikama i sastavu osnovnog obroka. Međutim, svaka primjena skupih proteinskih dodataka zahtijeva prethodnu analizu isplativosti, a pri planiranju obroka uvijek treba imati na umu da je energija - osobito kod pašnih sustava u proljeće - najčešće prvi limitirajući čimbenik. Stoga je primarni cilj hranidbe osigurati dovoljno energije kako bi se omogućilo učinkovito iskorištavanje dušika iz mlade, visoko razgradljive paše, čime se podupire rast mikrobne mase u buragu i osigurava bolja proizvodnja mlijeka.

Svaka primjena skupih proteinskih dodataka zahtijeva prethodnu analizu isplativosti, a pri planiranju obroka uvijek treba imati na umu da je energija - osobito kod pašnih sustava u proljeće - najčešće prvi limitirajući čimbenik

PRAVA HRANA ZA ŠAMPIONE Uspješni u štali s individualnim konceptima hranidbe. INFORMIRAJTE SE I NARUČITE NA:

grah@h.lugitsch.at | +43 676 889 22 225 www.h.lugitsch.at mljekarski list / 5. 2025.

23 CornVit ® je robna marka tvrtke Herbert Lugitsch u. Söhne Ges.mbH | 8330 Feldbach | Austria

> TEHNOLOGIJA UZGOJA

Različiti pristupi zasušenju krava U praksi, svaka farma treba prilagoditi postupak zasušenja svojim uvjetima, jer je zasušenje samo dio u ukupnom menadžmentu farme > Dr.sc. Berislav Vulić

Farma Salaš d.o.o. Marijanci

uhostaj je razdoblje neophodno potrebno za optimalnu obnovu tkiva mliječne žlijezde, ali je ujedno i stresan događaj zbog promjena u metabolizmu, hranidbi i dnevnoj rutini krave. U prirodnim uvjetima krave postupno smanjuju proizvodnju mlijeka (postupna involucija) kako opada potreba potomka i učestalost sisanja. Međutim, u komercijalnim uvjetima krave često i u kasnom graviditetu proizvode velike količine mlijeka, a mužnja se naglo prekida 6-8 tjedana prije očekivanog teljenja, i to uz primjenu dugo djelujućega intramamarnog antibiotika (Napomena: zasušenje nastupa zbog prestanka mužnje, a ne zbog davanja injektora). Tako se postupa na oko 75% farmi u SAD-u i Europi. Danas, zbog sve veće proizvodnje mlijeka, krave uoči zasušenja proizvode 25 i više kilograma mlijeka dnevno, što dodatno otežava samo zasušenje.

Fiziologija zasušenja Nagli prekid mužnje često je praćen iznenadnim promjenama u hranidbi i grupiranju krava, što su sve stresni čimbenici. Krave tada prolaze kroz niz fizioloških i morfoloških prilagodbi, od kojih je jedna od ključnih aktivna involucija mliječne žlijezde. Počinje unutar dva dana od zasušenja i završava otprilike nakon tri tjedna. Nakupljanje mlijeka u vimenu nakon prestanka mužnje uzrokuje njegovo napinjanje, a nastalo povećanje pritiska pokreće involucijski proces i upalnu reakciju. Prekid signalizacije prolaktina dodatno potiče staničnu smrt epitelnih stanica, dok rezidualno mlijeko i lokalni hormoni sudjeluju u suzbijanju sinteze novog mlijeka. U tom je razdoblju imunosni sustav dodatno opterećen i manje učinkovit u obrani od patogena. Zbog napetosti vimena, otežano je zatvaranje sfinktera sisa i stvaranje zaštitnoga keratinskog čepa, čime se povećava 24

rizik od istjecanja mlijeka i ulaska patogena. To može dovesti do novih infekcija vimena i u suhostaju, ali i u predstojećoj laktaciji. Osim toga, involucija mliječne žlijezde sporija je i stresnija kod krava visoke proizvodnje, a njihov antimikrobni odgovor je slabiji. Kod krava koje proizvode više od 25 kg/dan u trenutku zasušenja primijećeni su znakovi stresa, povećana vokalizacija i odgođena involucija, dok su u krava s proizvodnjom manjom od 14 kg/ dan zabilježeni blaži i stabilniji prijelazi. Također, krave s visokom proizvodnjom pokazuju jače metaboličke promjene i dulji upalni odgovor oko zasušenja, ali i znakove boli ili nelagode povezane s prepunjenim vimenom, što se potvrđuje smanjenim vremenom ležanja.

Primjena antibiotika Terapija svih krava pri zasušenju uključuje rutinsku primjenu antibiotika na sve četvrti vimena kako bi se spriječile ili liječile intramamarne infekcije, osobito jer su početak i kraj suhostaja najrizičnije vrijeme za infekcije. Zbog porasta antimikrobne rezistencije, trend je uvođenja zabrane preventivne upotrebe antibiotika, tako da se tretiraju samo krave s kroničnim mastitisom ili one s visokim rizikom od infekcija.

Dva su moguća pristupa pri korištenju antibiotika. Antibiotik dajemo svim kravama, ili selektivno, onima kod kojih je povećan rizik za infekciju (ili imaju kronični mastitis). Jedan je od glavnih razloga za korištenje antibiotika pri zasušenju, čak i kod krava s niskim brojem somatskih stanica, upravo visoka proizvodnja u trenutku prestanka mužnje. Međutim, posljednje studije pokazuju različite rezultate - u jednoj nije bilo većih razlika između selektivne i opće primjene antibiotika bez obzira na razinu proizvodnje, dok je u drugoj primijećen gotovo pet puta veći rizik od kliničkog mastitisa kod krava koje su proizvodile više od 15 L/dan u odnosu na one s manje od 10 L/dan.

Različiti pristupi zasušenju Za smanjenje proizvodnje mlijeka u kasnoj laktaciji koriste se različite metode: • Postupno smanjenje učestalosti mužnje - prijelaz sa 2-3 mužnje dnevno na jednu mužnju dnevno u posljednjem tjednu prije suhostaja. Moguća je i primjena isprekidane mužnje (npr. mužnja svaki drugi dan). • Promjene u hranidbi - uključuju smanjenje količine hrane, smanjenje energetske gustoće obroka (npr. manje koncentrata, više sijena ili slame), ili kombinaciju navedenih mjera. Navedene strategije mogu učinkovito smanjiti proizvodnju mlijeka za 40% ili više, ali svaka nosi svoje izazove. Smanjenje učestalosti mužnje smanjuje sintezu mlijeka, i to zbog lokalnih mehanizama povezanih s nakupljanjem mlijeka u vimenu, no povećava intramamarnu napetost i može uzrokovati curenje mlijeka, što povećava rizik od infekcije. Studije pokazuju da krave koje se muzu samo jednom dnevno u zadnjem tjednu laktacije češće pokazuju curenje mlijeka, osobito ako su visoko proizvodne. mljekarski list / 5. 2025.

S druge strane, promjene u hranidbi smanjuju dostupnost energije i hranjivih tvari u mliječnoj žlijezdi, što posljedično snižava proizvodnju mlijeka. Teže restrikcije mogu izazvati negativne učinke poput osjećaja gladi (povećana vokalizacija), stresa (povišen kortizol), te narušene funkcije imunosnog sustava zbog smanjenja razine glukoze u krvi i povećanja ketonskih tijela (BHB) i NEFA, koji negativno utječu na leukocite. Kombinacija smanjenja mužnje i prehrambene restrikcije pokazala se najučinkovitijom, jer udružuje različite fiziološke mehanizme - s jedne strane smanjuje sintezu mlijeka lokalnim pritiskom u vimenu, a s druge smanjuje dotok hranjivih tvari. Studije pokazuju da je mlijeko krava pod ovom kombiniranom strategijom sadržavalo veću razinu masti i proteina, nižu razinu laktoze, manji BHB u krvi i veću razinu glukoze, što upućuje na bolju energetsku ravnotežu i manji stres. Dodatni pristupi uključuju upotrebu injektora koji mehanički zatvaraju sisni

kanal i tako sprečavaju ulazak bakterija u vime nakon prestanka mužnje. Osobito se preporučuju kod selektivnog suhostaja, a mogu se koristiti i bez antibiotika. Produljenje razdoblja do prvog osjemenjivanja, osobito kod krava koje pokazuju perzistentnu i visoku laktaciju, može biti korisno za smanjenje proizvodnje u trenutku prestanka mužnje. Identifikacija krava prikladnih za dulje laktacije može se temeljiti na prethodnim laktacijama ili ranim rezultatima laktacije ako je riječ o prvotelkama.

Zaključno U praksi, svaka farma treba prilagoditi postupak zasušenja svojim uvjetima, jer je zasušenje samo dio u ukupnom menadžmentu farme. Izdvajanje krava u posebnu skupinu na “slabiji” obrok često je teško izvedivo, dok kod robotske mužnje možemo u potpunosti ukloniti koncentrat koji dobiju tijekom mužnje. Ako je na farmi više hranidbenih skupina, na zasušenje se

izdvajaju krave koje su neko vrijeme provele u prema obroku najslabijoj skupini. Preskakanje mužnje također je izazov ako nemamo posebnu skupinu, jer dolazak na mužnju s ostalim kravama potiče curenje mlijeka, a time se povećava i mogućnost infekcije. Upotreba antibiotika svakako je opravdana u krava koje s kroničnim mastitisom tijekom laktacije, ali i u onih s povećanim brojem somatskih stanica. U prilog odluci za upotrebu antibiotika idu i loši zoohigijenski uvjeti u suhostaju. Također, treba povesti računa i pri zasušivanju tijekom toplinskog stresa, kada su krave visoke proizvodnje na kraju laktacije posebno osjetljive. Bez obzira na to koji ćemo pristup odabrati, svakako trebamo pratiti pojavu mogućih upala tijekom suhostaja, ali i nakon teljenja. Uspješnost suhostaja dodatno ćemo provjeriti na stranicama HAPIH-a, gdje pratimo izvještaj broja somatskih stanica prije suhostaja i nakon suhostaja. Ako rezultati nisu zadovoljavajući, nakon podrobne analize trebamo promijeniti način zasušivanja.

Dr.sc. Goran Vučković Voditelj prodaje Tel: +49 (0) 172 767 1942 E-mail: vuckovic@rind-bw.de AgroService Hopfenweiler 12 88339 Bad Waldsee

Rinderunion Baden-Württemberg (RBW) RBW je osnovan 2000. godine udruživanjem svih organizacija za uzgojno-selekcijski rad i osjemenjivanje koje su djelovale u BadenWürttembergu. Sjedište je u Herbertingenu u okrugu Sigmaringen RBW je zadruga u vlasništvu stočara, odnosno članova, za koje je potpuni partner - od upisa u matične knjige, tipizacije stada, osjemenjivanja do prodaje U ponudi RBW-a nalazi se širok raspon pasmina: simentalac, holstein, brown swiss, mesne pasmine i dr RBW i njegove podružnice jedan su od najvećih trgovaca rasplodnom i proizvodnom stokom u pokrajini Baden- Württemberg RBW je jedna od najvećih organizacija za uzgoj goveda u Njemačkoj s više od milijun prodanih

doza duboko smrznutoga bikovskog sjemena i više od 200.000 krava upisanih u matične knjige RBW Genetik GmbH proizvodi seksirano sjeme mliječnih pasmina goveda, a imamo i stanicu za embriotransfer Stočari u Baden-Württembergu intenzivno koriste genomske usluge za upravljanje stadom, kako bi postignuli što bolje proizvodne rezultate Više od 325 stada s više od 31.000 krava upisanih u matične knjige sudjeluje u jednom od RBW programa tipizacije stada za pasmine holstein, simentalac ili brown swiss Pomoću CowShipa, našeg programa za sparivanje, linearno je ocijenjeno i putem računala odrađeno sparivanje više od 570.000 goveda

Prodajemo prvotelke, steone junice, m junice za pripust svih pasmina. Prvenstveno HOL, Simentalac, Smeđe Rasplodne bikove te mesne pasmine Tvrtka AgroService Vaš je pouzdan dobavljač junica i krava!

Rinderunion Baden-Württemberg e.V. (RBW) Tvrtku RBW utemeljile su 2000. godine sve uzgo Sjedište je u Herbertingenu, u okrugu Sigmaring Zbog svoje široke ponude različitih pasmina, a svojih članova u području upisa krava u matične

S više od 77.440 prodanih životinja u 2017. godin za uzgoj i tov u pokrajini Baden-Württemberg Ilshofenu, Bad Waldseeu, Donaueschingenu i H 3570pružamo prvotelki i krava, više od 720 uzgojnih biko Provjeravamo i objavljujemo jesu li naši kupci u Hrvatskoj zadovoljni uvezenim junicama, a na taj način i njemačkim uzgajivačima informaciju AgroService je tvrtka koja se bavi izvozom goved mljekarski list 2025. junice kod hrvatskih uzgajivača nalaze u dobrim rukama. Za sva pitanja oko uvoza junica možete se da /se5.njihove obratiti 25 na farme uspješn od njih uvezene su i u Hrvatsku dr.sc. Goranu Vučkoviću, i to na mobitel 0049 172 7671 942 i e-mail: vuckovic@rind-bw.de Mljekarskog lista.

• Vime • Krvna linija RADI

Prvi od 26 sinova bika WILEROY!!!

mljekarski list / 5. 2025.

Poštovani čitatelji!

ri kraju su pripreme za objavu tradicionalnih godišnjih izvješća HAPIH-a u sektoru stočarstva i kontrole kvalitete stočarskih proizvoda. Stoga u člancima iz ovog broja donosimo pojedine preliminarne rezultate provedenih aktivnosti u 2024. godini. Smanjenjem ukupne populacije krava neminovno dolazi do smanjenja ukupnog broja novorođene teladi pa je on tako u odnosu na prethodnu godinu manji gotovo 5%. U najbrojnijih mliječnih i kombiniranih pasmina (simentalska i holstein) prevladava umjetno osjemenjivanje (86 i 98%), dok u mesnih i izvornih pasmina tradicionalno dominira prirodni pripust. Ukupan broj krava smanjen je za približno 2,5%, a svakako treba istaknuti kako je smanjenje izraženije u populaciji krava mliječnih i kombiniranih pasmina (gotovo 5%). Ukupan broj posjednika također je manji gotovo 8%. Navedena smanjenja održavaju se na broj krava u kontroli mliječnosti (-4%), koja je jedna od najvažnijih aktivnosti HAPIH-a u stočarstvu. Detaljnije o brojnom stanju krava i najkorištenijim bikovima za umjetno osjemenjivanje u prošloj godini informirajte se u člancima. Nositelj uzgojnog programa koza je Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, pri čemu HAPIH provodi većinu aktivnosti iz uzgojnog programa, kao što su kontrola reprodukcijskih odlika uzgojno valjane populacije, kontrola mliječnosti, performance testiranja, izračun uzgojne vrijednosti te pružanje tehničke i stručne pomoć u radu saveza. Stoga u članku potražite Impressum: Glavni i odgovorni urednik: izv.prof.dr.sc. Krunoslav Karalić Urednički odbor: Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur., dr.sc. Zdenko Ivkić, Ivica Vranić, struč.spec.ing.agr., Davor Pašalić, dr.med.vet., dr.sc. Marija Špehar, dr.sc. Dragan Solić, Vatroslav Tissauer, dipl.ing.polj.,univ.spec.oec. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek MB: 2528614 | OIB: 35506269186, IBAN: HR1210010051863000160

mljekarski list / 5. 2025.

detaljne informacije o rezultatima kontrole proizvodnosti za najbrojnije mliječne pasmine koza. Proizvodnjom ovčjeg mlijeka u 2024. godini bavila su se 232 proizvođača, a otkupljivačima mlijeka isporučili su 1.651.746 kg mlijeka. Ovčje mlijeko otkupljivalo je 11 otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivači ovčjeg mlijeka bile su sirane Vindija d.d. i Sirana Gligora d.o.o., koje su u 2024. otkupile 55,3% ukupno otkupljenih količina ovčjeg mlijeka. Kozje mlijeko u 2024. isporučivalo je 87 proizvođača kozjeg mlijeka, koji su proizveli i isporučili otkupljivačima 2.994.148 kg kozjeg mlijeka.

U otkupu kozjeg mlijeka sudjelovalo je šest otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivač bila je mljekara Vindija d.d., koja je otkupila 88,70% ukupno isporučenoga kozjeg mlijeka. Detaljnije informacije o otkupu ovčjega i kozjeg mlijeka također pročitajte u nastavku izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a

U ovom broju donosimo 2 3 5 7

Najkorišteniji bikovi za umjetno osjemenjivanje u 2024. godini Brojno stanje krava u 2024. godini Rezultati kontrole proizvodnosti za alpsku i sansku pasminu koza u 2024. godini Proizvodnja i kvaliteta ovčjeg i kozjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

27 1

Najkorišteniji bikovi za umjetno osjemenjivanje u 2024. godini > Zrinko Mikić, dr.med.vet.,

Centar za stočarstvo, zrinko.mikic@hapih.hr

Republici Hrvatskoj prošle su 2024. godine označena i registrirana ukupno 106.332 novorođena teleta svih pasmina goveda, od čega živorođena 100.254. U odnosu na 2023. godinu, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja novorođene teladi za 4,6%. U najbrojnijih mliječnih i kombiniranih pasmina (simentalska i holstein) prevladava umjetno osjemenjivanje, dok u mesnih i izvornih pasmina dominira prirodni pripust (grafikon 2).

Najkorišteniji bikovi U prošloj godini od simentalskih bikova prema broju potomaka najkorišteniji je genomski bik Hype (Hulio x Macbeth x Ermut). Sin je njemačkog bika Hulija (linija Huch), a trenutno se nalazi u CUO Varaždin. Hype ima vrlo dobre indekse za mlijeko (118), mesa (118) i fitnes (116). Karakterizira ga solidno vime (107), ali zbog slabijih indeksa za noge (96) i mišićavost (91) treba ga koristiti ciljano. U protekloj godini Hype je imao ukupno 1751 potomka. Od holstein bikova, najkorišteniji je u 2024. godini progeni bik Imperial (Imax x Jedi x Day). Ima odličan indeks za proizvodnju mlijeka (145), dobar fitnes (110), dobar eksterijer (119), popravlja većinu svojstava, pogodan je za korištenje na junicama. U protekloj 2024. godini Imperial je imao ukupno 649 potomaka. Može se zaključiti kako u obje pasmine prevladavaju progeni bikovi u odnosu na genomske. Genomski bikovi u ranoj dobi dobiju genomski test kroz postupak genomske selekcije pa se posljedično ranije koriste u rasplodu. Zbog kraćeg generacijskog intervala omogućavaju brži genetski napredak, ali im je pouzdanost testiranja niža 28 2

Najkorišteniji bikovi za umjetno osjemenjivanje u 2024. godini Zrinko Mikić, dr.med.vet., Centar za stočarstvo, zrinko.mikic@hapih.hr U Republici Hrvatskoj prošle su 2024. godine označena i registrirana ukupno 106.332 novorođena teleta svih pasmina goveda, od čega živorođena 100.254. U odnosu na 2023. godinu, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja novorođene teladi za 4,6%. U najbrojnijih mliječnih i kombiniranih pasmina (simentalska i holstein) prevladava umjetno osjemenjivanje, dok u mesnih i izvornih pasmina dominira prirodni pripust (grafikon 2).

137.835

137.442 127.812

2015.

2016.

123.730

2017.

120.443

2018.

122.203

118.361

2019.

2020.

116.088

2021.

2022.

111.229

106.332

2023.

2024.

Grafikon 1. Broj novorođene i registrirane teladi po godini

Grafikon 2. Umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust prema pasmini (%) 14

14 86

2 98

34 90

66 34

66 10

simentalska

smeđa

umjetno osjemenjivanje angus

priprodni pripust limousin

3 buša

14 slav.-srijem.podolac

umjetno osjemenjivanje priprodni pripust Grafikon 2. Umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust prema pasmini (%)

(oko 70%) pa ih treba ciljano koristiti (npr. kćeri), prvi rezultati dolaze u dobi Najkorišteniji bikovi (veći broj bikova istovremeno). Progeni od pet godina, a pouzdanost je znatno U prošloj godini od simentalskih bikova prema broju potomaka najkorišteniji je genomski bik bikovi imaju rezultate na potomstvu veća, minimalno 85%.Huch), a trenutno se Hype (Hulio x Macbeth x Ermut). Sin je njemačkog bika Hulija (linija

nalazi u CUO Varaždin. Hype ima vrlo dobre indekse za mlijeko (118), mesa (118) i fitnes mljekarski list / 5. 2025. Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Tablica 1. Najkorišteniji simentalski i holstein bikovi u 2024. godini

Rbr. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

Ime Hype* Eintraum* Okidoki Pp Wildharz Summit Vordorf Pp* Vici Pp Orka Megaherz Husim PP* Harbin Dorian* Villeroy Hanomag Maurizio Wuhan* Hanuta Hybrid Eskimo Jhb Tubron* Milan Ortelan Hostmi* Masasi PP Hitbull Harlem PP* Extrem Wovero* Helsinki Royman*

Simentalska HB Telad 9055 1751 8957 1454 9121 1361 9124 1159 9132 1154 9166 1085 9008 1067 8787 920 8818 854 9129 838 9004 743 9073 727 8606 671 8959 644 8663 629 9072 614 8960 527 9079 516 8713 466 9041 459 8635 458 9122 444 9054 428 8895 412 8868 394 9005 383 8950 379 8753 373 8737 321 8867 313

Centar Varaždin Varaždin ReproVet ReproVet Nova Genetik Nova Genetik ReproVet Varaždin Varaždin Varaždin Reprovet Osijek Varaždin Varaždin Osijek Osijek Varaždin Varaždin Nova Genetik Nova Genetik Nova Genetik Reprovet Varaždin ReproVet Varaždin ReproVet Nova Genetik Varaždin Nova Genetik Varaždin

Ime Imperial Timberlake Total Javelin Consul Marauder Sparky Painter Bart Crusher Baughman Nader Milord Missive Vh Seo Prc Bennie Moviestar Rhineriver Contender Kokomo George Miller Randall Crimson Skytree Helianthus Praser Toto Hyperloop Melville Nikly

Holstein HB Telad 1486 649 1485 602 1739 558 1765 522 1602 510 1718 455 1201 419 1738 408 1749 399 1757 386 1755 386 1573 368 1264 366 1733 362 1704 327 1766 327 1667 325 1713 317 1760 249 1751 242 1759 236 1255 233 1394 229 1735 227 1767 220 1369 200 1621 198 1708 186 1712 186 1530 178

Centar Semex Semex Semex Semex Varaždin Semex Lactis Semex Bosgen Bosgen Semex Lactis Varaždin Semex Lactis Semex Semex Semex Bosgen Osijek Semex Semex Semex Semex Semex Lactis Semex Semex Semex ReproVet

*genomski bikovi

Brojno stanje krava u 2024. godini > Drago Uđbinac, struč.spec.ing.agr.,

Centar za stočarstvo, drago.udbinac@hapih.hr

otkraj 2024. godine ukupan broj krava iznosio je 133.035, u odnosu na 2023. manji je za 3550 grla, odnosno 2,60%. Nastavljen je trend smanjenja kod mliječnih i kombiniranih pasmina goveda za 5462 grla, odnosno 4,80%. Manji je i broj posjednika krava, i to za 1149, odnosno 7,47%. Posljedično, manji je i broj krava u kontroli mliječnosti za 4,0% te iznosi 65.651 u 2024. godini. Zabilježeno je smanjenje broja stada u kontroli mliječnosti za 7,12%. Prema pasminskoj zastupljenosti, i dalje je najbrojnija simentalska pasmina sa 67.396 krava, zatim holstein pasmina sa 28.183 krave, te smeđa pasmina sa 1794 krave. Najbrojnije mljekarski list / 5. 2025.

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

29 3

Tablica 1. Ukupan broj goveda, krava i posjednika

Godina

2020. 2021.

Goveda

478.85 28.931 155.47 3 28.693 Posjednici 7 Grla 486.19 153.35 462.568 35.631 0 2

20.632 19.823Grla

Sve krave

130.012 124.696 Posjednici

Krave Mliječne i kombinirane*

80.569 77.875 Grla

Kontrola mliječnosti

3832 3565 Grla

Posjednici

2014. 178.827 29.277 164.347 100.871 2015. 472.299 34.347 174.805 27.745 159.268 98.567 2022. 443.05 16.537 71.642 2016. 462.36123.271 140.56 33.079 167.628 120.330 26.297 151.274 3179 93.080 7 6 2017. 466.215 31.576 160.560 24.434 143.221 87.825 2018. 465.111 30.527 155.960 22.975 136.547 84.382 2023. 445.01 15.389 113.865 68.384 2019. 474.47321.799 136.58 29.480 153.773 21.519 131.695 2990 81.479 5 5 2020. 478.853 28.931 155.477 20.632 130.012 80.569 2021. 486.190 28.693 153.352 19.823 124.696 77.875 2024. 442.04 14.240 65.651 2022. 443.05720.426 133.03 23.271 140.566 108.403 16.537 120.330 2777 71.642 3 5 2023. 445.015 21.799 136.585 15.389 113.865 68.384 Izvor: (od 2022. uključuje križanca za65.651 2024. MP i HAPIH; 442.043*krave mliječnih 20.426 i kombiniranih 133.035 pasmina14.240 108.403

5767 5480 4950 4636 4434 4132 3832 3565 3179 2990 2777

mesa mliječnih i mlijeka) Izvor:proizvodnju MP i HAPIH; *krave i kombiniranih pasmina (od 2022. uključuje križanca za proizvodnju mesa i mlijeka) 0,3 Simentalska/Simmental Holstein Smeđa/Brown Mesne/Beef Izvorne/Local Križanac za proizvodnju mesa i mlijeka/Crossbreed Ostale mliječne/Other dairy

5,0

7,9

13,5 50,7

1,4

Izvor: MP i HAPIH. Napomena: mesne pasmine uključuju križanca s mesnom pasminom i križanca mesnih pasmina

Grafikon 1. Pasminski sastav krava, %

21,2

Izvor: MP i HAPIH. Napomena: mesne pasmineTablica uključuju križanca s mesnom pasminom i križanca mesnih 2. Pasminske skupine krava prema županiji pasmina

Prema pasminskoj Grafikon 1. Pasminski sastav krava, % zastupljenosti i dalje je najbrojnija simentalska pasmina sa 67.396 krava

Županija

Sve

Bjelovarsko-bilogorska 15.858 Brodsko-posavska 5069 Dubrovačko-neretvanska 911 Grad Zagreb 502 Istarska 3310 Karlovačka 5305 Koprivničko-križevačka 13.402 Tablica 2. Pasminske skupine krava prema Krapinsko-zagorska županiji 2971 Ličko-senjska 11.619 mesne pasmine su angus sa 3147 kra- Sve Mliječne Županija i kombinirane* Mesne** Međimurska 2068 va, limousin sa 2862, charolais sa 2228, Osječko-baranjska 19.203 salers sa 1746 te hereford sa 858 kraPožeško-slavonska 3032 Bjelovarsko-bilogorska 15.858 13.917 1852 va. Ostale mesne pasmine (aubrac, Primorsko-goranska 971 blonde d’aquitaine, škotsko visinsko itd.) Sisačko-moslavačka 12.174 Brodsko-posavska 5069 3641 1286 znatno su manje zastupljene. Splitsko-dalmatinska 5701 Kod mesnih i izvornih pasmina gove- 911 Dubrovačko-neretvanska 72 Šibensko-kninska 477 5443 da i dalje je nastavljen trend povećanja Varaždinska 1560 Zagreb 14 Virovitičko-podravska488 3830 brojaGrad krava. Tako je u odnosu na 2023. 502 Vukovarsko-srijemska 6934 na kraju 2024. godine broj krava me-3310 Istarska 2217 453 Zadarska 6332 snih pasmina porastao za 836 grla, tj. Zagrebačka 6840 4,9% i iznosi 17.925. Broj krava izvornih Sve 133.035

pasmina porastao je za 1086 grla, tj. 18,97% i na kraju 2024. godine iznosi 6699. 30 4

Mliječne i kombinirane* 13.917 3641 477 488 2217 4577 12833 2569 6039 Izvorne 1982 17.509 2255 89 608 9740 142 4759 362 3572 1331 0 2730 6489 640 4233 6437 108.403

Mesne**

Izvorne

1852 1286 72 14 453 646 551 383 2895 85 1595 771 208 2139 331 1063 228 1097 417 1456 383 17.925

89 142 362 0 640 82 18 19 2678 1 98 6 155 295 611 808 1 3 28 643 20 6699

Izvor: MP i HAPIH; *krave mliječnih i kombiniranih pasmina (uključuju križanca za proizvodnju mesa i mlijeka). **Mesnim pasminama pridruženi su križanac s mesnom pasminom i križanac mesnih pasmina

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

mljekarski list / 5. 2025.

Rezultati kontrole proizvodnosti za alpsku i sansku pasminu koza u 2024. godini Kontrola proizvodnosti provodi se sukladno preporukama Međunarodne organizacije za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja > Danijel Vuković, dipl.ing.agr.

Centar za stočarstvo, danijel.vukovic@hapih.hr

ositelj uzgojnog programa koza u RH je Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza. Kao svog partnera u provedbi programa odabrali su Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH). HAPIH kroz provedbu kontrole reprodukcijskih odlika uzgojno valjane populacije, kontrole mliječnosti, performance testiranja, izračuna uzgojne vrijednosti te uz tehničku i stručnu pomoć igra presudnu ulogu u provedbi programa. Uzgojno-selekcijski rad u RH provodi se na 4166 grla alpske koze kod 36 uzgajivača i 621 grlo sanske koze kod osam uzgajivača. Najveći broj uzgojno valjanih alpskih koza nalazi se u Međimurskoj županiji, dok je pasmina sanska koza najviše zastupljenija u Varaždinskoj županiji. U tablici 1 prikazana je zastupljenost ovih dviju pasmina po županijama te dobna i spolna struktura uzgojno valjanih grla. Kontrola proizvodnosti provodi se sukladno preporukama Međunarodne organizacije za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja- ICAR (The International Committee for Animal Recording). Kontrola uključuje svojstva plodnosti, performance test i kontrolu mliječnosti. Kontrolom reprodukcijskih odlika uzgojno valjanih grla alpskih i sanskih koza prikupljaju se podaci o broju koza, broju jarenja i broju jaradi. Prema prikupljenim podacima izračunava se indeks jarenja i veličina legla, što je prikazano u tablici 2. Performance testom se prati rast i razvoj muške jaradi do njihove spolne zrelosti. Prikupljaju se podaci o rastu, razvoju, ocjenjuje se vanjski izgled koji mljekarski list / 5. 2025.

Tablica 1. Zastupljenost uzgojno valjanih grla alpske i sanske koze po županijama

Pasmina

Alpina

Sanska koza

Županija Bjelovarskobilogorska Međimurska Koprivničkokriževačka Varaždinska Osječkobaranjska Zagrebačka Sve Međimurska Koprivničkokriževačka Šibenskokninska Varaždinska Virovitičkopodravska Zagrebačka Sve

Koze

Jarice

Jarčevi

Svi

149

196

1.457

319

1.820

622

208

854

940

229

1.202

72 3.251 83

8 807 6

2 108 2

82 4.166 91

152

167

185

262

45 513

0 80

0 28

45 621

Izvor: HAPIH

mora biti u tipu pasmine, podaci o plodnosti i podrijetlu roditelja. Na osnovi prikupljenih podataka odabiru se mladi jarčevi za daljnji uzgoj. Tijekom 2024. godine testirana su 32 grla muške jaradi alpske koze i tri grla sanske koze. Tablica 3 prikazuje rezultate performance field testa muške jaradi alpske i sanske koze. Kontrola mliječnosti za alpsku kozu provedena je na 2761 zaključenih laktacija i 211 zaključenih laktacija kod sanske koze. Grafikon 1 prikazuje prosječne laktacijske vrijednosti kod alpske i sanske koze, a grafikon 2 utvrđene vrijednosti za masti i bjelančevine. Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

31 5

Tablica 2. Reprodukcijske odlike uzgojno valjanih grla alpske i sanske koze

Koze

Broj jarenja

Broj jaradi

Indeks jarenja*

Veličina legla**

2962

2993

3229

1,01

1,08

340

355

487

1,04

1,37

Pasmina Alpska koza Sanska koza

Izvor: MP i HAPIH, *Indeks jarenja = broj jarenja / broj koza; **Veličina legla = broj jaradi / broj jarenja

Tablica 3. Rezultati performance field testa muške jaradi alpske i sanske koze

Pasmina

Jarčevi

Porodna težina(kg)

Dnevni prirast (kg)

Alpska koza Sanska koza

32 3

3,4 2,8

0,21 0,19

Težina na kraju testa (kg) 25,76 22,23

Izvor: HAPIH

2.761

667,2 585,0 244

211 Broj zaključenih laktacija

224

202

Dužina laktacije (dani)

189

Razdoblje mužnje (dani) Alpska koza

537,3 482,3

Mlijeko u laktaciji (kg)

Količina mlijeka u razdoblju mužnje (kg) .

Sanska koza

Grafikon 1. Prosječne laktacijske vrijednosti kod alpske i sanske koze Izvor: HAPIH

16,9 14,5

244

224

3,2

202

667,2

16,3

585,0

537,3

14,2 482,3

189 3

Dužina laktacije (dani)

Razdoblje mužnje (dani)

Mlijeko u laktaciji (kg)

Mast (%)

Mast (kg)

Bjelančevine (%)

Alpska Alpska koza koza

Količina mlijeka u razdoblju mužnje (kg) . Bjelančevine (kg)

Sanska Sanska koza koza

Grafikon 2. Mliječne masti i bjelančevine prema pasmini Izvor: HAPIH

32 6

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

mljekarski list / 5. 2025.

Proizvodnja i kvaliteta ovčjeg i kozjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj Proizvodnja i kvaliteta ovčjeg i kozjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj

Kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka kontrolira se u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Danijela Stručić, dipl.ing.agr.,

Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, danijela.strucic@hapih.hr

mlijeka u se 2024. bavila su se laboratoriju 232 proizvođača mlijeka, Kvaliteta ovčjega i kozjegProizvodnjom mlijeka ovčjeg kontrolira u godini Središnjem za a otkupljivačima mlijeka isporučili su 1.651.746 kg mlijeka (grafikon 1). Ovčje mlijeko otkupljivalo je 11 otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivači ovčjeg mlijeka bili su otkupljivači kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Vindija d.d. i Sirana Gligora d.o.o., koje su u 2024. godini otkupile 55,3% ukupno otkupljenih količina ovčjeg mlijeka. U odnosu na prethodnu godinu, u 2024. registrirano je 27 > Danijela Stručić, dipl.ing.agr., proizvođača manje u isporuci mlijeka, što je rezultiralo smanjenom isporukom mlijeka za Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete 129.238 kg ovčjeg mlijeka.mlijeka, danijela.strucic@hapih.hr

roizvodnjom ovčjeg mlijeka u 2024. godini bavila su se 232 proizvođača mlijeka, a otkupljivačima mlijeka isporučili su 1.651.746 kg mlijeka (grafikon 1). Ovčje mlijeko otkupljivalo je 11 otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivači ovčjeg mlijeka bile su mljekare Vindija d.d. i Sirana Gligora d.o.o., koje su u 2024. godini otkupile 55,3% ukupno otkupljenih količina ovčjeg mlijeka. U odnosu na prethodnu godinu, u 2024. registrirano je 27 proizvođača manje u isporuci mlijeka, što je rezultiralo smanjenom isporukom mlijeka za 129.238 kg ovčjeg mlijeka. Pregledom distribucije proizvođača mlijeka i isporučenih količina ovčjeg mlijeka po županijama vidljivo je da je Zadarska županija vodeća po broju proizvođača ovčjeg mlijeka, i to sa 123 proizvođača, koji su otkupljivačima isporučili 465.516 kg ovčjeg mlijeka. Od 2022. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji proizvodi se najveća količina ovčjeg mlijeka. U 2024. godini, 45 proizvođača ovčjeg mlijeka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji isporučila su 536.614 kg ovčjeg mlijeka, ili 32,5% ukupno isporučenih količina ovčjeg mlijeka. Treća županija po proizvodnji ovčjeg mlijeka u 2024. godini je Istarska županija, i to sa 11 proizvođača ovčjeg mlijeka i isporukom od 173.011 kg ovčjeg mlijeka. U ukupnoj isporuci ovčjeg mlijeka, 84,48% proizvođača mlijeka spada u skupinu proizvođača koja godišnje isporučuje do 10.000 kg mlijeka, a u ukupnoj količini isporučenog mlijeka sudjelovali su sa 42,04% isporučenog mlijeka otkupljivačima. Skupinu koja godišnje isporučuje više od 10.000 kg mlijeka čini mljekarski list / 5. 2025.

Pregledom distribucije proizvođača mlijeka i isporučenih količina ovčjeg mlijeka po županijama vidljivo je da je Zadarska županija vodeća po broju proizvođača ovčjeg mlijeka, i to sa 123 proizvođača, koji su otkupljivačima isporučili 465.516 kg ovčjeg mlijeka. Od 2022. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji proizvodi se najveća količina ovčjeg mlijeka. U 2024. godini, 45 proizvođača ovčjeg mlijeka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji isporučila su 536.614 kg ovčjeg mlijeka, ili 32,5% ukupno isporučenih količina ovčjeg mlijeka. Treća županija po proizvodnji ovčjeg mlijeka u 2024. godini je Istarska županija, i to sa 11 proizvođača ovčjeg mlijeka i isporukom od 173.011 kg ovčjeg mlijeka. Grafikon 1. Broj proizvođača i količine isporučenoga ovčjeg mlijeka

Grafikon 1. Broj proizvođača i količine isporučenoga ovčjeg mlijeka

U ukupnoj isporuci ovčjeg mlijeka, 84,48% proizvođača mlijeka spada u skupinu proizvođača koja godišnje isporučuje do 10.000 kg mlijeka, a u ukupnoj količini isporučenog mlijeka sudjelovali su sa 42,04% isporučenog mlijeka otkupljivačima. Skupinu koja godišnje 15,51% mlijeka, a u 2024. pljivač bila jemlijeka, mljekara d.d., kojasu isporučujeproizvođača više od 10.000 kg mlijeka čini 15,51% proizvođač a uVindija 2024. isporučili 57,97% ukupno isporučenih Navedeni podaci govore prilog činjenici da se isporučili su 57,97% ukupnokoličina. isporučenih je otkupila 88,70%u ukupno isporučenog proizvodnja ovčjeg mlijeka nas ujoš uvijek većim odvija u ekstenzivnom sustavu količina. Navedeni podaci kod govore prilog kozjegdijelom mlijeka. S obzirom na osiguran

činjenici da se proizvodnja ovčjeg mlijeka kod nas još uvijek većim dijelom odvija u ekstenzivnom sustavu držanja s nižom razinom potrebnih ulaganja u proizvodnji u odnosu na intenzivne sustave uzgoja životinja, gdje su potrebna puno veća ulaganja u objekte i hranidbu životinja. Kozje mlijeko u 2024. godini isporučivalo je 87 proizvođača kozjeg mlijeka, koji su proizveli i isporučili otkupljivačima 2.994.148 kg kozjeg mlijeka (grafikon 2). U otkupu kozjeg mlijeka sudjelovalo je šest otkupljivača mlijeka. Najveći otku-

siguran i organiziran otkup kozjeg mlijeka, najveći broj proizvođača kozjeg mlijeka nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, odnosno u Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Zajedno imaju 73 proizvođača kozjeg mlijeka koji isporučuju 95,80% ukupno isporučenoga kozjeg mlijeka u 2024. godini. Gledajući distribuciju proizvođača kozjeg mlijeka prema godišnjoj isporuci, vidljivo je da je proizvodnja kozjeg mlijeka organizirana kroz intenzivne sustave

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

33 7

isporučili otkupljivačima 2.994.148 kg kozjeg mlijeka (grafikon 2). U otkupu kozjeg mlijeka sudjelovalo je šest otkupljivača mlijeka. Najveći otkupljivač bila je mljekara Vindija d.d., koja je otkupila 88,70% ukupno isporučenog kozjeg mlijeka. S obzirom na osiguran siguran i organiziran otkup kozjeg mlijeka, najveći broj proizvođača kozjeg mlijeka nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, odnosno u Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničkokriževačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Zajedno imaju 73 proizvođača kozjeg mlijeka koji isporučuju 95,80% ukupno isporučenoga kozjeg mlijeka u 2024. godini. Grafikon 2. Broj proizvođača i količine isporučenog kozjeg mlijeka

proizvodnje, jer je 49,41% proizvođača kozjeg mlijeka u 2024. isporučio više od 20.000 kg mlijeka, odnosno 86,97% ukupno isporučenih količina kozjeg mlijeka.

Kvaliteta otkupljenoga ovčjeg i kozjeg mlijeka Kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka kontrolira se u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. U mlijeku se utvrđuju sastav, fizikalno-kemijska svojstva i razred kojemu mlijeko pripada (grafikon 3). Pravilnikom o utvrđivanju sastava sirovog mlijeka (NN Grafikon Broj proizvođača i količine kozjeg mlijeka Gledajući 2. distribuciju proizvođača kozjeg isporučenog mlijeka prema godišnjoj isporuci, vidljivo je da je 136/20) propisani su zahtjevi kojima moGrafikon 3. Higijenska kvaliteta otkupljenoga mlijeka proizvodnja kozjeg mlijeka organizirana kroz ovčjeg intenzivne sustave proizvod nje, jer je 49,41% Grafikon 3. Higijenska kvaliteta otkupljenoga ovčjeg mlijeka raju udovoljavati sirovo ovčje i kozje mliproizvođača kozjeg mlijeka u 2024. isporučio više od 20.000kg mlijeka, odnosno 86,97% jeko u pogledu fizikalno-kemijskih svojukupno isporučenih količina kozjeg mlijeka. stava i broja mikroorganizama. Sukladno pravilniku, mlijeko se razvrstava u I. i II. Kvaliteta otkupljenoga ovčjeg i kozjeg mlijeka razred kvalitete, i to na temelju broja Kvaliteta ovčjega i kozjeg mlijeka kontrolira se u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mikroorganizama. U I. razred razvrstava mlijeka (SLKM) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. U mlijeku se utvrđuju sastav, se mlijeko koje sadržava manje ili jedfizikalno-kemijska svojstva i razred kojemu mlijeko pripada (grafikon 3). Pravilnikom o nako 1,500.000 mikroorganizama, dok utvrđivanju sastava sirovog mlijeka (NN 136/20) propisani su zahtjevi kojima moraju se ostalo mlijeko razvrstava u II. razred. udovoljavati sirovo ovčje i kozje mlijeko u pogledu fizikalno-kemijskih svojstava i broja mikroorganizama. Sukladno pravilniku, mlijeko se razvrstava u I. i II. razred kvalitete, i to na Udio ovčjeg mlijeka I. razreda iz godine temelju broja mikroorganizama. U I. razred razvrstava se mlijeko koje sadržava manje ili je u godinu stabilan (grafikon 4), tako da jednako 1,500.000 mikroorganizama, dok se ostalo mlijeko razvrstava u II. razred. je u 2024. otkupljeno 84,8% mlijeka I. Udio ovčjeg mlijeka I. razreda iz godine je u godinu stabilan (grafikon 4), tako da je u 2024. razreda i 15,2% mlijeka drugog razreda. otkupljeno 84,8% mlijeka I. razreda i 15,2% mlijeka drugog razreda. Prosječna kemijska Prosječna kemijska vrijednost mliječne vrijednost mliječne masti bila je 6,75% i 5,73% bjelančevina. masti bila je 6,75% i 5,73% bjelančevina. Udio kozjeg mlijeka I. razreda u ukupnoj količini isporučenog mlijeka u posljednjih pet godina veći je od 98%. U 2024. godini 98,80% kozjeg mlijeka bilo Grafikon 3. Higijenska kvaliteta otkupljenoga ovčjeg mlijeka je u I. razredu (grafikon 4). Prosječna keGrafikon 4. Higijenska kvaliteta otkupljenoga kozjeg mlijeka mijska kvaliteta kozjeg mlijeka u 2024. Grafikon 4. Higijenska kvaliteta otkupljenoga kozjeg mlijeka godini sadržavala je 3,25% mliječne masti i 3,01% bjelančevina. Iz prikazanih podataka primjetan je vrlo jasan kontinuirani trend rasta kvalitete kozjeg mlijeka u higijenskom pogledu (broj mikroorganizama), kao još jedan pokazatelj stalnog educiranja proizvođača i primjene suvremenih znanja i tehnologija u procesu proizvodnje kozjeg mlijeka. U 2024. evidentiran je manji broj proizvođača ovčjega i kozjeg mlijeka u odnosu na prethodne godine, ali i smanjenje otkupljenih količina ovčjeg i kozjeg mlijeka. Razlog smanjenja je što se sve više proizvođača ovčjega i kozjeg mlijeka odlučuje za preradu mlijeka na vlastitu gospodarstvu i prodaju mliječnih proizvoda izravno na vlastitu gospodarstvu Grafikon 4. Higijenska kvaliteta otkupljenoga kozjeg mlijeka Udio kozjeg mlijeka I. razreda u ukupnoj količini isporučenog mlijeka u posljednjih pet godina na tržnicama i sajmovima. Udio kozjeg mlijeka I. razreda u ukupnoj količini isporučenog mlijeka u posljednjih pet godina veći je od 98%. U 2024. godini 98,80% kozjeg mlijeka bilo je u I. razredu (grafikon 4). veći je od 98%. U 2024. godini 98,80% kozjeg mlijeka bilo je u I. razredu (grafikon 4). Prosječna kemijska kvaliteta kozjeg mlijeka u 2024. godini sadržavala je 3,25% mliječne Podlistak Hrvatske poljoprivredu i hranu 34 8 Prosječna kemijska kvalitetaagencije kozjeg za mlijeka u 2024. godini sadržavala je 3,25% mliječne

mljekarski list / 5. 2025.

SUVREMENI KONCEPT PROIZVODNJE MLIJEKA

DOPUNSKE KRMNE SMJESE ZA MLIJEČNE KRAVE • proteini probavljivi u tankom crijevu = metabolički protein. • urea zaštićena postupkom oblaganja masnom kiselinom dopunjuje obrok potrebnom količinom efektivno razgradljivog proteina. • lakoprobavljivi škrob osigurava optimalnu sintezu mikrobnog proteina iz lakorazgradljivog proteina silaža trava DTS i sijena lucerne.

• vitamini topljivi u vodi i zaštićeni od razgradnje u buragu poboljšavaju metabolizam energetskih tvari i ublažavaju pojave zamašćenja jetre i ketoza. • minerali balansiraju voluminozni dio obroka do potreba mikroba buraga i krave. • Minazel veže aflatoksin i druge mikotosine. • Metionin zaštićen od razgradnje u buragu koji pospješuje metabolizam masti u jetri, povisuje protein mlijeka i plodnost krava.

SUPERKONCENTRAT ZA MLIJEČNE KRAVE • proteini probavljivi u tankom crijevu = metabolički protein. • urea zaštićena postupkom oblaganja masnom kiselinom dopunjuje obrok potrebnom količinom efektivno razgradljivog proteina. • vitamini topljivi u vodi i zaštićeni od razgradnje u buragu poboljšavaju metabolizam energetskih tvari i ublažavaju pojave zamašćenja jetre i ketoza.

• minerali balansiraju voluminozni dio obroka do potreba mikroba buraga i krave. • Minazel veže aflatoksin i druge mikotosine. • Metionin zaštićen od razgradnje u buragu pospješuje metabolizam masti u jetri, povisuje protein mlijeka i plodnost krava.

mljekarski list / 5.Žitna 2025. Patent Co. | Hrvatska ulica 1, 10310 Ivanić-Grad, Tel: +385 1 770 13 92 - info.hr@patent-co.com

> TEHNOLOGIJA UZGOJA

Higijena na farmi mliječnih krava Kako bi se umanjila mogućnost kontaminacije mlijeka, ono mora potjecati od životinja koje su dobrog općeg zdravstvenog stanja > Prof. dr. sc. Kristina Matković

Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

ako mlijeko može biti kontaminirano u bilo kojem trenutku procesa proizvodnje, velika je odgovornost proizvođača identificirati te točke te provoditi mjere kontrole u svrhu zaštite mlijeka od kontaminacije. Ključni su izvori kontaminacije: • fekalijama zaprljane životinje, osobito sise, vimena i repovi • mikroorganizmi zbog loše prakse mužnje, prljavih ruku, neprikladno očišćene i dezinficirane opreme (uključujući spremnike za mlijeko) te nedostatnog čišćenja i dezinfekcije sisa prije mužnje • neotkrivanje kontaminiranog mlijeka (uzročnici mastitisa, krv i ugrušci) • strana tijela, osobito iz pokvarenih komponenata u strojevima za mužnju i spremniku za pohranu mlijeka, prašina, stelja, balega, kukci i životinjska dlaka • kemikalije, metali, organski otpad od ostataka veterinarskih proizvoda. Kako bi se umanjila mogućnost kontaminacije mlijeka, ono mora potjecati od životinja koje su dobrog općeg zdravstvenog stanja. Osim toga, mlijeko životinja koje pokazuju znakove bolesti vimena ne smije se koristiti za prehranu ljudi, kao ni mlijeko životinja na liječenju. Stoga sve životinje treba držati čistima, a sva ležišta trebaju biti dostatne veličine, čista i suha. Prolazi i pristupni putovi trebaju biti slobodni od nakupina balege i gnojnice. Tijekom mužnje mlijeko svake životinje mora biti ispitano na fizikalne, kemijske i organoleptičke abnormalnosti, a ako se otkrije odstupanje od propisanih pokazatelja mlijeko treba odbaciti. Sise, 36

Izvedba prostora za mužnju mora smanjiti rizik od kontaminacije iz bilo kojeg izvora, uključujući prašinu, muhe, ptice ili druge životinje - najboljim izmuzištem smatra se ono koje se može izolirati od ostalih objekata vime i susjedni dijelovi tijela moraju biti čisti prije mužnje. Ruke muzača, kontaktne površine i oprema za mužnju moraju biti čisti u svakom trenutku.

Postupci s mlijekom Mlijeko treba zaštititi od kontaminacije tijekom prijenosa i skladištenja. Stoga ga treba ohladiti odmah (do 8 °C u slučaju dnevnog prikupljanja, do 6 °C ako prikupljanje nije svakodnevno), kako

bi se smanjila mogućnost umnožavanja bakterija. Laktofriz treba očistiti i dezinficirati nakon svakog pražnjenja. Kako bi se održalo dobro zdravstveno stanje krava, dobrom se praksom smatra: • podrezati i očistiti repove - krave s čistim, podrezanim repom privući će manje muha • zbog zadržavanja i sljepljivanja balege na dlaci oko vimena i bokova dobro je ručno ukloniti prljavštinu i potaknuti mljekarski list / 5. 2025.

Higijena izmuzišta

Tijekom mužnje mlijeko svake životinje mora biti ispitano na fizikalne, kemijske i organoleptičke abnormalnosti, a ako se otkrije odstupanje od propisanih pokazatelja mlijeko treba odbaciti

životinje na samonjegovanje četkama koje trebaju biti postavljenje na prikladnu visinu • čiste životinje imaju veću mogućnost ostati zdrave, a i moguća kontaminacija mikroorganizmima mlijeka je manja • ako je feces promijenjen i mekanije konzistencije dobro je razmotriti promjenu hrane. U staji treba osigurati najmanje jedno ležište po kravi, izvedeno na način koji potiče krave na ležanje u njima. Dimenzije treba izračunati prema najvećim kravama u stadu. Ako krave odbijaju koristiti ležišta i pritom postaju sve prljavije, treba ih smjestiti na mjesta gdje se mogu održavati čistima. Dostatna količina stelje pomaže u smanjenju zaprljanosti i poboljšava udobnost životinja. Gdje su postavljeni gumeni madraci, dobro je koristiti i stelju koja će

upijati tekućine i omogućiti bolju udobnost. Sve manipulativne hodnike i ležišta treba redovito čistiti. Dobra praksa nalaže ne pretrpanu staju, pa se tako za prosječnu kravu od 600 kg preporučuje ležište površine 6,5m². Pojilice ne bi trebalo smjestiti u području ležišta zbog močenja. Preporučuje se dnevno steljenje sa 3-5 kg slame po životinji, dok se potpuno uklanjanje stelje preporučuje svakih 4-6 tjedana. Pristupne putove između izmuzišta, ležišta ili pašnjaka treba održavati slobodnim od nakupina balege i gnojnice, održavati u dobrom stanju, uz slobodno ocjeđivanje. To ne samo da će pomoći u smanjenju rizika od onečišćenja mlijeka, već će spriječiti i ulazak patogena u sisni kanal, što može dovesti do mastitisa i drugih bolesti (rezultirajući visokim brojem somatskih stanica).

Prostor za mužnju (izmuzište) mora biti smješten i izgrađen tako da osigurava zadovoljavajuću higijenu tijekom mužnje. Važno je u prostoru za mužnju osigurati dovoljnu količinu pitke vode (ili čiste vode) za čišćenje i pranje zaprljanih sisa i vimena, opreme, ruku, pribora i podova, tijekom mužnje i nakon mužnje. Izvedba prostora za mužnju mora smanjiti rizik od kontaminacije iz bilo kojeg izvora, uključujući prašinu, muhe, ptice ili druge životinje. Izmuzišta na otvorenom mogu biti prihvatljiva u situacijama gdje su rizici minimizirani i gdje se održavaju vrlo visoki standardi upravljanja. Nisu dopuštena ako ptice imaju pristup ili gdje postoji prekomjerna kontaminacija prašinom iz okoliša. Ipak, najboljim izmuzištem smatra se ono koje se može izolirati od ostalih objekata. Podovi u izmuzištu trebaju biti nepropusni za vodu i slobodno otjecanje. Nužan je nagib poda, pogotovo ispod vimena, kako bi se to područje moglo održavalo čistim i bez zadržavanja tekućine tijekom mužnje. Vrata i zidovi trebaju biti glatki, nepropusni i laki za čišćenje. Za zidove dobrim se pokazala glatka cementna žbuka. Dostupne su alternative, primjerice plastične obloge, keramika, glatke betonske ploče ili stakloplastika s izravnim lijepljenjem. U blizini izmuzišta treba osigurati prostor za pranje ruku te rukovanje mlijekom. Strop u izmuzištu treba biti izrađen od materijala otpornog na prašinu te lak za čišćenje. Svaki spušteni strop trebao bi biti od nepropusnog materijala sa zaštitom za sprečavanje infestacije kukcima. Treba osigurati dostatno prozračivanje kako bi se osigurao čist zrak i izbjegnula kondenzacija. Umjetna rasvjeta neophodna je za pružanje dobre vidljivosti za sve postupke mužnje i čišćenja. Svu ocijeđenu tekućinu treba ispuštati u odgovarajući sustav odvodnje. Za pranje izmuzišta i opreme treba osigurati crijevo dovoljnog volumena i snage.

Za pranje izmuzišta i opreme treba osigurati crijevo dovoljnog volumena i snage - ako ne postoji automatizirani sustav za pranje i dezinfekciju, uz dostatnu količinu vode mora biti dostupno i odgovarajuće sredstvo za dezinfekciju mljekarski list / 5. 2025.

> TEHNOLOGIJA UZGOJA

Kod akutnog mastitisa mi ne možemo puno pomoći. Ali u prevenciji da.

m o n a r h s i m o Praviln ! a t e t i n u m i g e do jač

FANON d.o.o. tel:38042 714 700 • www.fanon.hr • info@fanon.hr

Ako ne postoji automatizirani sustav za pranje i dezinfekciju, uz dostatnu količinu vode mora biti dostupno i odgovarajuće sredstvo za dezinfekciju. Papirnati ručnici trebaju biti dostupni i odlagani u prikladnu kanta koju treba isprazniti nakon svake mužnje.

Važni higijenski uvjeti U prostoru za pohranu mlijeka treba osigurati zadovoljavajuće higijenske uvjeti. Pristup i okoliš prostorije moraju uvijek biti čisti. Vrata trebaju biti zatvorena, a zidovi i podovi moraju se održavati čistim. Zaprljane površine treba oprati nakon svake mužnje. Strop treba redovito čistiti kako bi se spriječilo nakupljanje prljavštine, prašine i paučine. Cilj je stvoriti čistu, namjensku prostoriju za skladištenje hrane. Ne smije se koristiti kao prolazna soba, skladište ili opće mjesto isporuke mlijeka, već bi to trebalo biti ograničeno područje za skladištenje i hlađenje mlijeka za ljudsku prehranu. Samo predmeti koji su neposredno potrebni za procese mužnje mogu se pohraniti u prostoriji za skladištenje mlijeka. Primjerice, treba izbjegavati korištenje prostorije za pripremu hrane za telad, za pranje i skladištenje pomagala za teljenje ili kanti za telad. Otrovi, lijekovi i dezinficijensi ne smiju se držati u prostoriji za skladištenje mlijeka niti se smije koristiti kao čajana, ured, prostor za pranje čizama ili za korištenje veterinara. U prostoriju se može postaviti mala, pokrivena kanta koja služi samo za odlaganje smeća nastalog u tom prostoru. Kako bi se spriječilo nakupljanje vlažnog i prljavog materijala kantu treba svakodnevno prazniti. U prostoru za skladištenje mlijeka nije dopušteno pušenje. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za suzbijanje kukaca, glodavaca i ptica kako bi se izbjegnula kontaminacija. Kontrolne mjere uključuju uklanjanje smeća i raslinja iz okoliša prostora za mužnju i skladištenje mlijeka; uklanjanje otpadnog mlijeka iz skladišta mlijeka nakon svake mužnje; mamci za suzbijanje glodavaca moraju biti postavljeni na označenim mjestima, a svako obnavljanje mamaca treba zabilježiti. Prostori za skladištenje mlijeka moraju biti zaštićeni od štetočina. Mehaničke mjere uključuju postavljanje komarnika na sve otvore (npr. prozore), brtvljenje rupa u zidovima, osobito na mjestima gdje prolaze cijevi ili žice, postavljanje četki ili gumenih zaklopki na labavo postavljena vrata te za zaštitu odvodnih otvora. Ako se koriste elektronički uređaji za uništavanje muha moraju biti postavljeni tako da umanje rizik od moguće kontaminacije prostora za skladištenje mlijeka, a rasvjetna tijela treba mijenjati u skladu s uputama proizvođača. Sve ptice, perad, mačke i psi trebaju biti uklonjeni iz prostora za skladištenje mlijeka. Zaključno, ako su zaražene ili se sumnja da su zaražene bilo kojom bolesti koja se prenosi mlijekom na čovjeka, životinje moraju biti izolirane. Svo osoblje uključeno u proizvodnju mlijeka mora biti educirano o higijeni hrane, zdravstvenim rizicima i korištenju opreme. Treba voditi odgovarajuće evidencije o zalihama stočne hrane, veterinarskim proizvodima te pojavi bolesti koje mogu utjecati na sigurnost mlijeka, kao i pohraniti sve rezultate uzoraka mlijeka. U prostoru za mužnju mora biti dostupna dovoljna količina čiste ili pitke vode za čišćenje prljavih sisa i vimena, opreme, ruku, pribora i podova, i to tijekom mužnje i nakon mužnje. mljekarski list / 5. 2025.

“

ZNANSTVENICI KAŽU:

Čak i kod vrlo visokoproizvodnih krava, vidjeli smo povećanje mlijeka od približno 2,3 kg/kravi/dan nakon dodavanja. -Dr. Heather White,

Tridržavna konferencija o prehrani muznih krava, 2023

“

Je li kolin neophodan ili potreban? Mislim, da je potreban i trebali bismo uokviriti potrebe u našim modelima prehrane. -Dr. Mike Van Amburgh,

“

Kolin je jako povećao proizvodnju kolostruma – povećanje od 85% u našoj studiji. -Dr. Barry Bradford, Tridržavna konferencija o prehrani muznih krava, 2023

“

Konferencija o prehrani Cornell, 2022

Kolin je neophodan nutrijent za gotovo svaku kravu

Svakako, čini se da, u buragu zaštićeni kolin ima neke nove mogućnosti, da se stavi u obroke visokoproizvodnih krava i može utjecati na zdravlje životinja u tranzicijskom periodu. -Dr. Mike Hutjens, Mikehutjens.com

Kolin ima važnu ulogu u metaboličkom zdravlju. Više studija pokazalo je utjecaj ReaShurea na zdravlje krava u tranziciji. -Dr. Marcos Zenobi,

Istraživačka studija iz 2018

Ova nova znanost mijenja sve što smo mislili da znamo o utjecaju kolina na kravu i njezino tele. Linija proizvoda ReaShure je originalna i najistraženiji izvor kolina zaštićenog u buragu, tako da možete biti sigurni da dobivate dobrobiti koje očekujete. Vjerujte ReaShureu i Balchemu za isporuku, kroz generacije. Kontaktirajte svog lokalnog Balchem distributera ili posjetite Balchem.com/ ReaShure-XC kako biste saznali više. Balchem ANH – regija EMEA Balchem Italia Via del Porto Snc 28040 Marano Ticino (NO) Italija Telefon: +39 0321 9791 E-pošta: anh-italy@Balchem.com Web stranica: Balchem.com

mljekarski list / 5. 2025.

Zastupa i prodaje: Animalis prehrana in zdravje živali, d.o.o., Tržaška cesta 135, 1000 Ljubljana Telefon: +386 1 242 55 30 Mobilni telefon: +386 31 659 804 E-pošta: info@animalis.si Web stranica: www.animalis.si

> EKONOMIKA PROIZVODNJE

EU-proizvodnja mlijeka stanje, izazovi i mogućnosti Korištenje novih tehnologija u mljekarskom sektoru postaje sve popularnije, s velikim utjecajem na produktivnost i učinkovitost, ali i na troškove rada > Prof.dr.sc. Zoran Grgić

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

U je najveći svjetski proizvođač mlijeka. Iako se mlijeko proizvodi u svim državama članicama, veličine farmi i stada, prinosi i vrste uzgoja uvelike se razlikuju diljem Europe, od slobodnog uzgoja u alpskim područjima do velikih specijaliziranih farmi za proizvodnju mlijeka. Uzgajivači mlijeka u EU-u proizvode oko 160 milijuna tona mlijeka, od čega se 94% isporučuje mljekarama, gdje se sirovo mlijeko prerađuje u svježe proizvode poput sira ili maslaca. U EU-u je gotovo 20 milijuna mliječnih krava, i to neravnomjerno raspoređenih po državama članicama (vidi sliku 1), s prosječnim proizvodnjom od 7653 kg mlijeka. Njemačka bilježi najveći broj mliječnih krava, gotovo 3,8 milijuna, što čini 17% ukupne populacije mliječnih krava u EU-27, a slijedi je Francuska sa 3,2 milijuna grla. Malta je ostala najmanji proizvođač mlijeka sa 6120 muznih krava. Njemačka sama proizvodi više od 21% mlijeka proizvedenog u EU-u, a zajedno s Francuskom, Nizozemskom, Italijom i Poljskom čini oko dvije trećine (64,7%) ukupne proizvodnje mlijeka u EU-u. Slično tome, za prikupljanje kravljeg mlijeka u mljekarama, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Italija i Poljska zajedno čine 66% ukupno otkupljenog mlijeka za preradu EU-a. Gotovo 94% proizvedenog mlijeka isporučuje se mljekarama na daljnju preradu, a samo 6% (otprilike 10 milijuna tona) iskoriste farmeri i njihove obitelji, ili ga prodaju svježe ili prerađeno izravno potrošačima, odnosno koriste kao hranu za životinje. Kravlje mlijeko činilo je 97% isporučenog mlijeka u mljekare. 40

Slika 1. Distribucija broja muznih grla po zemljama članicama EU-a Mlijeko prikupljeno od ostalih muznih životinja (najviše ovaca i koza) najviše se proizvodi u Grčkoj (oko 58% ukupnog mlijeka u EU-u, koje je isporučeno mljekarama), a slijedi je Cipar, koji proizvodi daljnjih 21,1%.

Velik broj strogih pravila Sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u EU-u mora se pridržavati velikog broja pravila, uključujući higijenu, zdravlje i

dobrobit životinja te službene kontrole, između ostalog. Međutim, postoji i niz instrumenata osmišljenih za potporu poljoprivrednicima i rješavanje tržišnih neravnoteža. To uključuje zajedničku organizaciju tržišta, odredbe o javnoj intervenciji i privatnom skladištenju, izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja, kao dio zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). ZPP također potiče i podupire organizacije proizvođača - oni koriste svoju pregovaračku moć kako bi mljekarski list / 5. 2025.

Slika 2. Struktura proizvodnje mlijeka po članicama EU-a

Neizvjesnost u trgovinskim odnosima pogoršala je postojeće izazove, uključujući geopolitičku nestabilnost i sve manji broj mladih poljoprivrednika koji ulaze u mljekarsku industriju

stabilizirali cijene u sektoru, čime pomažu povećati cijene mlijeka s farmi i smanjiti fluktuacije cijena. Očekuje se da će u nadolazećim godinama rastuća EU i globalna potražnja podržati svjetska tržišta mliječnih proizvoda, no fluktuacije cijena i tržišne neravnoteže i dalje će biti problematični. Otpornost i održivost ključni su za budućnost sektora. To se može postići inovacijama, kao načinom da se pomire potreba poljoprivrednika da zarade za pristojan život, potražnja potrošača za pristupačnim i kvalitetnim mliječnim proizvodima te zahtjevi za okoliš i zdravlje životinja. Mliječne farme u EU-u uglavnom vode gospodari obiteljskih farmi u dobi od 55 ili više godina (57,6%), dok je samo 12% upravitelja farmi mlađe od 40 godina, pri čemu je gotovo polovica mlađe skupine u dobi između 35 i 39 godina. Mnoge države članice pokazuju izrazito mljekarski list / 5. 2025.

visok udio poljoprivrednika u dobi od 65 ili više godina. U zemljama u kojima je udio mladih poljoprivrednika manji, a dob za odlazak u mirovinu viša od prosjeka, posebno je zabrinjavajuće pitanje generacijske obnove. Poljoprivreda, pa tako i proizvodnja mlijeka, i dalje je prvenstveno obiteljska djelatnost: približno 86,1% osoba koje se redovno bave poljoprivredom u EU-u bili su ili primarni poljoprivrednici ili dio obitelji poljoprivrednika. Međutim, nedostatak generacijske obnove u poljoprivrednom sektoru predstavlja rizik od napuštanja zemljišta i proizvodnje.

Prednosti i nedostaci specijaliziranih farmi Većina farmi u mliječnom sektoru u EU-u visoko je specijalizirana. Iako specijalizacija nudi prednosti, prihodi specijaliziranih poljoprivrednih gospo-

darstava vezani su za jedan proizvod. Takva ovisnost može postati znatna prijetnja, jer povećava ranjivost poljoprivrednika na kolebanja prihoda zbog pada otkupnih cijena. Mješovita gospodarstva, s raznolikijom proizvodnjom, manje su ranjiva. Također su ranjive na izazovne tržišne uvjete vrlo male mliječne farme, koje nemaju resurse za ublažavanje gospodarskih šokova. Posebno zabrinjava starenje i slaba demografska obnova proizvođača mlijeka. Relativno je malo mladih poljoprivrednika, a rodna neravnoteža također je uobičajena u većini država članica, s prevladavanjem muškaraca poljoprivrednika, osim u Latviji i Litvi. Sljedeći su izazov za EU-mljekarstvo okolišni uvjeti i klimatske promjene. Nepravilno odlaganje gnoja, primjena gnojiva za proizvodnju stočne hrane i višak hranjivih tvari (pretežno dušika i fosfora) predstavljaju primarne ekološke probleme povezane s proizvodnjom mlijeka. Doista, proizvodnja mlijeka može utjecati na onečišćenje površinskih voda, podzemnih i morskih voda, kao i na zrak i biološku raznolikost. Onečišćenje vode također može uzrokovati prekogranično onečišćenje, a vodena tijela mogu biti pod utjecajem organskih otpadnih voda i patogena prisutnih u gnoju. Ekstremni vremenski uvjeti mogu imati značajan učinak na poljoprivredu, što dokazuje “kriza stočne hrane” u sektoru mljekarstva EU-a 2018., kada je vruće i suho vrijeme dovelo do nedostatka stočne hrane i ispaše u nekoliko europskih zemalja, što je akutni problem za stočarski sektor EU-a. Krave mogu patiti od toplinskog stresa za vrućeg vremena kao rezultat kombinacije visokih temperatura i vlage. S razvojem klimatskih promjena, ovo će vjerojatno postati sve češći problem, uključujući i regije s općenito umjerenom klimom. Toplinski stres negativno utječe na prinose mlijeka i postotak mliječne masti te na reproduktivnu sposobnost krava. Sustavi proizvodnje mlijeka koji se temelje na pašnjacima posebno su osjetljivi na čimbenike okoliša. Pritom je veća je vjerojatnost da će toplinom biti pogođena stoka koja pase nego krave koje su smještene (jer su zaštićene i mogu imati koristi od tehnologije za 41

> EKONOMIKA PROIZVODNJE

ublažavanje toplinskog stresa). Ekstremni vremenski uvjeti također mogu dovesti do izbijanja bolesti. Na primjer, vrlo suho ili vrlo vlažno vrijeme i poplave mogu povećati rizik od antraksa. Osim toga, poljoprivrednici, uključujući proizvođače mlijeka, uglavnom zauzimaju slabu poziciju u lancu opskrbe hranom i često nasjedaju na nepoštenu trgovinsku praksu. Općenito imaju slabu pregovaračku moć u usporedbi s velikim subjektima u lancu - industrija prerade mlijeka i maloprodajni sektor visoko su koncentrirani. Također, prijenos cijena duž opskrbnog lanca je neujednačen. Tržišni šokovi u potpunosti se prenose na poljoprivrednike, dok su fluktuacije cijena puno ograničenije za prerađivače i potrošače. Cilj je Direktive (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenoj trgovačkoj praksi u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe poljoprivredom i hranom poboljšati ulogu poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom zabranom nekih od najčešćih nepoštenih trgovačkih praksi, što uključuje: kašnjenje u plaćanju kvarljivih prehrambenih proizvoda; otkazivanje narudžbi u zadnji čas; te jednostrane ili retroaktivne izmjene ugovora.

Izgledi EU-poljoprivrede Komisija EU-a je 2023. godine objavila kakvi su izgledi EU-poljoprivrede za razdoblje 2023.-2035. Ističu otpornost sektora mlijeka i mliječnih proizvoda u EU-u, koji su se suočili s pandemijom COVID-19, ali i sve većim troškovima energije, stočne hrane i gnojiva (također uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu), kao i transportom, povećanom inflacijom, nedostatkom radnika i većim zakonodavnim pritiskom i standardima za bolju dobrobit okoliša i životinja. Očekuje se da će stroži ekološki standardi uzrokovati smanjenje mliječnih stada u EU-u za 13% do 2035. Unatoč povećanim prinosima

zbog veće pozornosti koja se pridaje dobrobiti životinja i ekološkim politikama, očekuje se pad proizvodnje mlijeka za 0,2% godišnje između 2023. i 2035. EU je najveći svjetski izvoznik sira i, općenito, jedan od tri najveća svjetska igrača u izvozu mliječnih proizvoda, zajedno s Novim Zelandom i SADom. Glavni mliječni proizvodi EU-a za izvoz su sir, mlijeko u prahu puno masti (FFMP) i kondenzirano mlijeko. Godine 2023. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je daleko najveći uvoznik sireva u EU, a slijede ga SAD i Japan. Izvoz mliječnih proizvoda iz EU-a porastao je za 1,1% (533.000 tona) u razdoblju od siječnja do travnja 2024. u usporedbi s istim razdobljem 2023.

Nove tehnologije u proizvodnji Korištenje novih tehnologija u mljekarskom sektoru postaje sve popularnije, s velikim utjecajem na produktivnost i učinkovitost, ali i na troškove rada. Trenutačno su jedna od najčešće korištenih tehnologija senzori za otkrivanje fizioloških ili abnormalnih promjena u ponašanju (tj. otkrivanje topline ili teljenja, hromosti ili bolesti itd.). AI (umjetna inteligencija) se može koristiti, primjerice, za modificiranje okoliša i njegovu prilagodbu potrebama životinja - ako se tjelesna temperatura životinja poveća tijekom vruće sezone, sustavi hlađenja mogu se automatski pokrenuti u štalama. Robotika se također koristi, primjerice, u sustavima za mužnju: otkriva koju kravu treba pomusti i postoje li varijacije u kvaliteti mlijeka. Mliječni sektor Europske unije (EU) priprema se za sve veće izazove kako je Donald Trump preuzeo predsjedanje SAD-a. Neizvjesnost u trgovinskim odnosima pogoršala je postojeće izazove, uključujući geopolitičku nestabilnost i sve manji broj mladih poljoprivrednika koji ulaze u ovu industriju.

Dodatni je problem složenosti s kojima se mljekarska industrija suočava zbog istodobnih problema kao što su potencijalne američke carine, kompenzacijske carine iz Kine i sve veći troškovi proizvodnje. Svaki se izazov može riješiti sam za sebe, ali njihov zajednički utjecaj predstavlja značajnu prepreku u planiranju razvoja i rasta. U lipnju 2024. EU je objavila da će podići carine na kineska električna vozila (EV) povrh postojećih carina od 10%. Nakon dovršetka antisubvencijske istrage, Bruxelles je donio svoju odluku još definitivniju 20. kolovoza 2024. Čekajući odobrenje država članica EU-a, više carine bi se kretale od 17% do 36,3%, ovisno o proizvođaču EV-a, a primjenjivale bi se pet godina nakon provedbe (2024.-2029. godine). Dan nakon što je EU najavio svoje revidirane carine na uvoz kineskih električnih vozila, kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je da će pokrenuti istragu o subvencijama koje su dale EU i zemlje članice EU-a za određene mliječne proizvode. Nasuprot tome, nedavne istrage Kine o izvozu svinjetine i konjaka u EU su antidampinške istrage. Istraga kineske vlade pregledat će programe subvencioniranja EU-a za 27 država članica EU-a u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), kao i nacionalne planove subvencioniranja osam zemalja EU-a, uključujući Irsku, Austriju, Belgiju, Italiju, Hrvatsku, Finsku, Rumunjsku i Češku. Osnova istrage je da su određeni subvencionirani mliječni proizvodi iz EU-a negativno utjecali na kinesku domaću mliječnu industriju. Mnoge tvrtke iz EU-a na koje može utjecati istraga i njihovi nacionalni mljekarski savezi registrirali su se kao zainteresirane strane nakon zahtjeva Europske komisije. Komisija je također predložila Europskoj mliječnoj udruzi (EDA) da koordinira reakcije europske mliječne industrije. Europska strana uvjerena je da je CAP u skladu sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije.

Mliječne farme u EU-u uglavnom vode gospodari obiteljskih farmi u dobi od 55 ili više godina, dok je samo 12% upravitelja farmi mlađe od 40 godina, pri čemu je gotovo polovica mlađe skupine u dobi između 35 i 39 godina 42

mljekarski list / 5. 2025.

> ZNANOST I INOVACIJE

Najnoviji rezultati istraživanja iz animalnih znanosti > Pripremila: dr.sc. Marija Špehar HAPIH

novacije u stočarskoj proizvodnji, tj. brošura Europske federacije za animalne znanosti (EAAP), dostupne su u hrvatskom pri-

jevodu na web stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centra za stočarstvo: https://www.hapih.hr/cs/publikacije/

ostalo/. U ovom broju u rubrici “Znanost i inovacije” donosimo odabrane teme iz 270.-272. brojeva EAAP-ove brošure:

Primjena agroekoloških načela u procjeni multidimenzionalne učinkovitosti korištenja inputa u sustavima proizvodnje preživača Unapređenje učinkovitosti korištenja inputa u sustavima proizvodnje preživača, i to definirano kao omjer outputa i inputa, složenije je nego što se na prvi pogled čini. Fokusiranje na pojedine aspekte učinkovitosti, poput smanjenja uporabe zemljišta ili radne snage po jedinici proizvoda, nenamjerno može povećati ovisnost o drugim resursima, kao što su fosilna goriva, koncentrirana (krepka) krmiva ili kapital, čime se ugrožava cjelokupna održivost sustava. Agroekološki pristup pruža analitički okvir za procjenu višestruke učinkovitosti korištenja inputa, integrirajući proizvodne,

okolišne, ekonomske i socijalne aspekte. Povezanost ovih dimenzija očituje se kroz nužne kompromisne odnose, primjerice uočeni pad produktivnosti po jedinici kapitala unatoč povećanju produktivnosti rada, što upozorava na rizike zanemari-

vanja sustavnih međuovisnosti. Polazeći od 13 agroekoloških načela, autori predlažu vrednovanje učinkovitosti putem pet objedinjenih kriterija koji omogućuju bolju ravnotežu između sinergijskih učinaka i kompromisa, čime se potiče održiva tranzicija iz konvencionalne prema ekološki i socio-ekonomski otpornijoj stočarskoj proizvodnji. Ovaj integrirani pristup osigurava da optimizacija učinkovitosti ne bude samo kvantitativna već da pridonese i dugoročnoj ekološkoj održivosti i ekonomskoj stabilnosti stočarske proizvodnje. Pročitajte cijeli članak u časopisu Animal.

Iskorištenje hranjivih tvari i emisija metana kod tovne junadi hranjene različitim izvorima proteina i ispašom Ovaj članak istražuje učinak različitih izvora proteina na unos hrane, iskorištavanje hranjivih tvari i energije, rast te emisiju enteričkog metana (CH₄) kod tovne junadi u usporedbi s ispašom. Trideset i dva križanaca pasmine holstein×angus (junad) bila su raspoređena u četiri hranidbene skupine: obrok s kompletno izmiješanim obrokom (TMR) s dodanom sojinom sačmom,

TMR s pivskim tropom, TMR s poljskim grahom i svježe pokošenom talijanskim ljuljem (GRA). Za mjerenje unosa hranjivih tvari, iskorištenja energije i dušika te emisije CH₄ korištene su komore za probavljivost i respiracijske komore. Emisija CH₄ po kilogramu konzumirane suhe tvari bila je niža kod GRA skupine (P<0,05), no te su životinje imale veće gubitke energi-

je putem fecesa i urina što upozorava na manje učinkovito iskorištenje energije i dušika. Slična emisija CH₄ između tretmana sugerira da ispaša smanjuje emisije zbog smanjene probavljivosti. Međutim, treba uzeti u obzir niže stope rasta kod junadi hranjene na pašnjacima pri procjeni ekonomske isplativosti. Pročitajte cijeli članak u časopisu Journal of Animal Science.

Prijenos pasivnog imuniteta i rast teladi mliječnih pasmina koji su potomci krava s visokim ili niskim brojem somatskih stanica pri zasušenju i hranjenih kolostrumom krava s visokim ili niskim brojem somatskih stanica pri zasušenju U ovom istraživanju procijenjen je prijenos pasivnog imuniteta (TPI) te rast teladi koji su potomci krava s visokim ili niskim brojem somatskih stanica (SCC) u mlijeku u trenutku zasušenja i hranjeni su kolostrumom krava s visokim ili niskim SCC. Ukupno četrdeset holstein krava podijeljeno je u skupinu s niskim SCC (L-krave) i skupinu s visokim SCC (H-krave), a njihova telad (L-telad i H-telad) hranjena 44

je kolostrumom iz jedne od ovih dviju skupina (L-kolostrum ili H-kolostrum) prema faktorskom pokusu tipa 2×2. Kolostrum L-krava imao je niži SCC, veću količinu proteina te 24% veću koncentraciju imunoglobulina G (IgG) u odnosu na kolostrum H-krava. Vrsta kolostruma nije znatnije utjecala na TPI, no L-telad postignula je značajno bolji TPI (28,8 naspram 22,8 g IgG/L) i veću prividnu učinkovitost

apsorpcije IgG-a (30,0% naspram 24,5%) u odnosu na H-telad. Pokazatelji rasta (tjelesna masa, opseg prsnog koša i visina grebena) nisu bili pod utjecajem SCC krava ili vrste kolostruma. Unatoč nižoj učinkovitosti apsorpcije IgG-a u H-teladi, vrsta kolostruma nije utjecala na unos hrane, rast ni razvoj teladi. Pročitajte cijeli članak u časopisu Journal of Dairy Science. mljekarski list / 5. 2025.

Pojedinačni i skupni zdravstveni čimbenici utječu na socijalne mreže mliječne teladi Istraživanja sugeriraju povezanost između zdravlja i socijalnih interakcija kod životinja s mogućim posljedicama na njihovu dobrobit u intenzivnom uzgoju. Ova studija analizirala je kako pojedinačni i skupni zdravstveni čimbenici utječu na socijalno ponašanje grupno držane mliječne teladi primjenom analize socijalnih mreža. Holstein grla (ženska: n=55; muška: n=32) praćena su od druge do osme godine života, a njihove socijalne interakcije bilježene su putem ultraširokopojasnog sustava pozicioniranja. Tjedne zdravstve-

ne procjene obuhvaćale su dijagnostiku respiratornih bolesti, gastrointestinalnih bolesti i konsolidaciju stanja pluća. Korištenjem metode mješovitih modela utvrđeno je da je telad u skupinama s

većom učestalošću respiratornih bolesti ili plućne konsolidacije imala slabije socijalne veze ali i veću socijalnu bliskost, dok pojedinačni zdravstveni status nije bio značajan pokazatelj socijalnog ponašanja. Ipak, konsolidacija stanja pluća tijekom odbića bila je povezana s nižom centriranošću svojstvenog vektora, što je djelomično rezultat prethodne respiratorne bolesti. Ovi rezultati ističu složene učinke zdravstvenog statusa na socijalnu strukturu mliječne teladi. Pročitajte cijeli članak u časopisu Nature.

Genomske asocijacijske studije otkrivaju genetsku strukturu sadržaja progesterona u listovima običnog oraha (Juglans regia L.) Progesteron (P4) je ključan hormon u regulaciji ovulacije i graviditeta životinja pa se često koristi kod ovaca i koza za sinkronizaciju estrusa. Kod ljudi se sintetski progesteron P4 koristi za liječenje perimenopauzalnih poremećaja, međutim, njegov negativan utjecaj na okoliš, zabrana korištenja u ekološkoj poljoprivredi i potražnja potrošača za prirodnim proizvodima doveli su do povećanog interesa za biljne alternative. U ovom istraživanju analiziran je sadržaj progesterona u 170 genotipova običnog oraha (Juglans regia) iz zbirke INRAE Prunus - Juglans Biologi-

cal Resources Centre. Provedena je genomska asocijacijska analiza (GWAS) koja je identificirala sedam značajnih povezanosti između genetskih (SNP) markera i analiziranog svojstva na više kromosoma, kao i kandidatni gen uključen u metabolizam sterola za koji se pretpostavlja da

ima ulogu u regulaciji razine progesterona (P4). Utvrđena je značajna varijabilnost u sadržaju progesterona, u rasponu od 34,1 do 287,5 mg/kg suhe tvari u listopadu, pri čemu su najviše razine zabilježene u genotipovima s laciniatnim (rascjepkanim) listovima. Ovi rezultati upućuju na potencijal običnog oraha kao prirodnog izvora P4, što bi moglo predstavljati održivu alternativu za farmaceutsku primjenu te zadovoljiti rastuću potražnju za prirodnim spojevima za zdravlje životinja i ljudi. Pročitajte cijeli članak u časopisu BMC Genomics.

Promjene hranidbenog ponašanja, mliječnosti, serumskih pokazatelja i metabolita kod mliječnih pasmina krava tijekom prva tri tjedna nakon teljenja Ovaj rad istražuje povezanost između hranidbenog ponašanja, mliječnosti i metaboličkih promjena kod mliječnih pasmina krava u ranoj fazi laktacije (postpartalnom razdoblju). Praćenje hranidbenog ponašanja omogućuje dobivanje vrijednih pokazatelja fiziološkog i metaboličkog statusa krava u ranom postpartalnom razdoblju. Istraživači su analizirali podatke prikupljene od 178 krava holstein pasmine, prateći ukupno vrijeme hranjenja (FT), učestalost pristupa hranidbi (FF) i prosječno trajanje mljekarski list / 5. 2025.

hranjenja po obroku (AFT) pomoću uređaja pričvršćenih na ogrlicama krava. Kod dijela krava dodatno su analizirani serumski metaboliti tijekom prvoga, drugoga i trećeg tjedna nakon teljenja. Rezultati su pokazali da su ukupno vrijeme hranjenja (FT) i prosječno trajanje hranjenja po obroku (AFT) znatno porasli nakon prvog tjedna, te su bili pozitivno povezani s mliječnošću. Serumske analize pokazale su porast koncentracija ukupnih proteina, kolesterola i imunoglobulina A (IgA), uz istovremeni pad koncentracija

β-hidroksibutirata (BHB), malondialdehida (MDA), interleukina-6 (IL-6) i leptina. Metabolomske analize utvrdile su značajne promjene u glicerofosfolipidima koji su povezani s metabolizmom energije. Zaključak je istraživanja da hranidbeno ponašanje, posebno ukupno vrijeme hranjenja (FT) i prosječno trajanje hranjenja po obroku (AFT), može poslužiti kao pouzdan pokazatelj metaboličkog statusa kod mliječnih krava u ranom postpartalnom razdoblju. Pročitajte cijeli članak u časopisu Nature. 45

> VIJESTI

Alltechov stručni seminar za proizvođače u govedarstvu Tvrtka Alltech početkom travnja održala tradicionalnu radionicu o poboljšanju produktivnosti i zdravlju goveda na farmama > Zoran Bašić

Hrvatska mljekarska udruga

Mikotoksini - velik problem današnjice U predavanju “Mikotoksini: zabrinutost za preživače raste “, koje je održala dr.sc. Radka Borutova, voditeljica Alltechove tehničke grupe za podršku, istaknuto je kako su mikotoksini otrovni sekundarni metaboliti koje proizvode gljivice, odnosno plijesni. Mogu kontaminirati žitarice, kao i voluminoznu krmu i sastojke hrane koja se svakodnevno koristi u hranidbi domaćih životinja. Mikotoksini se najčešće proizvode kada je plijesan u stresnim uvjetima, a do danas je utvrđeno više od 1000 različitih vrsta. Dr.sc. Borutova istaknula je kako može postojati velik broj plijesni bez mikotoksina, ali i kako može postojati mali broj plijesni u hrani a da su mikotoksini prisutni. Ekonomski učinci mikotoksina odražavaju se kroz smanjenu produktivnost životinja kada je riječ o proizvodnji mlijeka ili mesa. Osim toga, velika je stopa pobolijevanja životinja, smanjen je rast i proizvodnja mlijeka, smanjena je reproduktivna sposobnost, a posljedično je smanjen i broj uzgojnog pomlatka. Posebno se osvrnula na deset upozoravajućih znakova prisustva mikotoksina kod mliječnih krava: • Vidljiva plijesan u voluminoznoj krmi i stočnoj hrani - bijelo do crveno/ružičaste plijesni obično su Fusarium ili plijesni prenesene s polja; plavo-zelene plijesni obično su Penicillium, koji je često povezan sa skladištenjem, ali može se pojaviti i na polju tijekom određenih vremenskih uvjeta; Aspergillus je vrlo čest u suhim klimama, a maslinasto je zelene do žute boje. • Zagrijavanje iza prednjeg dijela silaže - povezano je s lošim upravljanjem, što rezultira ulaskom zraka u silažu izravno iza tog dijela. Rješenje je 46

korištenje provjerenih inokulanata za silažu, ispravno sabijanje i punjenje silosa, pravilno pokrivanje kvalitetnom plastikom, temeljito zatvaranje silosa što je prije moguće nakon punjenja, ali i korištenje oštrih noževa za izuzimanje silaže iz silosa. • Rijetka i/ili neujednačena balega važan znak lošeg zdravlja crijeva je rijetka i/ili neujednačena balega (npr. povremeni proljev, katkad s tragovima krvi ili tamna balega). • Smanjen unos hrane - konzumacija mikotoksina, u niskim i visokim koncentracijama, može značajno utjecati na zdravlje buraga. Ovi probavni problemi mogu dovesti do smanjenog unosa hrane i čak odbijanja hrane, čime se utječe na prinos i lošiju tjelesnu kondiciju. • Natečeni zglobovi i zakrivljena leđa - obratiti pažnju na natečene stražnje noge, zakrivljena leđa, pa čak i pukotine koje pokazuju odvajanje papka. • Letargično stado - studije su pokazale da unos fumonizina može uzrokovati umor kod krava. Primjećuje se dulje vrijeme ležanja nego inače, otpor prema ustajanju i bezvoljnost. • Iznenadni pad proizvodnje mlijeka - jedna od najvažnijih posljedica kontaminacije mikotoksinima je niska proizvodnja mlijeka. Ako se primijeti

iznenadni ili privremeni gubitak mlijeka, uzrok bi mogla biti kontaminirana hrana. • Povećan broj somatskih stanica - mikotoksini su značajna prijetnja prirodnom imunitetu krava, mogu izazvati imunosne stimulacije i supresije, ovisno o vrsti mikotoksina i koncentraciji. Krave mogu biti podložnije bolestima te se slabije nositi s bakterijskim izazovima, što dovodi do velikog broja somatskih stanica. • Pad u reprodukciji - smanjena plodnost, abnormalni estrusni ciklusi, otečene vulve, vaginitis, smanjena proizvodnja mlijeka i povećanje mliječnih žlijezda najčešći su prijavljeni simptomi kod goveda. Promjena u estrusnom ciklusu može se manifestirati na različite načine. Produženi, preskočeni ili nepravilni estrusi često su povezani sa zearalenonom. Reproduktivne promjene mogu također biti posljedica neizravnih učinaka drugih mikotoksina na zdravlje životinja. • Povećana učestalost laminitisa i mastitisa u stadu - povećana učestalost ovih zdravstvenih problema i posljedično manje učinkovita ili potpuno neučinkovita terapija. U svom zaključku Borutova navodi kako se ublažavanje rizika može postignuti korištenjem dostupnog znanja tvrtke mljekarski list / 5. 2025.

Alltech o tehnologiji kvasaca za optimizaciju hranidbe životinja. Tako je proizvod Mycosorb A+® rješenje širokog spektra za visoko rizične mikotoksine, jer ima široki spektar adsorpcije, komponente kvasca i algi povećavaju sekvestraciju i učinkovitost, stabilne interakcije tijekom vremena i pH-vrijednosti, a sprečava interakcije s vitaminima/mineralima te se preporučene doze temelje na razini rizika i statusu životinje.

Kako povećati produktivnost goveda? U predavanju “Nutritivne inovacije u produktivnosti mliječnih krava i tovne junadi” Maria Agovino, iz Alltechovog Tima za implementaciju rješenja, istaknula je važnost pravilnih strategija hranidbe. Tako Alltechov proizvod kao mješavina eteričnih ulja, proizvedena kroz vlastiti proces, pruža nutricionističku platformu za poboljšanje proizvodnje mlijeka i učinkovitosti hrane kod tovne junadi i mliječnih krava, uz podršku ciljeva održivosti. Eterična su ulja velika skupina hlapivih mirisnih ulja biljnog podrijetla koja biljkama daju njihov karakterističan miris i često druge osobine, a dobivaju se iz različitih dijelova biljaka destilacijom vodene pare. Primjena ovakvih proizvoda dovodi do poboljšanja performansi životinja, te predstavlja optimalno rješenja za prioritete kao što su povećanje učinkovitosti hranidbe te mljekarski list / 5. 2025.

Maria Agovino, Alltechov Tima za implementaciju rješenja

Radka Borutova, voditeljica Alltechove tehničke grupe za podršku

Ivo Paulik, dr.vet.med., vlasnik mliječnih farmi

podupiranje ciljeva održivosti stočarske proizvodnje u svjetlu klimatskih promjena i utjecaja na okoliš. Stoga održivost može početi upravo s govedima, i to na način da ovaj proizvod radi u buragu kako bi omogućio rast bakterija korisnih za probavu, poboljšava dostupnost energije iz hrane, pruža ekološki prihvatljivo rješenje za podršku proizvodnji mlijeka, učinkovitosti hrane i ciljevima održivosti. Kada se promatra učinak proizvoda Agolin® Ruminant na ugljični otisak, rezultati istraživanja pokazuju kako smanjuje metan koji se proizvodi po kravi/danu, što smanjuje bruto emisije, a krave također proizvode više mlijeka, što dodatno smanjuje emisije. Iz toga dobivate win-win situaciju smanjenja i razrjeđivanja emisija jednim proizvodom Umjesto zaključka, Agovino se pita: “Što ako biste mogli ispuniti ciljeve održivosti a istovremeno optimizirati performanse životinja?”, te u primjeni inovativnih rješenja hranidbe goveda daje odgovore, i to: • Integracija holističkih pristupa za poboljšanje performansi životinja. • Optimizacija hranidbe učinkovito smanjuje emisije metana. • Poboljšanje učinkovitosti vodi do povećanja profitabilnosti i održivosti. • Prakse temeljene na podacima pomažu u praćenju i prikazivanju ekološkog utjecaja. • Suradnja u cijelom lancu opskrbe maksimizira pozitivne rezultate. 47

> VIJESTI

• Angažiranje potrošača potiče povjerenje i potražnju za održivim proizvodima.

Iskustva s farme Zanimljivo predavanje “Moj pristup farmi i kako radim” održao je farmer Ivo Paulik, dr.vet.med., vlasnik mliječnih farmi, farme tovne junadi i tvornice Fides Agro iz Češke. U uvodnom dijelu istaknuo je trenutne probleme s kojim se susreće njegova farma: • Plavi jezik - “Mislio sam da je ta bolest blaga i da nas ne pogađa jako!" Glavni simptomi - oticanje i crvenilo usta, oticanje spojnice oka, keratokonjunktivitis, ciste, akutni - teški mastitis, bolno oticanje u području korijena papka, nekrobaciloza, embrionalna smrtnost, veći postotak pobačaja. • Slinavka i šap - ne predstavlja rizik za ljude ili sigurnost hrane, ali je vrlo zarazna virusna bolest goveda, ovaca, svinja i drugih papkara poput divljih svinja, jelena, lama i alpaka. Stočari bi stoga trebali biti iznimno rigorozni u provođenju biosigurnosnih mjera! Pita se i kako provjeravati učinkovitost farme, te kaže kako u njegovoj zemlji nitko ne zna točne brojeve. Tipični odgovori menadžera su: više, manje, gotovo, više nego prošle godine. “Kako provjeravati farmu, moj pristup je analiza farme, i to obično prema određenim procedurama, SWOT analiza itd., svaka farma je drugačija, ne u osnovama već u detaljima. A na tvrdnju „Imam manje mlijeka”, kaže: “Sviđalo se to nama ili ne sviđalo, ako želim stabilnu proizvodnju u nadolazećim mjesecima i godinama, reprodukcija i zdravlje su ključni za mene. Svatko može obećati povećanje proizvodnje mlijeka za oko tri litre, gotovo svatko može povećati prinos mlijeka za tri litre ili više velikim količinama koncentrata, ali dobar konzultant će vas natjerati da budete strpljivi i idete korak po korak na dulji rok: genetika, genomika, usjevi, objekti za držanje životinja, tehnologija itd. Ključno je tražiti promjene u obrocima, dodavati žitarice, više soje, masti. Paulik posebnu pozornost pridaje odgoju teladi, ističući pristup i ciljeve njegove farme kod teladi: 48

Automatska hranilica za telad jamči dobar pregled konzumacije koncentrata teladi i odabir koncentrata koji odgovara dobi i potrebama

njem i traje do uoči teljenja, kada se hrane samo sjenažom i s manje silaže. Najmanje 12,5% sirovih proteina, ako sjenaže nisu dovoljne, dodati repičine sačme. Kaže kako je ovdje važno obratiti pozornost na opskrbu mineralima, jer su junice često podcijenjene. Preporučuje 80-120 g prosječnoga mineralnog udjela u hrani i nešto blokova, po mogućnosti mineralnih. Ako nema blokova soli paziti na sadržaj soli u mineralnoj hrani, koji katkad nije dovoljan. I nikako ne zaboraviti dovoljno prostora za kretanje junica. Kada daje preporuke za strategiju hranidbe krava, Paulik kaže kako mliječne krave nije moguće hraniti bez analize silaže, te dodaje: “Nikada, ponavljam nikada ne radite obroke bez pregleda silosa i stada. Ne oslanjajte se samo na kemijske analize i ne računajte do treće decimale. Je li silos homogen, ima li pokvarenih dijelova na vrhu, je li topao? Je li silos pod krovom? Je li prohodan? Katkad su ova pitanja važnija od same analize. Uzorke za analizu uzimajte vrlo pažljivo, vakumirajte i pošaljite u laboratorij. Ali budite oprezni - uzimamo vrlo malu količinu, npr. 1 kg od 2500 tona = isto kao da uzimamo 1 litru vode iz 50-metarskog bazena”, zaključuje.

Alltech - pouzdan partner Koristite Google Earth, vodite evidenciju!

• Kolostrum treba poseban postupak, refraktometar, vrećice, opskrbu, 2x3 litre unutar 6 sati je obvezno. • Ako želim procijeniti uzgojnu vrijednost, onda unutar 6 mjeseci, ne samo do odbića. • Mliječna zamjenica dobre kvalitete umjesto domaćeg mlijeka - higijenska kvaliteta. • Nemojte žuriti s odbićem, odbiće najranije u 10. tjednu. • Važno: svi žele dobiti najbolju mliječnu zamjenicu, ali također svi traže i najjeftiniji starter za telad. • Stočno brašno nije hrana za telad. Kod junica su važna dva razdoblja uzgoja, i to od 5 do 14 mjeseci, kada se hrane sjenažom najbolje kvalitete i sa 2 kg koncentrata 16% sirovih proteina, te drugi dio koji počinje osjemenjiva-

Direktor Ivica Matanić u svom je obraćanju istaknuo kako je tvrtka Alltech već 27 godina prisutna u Hrvatskoj, a kod svojih je klijenata prepoznata kao kvalitetan partner u rješavanju svih izazova u hranidbi životinja. Naša je misija unaprijediti zdravlje i rezultate ljudi, životinja i biljaka pomoću hranidbe i znanstvenih inovacija. U ostvarivanju naše misije vodimo se ACE - Animal, Consumer, Environment načelom, koje predstavlja obećanje da ćemo svojim poslovanjem pozitivno utjecati na životinje, potrošače i okoliš. Vjerujemo da poljoprivreda ima najveći potencijal za oblikovanje budućnosti našeg planeta. Svijet se nalazi pred velikim izazovom proizvoditi dovoljno sigurne, nutritivno bogate hrane za sve, voditi računa o dobrobiti životinja, čuvati zemlju, zrak i vodu za buduće generacije. Naši prirodni resursi mogu biti ograničeni, ali ljudska domišljatost je neograničena”, zaključuje Matanić. mljekarski list / 5. 2025.

mljekarski list / 5. 2025.

> IZ HRVATSKOG SABORA

Modaliteti rješavanja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

dbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je 9. travnja tematsku sjednicu o modalitetima rješavanja nepoštenih trgovački praksi u lancu opskrbe hranom. Uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva gospodarstva, Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, u radu sjednice sudjelovali su i predstavnici španjolske Agencije za informacije i kontrolu hrane i rumunjskog Vijeća za tržišno natjecanje. “Odbor za poljoprivredu već dulje upozorava kako bi se prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene trebala smatrati nepoštenom trgovačkom praksom”, uvodno je istaknula Marijana Petir. Podsjetila je i na zaključak koji je Hrvatski sabor usvojio prilikom glasovanja o Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, i to u veljači 2024. Njime su nadležne agencije i ministarstva pozvani razmotriti pozitivna iskustva drugih država članica, osobito onih vezanih uz metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sljedivosti prehrambenih proizvoda, te da ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom. “Prisutnost proizvoda čije cijene se stavljaju na tržište ispod proizvođačkih čini nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima, takvi proizvodi uglavnom dolaze iz drugih država, a ako su upitne kvalitete, predstavljaju problem i za naše potrošače”, rekla je Petir. Dodala je i kako je radi boljeg pozicioniranja proizvoda s nekom od nacionalnih i/ili europskih shema kvalitete, Odbor pozvao da se nepoštenom praksom proglasi i praksa odbijanja trgovca da takve proizvode uvrsti u svoju ponudu zbog njihove sezonalnosti ili nedostatnih količina, kao i zbog stavljanja na tržište proizvoda bez provjere njihove sljedivosti, ako je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška na mjerodavnom tržištu u otkupnom razdoblju. Petir je 50

podsjetila kako se sjednica održava samo dva dana nakon što su predstavnici država članica u Posebnom odboru za poljoprivredu odobrili pregovarački mandat Vijeća o uredbi koja se odnosi na nova pravila usmjerena na borbu protiv prekograničnih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Iskustva zemalja EU-a “Radi ograničavanja uništavanja vrijednosti u lancu opskrbe hranom, provjerava se jesu li cijene plaćene svim dionicima lanca opskrbe poštene, a pritom ni jedan dionik lanca ne može sljedećem dioniku naplatiti nižu cijenu od one koju je platio”, rekla je María Fernández Sanz, direktorica španjolske Agencije. Provedba zakona još uvijek se usklađuje, najveći izazov u provedbi predstavljaju poslovne tajne, a Agenciji je osiguran pristup svim podacima. Kako je rekla, najviše nadzora Agencija je provela nad mlijekom, medom, voćem i povrćem. “Nakon lobiranja udruga i lokalnih proizvođača, sljedivost proizvoda uvedena je kao nepoštena trgovačka praksa u rumunjski zakon”, rekao je Cosmin Belacurencu, član rumunjskog Vijeća. Sukladno odredbama rumunjskog zakona, nakon zaprimanja pritužbe o nepo-

štenoj trgovačkoj praksi pokreće se proces mirenja između stranaka, koji često završava povlačenjem pritužbe. Dodao je kako poljoprivrednici uglavnom ne žele podnositi prijave protiv trgovaca i otkupljivača, jer još uvijek postoji strah da će izgubiti ugovore. “Ovaj Odbor je nakon inicijative da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene dobio odgovor od mjerodavnih hrvatskih institucija kako ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale, što mi ne prihvaćamo kao valjano obrazloženje”, rekla je Petir i upitala kako se proizvođačke cijene izračunavaju u Španjolskoj i Rumunjskoj, ali i kakve su kazne ako se utvrdi da je proizvod stavljen na tržište ispod proizvođačke cijene. Upitala je i koliko je proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom, proizvoda s oznakom kvalitete, proizvoda iz integrirane i ekološke proizvodnje na policama trgovina, te postoje li mjere kojima se potiču trgovački lanci da domaći kvalitetni proizvodi budu primjereno zastupljeni na njihovim policama. Petir je podsjetila i na to da trgovački lanci u različitim državama članicama određuju različite cijene za isti proizvod, a da je hrvatski proizvod iz iste skupine proizvoda bitno skuplji od proizvoda mljekarski list / 5. 2025.

koji stiže iz neke druge države, posebice matične države u kojoj je registriran taj trgovački lanac. “Takav način poslovanja upućuje na višeslojne probleme, a poljoprivrednici i mala prehrambena industrija upozoravaju me da uz rabat koji daju trgovačkim lancima, trgovci na njihove proizvode dižu marže i po 80%”, dodala je i upitala postoje li ovakve pojave u Španjolskoj i Rumunjskoj i kako se suzbijaju. Na problem visokih marži na domaće proizvode i nepoštenih postupanja trgovaca upozorio je i zastupnik Mate Vukušić, pozvavši nadležne institucije da odlučnije krenu u rješavanje tog problema. Rekao je kako nema potrebe za novim zapošljavanjima u AZTN-u i DIRH-u, već da postojeći zaposlenici trebaju raditi svoj posao. “Agencija provjerava je li prodajna cijena niža ili viša od one koju je platio distributer”, odgovorila je Fernández Sanz, pojasnivši kako cijena onog sljedećeg u lancu ne može biti niža od onoga prethodnog u lancu. Dodala je i kako su rokovi plaćanja u Španjolskoj od 30 do 60 dana, a za kvarljive proizvode i kraći. “Do 2020. u Rumunjskoj je na snazi bila pozitivna diskriminacija za domaće proizvode, no ona je zbog povrede europskog prava ukinuta”, odgovorio je Belacurencu i dodao kako je u rumunjskom parlamentu pokrenuta inicijativa i rasprava o ograničavanju marži za neke proizvode, no još nije zaključena zakonodavna procedura. Dodao je i kako u Rumunjskoj postoji udruga koja promiče lokalnu proizvodnju, čijom zaslugom su potrošači stekli naviku kupovati lokalne proizvode, dok su u trgovinama lokalni proizvodi posebno označeni. Što se novčanih kazni tiče, rekao je kako one iznose i do 120.000 eura za tvrtke koje više puta povrijede zakonske odredbe. mljekarski list / 5. 2025.

Stanje u RH “Procjena učinaka provedbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom osigurala je veću pravnu sigurnost proizvođačima, što je utjecalo i na povećanje njihove likvidnosti”, rekla je Sandra Mikinac, članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Dodala je kako Agencija nema ovlasti regulirati ni marže niti maloprodajne cijene i da je prisutan strah dobavljača od odmazde trgovaca ako prijave nepoštene trgovačke prakse. No prisutno je i nerazumijevanje adresata i javnosti o zadaći i ovlastima Agencije. “Državni inspektorat nije utvrdio da su trgovci prodavali proizvode ispod njihove nabavne cijene”, rekla je Vedrana Filipović Grčić, pomoćnica glavnoga državnog inspektora, pojasnivši kako DIRH nema ovlasti nadzirati formiranje maloprodajne cijene, osim u slučajevima primjene Vladine odluke o ograničavanju cijena nekih proizvoda. Dodala jei kako se cijene slobodno formiraju na tržištu, no Državni inspektorat, kao nadzorno tijelo, podržava inicijative koje će ograničiti nepoštena ponašanja. U raspravi su istaknuti problemi vezani uz uvoz UHT mlijeka iz drugih država po cijeni od 0,62 do 0,64 centa, dizanju marži na domaće proizvode, trgovačkoj zlouporabi akcijskih rabata, produljenje rokova plaćanja te nedovoljno dobro reguliranog povrata proizvoda koji generira nepoštene prakse. Upozoreno je i na probleme u mljekarskom sektoru, potrebu jasnijeg deklariranja proizvoda, ograničavanja i zabrane predeklariranja i na sve veću prisutnost meda sumnjivog podrijetla na tržištu. Zatražena je i informaci-

ja o obvezi proizvođača na dostavu informacije o cijenama. Osim toga, upozoreno je i na nužnost udruživanja i zajedničkog nastupa proizvođača na tržištu, i to zbog jačanja njihove pregovaračke snage. “Radi suzbijanja nepoštenih praksi, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u stalnim je pregovorima s poljoprivredno-prehrambenim sektorom, osnovana je Radna skupina, a uskoro se očekuje i Studija o iskustvima vezanim uz mjere određivanja cijena u različitim državama članicama i njihov utjecaj na lanac opskrbe hranom i izmjena važeće Direktive koju priprema Europska komisija”, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dodajući kako će to utjecati na poboljšanje položaja proizvođača. “Zadatak je stvoriti novi zakonodavni okvir koji će osigurati povoljan okvir za sve sudionike u lancu opskrbe hranom”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek. U tom smislu trebamo poticati domaću proizvodnju, a hrvatskim potrošačima osigurati dostupnost zdrave hrane. U radu sjednice sudjelovali su i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskoga pčelarskog saveza, Hrvatske voćarske zajednice, Hrvatske mljekarske udruge, Croatiastočara, HUU Salers Croatia, Zajednice Udruga hrvatskih povrćara i Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda. Odbor za poljoprivredu pripremit će preporuke za nadležna državna tijela i institucije kako bi se nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom svele na najmanju moguću mjeru. 51

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Slinavka i šap - trenutna situacija

a snazi su i dalje stroge mjere sprečavanja unosa i ranog otkrivanja slinavke i šapa u Republici Hrvatskoj propisane Naredbom o mjerama sprečavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u RH. Zadnje izbijanje u Slovačkoj potvrđeno je 4. travnja, dok je Mađarska 17. travnja prijavila još jedan pozitivan objekt sa 874 mliječnih goveda. Objekt se nalazi unutar prethodno određene zone ograničenja na kojem su se kontinuirano provodila uzorkovanja, klinički pregledi i stroge mjere kontrole. Do danas je u Mađarskoj ukupno potvrđeno pet izbijanja bolesti, u Slovačkoj šest, s ukupno više od 16.000 zahvaćenih goveda. Europska komisija je Odlukom 2025/672 utvrdila zone ograničenja u Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji u kojima su na snazi ograničenja u premještanju prijemljivih životinja i njihovih proizvoda. Unutar zona ograničenja Mađarska i Slovačka primjenjuju sve mjere zabrane i kontrole propisane europskim zakonodavstvom, odnosno Delegiranom uredbom (EU) 2020/687. Također, određene mjere uvedene su i na čitavom području Mađarske i Slovačke (primjerice u cijeloj Mađarskoj je zabranjeno održavanje sajmova, izložbi i drugih događanja na kojima sudjeluju goveda, svinje, ovce ili koze i zabranjen je pristup nacionalnim parkovima u kojima se drže prijemljive životinje visoke genetske vrijednosti odnosno autohtonih pasmina). Republika Hrvatska je zbog iznimno visokog rizika od slinavke i šapa uvela dodatna ograničenja u odnosu na prijemljive životinje i sirovo mlijeko porijeklom iz Mađarske i Slovačke. Na snazi je zabrana premještanja goveda, ovaca, koza, svinja ili drugih papkara koji su prije otpreme držani na području Mađarske i Slovačke u odredišne objekte u RH. Od 15. travnja 2025. Naredbom o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u RH (Narodne novine 69/25) uspostavljen je sustavan nadzor nad pošiljkama, i to tako da pošiljke prijemljivih životinja ili sirovog mlijeka mogu ući na područje RH isključivo kroz dva bivša granična prijelaza - Goričan i Duboševica - gdje se obavlja pregled dokumentacije i dezinfekcija vozila. 52

U provođenju aktivnosti i ovih dodatnih ograničenja s ciljem prevencije unosa slinavke i šapa na područje RH, uz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te ovlaštene veterinarske organizacije i veterinarske inspektore Državnog inspektorata uključena su i druga nadležna tijela - MUP, MORH, CZ i Carina. Provoz pošiljaka prijemljivih životinja porijeklom iz slobodnih područja Mađarske ili Slovačke, a kojima su krajnja odredišta druge države članice EU-a ili treće zemlje, od 19. travnja 2025. bit će omogućen isključivo putem ove navedene ulazne točke u RH i obveznu dezinfekciju, pod uvjetom da se provoz odvija isključivo cestovnim vozilima koja se ne smiju zaustavljati u RH, a pošiljke se ne smiju istovarivati u RH niti pretovarivati u svrhu daljnjeg prijevoza morem. Također, Naredbom su propisane nacionalne mjere biosigurnosti koje se moraju provoditi na objektima na kojima se drže prijemljive vrste životinja te obvezna dezinfekcija prijevoznih sredstava kojima se prevoze životinje. Određena je i obvezna mjera čišćenja, pranja i dezinfekcije praznih cestovnih vozila za prijevoz živih životinja prijemljivih na slinavku i šap, te praznih cestovnih vozila kojima se prevozi sirovo mlijeko, a prije ulaska na područje RH o čemu vozači moraju posjedovati službenu potvrdu te ju predočiti na zahtjev službenih osoba. Sirovo mlijeko podrijetlom iz Mađarske i Slovačke (iz slobodnih područja) na

mjestu odredišta obvezno se podvrgava jednom od postupaka prerade po dolasku na odredište (prerada po Prilogu VII. Delegirane uredbe (EU) 2020/687). I ovim putem još jednom pozivamo sve subjekte na strogu i dosljedniju provedbu svih biosigurnosnih mjera, a dodatne obveze propisane Naredbom za sve objekte na kojima se drže goveda, svinje, ovce i koze navedene su u nastavku: • kontrolirani ulaz na objekt i izlaz iz objekta za ljude i vozila • provedba dezinfekcije ljudi i vozila pri ulasku i izlasku iz objekta • preporučeno je odvojeno držanje novouvedenih životinja najmanje 14 dana, za ovce i koze 21 dan od ostalih životinja u objektu • provođenje redovitog čišćenja, pranja i dezinfekcije vozila, pribora, predmeta i nastambi u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji • upotreba posebne odjeće i obuće ili korištenje jednokratne odjeće i obuće koja se nakon uporabe neškodljivo uklanja • pri svakom ulazu i izlazu iz nastambi sa životinjama provođenje dezinfekcije ruku i obuće • onemogućavanje kontakta prijemljivih životinja s drugim životinjama u objektu • provođenje deratizacije i dezinsekcije objekta u skladu s tehnološkim zahtjevima mljekarski list / 5. 2025.

• propisano zbrinjavanje krutoga gnoja, gnojovke i otpadnih voda nastalih u objektu • skladištenje stelje i hrane za životinje tako da se onemogući kontaminacija Subjekti koji prevoze prijemljive životinje dužni su prijevozna sredstva i prije kori-

štenja i nakon korištenja očistiti, oprati te provesti dezinfekciju, a o provedenoj dezinfekciji moraju posjedovati službenu potvrdu te ju predočiti na zahtjev službenih osoba. Napominjemo da je u slučaju pojave bilo kakvih kliničkih znakova koji bi mogli upućivati na slinavku i šap iznimno važno odmah

i bez odgađanje obavijestiti ovlaštenog veterinara kako bi se omogućilo isključivanje ili rano otkrivanje ove bolesti i pravodobno djelovanje! Naredba je dostupna na poveznici: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_04_71_927.html

Indikativni plan objave natječaja za trogodišnje razdoblje (2025.-2027.)

o prvi puta Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je višegodišnji indikativni plan objave natječaja za intervencije Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. Kako bi korisnici sredstava fondova Zajedničke poljoprivredne politike mogli kvalitetno i pravodobno pripremiti svoje projekte i prijaviti se na natječaje, Upravljačko tijelo Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. po prvi je puta pripremilo višegodišnji indikativni plan objave natječaja do kraja 2027. godine. Objavom indikativnog plana objave natječaja za tri godine - 2025., 2026. i

2027. - želi se povećati mogućnost pravovremenog planiranja poslovanja poljoprivrednih proizvođača, a ujedno se omogućava i dodatno vrijeme potrebno za ishođenje obvezne i zakonima propisane dokumentacije, sve s ciljem razvoja

produktivnijega, konkurentnijega i otpornijega poljoprivrednog sektora. Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/129 propisuje zahtjeve u vezi s informiranjem, promotivnim aktivnostima i vidljivošću u pogledu potpora EU-a i strateških planova zajedničke poljoprivredne politike. Propisano je da se indikativni plan objave natječaja ažurira najmanje triput godišnje. Indikativni plan bit će izmijenjen i dopunjen u skladu s mogućnostima provedbe. Indikativni plan objave natječaja 2025.-2027. nalazi se na www.ruralnirazvoj.hr/indikativni-plan-objave-natjecaja-2025-2027

Ubrzavanje i olakšavanje postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta

lada je Saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika. Postupcima komasacije smanjit će se broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku i povećati površina parcela. Provedba komasacije i ispunjavanje Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine uvjet su za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Predlaže se smanjenje postotka suglasnosti vlasnika za pokretanje postupka komasacije. Umjesto suglasnosti od najmanje 50% plus jednog vlasnika zemljišta na prijedlog idejnog rješenja komasacije (PIR), uz dodatni uvjet da je u mljekarski list / 5. 2025.

njihovom vlasništvu najmanje 67% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na kojem se obuhvatom PIR-a planira komasacija, pri čemu je gotovo nemoguće bilo ispuniti taj uvjet, predlaže se da je dovoljna suglasnost od najmanje 5% vlasnika zemljišta. Oni moraju biti

vlasnici najmanje 10% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u obuhvatu PIR-a na kojem se planira komasacija. Izmjenama koje se predlažu daje se i mogućnost Ministarstvu poljoprivrede da samostalno provede komasaciju na određenoj površini poljoprivrednog zemljišta u interesu RH, i to bez suglasnosti vlasnika zemljišta ako je više od 50% zemljišta u vlasništvu RH. Prema Prijedlogu zakona, zemljište obuhvaćeno komasacijom može biti na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba. Propisuje se i da se tijekom postupka komasacije u komasacijsko područje može uključiti ili isključiti pojedino zemljište. Umjesto procjene tržišne vrijednosti zemljišta propisuje se procjena vrijednosti zemljišta. Donošenje zakona predlaže se po hitnom postupku radi povlačenja sredstava iz NPOO-a, kako bi se postignula komasacija 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. 53

> IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

U Mihovljanu održana demonstracija o Inovacijama i digitalnim tehnologijama u poljoprivredi

organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 11. travnja 2025. održana je demonstrativna aktivnost Inovacije i digitalne tehnologije u poljoprivredi. Sve prisutne pozdravio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek. Zahvalio je domaćinima Tomislavu i Karolini Novak iz OPG-a Novak na gostoprimstvu. Istaknuo je kako su djelatnici Uprave za stručnu pomoć razvoju poljoprivrede uvijek na raspolaganju poljoprivrednicima te da educiraju poljoprivrednike putem različitih tečajeva i demonstracijskih aktivnosti o svim spektrima poljoprivrede. Istaknuo je da se moderna tehnologija, kao što su dronovi, u prvi tren čini neprimjenjiva, ali je zapravo vrlo korisna i pomaže u smanjivanju troškova. Najavio je nove natječaje Ministarstva kojima će se moći financirati različite aktivnosti u poljoprivredi iz područja svinjogojstva i stočarstva te moder-

na tehnologija. Konkretnije, dodao je da je Vlada donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2025. vrijedan 14,96 milijuna eura. Tim programom utvrđene su mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, rasplodnih krmača, proizvodnju duhana, maslinovog ulja te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. Prisutnima se obratio i ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Mladen Fruk istaknuvši važnost inovacija i moderne tehnologije u poljoprivredi zbog pojednostavljenje i ubrzavanja mnogih procesa, posebice u vrijeme nedostatka radne snage. Zahvalio je predstavnicima

tvrtke „Digital agro“ na dobroj suradnji s Ministarstvom. Predstavnici tvrtke „Digital agro“ objasnili su predradnje potrebne za upotrebu dronova u poljoprivredi, kao što su dozvole za let i planiranje leta, prikupljanje i korištenje podataka te obrada podataka. Nakon uvodnoga teorijskog dijela prikazan je rad bespilotne letjelice koja je snimala poljoprivrednu površinu multispektralnom kamerom u svrhu procjene stanja usjeva. Potom su prikupljeni podaci procesuirani u programu za obradu podataka ali i prikazano sijanje djetelinsko-travne smjese, a poljoprivrednici su imali priliku postaviti pitanja vezana za navedenu tematiku te iz prve ruke dobiti odgovore. Na demonstraciji je osim o digitalizaciji bilo riječi i o konzervacijskoj poljoprivredi, koja predstavlja koncept poljoprivredne proizvodnje uz očuvanje resursa kojim se nastoji ostvariti prihvatljiva dobit s visokom i održivom razinom proizvodnje, uz istodobno očuvanje okoliša.

Vlada za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi 14,96 milijuna eura

lada je na svojoj sjednici donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2025. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da se tim programom utvrđuju mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, rasplodnih krmača, proizvodnju duhana, maslinovog ulja te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

"Cilj je mjera osigurati održivost i unapređenje tih proizvodnji", rekao je Vlajčić, navodeći kako su korisnici potpora poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika koji u 2025. podnose zahtjev za potporu i udovoljavaju svim propisanim kriterijima. Ukupna sredstva potrebna za provedbu Programa iznose 14,96 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027.

godinu, i to unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Zahtjevi za državne potpore podnose se u 2025., a potpora će se isplaćivati u 2026., za što je nadležna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi donosi se za svaku godinu a provodi se od 2019. na temelju Zakona o poljoprivredi.

Zaštita usjeva kreće ranije: Više lokacija, više ljudi, pametniji sustav

inistar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić i državni tajnik Zdravko Tušek održali su 9. travnja 2025. radni sastanak s ravnateljem Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Ivanom Güttlerom i suradnicima na temu operativne provedbe sustava obrane od tuče u 2025. godini. 54

Na sastanku je potvrđeno kako je sustav spreman za ovogodišnju sezonu te će s radom započeti ranije nego prethodnih godina - već od 1. svibnja. Prošle godine sustav je bio aktivan na 300 lokacija diljem Hrvatske, uz angažman više od 600 operativaca na terenu. Ove godine predviđeno je povećanje obuhvata sustava za dodatnih 10% - i po broju lokacija i po

broju uključenih ljudi. Također, dogovoreno je i povećanje naknada za operativce za 50%, čime se želi dodatno motivirati sve sudionike u sustavu. Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo spremnošću sustava, a usuglašene su i daljnje aktivnosti za unapređenje obrane od tuče, uključujući i testiranja novih tehnologija i tehnika u sustavu obrane od tuče i suše. mljekarski list / 5. 2025.

mljekarski list / 5. 2025.

> HRANOM DO ZDRAVLJA

Može li nas hrana učiniti sretnima? Kako bi mliječni proizvodi postali prepoznatljiv element “hrane za sreću”, u proizvodnji i promociji važno je nuditi jogurte, kefire, acidofilna mlijeka i sireve obogaćene probioticima > Dr. sc. Eva Pavić

Služba za prehranu i dijetetiku - KBC Zagreb

rehrana danas igra ključnu ulogu ne samo u prevenciji kroničnih bolesti, nego i u regulaciji raspoloženja te očuvanju mentalnog zdravlja. Sve je više dokaza da određene komponente hrane mogu potaknuti lučenje tzv. hormona sreće i neurotransmitera – poput dopamina, serotonina i endorfina - te tako pozitivno utjecati na naše emocionalno stanje. Mliječni proizvodi, kao izvor brojnih nutrijenata i probiotika, zauzimaju posebno mjesto u našoj prehrani. Sve više ljudi danas pati od problema poput depresije, anksioznosti i nesanice. Iako se o tim temama sve češće govori, manje se zna koliko prehrana može pomoći našem mentalnom zdravlju. Znanstvenici sve više ističu kako ono što jedemo ne utječe samo na našu fizičku snagu, već i na raspoloženje, pamćenje i otpornost na stres.

Što hrana čini našem mozgu? Mozak i crijeva stalno komuniciraju - poznati su pod nazivom crijevno-moždana os. Kad jedemo zdravu i raznovrsnu hranu, tijelo proizvodi tvari koje poboljšavaju raspoloženje. Neke od njih su tzv. hormoni sreće, poput serotonina i dopamina. Oni pomažu da budemo bolje volje, smanjuju stres i anksioznost, a dobivamo ih iz namirnica kao što su banane, povrće, orašasti plodovi, masna riba, mliječni proizvodi i cjelovite žitarice. Stres također utječe i na apetit. Primjerice, stres pojačava hormon kortizol koji potiče glad i želju za brzom, masnom ili slatkom hranom - tzv. hranom 56

za utjehu. Zbog toga mnogi pod stresom posežu za čokoladom, grickalicama i sl.

Kako se hraniti za bolje raspoloženje? Znanstvena istraživanja osobito ističu dvije vrste prehrane: Mediteransku i MIND dijetu. Ove prehrane temelje se na: • voću i povrću • maslinovom ulju

• ribi • orašastim plodovima • cjelovitim žitaricama i mahunarkama • umjerenom unosu fermentiranih mliječnih proizvoda te • ograničenom unosu mesa i crvenog vina. Takva prehrana smanjuje upale u tijelu i pomaže mozgu da bolje radi, osobito kako starimo. Ključne tvari u toj hrani – poput omega-3 masnih kiselina, mljekarski list / 5. 2025.

folne kiseline, cinka i magnezija – igraju važnu ulogu u borbi protiv depresije i anksioznosti.

Crijevna mikrobiota - naš saveznik u mentalnom zdravlju U crijevima se nalaze milijuni korisnih bakterija - tzv. mikrobiota. Pomažu u probavi, ali i u proizvodnji tvari koje povoljno utječu na mozak. Kad se hranimo loše (brza hrana, gazirani sokovi, rafinirani šećeri), ravnoteža tih bakterija se narušava, što može pogoršati mentalno stanje. S druge strane, fermentirani mliječni proizvodi, poput jogurta, kefira i acidofilnog mlijeka, kao i povrće bogato vlaknima, hrane dobre bakterije, podržavaju raznolikost crijevne flore i pomažu u smanjenju stresa. Takva kombinacija hrane potiče stabilniju razinu šećera u krvi i uravnoteženo lučenje inzulina, što je važno za

kontrolu raspoloženja i sprečavanje naglih promjena energije.

Mliječni izvori prekursora neurotransmitera Neke od ključnih tvari za raspoloženje izravno su povezane s hranom koju svakodnevno koristimo, a to su u prvom redu raznovrsni mliječni proizvodi. • Fenilalanin - prekursor dopamina, nalazi se u siru i fermentiranim mliječnim proizvodima. Dopamin pojačava osjećaj motivacije, učenja i zadovoljstva. • Triptofan - prekursor serotonina, prisutan je u mlijeku i nemasnom siru. Serotonin regulira san, apetit i opće raspoloženje. • GABA (gamma-aminobutirična kiselina) - smanjuje stres i pospješuje opuštanje, a djelomično je prisutna u jogurtu i kefiru zahvaljujući fermentaciji. Kako bi mliječni proizvodi postali pre-

poznatljiv element “hrane za sreću”, u proizvodnji i promociji važno je nuditi jogurte, kefire, acidofilna mlijeka i sireve obogaćene probioticima. Dodatak triptofana, magnezija ili vitamina B skupine kroz obogaćivanje mliječnih proizvoda moglo bi imati jači učinak na sintezu serotonina i dopamina. Za sve, pa i za one koji žive na selu i bave se proizvodnjom hrane, važno je znati da pravilna prehrana ne koristi samo tijelu već i duši. Uvođenjem jednostavnih, zdravih namirnica u svakodnevni jelovnik možemo značajno poboljšati svoje raspoloženje, san i otpornost na stres. Razvijanje i promoviranje funkcionalnih mliječnih proizvoda prilagođenih mentalnom zdravlju predstavlja priliku za mljekarsku industriju da potrošačima ponudi nutritivno bogate proizvode s dodatnom vrijednošću za dobrobit i raspoloženje. Zdrava prehrana nije samo trend - ona je temelj za sretan i uravnotežen život.

> EKONIMIKA PROIZVODNJE AGROMETEOROLOG

Agrometeorološka prognoza za svibanj > Mr. sc. Dražen Kaučić

Kako smo se već pomalo i naviknuli, globalna temperatura zraka na prostoru cijele Hrvatske je u porastu. Rezultat navedenog je da će prema prognostičkom modelu Europskog centra za srednjoročnu prognozu akumulirana toplina i u svibnju biti viša od višegodišnjeg prosjeka, ali neznatno. Podsjećamo da je svibanj u odnosu na travanj topliji u Zagrebu za 4,6 °C, a u Osijeku za 5,0 °C. Vrući nas dani ovog mjeseca ne bi trebali iznenaditi ako znamo da dnevna temperature zraka može narasti na sjeverozapadu do 34 °C, a na istoku i do 36 °C. Svibanj je u prosjeku posljednjih 30 godina kišovitiji od travnja. Očekujemo da oborine biti u okvirima višegodišnjeg prosjeka pa bi tlo trebalo biti umjereno vlažno. Ako se zaista ostvari takva prognoza, sjeme ratarskih kultura vrlo će brzo klijati i nicati. No, za poljoprivrednu proizvodnju ipak je vrlo važan raspored oborine, a njega je mjesec dana unaprijed

mljekarski list / 5. 2025.

vrlo teško prognozirati. Vrlo je negativan scenarij pojava sedam pa i više suhih dana, jer u takvim situacijama govorimo o pojavi suše. Njezine se negativne posljedice mogu se spriječiti, ali samo ako da se koriste sustavi za navodnjavanje. Međutim, problem je dovođenja vode do obradivih površina, ali i pronalaženje izvora dovoljnih količina kad vodotoci presuše. No, to je već dobro poznat problem u našem agraru o kojem se govori i piše, ali samo onda kad pojave oborine nema u fazama kad su one biljkama najpotrebnije. Suša pogađa jednako i siromašne i bogate poljodjelce. No, njezine su posljedice kod bogatih poljodjelaca koji imaju mogućnosti navodnjavanja manje. Najviše trpe siromašni, jer si oni ne mogu priuštiti investicije u sustave navodnjavanja bez pomoći nekih od fondova. Upravo zato već danas potičemo na razmišljanja o investicijama u sustave navodnjavanja poljoprivrednih kultura koje suša najviše pogađa.

IN MEMORIAM

Ivica Kudelić 22.01.1967.-20.03.2025. Iznenada nas je 20. ožujka 2025. napustio Ivica Kudelić, direktor proizvodnje i suvlasnik mljekare EURO-MILK. Rođen je 22. siječnja 1967. u Zagrebu, od majke Ljubice i oca Blaža, uspješnih poljoprivrednika, pa je od malih nogu sudjelovao u radu i bio uključen u poslove na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon osnovne škole u Bedenici, Srednju mljekarsku školu završio je 1985. u Kranju, u Sloveniji. Nakon odsluženoga vojnog roka 1986. zapošljava se u Mljekari Dukat u Zagrebu, gdje je radio na prijemu mlijeka, u laboratoriju i posljednjih godina u proizvodnji i punjenju fermentiranih mliječnih proizvoda. Godine 1998. odlazi iz Dukata i kao suvlasnik zajedno s kumom Božidarom Kuzmićem otvara Mljekaru EURO-MILK, i to u svom rodnom selu Beloslavcu. Mljekara započinje poslovanje u proizvodnom pogonu od 300 m² i dnevno prerađuje 5000 litara mlijeka. Novi pogon od 1400 m² počinje s radom 2009., a danas EURO-MILK d.o.o. ima 50-ak zaposlenih i 120 ugovorom vezanih proizvođača mlijeka iz šest županija. U mljekari se dnevno prerađuje oko 25.000 litara mlijeka i proizvodi 30 različitih mliječnih proizvoda. Mljekara EURO-MILK je od 1998. ponosna članica Hrvatske mljekarske udruge, a od 2006. i jedan od osnivača i članova Udruge hrvatske male mljekare. Svojim mljekarskim znanjem i suradnjom sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i podrškom Zagrebačke županije, Ivica Kudelić

bio je jedan od nositelja projekta proizvodnje sireva Dragec - robne marke Zagrebačke županije. Poštujući tradiciju, podneblje, način izrade, okus, miris i izgled sira, Mljekara EURO-MILK od 2004. proizvodi sireve DRAGEC po izvornim receptima, ali u kontroliranim uvjetima prema standardima EU-a. Već punih 20 godina sirevi Dragec najpoznatiji su brand Mljekare EURO-MILK, a upravo je za njih EURO-MILK osvojio brojne nagrade za kvalitetu na domaćim i međunarodnim natjecanjima i izložbama. EURO-MILK proizvodi ističu se na tržištu svojom kvalitetom i prirodnim domaćim okusom, mirisom i izgledom koji su rezultat proizvodnje bez konzervansa i umjetnih aditiva. Dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji mliječnih proizvoda i istančanim ukusom za prepoznavanje trendova

među potrošačima, Ivica Kudelić osmislio je recepte i proizvođačke specifikacije za EURO-MILK proizvode - od svježeg sira, kiselih vrhnja, jogurta, mliječnog namaza, Zagrebačkog putra, sireva Dragec, Plemićkih sireva, kajmaka… Ivica je bio inovator u svom području, njegov je doprinos u profesionalnom, ali i osobnom smislu bio neizmjeran za uspjeh Mljekare EURO-MILK. Njegov rad, predanost i vizija pomogli su da Mljekara EURO-MILK postane prepoznatljivo ime, a njegov karakter ostavio je neizbrisiv trag na sve koji su imali povlasticu raditi s njim. Njegova smirenost, stručnost i uvijek prisutna spremnost da pomogne drugima svima će neizmjerno nedostajati. Ivica je bio podrška svima oko sebe, a njegovim odlaskom izgubili smo ne samo dragocjenoga poslovnog partnera, sina, supruga, oca, djeda, već i velikog prijatelja.

Članak o kolegi Ivici Kudeliću iz rujanskog broja Mljekarskog lista 1985. godine

mljekarski list / 5. 2025.

FAO 390

HIBRID ZA PROIZVODNJU RANE SILAŽE  Izvrstan izbor za proizvodnju rane silaže i za naknadnu ili postrnu sjetvu (sjetva do 10. 6.)  Visoki prinosi i kvaliteta silaže  Izrazita prilagodljivost različitim uvjetima proizvodnje

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK

Južno predgrađe 17 31000 Osijek, Hrvatska + 385 31 515 500 + 385 31 501 305 institut@poljinos.hr

WWW.POLJINOS.HR mljekarski list / 5. 2025.

mljekarski list / 5. 2025.

Mljekarski list 5-2025