Glasnik Opcine Viskovo 76 by Doris Brusic

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Prosinac, 2011. • br. 76

a n š e j p ' i us c i ž o ! a n B i d o n g a t . e Sr ova 2012 N

Izdvajamo iz

adržaja: IZ RADA OPĆINE/2

• Učenicima i studentima Općina Viškovo dodijelila 89 stipendija • Plan zimske službe

• Plan rada i čišćenje dimnjaka • Hrana može biti lijek ANALIZE/12

• Zaustavljen negativan trend? ŽUPA SVETI MATEJ/14

• Božićna čestitka • Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima

ODGOJ I OBRAZOVANJE/16

• OŠ »Sveti matej« domaćin 23. smotre učeničkih zadruga u opatiji • Ravnateljica Dječjeg vrtića Viškovo na Međunarodnoj konferenciji iz područja predškolskog odgoja u Ljubljani USTANOVA "IVAN MATETIĆ RONJGOV/18

• Čakavčići pul Ronjgi 17 KNJIŽNICA I ČITAONICA HALUBAJSKA ZORA/20

• Mjesec hrvatske knjige

Iz rada udruga Oglasi Program Pust 2012. www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 76 • prosinac 2011.

Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof. • Urednica: Doris Brusić • Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Tisak: Tiskara Meić d.o.o. • Naklada: 5000 primjeraka • Slika na naslovnici: Rad likovne radionice odraslih Knjižnice Halubajska zora • Unutarnja korica: Iz likovne dječje radionice Knjižnice Halubajska zora

RIJEČ PREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE VIŠKOVO

USUSRET PROMJENAMA odluke vijeća

24. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 10. studenoga 2011.

• Odluka o Detaljnom planu uređenja DPU 8 / Športsko-rekreacijska zona Halubjan (R-1)

• Odluka o Detaljnom planu uređenja Vozišće / DPU 23 /

• Odluka o Izmjeni i dopuni Detaljnog plana uređenja Ark-Mihelić / DPU 18 /

• Odluka o Detaljnom planu uređenja Groblje (G-2) / DPU 13 /

• Odluka o Detaljnom planu uređenja Juraši - DPU 20

• Odluka o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi

• Odluka o izboru izvoditelja za postavku prigodne iluminacije i dekoracije za Novu 2012. godinu i karneval 2012. godine

• Odluka o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih Općine Viškovo za 2012. godinu

• Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u razdoblju od 1. do 30. rujna 2011. godine 25. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 30. studenoga 2011.

• Odluka o načinu financiranja Vijeća srpske nacionalne manjine u Općini Viškovo u 2012. godini

• Odluka o naknadi troškova i nagradi za rad

Dragi mještani Općine Viškovo, i 2011. godina je pri kraju, vjerujem da je većini, isto kao i meni, prohujala suviše brzo, ostavivši iza sebe previše neostvarenih želja, ideja i snova. Ovu kalendarsku godinu svatko je proživio na svoj osebujan i jedinstven način, kreirajući svoj život i život svojih najbližih znanjem svog uma, snagom svog tijela, koristeći pri tome sve resurse svog okruženja. U okruženju zasigurno je velikog i presudnog utjecaja imala gospodarska kriza, koja je posebice 2011. godine dostigla svoju kulminaciju, a koja će se zasigurno osjetiti i u nadolazećoj 2012. godini. Kriza je protresla sve strukture naše države, pa tako i Općine Viškovo, počevši od gospodarstva, socijale, zdravstva, pa sve do sporta i kulture. Svi smo osjetili, na ovaj ili onaj način, kako gospodarska kriza sustavno i nezadrživo nagriza svaki segment našega života, a posebice naš moral i samopouzdanje. Promjene koje su se evidentno počele dešavati na nivou cijelog društva dobar su preduvjet i poticaj ustrajnosti svakom ponaosob, jer uz malu dozu osobne discipline i razuma zasigurno su početak optimalnog rješenja krize društva, a time i krize gospodarstva kao najvećem segmentu cijele krizne situacije. Kao vijećnik i predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo uložit ću sav svoj intelektualni, moralni i fizički kapacitet, kao i neograničeni optimizam u rad Općinskog vijeća, kako bi nadolazeće nužno potrebne promjene imale što bezbolnije mjere, a što učinkovitije rezultate. Strateški segment u provođenju ovakvih promjena nije politika i politikantstvo. Strateški segment u realizaciji zacrtanog nije volja pojedinca ili grupe. Strateški i najpotrebniji element u čitavom procesu promjena je razum. Razum je ipak segment koji primjenjujemo kad zakaže politika i svi segmenti inih interesa nespojivih sa pozitivnim moralnim načelima. Razuma zasigurno imamo svi u dovoljnim količinama, međutim, imamo li dovoljno snage i upornosti da ga poslušamo i primijenimo. Zato, budimo kritični i konstruktivni kako bi poticali našu snagu, budimo suosjećajni i tolerantni kako bi poticali našu upornost i rezultati neće izostati. Uvjeren sam da svaki mještanin Općine Viškovo ima snage i upornosti kako bi motivirao vijećnike u Općinskom vijeću za davanje razumnih smjernica Općinskom načelniku i na taj način aktivno sudjelovao u rješavanju krizne i sve ostale problematike naše zajednice. Bliže se dani kad se slavi Božić i Nova godina, dani koji se nekako tradicionalno provode u krugu obitelji i prijatelja, dani u kojima se svojim najmilijim upućuju želje za što boljom budućnošću i obiljem zdravlja, sreće, ljubavi i zadovoljstva. Zato, koristim ovu prigodu da u ime Općinskog vijeća Općine Viškovo i svoje ime svim mještanima naše Općine Viškovo zaželim ugodne i radosne Božićne i Novogodišnje blagdane. Predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo Igor Rubeša

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

NAČELNIK OPĆINE VIŠKOVO - GORAN PETRC, PROF.

NOVIM PROJEKTIMA

U NOVU GODINU

Dragi mještani Općine Viškovo!

odluke vijeća

Na kraju smo još jedne godine. Najznačajniji događaj u ovoj godini su izbori za Hrvatski Sabor. Ovogodišnji izbori i promjena vlasti koja se dogodila, sami po sebi nisu garancija lakšeg života naših mještana, ali verujem da će godina pred nama biti početak rješavanja svega onoga zbog čega je većina naših mještana, kao i građana naše Domovine duboko zabrinuta i nezadovoljna. U godini pred nama, neće se više deponirati komunalni otpad na području Viševca. Na samom Viševcu izvodit će se radovi na sanaciji deponija, čime će nakon pedeset godina nestati utjecaj deponija na okoliš u obliku neugodnih mirisa i prašine.

članova Vijeća srpske nacionalne manjine i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine Općine Viškovo

• Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o socijalnoj skrbi

Započeti će radovi na izgradnji Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina čime će se na primjeren način sukladno propisima EU riješiti problem komunalnog otpada, ne samo Općine Viškovo nego i cijele naše županije.

• Odluka o izboru izvodite-

Započet će i gradnja zaobilaznice Viškova, na dionici od Marinića do Viškova, čime će se riješiti prometne gužve u središtu mjesta.

• Odluka o izboru izvodite-

Vrijednost ovih projekata je više desetaka milijuna eura. U realizaciju ovih investicija su osim sredstava naše Županije, Grada Rijeke, uložena sredstva Republike Hrvarske i Europske unije. Općina Viškovo će u narednoj godini biti jedno od najvećih gradilišta u našoj Županiji. Najveća investicija Općine Viškovo i nadalje će biti dječji vrtić, čiji završetak očekujemo u mjesecu kolovozu naredne godine. Tijekom ove godine nebrojeno smo puta čuli, kako bez novih investicija, nema novog razvojnog ciklusa, a time niti novog zapošljavanja, plaća i boljega života. Investicije koje će se odvijati na našem području bude nadu u ugodnji i bolji život naših mještana.

lja za održavanje dječjih igrala lja za građevinsko održavanje groblja Viškovo

• Odluka o Rebalansu plana gradnje komunalnih vodnih građevina u 2011. godini

• Prijedlog Odluke o IV. Izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi

Na kraju ovako jedne teške godine moglo bi se pisati o mnogim stvarima koje su nas sve zajedno opterećivale. Naši službenici i svi u Općini rješavali su zahtjeve koji su se pred nas postavljali, uvijek vodeći računa o interesima naših mještana. Smatram, da smo svi zajedno u tome i uspjevali.

• Odluka o vrijednosti

Svaki kraj, pa i kraj jedne godine je prilika za novi početak. Neka početak godine koja je pred nama, kao i cijela godina budu uspješniji od protekle. Svim našim mještanima želim u godini pred nama puno sretnih dana, dobro zdravlje i slogu u obitelji.

• Odluka o II. Izmjeni i do-

Svima želim ugodne božićne blagdana i sretnu Novu 2012. godinu! Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Izbori 2011.

zbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su Odlukom Predsjednika Republike 31. listopada 2011. godine, te je za dan izbora određena nedjelja 4. prosinca 2011. godine. Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora određeno je da Općina Viškovo pripada VII. izbornoj jedinici sa sjedištem u Karlovcu, koja obuhvaća jugozapadni dio Zagrebačke županije, Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko – goranske županije i južni dio Grada Zagreba. Na dan izbora birači su mogli glasati od 7,00 sati do 19,00 sati, na deset biračkih mjesta.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

puni Odluke o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i Općini Viškovo

• Analiza stanja sustava

REZULTATI IZBORA ZA ZASTUPNIKE U HRVATSKI SABOR U OPĆINI VIŠKOVO

boda „B“ za izračun komunalne naknade

Tri biračka mjesta nalazila su se u Domu Marinići, u OŠ „Sveti Matej“ bila su također tri biračka mjesta, dva su biračka mjesta u Vatrogasnom domu Sroki, dok je po jedno biračko mjesto bilo u staroj školi Marčelji i staroj školi Saršoni. Na biračka mjesta je od ukupno 12.691 upisanog birača izašlo 7.275 birača, odnosno 57,32%. Najviše glasova dobila je „Kukuriku“ koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU) i to 45,67% glasova, zatim HDZ 18,82% glasova, Laburisti su dobili 7,65% glasova, dok je koalicija BUZ, PGS, HRS dobila 5,18% glasova. Na biračkim mjestima je sve proteklo mirno i bez izgreda.

zaštite i spašavanja na području Općine Viškovo u 2011. godini

• Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Viškovo u 2012. godini

• Izvještaj požarne sezone 2011. godine - DVD “Halubjan”

• Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u razdoblju od 1. do 31. listopada 2011. godine

Upravni odjel za proračun, financije i gospodarstvo

IMENOVAN NOVI PROČELNIK ODJELA • Od studenoga 2011. funkciju pročelnika Upravnog odjela za proračun, financije i gospodarstvo Općine Viškovo obnaša Robert Simčić, dipl. oec. Robert Simčić rođen je u Rijeci 1978. godine, gdje završava ekonomski fakultet. Profesionalni razvoj započinje u poduzeću DI Klana d.d., poduzeću lideru u drvnoj industriji te najvećem izvozniku stolica u Hrvatskoj, kao komercijalni referent zadužen za vođenje unutarnje proizvodnje i cjelokupnog procesa globalizacije, te izvoz stolica i elemenata kao i uvoz repromaterijala i strojeva. Bogato višegodišnje iskustvo u radu jedinica lokalne samouprave stječe u Općini Klana, u čiji se rad uključuje 2003. godine. Od 2009. obnašao je i dužnost pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana, gdje je bio zadužen za izradu i praćenje proračuna te izradu planova i aplikacija, a kao rukovoditelj odjela zadužen i za organiziranje i praćenje te odgovoran za provođenje aktivnosti iz djelokruga Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana. Na mjestu pročelnika Upravnog odjela za proračun, financije i gospodarstvo Općine Viškovo zadužen je za sljedeće

poslove: rukovođenje radom odjela, izradu prijedloga smjernica i sudjelovanje u izradi akata iz nadležnosti odjela, izradu prijedloga programa rada, financijskog plana te izvješće o radu odjela, pripremu nacrta Proračuna, izmjena i dopuna Proračuna i pratećih akata, sudjelovanje u pripremi zajedničkog plana razvojnih programa po resorima, sudjelovanje u izradi nacrta smjernica i ciljeva proračunske politike te uputa proračunskim korisnicima za izradu prijedloga Proračuna, sastavljanje financijskih izvješća o izvršenju proračuna, izradu polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja i izvršenju proračuna, praćenje realizacije prihoda i rashoda, usklađivanje dinamike izvršenja proračunskih izdataka te izradu prijedloga mjera za ekonomiziranje raspoloživim sredstvima, naloge za prisilnu naplatu, obavljanje poslova unutarnje financijske kontrole, objedinjavanje Plana javne nabave male i velike vrijednosti za sve odjele Općinske uprave.

REBALANS PLANA GRADNJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINA U 2011. GODINI

a sjednici dana 27. prosinca 2010. godine Općinsko vijeće općine Viškovo usvojilo je Plan gradnje komunalnih vodnih građevina u 2011. godini koji je objavljen u Službenim novinama Primorsko-goranske županije dana 28. prosinca 2010. godine (broj 56/10). U dijelu usvojenog Plana došlo je do određenih izmjena i dopuna, te je na 25. sjednici Općinskog vijeća Općine Viškovo, dana 30.11. 2011. godine, Općinsko vijeće usvojilo rebalans plana gradnje komunalnih vodnih građevina u 2011. godini, (u daljnjem tekstu: Rebalans). Rebalansom se utvrđuje izmijenjen i dopunjen Plan gradnje komunalnih vodnih građevina u 2011. godini, procijenjeni iznosi ulaganja za gradnju komunalnih vodnih građevina i izvori financiranja. Vezano na gradnju vodnih ogranaka u Općini Viškovo, u rebalansu predviđena je izrada dokumentacije za gradnju još tri ogranka, i to: 1. Pogled – Vrtače V2 – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka. Planira se priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka u dužini od 509 m. 2. Vozišće 47-49 – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka. Planira se priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka u dužini od 390 m. 3. Kosi – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog

ogranka. Planira se priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka u dužini od 975 m. B) Razvojni zahvati na području Općine Viškovo (Prioritet II) Po planu za 2011. godinu predviđeni su slijedeći ogranci: - Široli (ispod škole) – ishodovanje dozvola i okončani obračun - Donji Sroki – ishodovanje dozvola i okončani obračun - Saršoni – Skvažići – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka i izgradnja vodovodnog ogranka - Naselje Skvažići – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka - Donji Jugi – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka - Gornji Jugi (Novo naselje) – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka - Viškovo k.br. 127–131 – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka - Petrci k.br. 32 – 41 – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka - Perčevo – priprema dokumentacije za izgradnju vodovodnog ogranka - Gornji Jugi – Karlovo – priprema dokumentacije za izgradnju i izgradnja vodovodnog ogranka Vesna Milih-Lazović

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

Učenicima i studentima Općina Viškovo dodijelila 89 stipendija

ana 18. studenoga 2011. godine u Domu hrvatskih branitelja održano je potpisivanje ugovora o stipendiranju učenika i studenata za šk. god. 2011./2012. Općina Viškovo odobrila je 89 stipendija od toga 57 za učenike srednjih škola, 26 za studente na fakultetima u Rijeci i 6 stipendija za studente na fakultetima izvan Rijeke. Stipendija za učenike srednjih škola iznosi 300 kn, za studente u Rijeci 500 kn, a za studente izvan Rijeke 700 kn. Stipendije su dobili sljedeći učenici: Balukčić Ivan, Delač Dino, Vrban Elena, Aličajić Arnisa, Čargonja Dorijan, Ivkić Corina, Đermadi Debora, Pavlović Natalija, Tomić Ana Marija, Sušanj Ivan, Sušanj Sara, Sušanj Ema, Lazović Niko, Aničić Evelin, Marincel Antonijo, Marincel Iva, Marinov Anamarija, Badurina Rebeka, Badurina Jakov, Štefan Domagoj, Dokmanović Tamara, Žunabović Mateo, Alandžak Matej, Petrić Kristina, Iskra Danijel, Iskra Neven, Kresović Andrea, Tibljaš Andre, Tibljaš Mario, Muminović Amina, Jardas Daria, Barać Ivana, Salkanović Doris, Horozović Alen, Mladenić Tea, Ljevar Lorena, Hajdinjak Ivana, Lučić Iva, Dujmović Marija, Džido Martino, Jurdana Tamara, Klasan Kristina, Rukavina Kristina, Ivanković Tina, Brković Marina, Gjeldum Petra, Tomić Tina, Čepić Dorian, Žic Kristina, Maržić Andrija, Ivanovski Luka, Dončević Dominik, Fumis Laura, Fumis Edi, Fumis Sara, Domitrović Mati-

ja, Mladenić Karlo. Stipendije studentima: Bećirević Armin, Dovadžija Ivan, Dodić Dorjana, Valenčić Daria, Marić Ivona, Došen Tomislav, Dujmov Tamara, Maras Jelena, Širola Anamarija, Žic Tamara, Rajkovača Monika, Piković Matea, Dorčić Gordan, Selihar Roberta, Ivanovski Ivan, Blažević Iva, Vagaja Sandra, Tresoglavić Nadia, Mikelenić Marina, Filčić Renata, Nikolić Patrik, Kvaternik Sandra, Ninić Silvestar, Vukorepa Mikela, Barbarić Martina, Kordić Dragan, Krčalić Marina, Marelja Dajana, Jurišić Franjo, Sušanj Arijana, Brunović Dea, Šmidler Dubravka.

DAROVI DJEDA BOŽIĆNJAKA

POKLON-PAKETI ZA STARIJE

pćina Viškovo je i ove godine, kao i mnogih godina prije, osigurala sredstva za svoje najmlađe mještane. Dana 13. prosinca 2011. godine u Sportskoj dvorani Osnovne škole Sveti Matej u vremenu od 16.00 do 18.00 sati podijeliti će se preko 1300 paketa za djecu od navršene jedne godine do polaska u školu. Ove godina podjela je organizirana na način da su u program uključeni vrtići Viškovo, Malik, Maza Loptica i Zvončica koji su se potrudili da razvesele svu onu djecu koja se u to vrijeme nađu u Sportskoj dvorani. Vesele tete iz navedenih vrtića pripremile su interesantne radionice od likovnih, plesnih, izradu novogodišnjeg nakita, društvenih igara, sportskih natjecanja i slično tako da će svako dijete naći nešto interesantno za sebe. Organizirana je posjeta Djeda Mraza koji će cijelo vrijeme zabavljati naše najmlađe, dijeliti bombone, slikati se sa djecom. Tvrtka Mc Donalds donirala je sokove za osvježenje te svakom djetetu poklon balon.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

jesec prosinac je mjesec darivanja, mjesec kad se na dan Sv. Nikole i Božić sjetimo bližnjih, prijatelja i dragih ljudi kojima nastojimo, barem malim poklonom, znakom pažnje ili na sličan način pokazati koliko nam znače.

ije to mjesec u kojem se daruju samo djeca, oko nas je i starijih osoba kojima naša briga i pažnja puno znači. Stoga se i ove godine Općina Viškovo sjetila njih te pripremila darove – pakete, s prehrambenim artiklima koji će ih svakako razveseliti u ovo predprazničko vrijeme. U suradnji s aktivisticama Crvenog križa podijeljeno je 515 paketa mještanima Viškova starijima od 75 godina.

radovi u tijeku

DJEČJI VRTIĆ I JASLICE VIŠKOVO

svibnju 2011. godine su započeli radovi na kapitalnom objektu izgradnje dječjeg vrtića i jaslica u Viškovu. Do prosinca 2011. godine izvođač tvrtka Lavčević d.o.o. Split je izvela radove 1., 2., 3. i 4. faze koji podrazumijevaju izvedbu kompletnih pripremnih i zemljanih radova građevine, temeljenja izvođenjem benotto pilota, te izvedbe konstrukcije suterena 1 i 2 (AB nosivi zidovi i zidovi zidani blok opekom, AB konstrukcija etaže i međukatna konstrukcija). Trenutno se izvodi 5. faza koja podrazumijeva izvođenje konstrukcije kata (AB nosivi zidovi i zidovi zidani blok opekom, AB konstrukcija etaže i međukatna konstrukcija). Prema terminskom planu izvođenja, do sada je financijski izvedeno cca 29% ugovorenog iznosa koji iznosi 3.950,000,00 kn. Predviđeno trajanje radova na izgradnji građevine je 14 mjeseci, a ugovorna vrijednost radova je 13.252.448,42 kn (bez PDV-a).

ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA

Općina Viškovo je u sklopu godišnjeg održavanja javnih površina pristupila uređenju parka ispred Doma Marinići, gdje se nalazi i spomenik NOB-a. Kako je Dom Marinići kulturno i društveno sjedište naselja, bilo je potrebno i urediti predmetnu površinu. Izvodili su se sljedeći radovi: - obnova pješačke staze - uređenje travnate površine - dobava novog biljnog materijala - popravak rasvjete parka.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

ASFALTIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA U sklopu godišnjeg plana održavanja javnih i nerazvrstanih prometnica u tijeku je izvođenje aktivnosti na asfaltiranju predmetnih prometnica ukupne dužine cca 1.000,00 m. Vrijednost predviđenih radova je 280.850,00 kn (bez PDV-a), a izvoditelj je tvrtka GORAN GRADITELJSTVO d.o.o.

PLINIFIKACIJA NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO Energo d.o.o. izvodi radove na širenju plinske mreže na području Općine Viškovo. Izvedeno je 740,00 m plinovoda na lokalnoj prometnici L58018 do naselja Kosi. Trenutno je u fazi izvođenje plinovoda od lokalne prometnice L58048 do BK Marinići ukupne dužine 370,00 m. Za sve informacije o priključku na plinsku infrastrukturu potrebno se obratiti tvrtki Energo d.o.o.

IZVOĐENJE UGIBALIŠTA ZA POTREBE UVOĐENJA AUTOBUSNE LINIJE 20B VIŠKOVO-MILOHNI Za potrebe uvođenja lokalne mini-bus linije br. 20B na relaciji Viškovo (parkiralište Milihovo – Milohni) Općina Viškovo je pristupila izvođenju uređenja dionice nerazvrstane ceste od spoja sa županijskom cestom Ž5025 prema Milohnima na pozicijama predviđenih autobusnih ugibališta. Ukupno je predviđeno 6 lokacija (ukupno sa okretištem). Predmetne radove izvodi tvrtka Građevinar d.o.o. Rijeka, a ugovorna vrijednost radova je 289.597,05 kn (bez PDV-a).

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

komunalna problematika C J E N I K D I M NJ A Č A R S K I H U S L U G A DIMNJAČARSKE USLUGE

JED. CIJENE

1. Mehaničko čišćenje etažnih, sabirnih i montažnih dimnjaka u zgradama, uračunato vađenje i odnošenje čade: - svjetlog promjera do 0 200 - svijetlog promjera do 0 200-0 700

60,00 kn/kom 70,00 kn/kom

2. Mehaničko čišćenje etažnih, sabirnih i montažnih dimnjaka u zgradama, uračunato vađenje i odnošenje čađe u terminu van godišnjeg plana čišćenja: - svijetlog promjera do 0 200 - svijetlog promjera do 0 200-0 700

80,00 kn/kom 80,00 kn/kom

3. Mehaničko čišćenje štednjaka i sobnih peći

50,00 kn/kom

4. Mehaničko čišćenje kotlova centralnog grijanja do 100 kW

NA PODRUČJU OPĆINE ĆINE VIŠKO VIŠKOVO KO OVO VO

100,00 kn/kom

5. Mehaničko čišćenje kotlova centralnog grijanja 200,00 kn/kom

od 100-400 kW 6. Ispaljivanje dimodnih kanala

50,00 kn/sat

7. Čišćenje dimovodne cijevi: - do 0 200 - od 0 200 - 0 700

10,00 kn/m 20,00 kn/m

8. Čišćenje kanala od kotla do dimnjaka

20,00 kn/m

9. Detaljan pregled ispravnosti dimnjaka i izdavanje atesta: - do 0 200 - od 0 200 - 0 700

180,00 kn/kom 180,00 kn/kom

10. Pregled: dimovodnog kanala ventilacionog kanal sa izdavanjem pismenog atesta

20,00 kn/kom 20,00 kn/kom

11. Radni sat dimnjačara za sve radove koji nisu obuhvaćeni cjenikom

100,00 kn/sat

12. Pregled novoinstaliranog kotla centralnog grijanja: a) do 100 kW b) do 400 kW

5,00 kn/kW 2,00 kn/kW

13. Mjerenje emisije dimnih plinova u pećima i kotlovima Napomena: u cijene nije uračunat PDV

80,00 kn/kW

Ukupno:

1.327,00 kn

TROŠKOVNIK POSLOVA PRIJEVOZA POKOJNIKA OPIS POSLOVA

1. 2. 3. 4. 5.

Preuzimanje pokojnika (iz bolnice, kuće žalosti ili mrtvačnice radi prijevoza za ukop) Lotanje limenog lijesa-pakovanje radi prijenosa Ishođenje dokumentacije za prijevoz i sahranu Prijevoz pokojnika na udaljenosti do 30 km (paušal) Prijevoz pokojnika na udaljenosti preko 30 km - cijena po prijeđenom kilometru

JEDINIČNE CIJENE

CIJENE SA PDV-OM

40,00 kn

49,20 kn

10,00 kn 10,00 kn

12,30 kn 12,30 kn

40,00 kn

49,20 kn

3,00 kn

3,69 kn

3,00 kn

3.69 kn

106,00 kn

130,38 kn

Napomena: Obračun prijevoza preko 30 km vršit će se zbrajanjem cijene iz točke 4, ovog troškovnika (paušal) sa ponuđenom jediničnom cijenom po prijeđenom kilometru za udaljenost preko 30 kilometara

Prijevoz pokojnika izvan granica Republike Hrvatske - po prijeđenom kilometru

Plan rada - čišćenje dimnjaka i uređaja

(6. 12. 2011. - 5. 02. 2012.

Radnik: Aleksandar Paunovski Područje Marinići: • Turkovo, Pehlin, Plasi, Lučinići: 5., 6., 7. 12. '11. • Lučinići, Straža: 8., 9., 10. 12. '11. • Marinići draga, Mučići: 13., 14., 15. 12. '11. • Stupari, Petrci, Blažići: 19., 20., 21., 22., 23. 12. '11. Područje Viškovo: • Viškovo, Vozišće: 27., 28., 29., 30. 12. 2011. I 3. 01. '12. Područje Mladenići: • Mladenići, Trtni, Bujki, Biškupi, Brtuni: 3., 4., 5., 9. 01. '12. Područje Saršoni: • Benčani, Skvažići, Saršoni, Lučići: 11., 12., 13. 01. '12. • Zorzići, Globići, Klići, Garići: 14., 15., 16. 01. '12. • Ronjgi, Marićeva draga: 17., 18., 19. 01. '12. Područje Kosi: • Ferenci, Kosi: 20., 21., 23., 24., 25., 26. 01. '12. Područje Marčelji: • Marčelji, Melišća, Vršak: 27., 28., 30. 01. '12. Dani: 2., 3., 4.,. 02. '12. – obavljanje zaostalih radova na svim područjima Radnik: Nikica Novaković Marinići: 16. i 17. 12. '10. Područje Mavrinci: • Štefani, Trampov breg, Bezjaki: 5., 6., 7., 8., 12. '11. Područje Viškovo: • Kapiti, Donji Jugi, Gornji Jugi: 9., 10., 12., 13., 14., 15., 16., 17.., 19., 20. 12. '11. • Furićevo, Juraši, Široli, Brnasi, Dovičići: 21., 22., 23., 27., 28., 29., 30. 12. '11. I 02., 3., 4. 01. '12. Područje Sroki: • Peščićići, Donji Sroki, Kulići, Valjani: 5., 7., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 01. '12. • Gornji Sroki, Mavri: 16., 17., 18., 19., 20., 21., 23., 24. 01. '12. Područje Marčelji: • Ilovca, Vrtača, Pogled: 26.,27., 28., 30. 31. 01. I 1. 02. '12. Dani: 3., 4., 5. 02. '12. – obavljanje zaostalih radova na svim područjima Dimnjačarska radnja "PAUN"

UKUPNO

Mome Paunovski, KRK

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

PLAN Z I M S K E S LU Ž B E

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

SA PRIORITETIMA NA NERAZVRSTANIM PROMETNICAMA PO STAMBENIM ZONAMA, - SA PRIORITETIMA POSIPAVANJA I ČIŠĆENJA SNJEGA NA NERAZVRSTANIM PROMETNICAMA

5. Od stare Škole Saršoni – k.b.25 Saršoni, 6. Od ŽC5055 (Autoservis Grohovac) – ŽC5017, sa odvojcima, 7. Od ŽC5017 k.b.42 Zorzići –k.b.55 Zorzići, 8. Od k.b.3 Lučići – k.b.64 Zorzići, 9. Od ŽC5017 – do kraja, 10. Od ŽC5017 kod k.b.3 Globići – k.b.10 Globići i odvojak do ŽC5017, 11. Od ŽC5017 – k.b.106/A Saršoni, 12. Od ŽC5017 kod k.b.90 Saršoni (Klesar) – k.b.92 Saršoni, 13. Od ŽC5017 – novi Skvažići, 14. Od ŽC5017 – Skvažići, 15. Od ŽC5017 – Benčani, 16. Od ŽC5017 – k.b.14 i k.b.8/B Benčani, 17. Od ŽC5017 k.b.33 Benčani, 18. Od ŽC5055 – naselje Biškupi, 19. Od ŽC5055 – Brtuni, 20. Od ŽC5055 – Brtuni, 21. Od ŽC5055 – Brtuni, 22. Od ŽC5055 – Bujki, 23. Od ŽC5055 – Bujki k.b.33/A, 24. Od ŽC5055 – k.b.37 Trtni i k.b.45, 25. Od ŽC5055 k.b.77 Mladenići – Mladenići, 26. Od ŽC5055 – k.b.48 Mladenići, 27. Od ŽC5055 k.b.112 Mladenići – ŽC5055 k.b.130 Mladenići sa odvojkom, 28. Od ŽC5055 – k.b.107 Mladenići, 2.1.6 POSEBNE NAPOMENE Rok izvršenja od 8 do 24 sata sa STALNIM ODRŽAVANJEM. Visinske zone u prvotnom nastupu približno prema istoj nadmorskoj visini: I) Prva visinska zona: Marčelji, Garići, Zorzići, Klići, Lučići, Skvažići, Saršoni, Benčani, Mavri, Ronjgi, Vrtače, Brtuni – sva ostala naselja, II) Druga visinska zona: Kosi, G. Sroki, D. Sroki, Dovičići, Mladenići, Petrci, Blažići, Vozišće, Viškovo, Donjii Gornji Jugi, III) Treća visinska zona: sva naselja ispod Viškova. Dinamika čišćenja ili posipavanja te redoslijed svih izvršenja po lokalitetima odrediti će se dogovorno sa komunalnim odjelom OpćineViškovo, ako takvih potreba bude bilo. Prioritete i redoslijed intervencije moguće je promijeniti što ovisi o vremenskim nepogodama, intenzitetu i vrsti padalina (kod poledice potrebno samo posipavanje ili čišćenje i posipavanje paralelno), što ovisi o visinskim zonama u OpćiniViškovo. Svaka izmjena mora se unaprijed dogovoriti s komunalnim redarom. Kritični moment zatečeni na terenu cijele Općine Viškovo (hitne intervencije, prva pomoć, vatrogasna intervencija i sl.) imaju prioritet za intervenciju čišćenja i posipavanja u kritičnom dijelu. Informiranje o stanju i prohodnosti na cestovnoj mreži Općine Viškovo koje se u zimskom periodu održava, objedinjuju se u Općini Viškovo. Iste se prosljeđuju nadležnim tijelima radi objedinjavanja informacija za eventualno informiranje javnosti – po potrebi. Uspješan rad zimske službe uvjetovan je: • Redovnim praćenjem i izvješćivanjem o vremenskim prilikama (dugoročne i kratkoročne prognoze vremena), • Brzom koordinacijom i konkretnim dogovaranjem operativnih djelatnika • Raspoloživim kapacitetima vozila, strojeva i opreme, te njihovoj ispravnosti • Osiguranim količinama materijala za posipanje cesta • Osiguranom pogonskom gorivu • Osiguranom sustavu dojave (fiksna, mobilna) Sve navedene aktivnosti izvoditelj je dužan pripremiti i izvršiti na vrijeme radi pravodobnog interveniranja.

Piše: Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, spec. školske medicine predsjednica Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci

DEBLJINA JE BOLEST

HRANA

ovo tisućljeće karakterizira epidemija debljine te ona postaje jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Kao njeni glavni uzroci navode se suvremeni način života, smanjena tjelesna aktivnost i kretanje, neadekvatna prehrana (povećan unus masnih, slatkih i slanih namirnica), te svakodnevna izloženost stresu. Debljina i prekomjerna tjelesna težina dovode do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, te predstavljaju čimbenik rizika za razvoj kroničnih bolesti, kao što su: kardiovaskularne bolesti (srčani infarkt i moždani udar), dijabetes, bolesti mišićno koštanog sustava (osteoartritis), te neke zloćudne novotvorine (rak maternice, dojke i debelog crijeva). Dokazano je da smrtnost raste s porastom indeksa tjelesne mase (BMI), te da je debljina u djetinjstvu povezana s višim rizikom prijevremene smrti i invalidnosti u odrasloj dobi. Debljina je višeznačan problem uvjetovan nasljednim faktorima, socijalnim uvjetima, stilovima života, posebno prehrambenim navikama i stupnjem tjelesnih aktivnosti te odgojnim elementima. Nastavni zavod za javno zdravstvo, Općina Viškovo i Osnovna škola Sveti Matej već nekoliko godina provode program kojim se nastoji djelovati na posebno rizične skupine mladih – učenike šestih razreda osnovne škole iz razloga što je to doba s povećanom autonomijom, koja je često povezana s nepravilnim obrocima, lošim prehrambenim navikama, sedalnim načinom života kombiniranim sa psihološkim promjenama. Analizom postojeće situacije u školi, prehrambene navike, stilovi života, familijarna anamneza, te posebnim ciljanim pregledima koji nisu u programu obveznih mjera (mjerenje kožnog nabora, određivanje Indeksa tjelesne mase – BMI, određivanje omjera struk – bokovi – WHR, te sustavnom edukacijom učenika roditelja i prosvjetnih djelatnika, nastoji se podići razina znanja i izgradnja stavova o zdravim stilovima života, pravilnim prehrambenim navikama i potrebnoj tjelesnoj aktivnosti. Cilj programa Cilj programa je: Sustavnom edukacijom roditelja, učenika i prosvjetnih djelatnika – primarna prevencija – djelovati na uspostavljanje zdravog i aktivnog načina života s definiranjem kulture zdrave prehrane. - Reorganizacija školskih kuhinja – škole bez aparata sa gaziranim pićima i slasticama - Metodama sekundarne prevencije – kod djece s prekomjernom tjelesnom težinom kroz rad u savjetovalištu, edukacijom spriječiti prijelaz iz kategorije preuhranjenih u kategoriju debelih. - Tercijarna prevencija – sprečavanje razvoja težih oblika debljine i razvoj drugih kroničnih bolesti. Tijekom ove školske godine provedeno je istraživanje o prehrambenim navikama i fizičkoj aktivnosti kod 94 učeGLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

iz rada Općine

MOŽE BIT I LIJEK nika šestih razreda Osnovne škole Sveti Matej. Ispitivanje prehrambenih navika uključivalo je pitanja o broju dnevnih obroka, učestalosti i sadržaju doručka, vrsti i dnevnom unosu tekućine, dnevnoj/tjednoj potrošnji voća i povrća, načinima pripremanja hrane u svakodnevnim obrocima, učestalosti konzumiranja »brze« hrane, slatkiša i slatkih bezalkoholnih pića, dnevnoj potrošnji mlijeka i jogurta, dnevnoj fizičkoj aktivnosti i vremenu provedenom ispred televizije i/ili računala te doživljaju vlastitog tijela glede stanja uhranjenosti. Anketni upitnik sadržavao je i pitanja o pušenju duhana i pijenju alkoholnih pića. Mogući odgovori bili su: nikada ili jednom, nekoliko puta mjesečno, nekoliko puta tjedno i svakodnevno. Nakon ispunjavanja anketnog upitnika sva su djeca pristupila ciljanom pregledu koji se sastojao od uzimanja anamneze i familijarne anamneze, mjerenja visine i težine, određivanja indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenja obujma struka i bokova, određivanja odnosa omjera obujma struka i bokova (WHR) i mjerenja kožnog nabora i krvnog tlaka. Učenici koji su na osnovu objektivnih pokazatelja centilne distribucije i ITM-a bili u skupini preuhranjenih i pretilih, pozvani su s roditeljima u savjetovalište na daljnju obradu. Analiza prehrambenih navika školske djece ukazuje da trećina školske djece ima energetski neuravnoteženu prehranu, neredovite obroke, da konzumiraju previše brze hrane, slastica i slatkih pića, a malo voća i povrća te kuhane hrane. To se dijelom može objasniti suvremenim i brzim način života i socio-ekonomskim okruženjem koji utječu na kvalitetu života i način prehrane, ali i lošim prehrambenim navikama školske djece. Dinamika života i sve veća zaposlenost roditelja dovode do povećane potrošnje industrijski pripremljene hrane i konzumiranja hrane izvan doma. S druge strane, djeca školske dobi imaju mogućnost vlastitog odabira i potrošnje namirnica, pri čemu značajnu ulogu igraju mediji, vršnjaci i prehrambene navike iz roditeljskog doma. Često roditelji više pažnje pridaju količini nego vrsti i sastavu namirnica. Pravilna prehrana i primjerena redovita tjelesna aktivnost vodeći su čimbenici u promicanju i održavanju dobrog zdravlja kroz cijeli život. Od posebnog je značenja pravilna prehrana u dječjoj i mladalačkoj dobi. Zbog intenzivnog rasta i razvoja djeci i mladima potrebna je raznovrsna i energetski uravnotežena prehrana, kako bi povoljno utjecala na rast i razvoj, mentalnu i radnu sposobnost, te dobru funkciju imunološkog sustava. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

Zdravstvo i socijalna skrb Nastavni zavod za javno zdravstvo, Općina Viškovo i Osnovna škola Sveti Matej već nekoliko godina provode program kojim se nastoji djelovati na posebno rizične skupine mladih – učenike šestih razreda

Rezultati brojnih istraživanja provedenih kod nas i u svijetu o praćenju stanja uhranjenosti školske djece u dobi od 7 do 15 godina pokazuju da je u prosjeku oko 70% djece normalno uhranjeno, 11% je preuhranjeno i 5,5% je pretilo. Broj preuhranjene i pretile djece u stalnom je porastu kao i kod odrasle populacije te problem prekomjerne tjelesne težine postaje globalni javno zdravstveni problem suvremenog društva. Mnoga istraživanja ukazuju na činjenicu da je rizik debele djece da postanu debeli odrasli dva puta veći od rizika djece koja nisu debela, odnosno trećina debele djece u predškolskoj dobi postaju i pretile osobe u odrasloj dobi. U školskoj dobi je situacija još alarmantnija: polovica preuhranjenih i pretilih učenika postaju i pretile odrasle osobe s rizikom nastanka mnogih kroničnih bolesti, višim rizikom prijevremene smrti i invalidnosti. Sjedilački način života i smanjena fizička aktivnost, u našem istraživanju trećina učenika provodi više od 4 sata dnevno pred televizijom i/ili pred računalom, dodatno doprinose ne samo razvoju preuhranjenosti, nego i mišično-koštani sustav nema povoljne uvjete za pravilan razvoj.. Posebno rizična skupina su mladi u razdoblju odrastanja i sazrijevanja, kada u traganju za vlastitim identitetom izmiču kontroli roditelja, više vremena provode van kuće, suočavaju se s neracionalnim doživljajem sebe i svog tijela, neredovito jedu, a slobodno vrijeme provode ispred televizije ili računala, što utječe na smanjenje njihove tjelesne aktivnosti, a posljedično dovodi do preuhranjenosti i pretilosti, a ima uticaja i na oblikovanje prehrambenih navika i kvalitetu prehrane. Upravo zbog vulnerabilnosti razvojnog razdoblja, programe primarne prevencije treba provoditi vrlo pažljivo, primjereno dobi i potrebama učenika. Ovu je potrebu prepoznala i Općina Viškovo, koja već niz godina sufinancira brojne programe primarne prevencije usmjerene na unapređenje i promicanje zdravlja i razvoja zdravih stilova života, a sa programom „Debljina je bolest – hrana može biti i lijek“, nastoji dugoročno utjecati na unapređenje prehrane i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzročno povezane s načinom prehrane i stilom života. 11

analize Piše: Tomislav Blažić, dipl. ek. predsjednik Odbora za gospodarstvo

POSLOVANJE GOSPODARSTVA VIŠKOVA I. – IX. 2011.

ZAUSTAVLJEN NEGATIVAN TREND? G ospodarstvo Viškova dijeli istu sudbinu kao i cijelo gospodarstvo u RH. Domaća kriza gospodarstva započela je razvijati se od vremena kada je uveden sistem plaćanja PDV prema državi od strane poslodavaca po fakturiranoj, a napustilo se plaćanje po naplaćenoj realizaciji. Poduzetnik tako mora plaćati državi zakonske obveze prije nego je inkasirao novac po izdanoj fakturi. Promjene i mnogi zakoni, kao i nameti JLS, koji su sve više opterećivali troškove poslovanja, dovelo je poslovne subjekte u sve teže ekonomsko stanje. Ako ovomu dodamo "tolerirani sistem neplaćanja", koji je stigao na gotovo 40 milijardi međusobnog dugovanja, poduzetnicima je ispraznilo žiro-račune i time dovelo u blokadu poslovanje. Kriza ne djeluje jednako na trgovačka društva i obrtnike. Obrtnici, njih 37,1% u Viškovu briše se iz registra obrtnika. Jedan dio preregistrirao se u trgovačko društvo, kako bi izbjegli oduzimanje osobne imovine. Veći dio njih, zbog gubitka poslova, poslovanje drži u mirovanju i čeka priliku ili bolje dane. Dolazi do pojave, da iako se dio trgovačkih društava zatvara, broj trgovačkih društava ne stagnira, već prosječno godišnje raste po stopi od 4,9%. Ekonomski potencijal viškovskog gospodarstva prvenstveno zbog domaće krize, ali i uz manji

utjecaj svjetske recesije, pao je za gotovo 40%. Već od početka pojave svjetske krize 2007. sve do kraja 2010. gospodarstvo Viškova ostvaruje sve veće gubitke i sve manju dobit uz pad gotovo svih ekonomskih parametara uspješnosti. Da bi preživjelo gospodarstvo stalo na noge i ponovno se počelo razvijati, trebat će više godina, ali uz uvjet da se prije svega pod hitno riješi "tolerirani sistem neplaćanja", izmjeni fiskalna i ostale politike unutar nove državne ekonomske politike, rastereti od većeg dijela sadašnjih zakonskih nameta i oslobodi mnogih zakonskih okvira.

U ovom kriznom razdoblju, visoke kamate banaka, bile su ulje na vatru domaće krize. Visokim kamatama banke su pripomogle da hrvatsko gospodarstvo brže stagnira, domaća proizvodnja pada, radnici odlaze na Zavod za zapošljavanje, Banke ostvaruju ekstra profit, a mnoge građane u krizi dovode u dužničko ropstvo. U ovome im je do sada pomagala i država svojim neprekidnim zaduživanjem kod banaka, da bi zakrpala rupe u svom godišnjem proračunu. Nova kriza koja se sada javlja u euro zoni može samo još više unazaditi domaće gospodarstvo i potencirati ekonomsku, socijalnu i društvenu krizu širih razmjera. OSTVARENJE OSNOVNIH PARAMETARA U GOSPODARSTVU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U OPĆINI VIŠKOVO Prema objavljenim podacima FINA-e Tablica 1 (novčani iznosi u 000 kn) za devetomjesečno poslovanje u 2011. Poz. OPIS Razdoblje u godini: siječanj - rujan Indeks Indeks g., koje ćemo usporediti s podacima za 2007. 2008. 2009. 20010. 2011. 011/010 011/008 1. Ukupni prihodi 803.086 877.281 765.997 626.422 643.828 102,8 73,4 ista razdoblja po svim godinama od po2. Prihodi od izvoza 29.805 44.789 43.598 35.752 39.379 110,1 87,9 četka krize, možemo utvrditi u kom prav3. Ukupni rashodi 716.468 792.277 699.076 581.582 606.909 104,3 76,6 4. Bruto dobit 86.618 85.003 66.981 44.840 46.197 103,0 54,3 cu ide gospodarstvo Općine Viškovo. Iz Tabele 1. vidimo da dobit gospodarstva već od 2007. neprekidno pada. Za devet mjeseci 2008. ostvarilo je bruto dobit gotovo 2,0% manju nego godinu dana ranije. Već u 2009. g. dobit pada za gotovo 29%. No, u prvih devet mjeseci 2010., u komparaciji s istim razdobljem u početnoj kriznoj godini vidimo da je bruto dobit gotovo prepolovljena. Iako i u kriznom razdoblju stalno lagano raste broj trgovačkih tvrtki, svi ostvareni ekonomski parametri kreću se u suprotnom pravcu. Devetomjesečno razdoblje 2011. po prvi puta pokazuje povećanje Ukupnog prihoda 2,8%, povećanje Bruto dobiti za 3,0% i povećanje izvoza za 10,1%. Negativno je, što su 4,3% brže rasli rashodi od prihoda. Ukupno gledano, ohrabrujuće je što je konsolidirani financijski rezultat za devet mjeseci pozitivan. (Razlika ostvarene Dobiti i Gubitka). Ostvareni rezultati po djelatnostima u razdoblju I.– IX. 2011. Da bi dobili bolji uvid u stanje unutar pojedinih djelatnosti ostvarenja u prvih devet mjeseci 2011. g. prikazat ćemo rezultate u tabeli 2., iz koje 2 vidimo, da 12

5. Broj zaposl. 30. IX. 6. Neto mjes. plaća 7. Aktivni br. trg.društ.

1.906 3,414

2.081 3,719 368

2.070 3,730

1.944 3,748 406 *

1.944 3,778 422

100,0 100,8 103,9*

93,4 101,6 114,7

* Podaci s zvjezdicom odnose se na kraj 2010.g. prema I.-IX. 2011.

je u 2011. g. u Viškovu registrirana jedna nova tvrtka koja spada u sedamnaestu djelatnost: "Opskrba električnom energijom, plin, para i klimatizacija", koja u prvih devet mjeseci nije ostvarila nikakvog prihoda, već samo 8.000 kuna rashoda i za toliko je iskazala gubitak u poslovanju. Ukupno je s gubitkom završilo poslovanje osam djelatnosti u iznosu od -9.281.000 kn, dok je devet djelatnosti poslovalo s dobitkom od +46.197.000 kn. Tako je konsolidirani financijski rezultat ostvaren pozitivan za +36.916.000 kn, dok je krajem 2010. bio negativan za - 11.894.000 kn. Najveću masu gubitka ostvarila je djelatnost građevinarstva, jer je u devetomjesečnom razdoblju ostvarila -5.320.000 kuna gubitka (57,3% od ukupnog gubitka), djelatnost "Poslovanje nekretninama" ima također visoke gubitke od -2.449.000 kn, djelatnosti Zdravstva ostvarila je 179.333 kn gubitka, a Umjetnosti, zabave i rekreacije 127.200 kn gubitka po jednoj tvrtki. Ukupni prihod

gospodarstva rastao je 6,1% brže od rasta Rashoda, pa je ekonomski rezultat poslovanja iskazan pozitivan. Stanje obrtničkih tvrtki po godinama u JLS U Tabeli 3. prikazat ćemo kretanje broja obrtničkih tvrtki po JLS na prostoru Udruženja Obrtnika Viškovo, Kastav, Klana i Jelenje po godinama djelovanja domaće krize u uvjetima svjetske recesije. Nažalost, financijski rezultati ostvarenja obrtničkih tvrtki do danas se ne objavljuju, pa ćemo se poslužiti fizičkim pokazateljima, koji zorno ukazuju što se u obrtništvu događalo i u kakvo je stanje danas došlo. Najveći pad broja obrtničkih tvrtki od početka krize, ostvaren je u Općini Jelenje od 42,9%, zatim u Gradu Kastvu od 40,7%, a kod Viškova 37,1% i na cijelom prostoru Udruženja Obrtnika smanjenje iznosi 37,9%. Do kraja rujna 2011. iz registra obrtnika izbrisane su 264 tvrtke. U Viškovu je izbrisano 127 obrtnika ili GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

Tablica 2 (iznosi u 000 kn) DJELATNOST

Br. tvrtki Ukup. prihod Ukup. rashodi Bruto dobit Gubitak Br. zaposl.

A-POLJOP., ŠUMARSTVO B-RUDAR. I VAĐENJE C-PRERAĐIVAČKA IND. D-OBSKR.ELEK.ENER. PLIN, PARA I KLIMAT. F-GRAĐEVINARSTVO G-TRGOV. NA V. I M., POP. MOTOR. VOZILA I MOTOC. H-PRIJEVOZ I SKLADIŠT. I-PRUŽANJE SMJEŠTAJA, PRIPREME I USLUŽ. HRANE J-INFORMACIJE I KOMUN. K-FINAN. DJEL. I OSIG. L-POSLOVANJE NEKRET. M-STRUČ.ZNAN. I TEH. DJEL. N-ADMIN. I POM.USLUŽ DJEL. P-OBRAZOVANJE Q-ZDRAV. ZAŠ. I SOC. SKRB R-UMJETNOST, ZABAVA I REK. S-OSTALE USLUŽNE DJEL. UKUPNO

1. Viškovo 2. Kastav 3. Klana 4. Jelenje UKUPNO:

469 287 52 153 961

388 237 42 126 793

357 216 44 112 729

Neto plaća

6.782 824 115.349 8

619 0 15.365 0

0 - 71 0 -8

20 0 4 0 528 23.394 0 0

1.001 47 3.843 0

2,188 2,446 4,062 0

97 133

57.477 393.300

62.797 366.043

0 27.258

- 5.320 0

317 929 767 11.587

7.763 6.250

3,241 4,057

11 20

4.708 8.671

4.960 8.523

0 147

- 253 0

554 0

712 213

3,053 2,343

7 3 16 37 5 2 3 5 7 422

1.929 3.237 3.639 21.031 997 1.195 7.181 195 1.396 643.826

1.712 2.711 6.088 19.430 872 856 7.720 831 1.402 606.909

217 526 0 1.601 125 339 0 0 0 46.197 -

0 0 2.449 0 0 0 - 538 - 636 -6 9.281

11 244 15 0 18 151 71 2.197 11 0 6 323 68 0 5 0 14 0 1.944 39.379

0 0 0 699 0 156 4 2 24 20.713

3,994 5,142 3,081 3,500 2,908 3,862 3,791 3,204 1,839 3,778

27 62

Tablica 4 (novčani iznosi u 000 kn)

Broj obrtničkih tvrtki 2008. 2009. 2010.

Invest.

7.402 753 130.714 0

Tablica 3 (novčani iznosi u 000 kn) JLS

Izvoz

2 1 72 1

Manje Učeš. Pad % Indeks % % 08/011 011 / 08 30.IX. 2011. 342 - 127 48,1 - 37,1 72,9 204 - 83 31,4 - 40,7 71,1 44 -8 3,1 - 18,2 84,6 107 - 46 17,4 - 42,9 69,9 697 - 264 100,0 - 37,9 72,5 *Bazna godina 2008.

48,1%. U devet mjeseci ove god. izbrisano je 4,6% obrtnika. Struktura obrtništva po djelatnostima, 30. 09. 2011. prikazana je u Tabeli 4. Umjesto zaključka 1. Sve dosadašnje godišnje analize poslovanja trgovačkih društava Općine Viškovo od 2007. zaključno s 2010. pokazivale su neprekidni pad svih ekonomskih parametara. Gospodarstvo je u tom razdoblju reducirano ukupno za gotovo 40% stanja prije krize. 2. U devet mjeseci 2011. ostvarena je dobit od +46.197.000 kn, koja je veća od gubitaka od -9.281.000 kn, pa je kon-

Usluž. Proizv. Frizeri Poljo- PrijeUgost. obrt obrt Trgov. i koz- dje. voz Ukup. JLS meti. 1. Viškovo 31 159 58 50 14 4 26 342 2. Kastav 14 102 31 21 12 2 22 204 3. Klana 7 15 9 5 1 0 7 44 4. Jelenje 8 49 14 16 5 1 14 107 UKUPNO: Učešće %

60 8,6

solidirani financijski rezultat pozitivan i iznosi +36.917.000 kn. Ako ozbiljnije ne podbaci zadnji kvartal, što se dogodilo 2010., za očekivati je, da će 2011. viškovsko gospodarstvo pozitivno završiti poslovanje. 3. U 2011. za devet mjeseci izbrisano je iz registra obrtnika 32 tvrtke ili novih 4,6%. Za ovakva kretanja najzaslužniji je "tolerirani sistem" međusobnog neplaćanja, koji danas drži cijelo gospodarstvo RH u visokoj nesolventnosti, za gotovo 40 milijardi kuna. Pod takvim uvjetima gospodarstvo nema priliku da opstane, a kamo li da stane na zdrave noge i krene u novi razvoj. Kako znača-

325 46,6

112 16,1

92 13,2

32 4,6

7 1,0

69 697 9,9 100,0

jan broj poslovnih subjekata iskazuje više godina negativan poslovni rezultat, prijeti im opasnost da će dio njih, nakon stečaja, zadesiti likvidacija tvrtke. Loše je, što ovakva kretanja u gospodarstvu Viškova, kao i kod ostalih jedinica lokalne samouprave, izravno djeluju i na pad prihoda općinskih Proračuna, i povećanje socijalnih tenzija. 4. Gospodarstveno stanje danas više nego ikada vapi za suštinskim promjenama postojeće ekonomske politike. Ako se to što prije ne dogodi, poslije ovih parlamentarnih izbora, sve ukazuje da se u Hrvatskoj lako može dogoditi grčki sindrom.

MO MARČELJI

USUSRET NOVIM AKTIVNOSTIMA Poštovani mještani, Kao i svake godine do sada VMO Marčelji organiziralo je obilježavanje „Martinje“, blagdan mladog vina u staroj školi u Marčeljima. „Martinja“ je i ove godine prošla u edukativno-zabavnom ozračju. Svoja vina je izložilo dvadesetak vinara našega kraja, a na izložbi se našlo četrdeset vrsta bijelog i crnog vina. Vina je degustirao naš poznati enolog Tomislav Pavlešić dipl. Ing. koji je savjetovao naše vinare o svim pitanjima koja su mu bila postavljena. Tradicionalno su se odazvali vinari iz udruge „Belica“ kojima ujedno zahvaljujemo na trudu i savjetima koje daju drugim vinarima koji nisu članovi te udruge. Nakon degustacije vina naše GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

mještane smo počastili adekvatnim domjenkom, a na kraju su ugodnu atmosferu uveličali naši muzikanti. I ove godine smo za naše najmlađe spremili predstavu za djecu koja će se održati 18. prosinca sa početkom u 17 sati u prostorijama stare škole u Marčeljima a pod nazivom „Dragi djeda naš“ u izvedbi Ri-teatra, a predviđena je za djecu uzrasta od 3 do 11 godina. Pred nama je i prvo događanje u Marčeljima već 21. siječnja 2012. godine, a to je „8. smotra Mićeh zvončari pul Marčeji“. I ove godine očekujemo veliki odaziv grupa, te je ovo prilika da se na jednom mjestu vidi pomladak svih

zvončarskih skupina naše regije. Pozivam naše mještane da se kao i do sada u velikom broju odazovu na ovu manifestaciju, te da srdačno dočekamo naše goste.

Svim našim mještanima želim Čestit Božić i sretnu Novu 2012. godinu. Josip Begonja

Božić „Pronađoše Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama.“ Lk 2, 166

ožić je tu. Ne osjećaš li i ti, da si drugačiji? Da je drugačija zemlja pod tvojim nogama, da ti drugačiji vjetar puše u lice, da se drugačiji svijet otvara tvojim očima, da drugačiji zvuci dopiru do tvojih ušiju, da ti drugačije riječi naviru dok razgovaraš s ljudima? Čudo se događa jer Božić je i tvoj rođendan! Božić je blagdan ljubavi. A ljubiti znači – ostvariti zajedništvo. Provedite zajedno ove blagdane sa svima koji su vam dragi. Ako vam to nije moguće, okrenite telefon pođite u posjete, napišite pismo, pošaljite čestitku, priložite mali dar... Ta nije naša osobnost stegnuta samo na granice našega tijela. Ona se može proširiti, produljiti, razrasti – jednim telefonskim pozivom, jednim pismom, jednim darom... Ovo je blagdan ljubavi. A ljubiti znači – ostvariti zajedništvo. Ne ostani sam u četiri zida svoje sobe. Ovoga Božića – budi s drugima! (M. Malinski) Božić nas poziva na zajedništvo. Nismo sami, nismo otoci. Potrebni smo jedni drugih. Novorođeni Spasitelj nas se svima približio na ljudski način. Bog koji je postao malo krhko biće da bi nam pružio svu ljubav i otkrio koliko Bog voli čovjeka. Stoga, kako kaže ulazna pjesma na misi ponoćki: Radujmo se svi u Gospodinu: Spasitelj se naš rodio. Danas nam s neba pravi mir siđe. Rodio se za sve ljude, nema privilegiranih. Samo On može promijeniti našu stvarnost koja je često tmurna. Otvorimo mu svoje srce da

budemo kao narod koji svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. Ti si radost umnožio, uvećao veselje i oni se pred tobom raduju kao što se žetvi raduju žeteoci..., kako napis a prorok Izaija. Budimo ljudi svjetla, mira i božićne radosti. U poniznosti i jednostavnosti prihvatimo novorođenoga Spasitelja! Ovim mislima želimo svim župljanima i svim stanovnicima župe i općine Viškovo radost srca i duše, obilje mira, ljubavi i Božjeg blagoslova. Sretan vam Božić i Nova godina! vlč. Ivan Milardović, župni vikar vlč. Ivan Nikolić, župnik

RASPORED SVETIH MISA

MISE ZORNICE U NAŠOJ ŽUPI Adventske zornice imaju neku posebnu draž. Vrijeme Došašća jest vrijeme koje od nas traži da u svom danu nađemo vrijeme koje ćemo doista od srca Bogu darovati. Zornice u našoj župi započinju 28. studenoga 2011. ujutro u 6,30 sati i traju do 24. 12. (na Badnjak zadnja zornica)

SUBOTA, 24. 12. 2011. – 20 sati – BOŽIĆNI KONCERT – sudjeluju djeca Dječjeg vrtića Zvončica SUBOTA, 24. 12. 2011. 21 sat – POLNOĆKA za djecu 24 sata – POLNOĆKA za odrasle NEDJELJA, 25. 12. 2011 – B O Ž I Ć – Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati Ponedjeljak, 26. 12. 2011. – SVETI STJEPAN – Mise u 8, 10, i 18 sati Utorak, 27. 12. 2011. – SVETI IVAN – Misa u 7,30 sati 28. 29. i 30. 12. 2011. – Mise samo u 7,30 sati Subota, 31. 12. 2011. – Silvestrovo – Mise u 7,30 i 18 sati. u 18 sati – Svečana misa zahvalnica

KROZ BOŽIĆNO VRIJEME Mise u 7,30 i 18 sati Subota, 31. 12. 2011.

MISA ZAHVALNICA ZA PROTEKLU GODINU SLAVIT ĆE SE U 18 SATI

Nedjelja, 1. 01. 2012.

Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati

NOVA GODINA Petak, 06. 01. 2012.

Mise u 8, 10 i 18 sati

BOGOJAVLJENJE

(Blagoslov vode na misi u 10 sati)

– Sv. Tri Kralja Nedjelja, 08. 01. 2012. KRŠTENJE ISUSOVO

Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati

Od 27. do 30. 12. 2011. Mise će biti samo u 7,30 sati. Kroz cijeli mjesec siječanj, 2012. svete mise radnim danim bit će samo u 7,30 sati. Također nema redovitih tjednih susreta niti župne kateheze subotom za djecu. Svi susreti započinju u veljači.

Župni ured sv. Mateja – Viškovo 30 Tel.: 256 – 862; Fax: 504 – 373 14

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

župa sveti Matej

Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima

ozdravom Mir kući ovoj' svećenik želi svakoj obitelji donijeti mir

Kristov, kako i sam Krist nalaže: U koju god kuću uđete, najprije recite: 'Mir kući ovoj!' (Lk 10, 5). Međutim, Krist opominje svakog mirotvorca – onoga koji mir Njegov navješćuje: Bude li kuća dostojna, neka mir vaš siđe na nju. Ne bude li dostojna, neka se mir vaš k vama vrati. (Mt 10, 13). Priliči svećenika dočekati – ukoliko smo ga i pozvali – na dostojan način. Tradicija naših starih, kao i liturgijska pravila, običavaju da domaćini kuće pripreme kutak kuće gdje će se obitelj sa svećenikom okupiti. Na tom stolu potrebno je imati raspelo (križ s corpusom – tijelom Kristovim na sebi pričvršćenim), te ukoliko je moguće posudu sa svetom vodom od protekle godine i grančicu za blagoslov. Dok svećenik ulazi u kuću i pozdravlja domaćine, potrebno je ugasiti TV, radio i ostale kućanske aparate, kako bi se

obitelj pomolila u miru i tišini. Ukoliko niste u mogućnosti dočekati svećenika pred vratima kuće (mnogi još ne znaju svaku adresu, pogotovo što ima i novih svećenika koji pomožu blagoslivljati u župi), onda nemojte ostavljati Vaše kućne ljubimce da to čine umjesto Vas, jer u protivnom nećemo biti u mogućnosti doći do Vaših vrata, pa tako niti blagosloviti Vas i Vašu obitelj. Uzmite si napameti, da svećenik u jednom danu (dok puše bura, ili pada kiša, ili pada snijeg itd…) mora ulaziti i izlaziti s toploga na hladno, te se niti ne može zadržavati u svakoj kući zbog broja obitelji koje su na rasporedu. Ukoliko netko nije bio doma ili je slučajno zaobiđen u blagoslovu obitelji, prihvatite unaprijed našu ispriku, jer to nije bilo namjerno već čisto zbog toga, što ima svećenika u župi koji su po prvi puta u blagoslovu u ovoj župi, te ne poznaju svaki dio

naše župe. Nastojali smo ovogodišnji blagoslov obitelji prilagoditi 'zimskim odmorima', te će on trajati od 27. XII. 2011. do 5. I. 2012., odnosno od prvog radnog dana nakon Božića do Sveta tri kralja, izuzevši dane Stare i Nove godine, te nedjelje. Uzmite si u obzir, da ako ste na popisu kod određenog svećenika, ako nije kod Vas u 9,30h, onda znači da je krenuo s drugog kraja. Želeći Vama i Vašim obiteljima, rodbini i prijateljima da pronađete put do Boga kroz radost novorođenog kralja, te s još većim kršćanskim žarom krenete u Novu godinu s božićnom nadom u sebi, te tako svjedočite svoju vjerničku pripadnost u svijetu!

RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI 2011. /2012. Utorak, 27. prosinca 2011. – 5 svećenika 1. svećenik: Stupari, Blažići, Petrci 2. svećenik: Štefani, Trampov Breg 3. svećenik: Straža, Bezjaki 4. svećenik: Lučinići, Marinići Draga 5. svećenik: Marinići – lij. str.od crkve – od grada do Škur. ceste; +desna str. – od Furićeva prema gradu, Kapiti

Srijeda, 28. prosinca 2011. – 5 svećenika 1. svećenik: Marinići – lij. str. od crkve – od Furićeva do Škur. ceste 2. svećenik: Furićevo 3. svećenik: Trtni – čitavi – od Juraši i s druge strane, Mučići 4. svećenik: Gornji Jugi – desna strana od br. 1 do uključujući br. 38 5. svećenik: Gornji Jugi – lijeva strana+desna strana od br. 39 do br. 66;

Četvrtak, 29. prosinca 2011. – 5 svećenika 1. svećenik: Gornji Sroki – odozgo do raskršć. 'Plin', Melišća, Vršak, Ilovca 2. svećenik: Gornji Sroki – vojne zgrade i okolica 3. svećenik: Mladenići – lij. str.+gornji krug 4. svećenik: Mladenići – desna strana 5. svećenik: Brtuni, Biškupi

Petak, 30. prosinca 2011. – 5 svećenika 1. svećenik: Juraši, Donji Jugi 2. svećenik: Ferenci, Donji Sroki

3. svećenik: Viškovo – lij. str. – ogranak kod MB i Nono Frane, Peščićići 4. svećenik: Kulići, Valjani, Gornji Sroki – iz smjera Kosi do raskršć. 'Plin' 5. svećenik: Viškovo – desna i lijeva strana bez br. 48 – br. 99, odnosno ogranka kod MB i Nono Frane;

Ponedjeljak, 2. siječnja 2012. – 4 svećenika 1. svećenik: Široli, Dovičići, Brnasi 2. svećenik: Vozišće 3. svećenik: Benaši, Skvažići, Benčani, Globići, Klići, Marićeva Draga 4. svećenik: Marčelji

Utorak, 3. siječnja 2012. – 4 svećenika 1. svećenik: Saršoni, Lučići 2. svećenik: Garići, Zorzići 3. svećenik: Pogled, Vrtače 4. svećenik: Kosi, Ronjgi

Srijeda 4. siječnja 2012. – 4 svećenika 1. svećenik: Bujki 2. svećenik: Mavri 3. svećenik: Principovo, Rudno, Kudeji 4. svećenik: naknadni blagoslov obitelji Ukoliko je netko ostao bez božićnog blagoslova obitelji, neka se javi radi dogovora na telefon ili poslije Svete mise pa ćemo naknadno blagosloviti.

www.zupa-viskovo.com E-mail: zupa.sv.matej.viskovo@ri.t-com.hr GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

odgoj i obrazovanje Ravnateljica Dječjeg vrtića Viškovo Dolores Matković na Međunarodnoj konferenciji iz područja predškolskog odgoja u Ljubljani

ULOGA KVALITETE VRTIĆA U OBLIKOVANJU UGLEDA LOKALNE SAMOUPRAVE

Ljubljani je 18. i 19. studenog 2011. godine održana međunarodna konferencija iz područja predškolskog odgoja na temu „Uloga kvalitete vrtića u oblikovanju ugleda lokalne samouprave i šire“. Na dvodnevnoj konferenciji su teorijska saznanja kao i primjere iz prakse izmjenjivali stručnjaci iz Belgije, Češke, Hrvatske, Italije, Slovenije. Izlaganje na temu „Uloga likovnih aktivnosti vrtića u oblikovanju ugleda lokalne zajednice“ održala je i Dolores Matković, ravnateljica Dječjeg vrtića Viškovo. U svom izlaganju govorila je o suradnji lokalne samouprave i vrtića te o njihovoj međuovisnoj komunikaciji i djelovanju. Veći dio izlaganja odnosio se na likovne aktivnosti po kojima je Dječji vrtić Viškovo postao prepoznatljiv ne samo na lokalnoj razini nego i šire. Likovne izložbe, likovno uređenje slikovnica, vrtićkog lista, susretima s likovnim umjetnicima, estetskim izgledom vrtića, dugogodišnje postojanje likovne igraonice samo su neke od aktivnosti kojima je Dječji vrtić Viškovo

Likovne aktivnosti po kojima je Dječji vrtić Viškovo postao prepoznatljiv

oblikovao vlastiti ugled ali time utjecao i na kvalitetu življenja u lokalnoj sredini. To su mogli ostvariti samo osobiti zaposlenici, oni koji rade sa srcem, koji imaju viziju, ideje i strast da kreiraju, ali i osobe koje sustavno ulažu u svoje znanje. Matković je napomenula da su djeca Dječjeg vrtića Viškovo dobitnici nekoliko državnih nagrada ali i 14 međunarodnih likovnih nagrada čime je vrtić postao ne samo ambasador Općine Viškovo nego

i države Hrvatske. Izlaganjem na ovom skupu potvrđeno je kvalitetno promišljanje predškolskog odgoja u Dječjem vrtiću Viškovo, ali je ujedno i smjernica da se i dalje radi na unapređenju likovnih aktivnosti. Vrijednosti koje djeca dobivaju u predškolskom odgoju ne utječu samo na oblikovanje njihovih života nego i na razvitak socijalnog okruženja čime se potvrđuje povezanost vrtića i lokalne zajednice.

OŠ »SVETI MATEJ«

DOMAĆIN 23. SMOTRE UČENIČKIH ZADRUGA U OPATIJI

hotelu Kvarner od 6. do 8. studenog 2011. OŠ »Sveti Matej« bila je domaćin 23. smotre učeničkih zadruga iz svih krajeva lijepe naše. Uz ugodan prijem, svečano otvorenje, predstavu pa sve do mnoštva različitih rukotvorina naših učenika uspješno smo realizirali naše gostoprimstvo na obostrano zadovoljstvo svih sudionika. Učenička zadruga »Malik« broji oko 60 članova u četiri sekcije (likovna za mlađe razrede - učit. Irena Pilčić, mali dizajneri - učit. Jadranka Novak, mladi ekolozi - učit. Ivana Žagar, likovna za starije razrede - učit. Inga Galović). Oni u svom radu koriste materijale dostupne iz prirode (drvo, kamen, ljekovito bilje, crijepove…) te na kreativan i maštovit način osmišljavaju suvenire halubajskoga kraja, s težištem na autohtonosti i prepoznatljivosti te prezentiraju proizvode na različitim manifestacijama. Program 23. smotre učeničkih zadru-

• Na smotri je sudjelovalo 66 zadruga iz svih županija Hrvatske • Zadruge su predstavile svoje radove te karakteristična jela i pića svoga kraja. ga na kojem su sudjelovale 66 zadruga iz svih županija Hrvatske trajao je tri dana gdje su zadruge predstavile svoje radove na štandovima te karakteristična jela i pića svoga kraja. U nedjelju na samom svečanom otvorenju sudionicima i gostima prigodnim govorom su se obratili domaćini: ravnatelj škole prof. Josip Crnić i načelnik Općine Viškovo gosp. Goran Petrc te predsjednik Državnog povjerenstva prof. Matija Bučar. Nakon toga slijedila je predstava koju su s učenicima naše škole pripremile profesorice Vali Božić, Dušanka Šekulja i učiteljice Ljiljana Host i Gordana Dukić Širola. U ponedjeljak je slijedila prezentacija i vrednovanje radova svih zadruga te je pet zadruga provelo pokaznu radioni-

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

HALUBAJKE VIŠKOVO HUMANITARNOM BOŽIĆNOM REVIJOM PRUŽILE POTPORU

KOŠARKI ZA SVE

oćarija Marinići, u Viškovu, 10. prosinca bila je u blagdanskom i humanitarnom ozračju, a brojni Halubajci koji su se odazvali pokazali su i ovog puta svoje veliko srce i plemenitost za one kojima je pomoć potrebna. Udruga mažoretkinja Halubajke Viškovo, održala je svoju 10. Humanitarnu Božićnu reviju, čiji prihod je usmjerila na projekt KOŠARKA ZA SVE. Halubajke se se potrudile da i ove godine Humanitarna Božćna revija ima bogat i zanimljiv program, pogotovo za djecu i roditelje. Brojna publika stvarno je mogla uživati u odličnom programu mladih i talentiranih pjevača i plesača, od kojih su se neki iskazali i na lokalnim i nacionalnim talent showima. U programu se nastupale domaćice, Halubajke Viškovo, zatim Prve riječke i Opatijske mažoretkinje, plesna skupina Flame, ritmička skupina OŠ Sveti Matej Viškovo, tamburaški sastav Vila Halubja Viškovo i vokali Aurora Sršen i Studio Maraton Rijeka. Dirljivo je bilo naročito na kraju kada je Band Aid Radio Trsata otpjevao“ Božić dolazi“ i pozvao sve izvođače i publiku da im se pridruže. Sredstva su se prikupljala kupnjom ulaznice po simboličnoj cijeni od 10,00 kn, a ukupno je prikupljeno 2000,00 kn. Marija Denić, predsjednica Halubajki Viškovo, izrazila je veliko zadovoljstvo što su se Halubajke preko jedne od svojih

članica koja volontira u projektu Rijeka zdravi grad upoznale sa KOŠARKOM ZA SVE. Oduševio ih je, naročito, entuzijazam sa kojim voditelj projekta Siniša Kuharić i fizioterapeutkinja Marica Zrnić rade sa djecom sa poteškoćama u razvoju, te je pozvala i sve ostale da podrže KOŠARKU ZA SVE. Marija Denić izrazila je da će Halubajke to činiti i svojim budućim humanitarnim aktivnostima, po kojima su i prepoznatljive u Halubju i šire. Siniša Kuharić, voditelj projekta KOŠARKA ZA SVE izrazio je veliku zahvalnost što je Halubje prepoznalo ovaj projekt i pružilo mu potporu, a svaka kuna itekako je dobrodošla budući da ovaj projekat, koji je saživio prije četiri godine, nema stalnih izvora financiranja, već se najvećim dijelom financira iz aktivnosti u KOŠ ZA KOŠ i ovakvih humanitarnih akcija. Mirna Međimorec

AKTIV DDK VIŠKOVO

IZLET U POREČ

ktiv DDK Viškovo organizirao je 22. listopada 2011. jednodnevni izlet u Poreč za svoje članove, darivatelje, prijatelje...

cu sudionicima među kojima je sudjelovala i naša učenička zadruga gdje su učiteljice Novak i Pilčić sa učenicama Antonelom Ožanić i Antonijom Buterin pokazale izradu suvenira 3D salvetnom tehnikom. Utorak su zadrugari spremali izloške te je slijedilo svečano zatvaranje smotre. Na samom kraju predsjednik povjerenstva i žiri je zaključio da je 23. smotra čiji su domaćini bili OŠ »Sveti Matej« i Općina Viškovo najbolja do sada, stoga zahvala i pohvala ravnatelju prof. Crniću, Općini Viškovo i gosp. Petrcu, Turističkoj zajednici Općine Viškovo posebno učiteljicama naše škole i svima onima koji su na bilo koji način pomogli i uveličali ovaj događaj. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

Krenuli smo autobusom iz Viškova u 8 sati i uputili se kroz tunel Učka u pravcu Pazina te Žminja u selo Feštini gdje smo posjetili špilju Feštinsko kraljevstvo. Srdačni domaćini dočekali su nas, počastivši nas njihovim domaćim proizvodima te smo razgledali špilju i saznali brojne zanimljisti o njenom nastanku. Potom smo krenuli u pravcu Poreča, te ondje posjetili Eufrazijevu baziliku koja je uvrštena u svjetsku kulturnu baštinu. Prošetali smo prekrasnom povijesnom jezgrom Poreča i proveli ugodno poslijepodne. Ručak smo organizirali za sve izletnike u istarskoj konobi Buići gdje su nam naši muzikanti zasvirali, a mi smo skupa s njima zapjevali. Vlasnica konobe odvela nas je u uljaru, u kojoj smo saznali o procesu proizvodnje maslinovog ulja, neki su ga kušali, poneki ponijeli svojim kućama. Zadovoljni nakon ugodno provedenog sunčanog dana uputili smo se svojim kućama, u naše Viškovo.

kultura NOVA KATEDRA USTANOVE «IVAN MATETIĆ RONJGOV»

MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR

RONJGI

stanova Ivan Matetić Ronjgov od 15. rujna ove godine bogatija je za još jednu katedru. Naime, nakon nešto više od dvije godine nakon rastanka sa Riječkim oratorijskim zborom "Ivan Martetić Ronjgov", u sklopu Ustanove osniva se novi – Mješoviti pjevački zbor "Ronjgi". O samoj ideji osnivanja zbora porazgovarali smo s ravnateljem Ustanove, Darkom Čargonjom, koji je ujedno i dirigent novoosnovanog zbora: - Ideja sazrijeva od trenutka kada se Riječki oratorijski zbor odvojio od Ustanove i osnovao kao samostalan zbor, ali nisam htio nagliti. U međuvremenu dobio sam potporu od desetak pjevača, i počeli smo tu ideju sprovoditi u djelo. Kada pogledamo sastav zborova koji djeluju na području Rijeke i Županije, vidimo da nedostaje zbor koji bi okupljao srednju generaciju pjevača. Okosnicu većine zborova čine ljudi starije životne dobi. S druge pak strane, imamo zborove mladih, koji, kada "prerastu" tu kategoriju, najčešće ili odlaze u klape ili jednostavno napuštaju zborsko pjevanje. Odlučili smo da u sklopu Ustanove okupimo pjevače srednje životne dobi, odnosno osnujemo zbor, koji će u jednu ruku predstavljati «generacijski prijelaz». Nadam se da ćemo u skoro vrijeme postati jedan reprezentativni i prepoznatljiv zbor. Kakav je bio odaziv pjevača? - Više smo nego zadovoljni s odazivom. Osnovu za osnivanje zbora predstavljalo je desetak ljudi, a već nas sada nas ima tridesetak u zboru. Članovi, su uglavnom već uhodani pjevači, neki su pjevali u zborovima, neki u klapama, a svi su uglavnom iz Rijeke i Viškova. Za sada probe održavamo jednom tjedno, ali odmah nakon Nove godine probe će se održavati dva puta tjedno. Predsjednik zbora je Krešimir Brnin. U tako kratkom vremenu uspjeli smo se uvježbati i za naš prvi nastup, doduše nesamostalan. Sudjelovali smo u najvećem zboru u Hrvatskoj – Castrum, gdje je nastupilo osamnaest zborova. Prvi samostalni nastup zbor će zabilježiti 14. prosinca na Večeri pul Matetićevega ognjišća u Restoranu Ronjgi, dok prvi ozbiljniji nastup planiramo za Matetićeve dane koji se planira u travnju.

Pogovor o Vladimiru Fajdetiću

četvrtak, 24. studenoga 2011. u organizaciji Ustanove u Glazbenoj slušaonici, održan je stručni skup o violinisti, muzikologu, muzičkom piscu i književniku Vladimiru Fajdetiću (1924.1981.). O prerano preminulom glazbeniku, a povodom 30. godišnjice smrti, govorile su prof. Ljerka Žic, koncert majstorica orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca Danijela Mendiković, mr. Lovorka Ruck i dr. Mirna Marić. Vladimir Fajdetić (Lički Novi 1924. – Rijeka 1981.) glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu, a u Rijeku dolazi 1951. godine i do umirovljenja je bio violinist Opernog orkestra Kazališta. Uz redovan

Kakav je repertoar zbora? - Repertoar zbora nismo "usko" odredili. Naravno, okosnicu će predstavljati skladbe skladatelja s ovog područja, zatim folklorne skladbe u kojima se predstavlja Hrvatska, te duhovne skladbe, i na kraju crnačke duhovne pjesme i obrade popularnijih pjesama. U svakom slučaju već sljedeće godine planiramo jedno gostovanje, gdje bi zbor na nekom festivalu ili smotri zborova predstavio ne samo nas, već i Hrvatsku. Naravno, ne treba posebno ni napominjati da ćemo, gdje god nastupali otpjevati barem jednu Matetićevu pjesmu. O prvim koracima zbora priča nam i jedan od osnivača Robert Briški: - Već niz godina bavim se amaterskim pjevanjem. Volim pjevati i od svoje sedamnaeste godine pjevam u Jeki primorja. Želja nam je bila da osnujemo zbor zrelih glasova, naime, svi drugi veći gradovi već imaju oformljene kvalitetnije zborove, sastavljene upravo od pjevača srednje životne dobi, smatram da se okupljanjem pjevača koji već imaju određeno iskustvo, uz rad, disciplinu i složnost mogu se postići pravi rezultati. Mi smo čak neočekivano brzo u mjesec – dva uspjeli okupili tridesetak ljudi, a u sklopu zbora već imamo i klaviristicu, pa i solistu, tako da su temelji već postavljeni. Najvažniji zadatak nam je uvježbati jedan homogeni zvuk s kojim ćemo biti prepoznatiljviji, pa prvo treba poraditi na svim elementima koji su vezani uz pjevanje – ističe Darko Čargonja, uz napomenu da sam rad bez druženja također nema smisla, naročito kada je riječ o amaterskim zborovima, stoga je bitno da se ljudi upoznaju i da se stvori zajedništvo. Stručni skup posvećen glazbeniku i književniku koji je obilježio kulturni života grada Rijeke

rad predaje stručne predmete na Riječkoj gimnaziji, Pedagoškoj akademiji, glazbeni je kritičar Radio Rijeke i Novog lista, vodi pjevačke zborove, bavi se etnomuzikologijom i nezaobilazni je sudionik riječke kulturne scene – istaknula je u svom predavanju Ljerka Žic. O Vladimiru Fajdetiću, profesoru riječke glazbene škole i kroničaru riječkoga glazbenoga života govorila je mr. Lovorka Ruck, dok su njegovo etnomuzikološko djelovanje istražile dr. Mirna Marić i dr. Diana Grgurić, a izložila Mirna Marić, koja je napomenula značaj neistraženog dijela Fajdetićeva djelovanja. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

USTANOVA "IVAN MATETIĆ RONJGOV"

ČAKAVČIĆI PUL RONJGI 17 • U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka predstavljena sedamnaesta zbirka Čakačići pul Ronjgi Foto Matej

zdanje Ustanove – zbirka poezije i proze malih čakavaca – učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije Čakavčići pul Ronjgi doživjelo je svoje 17 izdanje. Zbirka je nastala kao rezultat natječaja, koji Ustanova svake godine raspisuje s ciljem da se među osnovnoškolskim uzrastom njeguje čakavski izričaj. Svake godine stiže sve više radova, kvalitetnih i zanimljivih, svake godine s nekim novim motivima i temama koje učenici izražavaju na svom čakavskom govoru. To izuzetno raduje, jer pokazuje da se čuva i njeguje naš čakavski jezik, čemu je i posvećena djelatnost Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov". Predstavljanje nove zbirke Čakavčića održano je 8. studenoga u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Nakon pozdravne riječi ravnatelja Ustanove Darka Čargonje, o knjizi je govorila članica prosudbene komisije i urednica Cvjetana Miletić, istaknuvši da je komisija u sastavu: Ljubomir Stefanović, Vlasta Sušanj-Kapićeva, Cvjetana Mi-

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

letić i ove godine imala težak zadatak da od 498 radova prispjelih iz 44 osnovnih škola odaberu najbolje. Uz prigodan program, u kojem su nastupili: mladi sopci s otoka, Dječja klapa Krijesnice, OŠ Hreljin, te učenici s pjesmama ovogodišnjeg Kvarnerića, nagrađeni autori čitali su svoje radove. Nagrade najuspješnijima U knjizi je objavljen 301 rad, te dodijeljeno 20 nagrada. Dvije prve nagrade u kategoriji od prvog do četvrtog razreda osvojili su: Patrik Crnarić, (4.r. PŠ Šmrika) s pjesmom Ribar i Tomislav Franov (1.r., OŠ Fran K. Frankopan, Krk) za prozni uradak Moje lipe ulike. Dodijeljene su tri druge nagrade: Ivi Jardas, (1.r., OŠ Klana) za prozni rad Breza, Michelli Galich, (OŠ Škurinje) za prozni rad Šparget i Viviani Srdoč, (4.r. OŠ Turnić ) za pjesmu Žajica. Četiri treće nagrade pripale su sljedećim učenicima: Kalisti Pohl (3. r. OŠ Vladimira Nazora – Crikvenica) za pjesmu Magar, Luciji Hefler, (1.r. OŠ Kraljevica) za stihove Orepčić, Sari Bućan, (3.r. OŠ Ivana Zajca – Rijeka) za prozni rad Moja nona, te Mateu Mikuliću, (3.r., OŠ Jelenje-Dražice) za prozni rad Uspomena na prvu pupu. U kategoriji starijih razreda dvije prve nagrade dobili su: Sven Sušanj, (6

● Na natječaj za najbolju poeziju i prozu čakavaca svake godine stiže mnoštvo dječjih radova iz osnovnih i područnih škola s područja Primorsko-goranske županije ● U knjizi je objavljen 301 rad učenika iz 44 osnovnih i područnih škola r. OŠ Podmurvice) za pjesmu Kvarner i Darko Iskra (5. r. OŠ Klana) za pjesmu Mama. Tri druge nagrade dijele učenici: Mate Mrša, (7. r., OŠ Sveti Matej) i pjesma Vršak, Luka Manola, (7.r., OŠ Dr. A. Mohorovičić Matulji) s pjesmom Daž i Ivona Žorić, (7. r., PŠ Punat s proznim radom Svitlo. Četiri treće nagrade pripale su sljedećim učenicima: Matea Kučica, (7.r., OŠ Frane Petrića, Cres,) i prozni rad Baul, Marcello Mattei, (8.r., OŠ JelenjeDražice) s pjesmom Noć i dan, Viktorija Šebalj, (8. r., OŠ Drago Gervais, Brešca) za pjesmu Ča, te Angelika Vunić (8.r., OŠ Rikard K. Jeretov, Opatija) za pjesmu Sjećanje malog Učkarića. Eko nagrada dodijeljena je pjesmi Borići nas zovu!, koju su napisali učenici: Anamarija Petrović, Laura Matejčić, Emil Begović, Anamarija Fičor, Mirna Šubarić iz PŠ Kukuljanovo. Nagradu za skupni rad dobili su Mali čakavci 4. r. OŠ Čavle za uradak pod nazivom Grobnički haiku. Zbirka je obogaćena i radovima učenika likovnih radionica. Izbor najboljih likovnih ostvarenja učinio je likovni pedagog Boris Roce, a čast da ukrasi naslovnicu ovogodišnje zbirke pripala je radu Dina Benedetija, učenika 7. r. OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica.

HOBI NAŠIH KORISNIKA PIROGRAFIJA – BRUNO ŠTAJDUHAR Od 5. prosinca 2011. do kraja godine

Našem korisniku knjižnice, Bruni Štajduharu, zaljubljeniku u šumu, planinarenje hobi je sve što je vezano za drvo i predmete od drva, pa tako i u izradu suvenira u drvu. Tako se prije 20 godina počeo baviti pirografijom, tehnikom izrade slika paljenjem drva. U predvorju Središnje knjižnice u Marinićima možete razgledati njegove unikatne radove i možda nešto izabrati i za vaš dom.

CRIJEPOVI MAURA ZORIĆ I TATJANA BLAŽIĆ

aše članice, Maura Zorić i Tatjana Blažić, izložile su u okviru Hobija naših korisnika, radove nastale tijekom ljetnih mjeseci. Želja im je da neki od unikatno ukrašenih crijepova razveseli i Vaš dom! U predvorju knjižnice u Marinićima, naša korisnica Rajka Žilić izložila je rukom oslikane crijepove. Mnoštvo veselih boja u različitim pejzažima preplavilo je ulaz u knjižnicu.

MOJI ZALAZI BRANKA MIOČIĆ

U Središnjoj knjižnici u Marinićima održana je izložba "Moji zalazi", autorice Branke Miočić. Izdvajamo iz knjige utisaka: "Lepo za oče, hrani dušu i budi uspomeni na mladost, leto, more naše najlepšo...

PRIČAONICE ZA DJECU od 1. do 4. razreda osnovne škole

SURADNJA S DJEČJIM VRTIĆEM VIŠKOVO Odgajateljice Dječjeg vrtića Viškovo iz mješovite odgojne skupine „Ptičice“, Ana Muhvić i Sekana Hrvatin, prilikom osmišljavanja godišnjeg plana došle su do spoznaje da je potrebno dodatno raditi s djecom na osvješćivanju, usvajanju, ali i stjecanju novih spoznaja o životnim vrednotama. Tema kojom se ove godine bave su „Priče učilice“, koje se realiziraju u suradnji s knjižnicom Halubajska zora. Od početka listopada, svake srijede u 11 sati, u Ogranku Viškovo se održava pričaonica u kojoj sudjeluju djeca odgojne skupine „Ptičice“, a vodi ju knjižničarka Danijela Pešić. Teme su usklađene prema interesu djece tijekom godine, a od sredine studenoga čitamo priče božićne tematike. Naša suradnja pokazala nam je koliko je „malo“ potrebno da svi budu zadovoljni – odgajatelji, knjižničari i oni zbog kojih to i činimo – djeca. Njihovo radosno iščekivanje priče, govori mnogo o ovom projektu, zato – čitajmo im.

U Ogranku Viškovo se svake 1. i 3. subote u mjesecu održavaju pričaonice za djecu od 1. do 4. razreda, a vodi ih knjižničarka Danijela Pešić. Na putu od kuće do škole (1. 10.) – Iz slikovnice Silve Bajić "Poštujte naše znakove", svako dijete je pročitalo i predstavilo dva prometna znaka uz objašnjenje. Osim o prometnoj kulturi, razgovarali smo o mjestima koja djeca prolaze od kuće do škole. Odigrali smo i situaciju u kojoj se dijete izgubi ili sjedne u krivi autobus. Želio bih biti... (15. 10.) – Svako dijete je iz knjiga Tamare Vrbanović "Što želim biti kad odrastem I-II", odabralo i pročitalo poglavlje o pojedinom zanimanju pa smo razgovarali o tome kojim alatima se spomenuti služe u svom poslu. Doznali smo i čime bi se oni voljeli baviti u životu. Potraži me u stihu... (05. 11.) – U knjizi Miroslava Šanteka „U carstvu zagonetaka“ tražili smo odgovore na zagonetke u stihovima. Naučili smo i što su to kaligrami. Svako dijete pročitalo bi nekoliko zagonetaka, a svi zajedno bismo došli do odgovora. Uslijedio je kviz o bajkama, književnim autorima i djelima. Zabavili smo se kroz stihove, ali smo puno toga i naučili. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

knjižnica halubajska zora

NAPRAVILI SMO UKRASE ZA BOR Na likovnim radionicama za djecu održanim u Ogranku Viškovo, 3. i Središnjoj knjižnici 10. prosinca 2011. ukrasili su prigodne božićne figurice i slova glagoljice kojima smo okitili bor u Središnjoj knjižnici. Subotnja jutra prošla su nam brzo uz kreativna i nadasve ugodna druženja.

POSJET PRVAŠIĆA OŠ SVETI MATEJ OGRANKU VIŠKOVU U Mjesecu hrvatske knjige 2011. posjetili su nas 1.b, 1.c i 1.d razredi OŠ Sveti Matej s učiteljicama Jadrankom Novak, Ksenijom Ćuković i Dubravkom Šnajdar. Upoznali smo ih ukratko s radom knjižnice, pokazali smo im što u knjižnici mogu pronaći, kako mogu iskoristiti slobodno vrijeme i pozvali smo ih − još samo sutra, na besplatno učlanjenje u Knjižnicu na obje lokacije. Na obje lokacije upisano je 40 prvašića.

IZLOŽBA DRUŠTVA LIKOVNIH STVARATELJA IZ PAZINA Središnja knjižnica Marinići, od 29.11. do 31.12.2011.

U Središnjoj knjižnici u Marinićima postavljena je skupna izložba s radovima u raznim tehnikama (ulje, akril, pastel, olovka, suha igla, akvarel, oslikana svila) te skulpture, nakit i fotografije. “Želja nam je da uživate u djelima koja su nastala u samoći vlastitih emocija, bez usmjeravanja učitelja, naši su ih članovi kreirali oslobođeni spona i pravila, dajući djelić sebe.„ (predsjednica DLS-Pazin Nada Putinja).

Mjesec hrvatske kn jige ČAKAVSKI KANTUNIĆ - IVAN RUDANOVIĆ Književni susret "Čakavski kantunić"− čakavčići OŠ Pehlin (učenici 1. razreda iz produženog boravka s učiteljicama Jasenkom Travalja i Jasminom Jokić) i autor Ivan Rudanović u Središnjoj knjižnici Marinići.

VESELE ZAMKE − NACIONALNI KVIZ ZA POTICANJE ČITANJA

OŠ „GELSI“ U POSJET I KNJIŽNICI

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2011., Nacionalni kviz za poticanje čitanja pod naslovom "Vesele zamke", posvećen je 100. obljetnici rođenja Grigora Viteza te je namijenjen učenicima osnovnih škola. Kviz pripremaju i realiziraju Knjižnice grada Zagreba – Hrvatski centar za dječju knjigu i Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice. Ove godine kviz se prvi put odvijao on-line. U kvizu je sudjelovalo dvanaest korisnika naše knjižnice od 3. do 7. razreda.

Učenici i učiteljice 4.b razreda iz OŠ Gelsi iz Rijeke, Milojka Brubnjak i Maja Hodak, posjetili su našu Središnju knjižnicu u Marinićima. Proveli smo ih kroz sve ono čime se u Knjižnici bavimo: kreativno, knjižničarsko, izložbeno, likovno. Posebno ih je razveselila i pažnju im zaokupila izložba „Kolijevka − ljubav i san“, više knjižničarke Milke Tica iz Zagreba. Vesela družina razdragano je napustila našu Knjižnicu uz pozdrav, do idućeg viđenja i druženja.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

na svježem zraku. Uređena šetnica Plešivac ukupne dužine 8,6 km pogodna je za sve uzraste, nudi mir, rekreaciju i uživanje u šumskom krajoliku, a na pojedinim mjestima i u prekrasnom pogledu na Kvarnerski zaljev i obližnja mjesta. Šetnica Plešivac blagih je uspona s najvišim vrhom Vrh Plešivac od 429 m nadmorske visine, povezuje Marčelje s Tibljašima. Odmor u pokretu i sportski izazov nudi biciklistička staza, koja se od Ronjgi spaja sa šetnicom, čiji veći dio omogućava i vožnju biciklom.

ovodom Dana pješačenja u subotu 15. listopada održana je manifestacijska šetnja po šetnici Plešivac i pješačkoj stazi Lončeva griža s nazivom „Prošeći se z manun po Plešivce...“. Na šetnici su posjetiteljima dijeljeni promidžbeni materijali o šetnici, ali i fritule, krafne te osvježavajući napitci. Klub nordijskog hodanja Perun održao je prezentaciju nordijskog hodanja, a kao posebna poslastica bilo je glazbeno iznenađenje za sve vesele šetače i posjetitelje. U šetnji je sudjelovao i Odbor za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci pa je podijeljen i veliki broj brošura i letaka o zdravlju i zdravom životu. Sudjelovalo je i niz udruga s područja Općine Viškovo Udruga umirovljenika Viškovo, DVD Halubjan, Klub nordijskog hodanja Perun, BBK Kvarner, Planinarsko društvo Viškovo, Planinarsko društvo Sv. Matej i Savjet mladih općine Viškovo pa je dan protekao u zanimljivom druženju, šetnji i zabavi. Dan je bio sunčan i kao stvoren za

šetnju šetnicom ili vožnju biciklom po šetnici. Cilj nam je više promovirati šetnicu Plešivac i pješačku stazu Lončeva griža, upoznati ljude s našim krajem i prirodnim okruženjem, ali i potaknuti ljude na važnost rekreacije i boravljenja u prirodi

Novouređena i obilježena pješačka staza Lončeva griža duljine je 15 km, a sa vapnenačkih stijena na vrhu Lončeva griža prostiru se prekrasni vidici na Kvarner, planine Gorskog kotara, Kastavštinu i Grobinštinu. Otkrijte i pronađite zadovoljstvo u šetnji prirodnim prostorom, spojite ugodu i rekreaciju, okusite Viškovo na drugačiji način.

IZ RADA SAVJETA MLADIH OPĆINE VIŠKOVO

lanovi Savjeta mladih Općine Viškovo sudjelovali su 15. listopada u akciji Prošeći se z manun, na kojoj smo sudionicima akcije dijelili prigodne napitke i krafne. Dana 19. studenog posjetili smo Savjet mladih prijateljske nam Općine Barban. Prilikom posjeta međusobno smo razmijenili iskustva i buduće planove vezane uz rad Savjeta mladih. Proveli smo nekoliko ugodnih sati u zajedničkom druženju i zaključili kako ćemo i ubuduće nastaviti sa suradnjom i međusobnim posjećivanjem. U prosincu smo kao i prijašnjih godina, uz dijeljenje prigodnih materijalima obilježili Dan borbe protiv AIDS-a s ciljem podizanja svijesti naših mještana o ovoj bolesti.

Svim mještanima Općine Viškovo želimo blagoslovljen Božić i sretnu 2012. godinu!!!! Savjet mladih Općine Viškovo 22

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

Iz rada udruga UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA OPĆINE VIŠKOVO

NJEGOVANJE TEKOVINA ANTIFAŠISTIČKE BORBE Cijenjeni mještani naše Općine, osnovno usmjerenje naše udruge je da organizirano radi na očuvanju ideje i pokreta antifašizma, prenosi istinu o ulozi i doprinosu naše narodnooslobodilačke borbe u toku Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog rata. Jedna od aktivnosti sastoji se i u obilježavanju obljetnica svih važnijih datuma naše novije povijesti, kao i iskazivanju poštovanja svim žrtvama stradalim u zadnja dva rata. Ponosimo se što se naša udruga stalno obnavlja novim članovima. Samo u tijeku tekuće godine primili smo šesnaest novih članova, te udruga broji 220 članova. Posebno nas veseli što nam u članstvo pristupa sve veći broj mladih ljudi. I ovom prilikom apeliramo na sve ljude naseljene na području naše općine, koji prihvaćaju naše ideje ili su bili sudionici NOB-a, bez obzira žele li biti članovi naše udruge, da nam se jave u naše prostorije, koje se nalaze u prizemlju ambulante

Viškovo. Dežurstvo u prostorijama udruge održava se svaki četvrtak od 9 do 11 sati.

•U povodu 70. godišnjice ustanka 1941.-2011. podijelit će se priznanja stotini i jedanaestorici naših mještana za zasluge na njegovanju, razvijanju i jačanju tradicije i tekovina antifašističke borbe i antifašizma

Ujedno želimo nabrojiti samo neke od akcija i aktivnosti provedenih nakon godišnje skupštine. Naša delegacija sudjelovala je na druženju antifašista Grobinštine i Gorana na Platku. Prisustvovali smo i sljedećim komemoracijama: "Lipa pamti", zatim povodom Dana oslobođenja na komemoraciji u Pasjaku, komemoraciji Podhumskih žrtava, te komemoraciji u počast streljanih na Hreljinu. Pedesetak članova naše udruge u listopadu ove godine posjetilo je Spomen-područje Brijuni. Pojedini naši aktivisti tijekom godine posjećuju obilježja i spomenike na području općine te polažu cvijeće. Jedna od akcija udruge koja je upravo u toku je podjela priznanja stotini i jedanaestorici naših mještana za zasluge na njegovanju, razvijanju i jačanju tradicije i tekovina antifašističke borbe i antifašizma. Treba napomenuti da četrdeset i petorica od njih nisu članovi naše udruge. Priznanja će dobitnicima podijeliti aktivisti i povjerenici naše udruge, a dodjeljuje ih Savez Antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije i naša udruga, a u povodu 70. godišnjice ustanka 1941.-2011. Zdravko Cetina, predsjednik Joško Lučić, komisija za informiranje UABA - Viškovo

Vijesti iz šaha 21. SVJETSKO VETERANSKO ŠAHOVSKO PRVENSTVO U OPATIJI

VLADIMIR OHOTNIK IZ FRANCUSKE I GALINA STRUTINSKAYA IZ RUSIJE VETERANSKI PRVACI SVIJETA

Kongresnoj dvorani Tamaris hotela Četiri opatijska cvijeta, u pravoj šahovskoj areni, od 15. do 16. studenog 2011. g. odigrano je 21. Svjetsko veteransko prvenstvo, za muškarce i žene. Kuriozitet je bio da su nastupili predstavnici sa svih kontinenata, čak 201 šahist i 40 šahistica, iz 45 zemalja. Već u samom startu vidjelo se da favoritima neće biti lako. Vladimir Ohotnik iz Francuske i Galina Strutinskaya napravili su prave senzacije jer su slavili kao međunarodni majstori između brojnih Velemajstora. Posebni šlag prvenstvu dao je nastup legendarne Gruzijke None Gaprindašvili, apsolutne svjetske prvakinje od 1962. do 1978. godine. Tu su bili i veteranski svjetski prvaci Francuz AnatolijVaisser, Rumunj Mihail Šuba i naš Mišo Cebalo, veteranske svjetske prvakinje Ruskinje Valentina Kozlovska, Ljudmila Saunina itd. Sva ta imena su garantirala neizvjesne i dramatične borbe za

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

svjetski prestiž. Ohotnik (9 bodova iz 11 partija) priredio je pravu malu senzaciju, ujedno je dobio automatski i titulu velemajstora i novčanu nagradu od 2100 eura. Za domaće zadovoljstvo pobrinuo se naš velemajstor Davorin Komljenović koji je sakupio pola boda manje, osvojio srebro ali je ujedno postao i premijerni šahovski prvak Hrvatske za veterane. Brončani je ruski velemajstor Genadij Timoščenko s istim brojem bodova. Izvrsno je igrao Splićanin Bojan Kurajica (nekadašnji omladinski prvak svijeta) ali je u posljednjem 11. kolu upravo protiv Ohotnika, izgubio pješaka i na kraju morao prvi čestitati novom svjetskom veteranskom prvaku. U konkurenciji šahistica naslov je pripao međunarodnoj majstorici Galini Strutinskaji iz Rusije koja je ujedno došla do titule ženskog velemajstora, drugo mjesto pripalo je Nini Melašvili iz Gruzije sa 8 bodova, a isti broj bodova imala je i treća Ljudmila Saunina iz Rusije. Legendarna Nona je „tek“ četvrta. Pisac ovih redaka imao je čast sudjelovati u ovoj velikoj priredbi u ulozi jednog od sudaca i „u živo“ vidjeti i diviti se umijeću, te iznad svega upornosti i energiji šahovskih znalaca i u poodmakloj životnoj dobi. Neke partije trajale su i po 5 i pol sati igre! Prvenstvo je, kako su izjavili mnogi od sudionika bilo izvrsno organizirano, tako da Opatija i Rijeka zaslužuju sve čestitke. Učinili su sve da svima ova priredba ostane u lijepom sjećanju, a nije nevažno da je time napravljeno puno i u svrhu turističke promidžbe. Marijan Mažuran 23

LIMENA GLAZBA MARINIĆI

SOPUĆ OD KASTVA DO IVREE V

eć par Glasniki niste imeli ča od nas pročitat, ma ne mislite da mi nismo niš delali. Nas vavek Glasnik iznenadi pa zijde prvo nega ča mi arivamo napisat par besed. Leto nas je odvuklo malo daje od Viškova aš se po lete si „sele“ na more pa smo i mi sopli po obale. Bili smo par puti na Krke, va Opatije, Lovrane, Vranje, a kapac i još kade ma se ne moren ni ja sega zmislet. Sudjelovali smo i na Smotre limeneh glazbi i puhačkeh orkestri Primorsko-goranske županije ka se ovo leto održala va Kastve. Na susretu pleh muziki ve Ivree Na kraj osmega meseca smo bili pozvani na susret pleh muzik z cele Evropi ki se je održal va Ivree blizu Torina. Kako ča je već poznato da va našoj muzike ne treba puno razmišjat dal će se kamo poć taj poziv smo, normalno, prihvatili. Z velen gušton smo se parićevali i četrtak 25. 08. večer krenuli put Torina. Kako je do Torina fanj dug put bilo nas je strah da ne bi kemu čega falelo po pute pa smo se logistički fanj dobro parićali. Strah je bil neopravdan, nikemu ni niš falelo, a nekemi je čak bilo i previše. Petak nan je bil slobodan, ča se nastupa tiče pa smo ga iskoristili da malo razgledamo Torino. Obašli smo stari centar grada, muzej od auti, od oružja, egipatski muzej ma smo nekako po najlepšen zapametili fontane na Piazze Castello. Večer smo arivali va Ivreu i smjestili se va hotel, a potle... do jutro! Subotu zapolne je bilo vreme da oddelamo i ono po ča smo prišli – sopnjada. Mimohod se je održaval po seh ulicah Ivree pa su neki prihajali z jednega kraja, neki z drugega, jedni su sopli na jenen trge, na drugen su pak dvoji sopli i se tako do noći. Kad semo se to finili smo si skupa šli na glavni trg na večeru. Nedeju smo potle marendi imeli va plane još jedan kratki mimohod, rano obedvat i pomalo krenut doma aš nas je čekal dug put. Taj „kratki“ mimohod je dural do jeno dveh zapolne, pa obed ni bil jako rano ali ča je tu je pojili smo, šli se spravit i krenuli doma... i evo nas pul Marinić, finilo je i to. Oven puten bin se još jedanut tel zahvalit Turističkoj zajednice Općine Matuji i direktorice Marijane Kalčić-Grlaš ka nan je omogućila ovo gostovanje, a ne rabi pozabit ni kolege z Spinčićeve muzike ki su nan pomogli i malo pojačali naši redi.

Susret mažori timova i Susret Limeneh glazbi Za Matejnu smo va suradnje z Halubajskemi mažuretkinjami organizirali Susret mažori timova i Susret Limeneh glazbi se va jenen. Bil je to jedan mići eksperiment da to se objedinimo va jenen i nan se čini da je bil uspješan. Mi smo mažuretkinjami pomogli z muzikun da imaju na ča tancat, a one su nan pomogle da je se to skupa lepše za videt. Si skupa smo storili promenadu od benzinske pumpe do parkirališta Milihovo kade je bilo otvorenje susreti. Kako si znamo da dame imaju prednost, potle ovorenja su nan divojki va jeno dve ure pokazale kako lepo tancaju. Kad su one finile smo i mi, Gradski puhački orkestar Krapina i Zatonska limena Glazba odsopli su saki jedan kratki koncert da i mi pokažemo ča znamo. Potle koncerti smo si skupa večerali i družili se. Kad smo se pozdravjali zadnje besedi su njin bile „Drugo leto morate vi prit h nan va gosti“.

vat za Novoletnji koncert. Celo leto leto imamo provi i vadimo nove pjesme, ali se ča leto prihaja kraju se te provi su ozbiljneje aš je ipak novoletnji koncert kruna našega dela kroz celo leto. Božićno-novogodišnji koncert imet ćemo 23. 12. 2011. va Dome va Viškove na osan ur večer, a vas seh pozivan da nas pridete čut i uveličate taj događaj. Sretan Božić i se najboje va 2012. lete žele Van muzikanti Marinićeve muzike. Matija Host

OSVRT NA RAD KUD-A „HALUBJAN“

BROJNI NASTUPI ZBORA

Šank za Belu nedeja Zajedin vikend potle Matejne je bila Bela nedeja. Kako smo mi, a i si judi bili zadovojni z našen šankon ni bilo druge nego i ovo leto to ponovit. Bilo je fanj dela oko tega ma nan ni žal ni sekunde ča smo potrošili na to aš smo se zabavili i mi, a ja mislin i si ki su nan prišli. Ni falelo ni smeha, ni muziki, ni kanta, ni tanca, a bome ni pijače. Samo smo ovo leto, za razliku od lane, bili bez dažja ma nan opće ni ni falel, ne mora ga bit ni sledećeh sto Beleh nedej. Kad fini Bela nedeja već se zna da je i leto pomalo na kraje i rabi se pariće-

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

HALUBAJSKE MAŽORETKINJE

TEČAJ POTRESUJKI

osebna štorija pul Halubajskeh mažoretkinj je tečaj potresujki, ki se već leto za leton, va deseten i jedanajsten mesece održava va Halubje, ma i ne samo tu! Baš se ovo leto potrefilo da je va Halubje bilo malo manje tancuri leh inače, ča bi reć da su Halubajki i Halubajci si navadili tancat i da se potresujka praši na saken tance našega lepega kraja. Halubajske mažoretkinje i njiha trenerica Maja, tečaj potresujki održavale su i vaje prek Učki. Čuli su Istrijani i videli kako se hopsa pul nas, pa su nas oteli kumpanjat. Tako se tečaj počel održavat va Buzete. Vaje, vaje se j' pročulo, pa su i susedi z Roča oteli potresujku tancat i organizirat trečaj va Ročken polje. Ma to van je bilo pravo veselje i događaj od velega značenja. Na tečaj je prihajalo jako čuda judi. Cele familije su tancevale! A druženje z simpatičnemi Istrijani bilo je pravi gušt! Jedan od njih, pun voji

i forci, vas mokar od hopsanja, nikako ni mogal ćapat mot. Bil je uporan, ma ga nogi nisu poslišale. Skroze je zijal: - Ni za Ćića barka! A ni, ne! Ćići su težaki, delavi, pošteni i dobri judi. Ma i veli veseljaki, pak će ov naš Ćić sigurno potresujku navadit tancat, ma va drugen vijaje tečaja. Med semi polazniki bila je i jena interesantna vremešna gospa ka je hodila na tečaj va Buzet i va Roč, aš je voja za tancat bila jača od njijeh let i moći. A kako je doživel potresujku neki mladi Istrijan, najboje će pojasnit njegova poruka: „A

akon ljetne pauze, Zbor je aktivno nastavio uvježbavati pjesme raznolikog karaktera radi mnogobrojnih nastupa koji su uslijedili: U rujnu: - Otvorenje svečane sjednice Općinskog vijeća Viškovo u Ronjgima povodom Matejne '11 - Prigodni koncert zajedno s prijateljima iz Mošćeničke Drage "Sv. Andrija" povodom Matejne '11 U listopadu: - Bela nedeja 2011. u Kastvu - „Bundevijada“ u Vrbovskom - Koncert u Domu umirovljenika na Marinićima "Vita nova" - Nastup povodom druženja umirovljenika Viškovo u Domu kulture Viškovo U studenom: - „Večeri svilom tkane“ u Kaštelu Grada Grobnika - Koncert u Domu umirovljenika na Kantridi - koncert zbora CASTRUM u Mavrincima. Ipak, najviše truda smo uložili za uvježbavanje repertoara pjesama za prvi koncert najvećeg mješovitog

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

lagje mi je balirat seno nego potresujku tancat!“ Ma se tako va muke i šale čuda je judi navadilo tancat potresujku. Jenega su dana, kot prava škola, imeli i „terensku nastavu“ va Kaldire, blizu Motovuna, kamo su šli pokazat svoje umijeće tancanja. A šli su usput i na feštu od fruti. Ma ča ćeš, tr to gre jeno z drugen! Si dragi istrijanski tancuri i tancurice, čekamo vas ovega pusnega štajona na pusneh tanceh, pa kada zatropamo... trest će se Učka gora! Nina Dukić

zbora u Hrvatskoj – CASTRUM-a (čiji smo i mi član). Koncert je održan 19. 11. 2011. godine u sportskoj dvorani u Mavrincima pod pokroviteljstvom predsjednika Republik Hrvatske Ive Josipovića. Naš maestro, Zoran Badjuk, imao je čast dirigirati skladbu „Pipa“ i pri tom ravnati tim zborom od 500-tinjak pjevača. Koncert je bio jako lijepo odrađen i nadamo se da će se suradnja nastaviti. Možemo se pohvaliti da smo ove godine na Matejni po prvi puta sudjelovali u kuhanju lovačkog kotlića. Za našu udrugu kuhali su Jelena Dragović i Goran Vuković. Nismo osvojili nikakav pehar, ali smo se jako dobro zabavili i nakraju dobro pojeli. Vrlo smo ponosni i što smo dio milenijske fotografije „Bundeva“ koju je izradio u sklopu „Bundevijade“ poznati fotograf Šime Strikoman. Za kraj, pozvamo vas, ako imate glasa i volje za pjevanjem da nam se priključite na redovnim probama utorkom i petkom od 20-22:30h u prostoriji Društva (ispod čitaonice "Halubajska zora" nasuprot OŠ "Sv. Matej") ili bar da nas poslušate na našim sljedećim koncertima: - 10. 12. 2011. povodom Druženja umirovljenika u Domu kulture u Viškovu - 17. 12. 2011. Božićnom koncertu u Crkvi Svetišta Majke Božje Trsatske na Trsatu, koji ćemo prirediti zajedno s našim prijateljima iz zbora DVD „Drenova“ i Zborom liječnika iz Rijeke. Upravni odbor KUD "Halubjan" Viškovo

iz rada udruga DVD Halubjan

Ženska natjecateljska ekipa U Novom Vinodolskom

Djeca na natjecanju u Plešcima

OSPOSOBLJAVANJE

PREDUVJET USPJEHA

Ljetna požarna sezona Završilo je sunčano, toplo i sušno razdoblje ljeta i jeseni. Vatrogasci su tijekom ljetnih mjeseci vršili preventivne protupožarne ophodnje u sve dane velike i vrlo velike opasnosti od nastanka i širenja požara, kojih je u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna bilo ukupno 39 dana (u 2010. bilo ih je 6). Neodgovornim pojedincima, koji, nepoštujući odluku o zabrani paljenja na otvorenom prostoru, potencijalno ugrožavaju okoliš, izrečene su ukupno 21 opomene, a u nekoliko je navrata intervenirala i policija. Najveća vatrogasna intervencija na otvorenom prostoru bio je požar divljeg odlagališta otpada kraj boćališta u Marinićima gdje ukupna izgorena površina iznosi preko 8.000 m2, što bi trebalo potaknuti građane na odgovorno ponašanje u pogledu odlaganja otpada ali i u pogledu dojavljivanja postojećih lokacija takvih deponija. Nadležne komunalne službe dužne su poduzeti sve mjere kako bi se takva odlagališta sanirala i time spriječio nastanak i širenje požara koje se može proširiti na okolno – naseljeno ili nenaseljeno područje. Sezona grijanja Prijelaz u hladniji dio godine s protupožarnog gledišta nameće neka pitanja, koja biste, zbog vlastite sigurnosti, trebali sami sebi znati odgovoriti: - Jeste li u posljednja dva mjeseca očistili ložišta i dimnjake?

S AVJ E T I Z A S I G U R N O S T VA S I VA Š I H U K U Ć A N A 1. Tijekom sezone grijanja REDOVITO ČISTITE PEĆI, LOŽIŠTA I DIMNJAKE 2. U slučaju neobičnih mirisa u prostoru, vraćanja dima ili čudnih zvukova unutar dimnjaka, ŽURNO POZOVITE DIMNJAČARA Pristupe dimnjacima, stepeništa, podrume i potkrovlja DRŽITE ČISTIMA I PROHODNIMA, kako bi vatrogasci u slučaju intervencije mogli nesmetano prolaziti. - Jesu li dimnjaci izrađeni sukladno pravilima struke? - Znate li tko je Vaš nadležni dimnjačar (koncesionar) i kada je posljednji put pregledao i očistio dimnjak – imate li potvrdu?

samo do neobičnih glavobolja ili nesvjestica. Posebno zabrinjavaju iskustva s intervencija zadnjih godina, uključujući i područje Općine Viškovo, koja pokazuju da zbog neodržavanja ili nestručno izvedenih dimovodnih i ventilacijskih kanala te kuhinjskih napa, osim u starim objektima, nesreće su moguće i u novogradnjama, čime će se u slijedećem razdoblju sigurno više pozabaviti svi lokalni čimbenici zaštite od požara. Operativne aktivnosti i natjecanja Kontinuirano osposobljavanje neophodno je kako bi vatrogasci zadržali postojeću razinu vještina ili pak kako bi stekli nova znanja i tehnike gašenja požara ili spašavanja unesrećenih osoba. Tijekom ove godine osposobljeno je deset novih vatrogasaca, jedan vatrogasac I. klase, dva spašavatelja iz dubina i s visina te četiri spašavatelja iz vode. U dijelu izvedbe nekih programa osposo-

Uzroci požara povezani s grijanjem uglavnom imaju ishodište u neredovitom održavanju peći, ložišta i dimnjaka te loše izvedenim instalacijama. Tako može doći do akumuliranja prevelike količine topline i njezinog prijenosa na okolni, potencijalno zapaljivi materijal, ili zbog začepljenih dimovodnih kanala – do povrata i zadimljavanja prostorija. Do nesreće može doći i zbog trovanja ugljičnim monoksidom, što nužno ne mora dovesti do smrtnih posljedica već

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

bljavanja pripadnici DVD redovito sudjeluju kao instruktori i predavači. Grupna obuka, za razliku od individualnog osposobljavanja, zahtjeva ulaganje većeg napora, jer se pojedinac treba prilagoditi skupini – kako po pitanju vremena kojeg je potrebno odvojiti za vježbu, tako i po pitanju uloge koju pojedinac mora znati „odigrati“. Natjecateljske vježbe dio su grupne obuke gdje skupina, po razrađenim ulogama, rješava neki taktički zadatak sa ciljem postizanja čim boljeg vremena s čim manje grešaka. Vatrogasci Halubjana sudjelovali su na svim natjecanjima u županiji, u gotovo svim mogućim kategorija (muški, žene, mladež i djeca): - županijsko natjecanje odraslih – Čavle (Muški-B osvojili 8/11 mj.) - natjecanje vatrogasnih grupa – Fire Combat, Rijeka, (16/25) - natjecanje djece i mladeži, Plešce (djeca 3/15, mladež 11/12) - „mokro“ natjecanje odraslih, Delnice (Muški-B 9/11) - natjecanje djece i mladeži, Klana (djeca 7/11, mladež 10/10) Na noćnom natjecanju u Novom Vinodolskom sudjelovala su čak tri odjeljenja: muški-A, muški-B te, po prvi puta nakon dugog niza godina, odjeljenje članica, koje su osvojile 11. mjesto (od 14 ekipa). Odjeljenje mladeži boravilo je u kampu vatrogasne mladeži u Fažani gdje su uz obilje sunca stjecali nove prijatelje, vatrogasna znanja, učili roniti… Mladež je imala iznimnu priliku nazočiti povijesnom trenutku za hrvatsko vatrogastvo: primopredaji prostora kampa Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici na pedesetgodišnje upravljanje, koje je u kampu na prigodnoj svečanosti izvršeno između Predsjednice Vlade gđe. Jadranke Kosor i Predsjednika HVZ g. Ante Sanadera. Ovim činom dugoročno je osigurana strateška odrednica hrvatskog vatrogastva u svezi omasovljenja organizacije s mladeži te značajno unaprijeđuje njihov boravak kroz mogućnosti dodatnog opremanja raznim vatrogasnim sadržajima, što do sada nije bilo moguće u značajnijoj mjeri. Klaudijo Filčić

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

BBK "KVARNER"

BICIKLIJADA "PARK ŠUMA LUŽINA"

ve godine biciklijada "Park Šuma Lužina" održana je 9. listopada 2011. godine u 10 sati u Kastvu. Prisustvovalo je 32 sudionika svih dobnih skupina. Jedna je od posjećenijih manifestacija koje se održavaju u organizaciji BBK "Kvarner". Biciklisti su se podjelili u rekreativnu i sportsku grupu. Grupe su vodili članovi BBK "Kvarner". Vozili su kroz "Park Šuma Lužina". Nakon biciklijade, druženje se nastavilo u restoranu Vidikovac uz vrhunski fažol do poslijepodnevnih sati. Pozivamo vas da prisustvujete iduće godine u što većem broju biciklijadi "Park Šuma Lužina". Iskoristite vrijeme uz bicikliranje, ugodno društvo, ručak u restoranu Vidikovac, prekrasnom pogledu na Kvarnerski zaljev i kulturološkom baštinom grada Kastva Valnea Vidović tajnica BBK "Kvarner"

CRVENI KRIŽ VIŠKOVO

JOŠ JEDNA USPJEŠNA HUMANITARNA AKCIJA

ružanje pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija – moto je, pod kojim djeluju vrijedne aktivistice Crvenog križa. Jedna od njihovih redovnih aktivnosti je i održavanje sabirne akcije svih društava Hrvatskog Crvenog križa pod nazivom "Solidarnost na djelu". I ovogodišnja akcija održana od 11. do 13. listopada uspješno je provedena. Aktivistice viškovskog Crvenog križa dežurale su na dvije lokacije – u Marinićima i prostorijama Crvenog križa. Osim robe, mještani su darovali igračke te obuću. Prikupljeno je oko 500 kilograma. Predsjednica Natalija Mladenić, zahvaljujući se brojnim dobrim ljudima koji su svojim darovima podržali akciju, napominje da je sva prikupljena roba dospjela u ruke onima kojima je pomoć najpotrebitija, dio robe daruju u Starački Dom Turnić, te Domove za nezbrinutu djecu, dok ona roba koja nije za upotrebu odnosi se u azil za životinje. Ono što je potrebno naglasiti da postoji potreba za ortopedskim pomagalima te se pozivaju mještani koji imaju ortpedska pomagala, a da im nisu više potrebna da nam ih ustupe. Aktivistice sudjeluju i u podjeli poklon-paketa, koje Općina Viškovo svake godine daruje starim i invalidnim osobama. - Zahvaljujemo se svim mještanima na odazivu i nadamo se njihovoj daljnjom suradnji, ističe Natalija Mladenić, upućujući ujedno poziv svima koji su zainteresirani da im se pridruže u humanitarnom radu, a posebno mještanima s područja Saršoni, za kje ima nedostaje aktivista. Ujedno molimo sve mještane da ne ostavljaju robu ispred prostorija Crvenog križa, već da se za dogovor o preuzimanju robe obrate na sljedeće brojeve mobitela: 0915746516/Natalija Mladenić, 091543332/Mira Cetina, i 091587995/Zvezda Saršon. Svim mještanima ujedno žele sretan Božić i da Novu godinu provedu u mira, zdravlju i veselju.

UDRUGA UMIROVLJENIKA VIŠKOVO

AKTIVNI TIJEKOM CIJELE GODINE Ž

ivot umirovljenika ne mora uvijek biti samotan i tužan.

- Najgore je starjeti. Mnogo je lakše kad si već star – rekla je pod stare dane književnica Elsa Triolet. Doista se moramo zamisliti nad ovom rečenicom želimo li da nam starost bude što ljepša i što duža. Zato Izvršni odbor Udruge tijekom cijele godine organizira razna druženja povodom blagdana, sportska natjecanja, izlete, posjećuje teže bolesne članove uz simbolične poklone, pomažemo koliko je moguće da svim starijim osobama olakšamo i učinimo jedan dan lijepim. Obilježen dan starijih osoba Povodom Dana starijih osoba organizirali smo niz aktivnosti i to: posjeta uz prigodan poklon svih članova starijih od 80 godina kao i onih koji su smješteni u domovima za starije, a također i mlađih koji su uslijed bolesti vezani za svoj dom. Otvorili smo stotinjak vratiju, a mnogo više od poklona značio je tim ljudima stisak ruke, prijateljska riječ i osjećaj da nisu zaboravljeni. Zamislite preko stotinjak osmjeha, pomiješanih sa suzama: - Hvala! I neka vama bude ljepše nego nama. U Domu hrvatskih branitelja povom Dana starijih osoba održan je koncert Mirjane Bobus uz sudjelovanje pjevač-

ODMOR U TOPLICAMA U mjesecu travnju bit će organiziran odmor u toplicama – paket aranžman od 10 dana, uz mogućnost plaćanja u 4 rate, a odnosi se na za korisnike medicinskih usluga koje podmiruje Fond zdravstva RH (uputnica od svog liječnika), a postoji i mogućnost organiziranog prijevoza autobusom. Zainteresirani se trebaju predbilježiti početkom mjeseca siječnja. Informacije: ponedjeljkom i četvrtkom od 8,30 do 11,00 sati na tel. 257-622.

kog zbora Halubjan Viškovo, Zvonejskih kantura i dua Neverin. Pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, u HKD-u na Sušaku gledali smo besplatnu predstavu U zajedničkom stanu.

Aktivnosti u prostoru Udruge Dva puta sedmično (ponedjeljkom i četvrtkom) odvijaju se razne aktivnosti kao na primjer prikupljanje članarine, predbilježbe za razne aktivnosti, kao što su: toplice, nabavka zimnice, izlete, kazališne predstave i vježbe. Osim toga parcijalna masažu tijela, obavlja se jednom sedmično (srijedom) pod vodstvom fizioterapeuta firme Ortomedical iz Rijeke. Po potrebi u prostoru udruge vrše se i besplatni pregledi dermatologa i ortopeda kao i razna edukativna predavanja prilagođena dobi umirovljenika. Svakodnevno od 9,00 do 11,00 sati otvoren je prostor za čitanje novina kao i vršenje terapije aparatom za prokrvljenost organizma. Članovi se susreću s prijateljima, popričaju i popiju kavu, olakšaju dušu i život teče dalje.

teljstvom PGŽ. Članovi zainteresirani za sportska natjecanja mogu se predbilježiti u Udruzi.

DOČEK NOVE GODINE Vršimo upis članova za doček Nove godine u Domu hrvatskih branitelja sa početkom u 19,00 sati.

Novih članova svaki dan je sve više jer nam je zajedno lijepo, ali nažalost, od mnogih se uz tugu rastajemo zauvijek. Poručila bih svima u svoje ime i u ime cijelog Izvršnog odbora – pridružite nam se – pomozite nam jer tako ste i sebi pomogli. Izleti, druženja, sportske igre…. Svakog mjeseca otprilike, organiziramo po jedan izlet. Druženja umirovljenika u Domu hrvatskih branitelja organiziramo povodom obilježavanja vjerskih blagdana. Vidjeti sretna lica, zadovoljna, rasterećena problema svakidašnjice, doista je užitak. - Kad ćemo opet? Hvala! – jedine su riječi na rastanku. Ove godine organizirali smo dva sportska natjecanja i to za Majevicu i Matejnu (kartanje, boćanje i pikado). Sudjelovali smo na natjecanjima u Kastvu, Matuljima i u Golubinjaku pod pokrovi-

PREDBLAGDANSKO DRUŽENJE UMIROVLJENIKA Održat će se 10. prosinca u Domu hrvatskih branitelja sa početkom u 18,30 sati uz prigodni program, bogatu tombolu, domjenkom i plesom.

Izvršni odbor Udruge smatra da «briga i razumijevanje» lokalnih organa vlasti za starije ljude treba biti još bolja. Iz proračuna Općine premalo se izdvaja za ovu populaciju ljudi s obzirom na broj članova (1300). Sve što je učinjeno za naše članove, posebno u posljednje vrijeme je suradnja Udruge umirovljenika i lokalne vlasti Općine Viškovo, te Matice umirovljenika PGŽ Rijeka kao i entuzijazma stručnih osoba i umirovljenika volontera. Zahvaljujemo i sponzorima koji nas u bilo kojem vidu pomoći podržavaju. Dragi umirovljenici, starije osobe i ostali žitelji općine Viškova! Povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana u ime Udruge umirovljenika Viškovo i u svoje ime od srca želim da ih dočekate sa svojim najmilijima u miru i veselju. Da Vas u novoj 2012. godini prati zdravlje, sreća i zadovoljstvo. Zorka Rubeša

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

KIPARSKA UDRUGA "MATO TIJARDOVIĆ VIŠKOVO"

OD DUBOREZA DO SKULPTURE N

akon pet godina uspješne suradnje, Ustanove Ivan Matetić Ronjgov i Kiparske škole Mato Tijardović Viškovo, koja je do sada djelova kao sekcija unutar Delavske katedre Ustanove, zbog tehničkih razloga došlo je do potrebe odvajanja, a Kiparska školica registrira se kao samostalna Udruga.

i ljetne školice kiparstva, te već tradicionalno sudjelovanje na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu, gdje se predstavnici naše škole usavršavaju s ostalim mladim kolegama iz Hrvatske, Vojvodine, Mađarske i Slovenije.

- Prije svega želim zahvaliti na izvrsnoj suradnji ravnatelju Ustanove Darku Čargonji, kao i svim djelatnicima Ustanove na svesrdnoj pomoći i razumijevanjute izvanrednoj dosadašnjoj suradnji – ističe predsjednik udruge Rajko Srok – napominjući da se suradnja nastavlja kroz djelovanje Delavske katedre, koja i dalje ostaje pri Ustanovi.

Namjera nam je da i ove godine održimo Kiparsku koloniju za odrasle, međutim zbog ekonomske krize nismo sigurni da ćemo biti u mogućnosti nastaviti s tim projektom. Kroz pet godina održavanja te kolonije oplemenili smo park ispred OŠ "Sveti Matej", u dječjem parku u Marčeljima napravili smo skulpturu krave, te skulpturu Halubajskog zvončara, koja je postavljena na raskršću Vozišće.

- Ciljevi osnivanja Udruge ne razlikuju se od dosadašnjeg zacrtanog djelovanja, a to je omogućavanje mještanima posebno djeci da se oprobaju u kiparstvu i oprobaju u radu sa drvom. Udruga broji desetak odraslih članova i tridesetak djece koji kontinuirano rade. Dopredsjednik udruge je kipar Veljko Franović, a tajnica akademska kiparica Dijana Kesić-Sočnić. Rad se odvija u dvije grupe svaki ponedjeljak od 5 do 7 i od 7 do 9 sati u sjedištu Udruge, odnosno na adresi Gornji Sroki 15. Tečajevi se održavaju i u Klani, u sklopu multimedijalnog centra, gdje traju po dva mjeseca zimski tečaj i po dva – tri ljetni. U programu rada za sljedeću godinu predviđeno je organiziranje zimske

OŠ Sveti Matej 2. - 5. 1. 2012.

6. ZIMSKA ŠKOLICA KIPARSTVA 6. zimska školica kiparstva održat će se od 2. do 5. 1. 2012. u Osnovnoj školi u Sveti Matej. Voditelji školice i ove godine su kipari Mato Tijardović, Ivica Tolić i Rajko Srok. Polaznici su djeca i odrasli s područja naše županije. Početak rada predviđen je u ponedjeljak 2. siječnja u 10 sati, a završava u 15 sati. Posljednjeg dana školice u petak, 5. siječnja bit će postavljena izložba nastalih radova /otvorenje izložbe u 11 sati/. Nastali radovi bit će donirani OŠ Sveti Matej za uljepšavalja učionica i hodnika. Pozivamo sve zainteresirane za rad u drvu da se jave na mob. 091 20 50 816.

Još jedna kolonija odraslih i bio bi upotpunjen prostor u parku ispred Osnovne škole Sveti Matej, a također želimo da i ostala mjesta naše općine oplemenimo sa skulpturama kao što su mlekarica i halubajski zvončar. Naime, dobili smo upite od nekoliko mještana zbog čega ne bi svako mjesto koje je u prošlosti imalo mlekaricu dobilo takav spomenik, odnosno da se i skulptura halubajskog zvončara postavi po mjestim koje halubajski zvončari stoljećima obilaze. Naravno, ne moraju to biti sva mjesta, ali ona mjesta koja imaju prostor za postavljanje takve skulpture. nadamo se da ćemo uspjeti u našem naumu.

D. Brusić

5. LJETNA KIPARSKA ŠKOLICA U STAROJ SUŠICI

a 5. ljetnoj kiparskoj školici u Staroj Sušici, održanoj u kolovozu, sudjelovalo je 32 djece iz naše županije. U radionici u drvu tijekom boravka u Staroj Sušici nastalo je oko 150 radova. Voditelji i animatorica osmišljavali su cjelodnevni program, tako da su dani prolazili u radu i zabavi. Nisu izostali ni posjeti prijatelja iz Knjina – petorica učenika, i njihov mentor književnik Fabijan Lovrić. Naravno, djeca su se odmah pridružili radu, Na završnoj izložbi uz i roditelje malu svečanost uveličao je i načelnik Općine Viškovo Goran Petrc. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

z našega kraja

KAKO SE NEKADA HODILO NA IZLETI

ekada ni bila užanca da judi gredu celi dan ća od domi ako ni bilo vele potrebi. Ako j' rabilo ča većega kupit, al odbavit onda se j' poslalo nekega od familije v Reku al va Grad (to j' bil nekada naziv za Kastav). Tisti bi obukal malo boju robu, pak mu j' to bilo kot izlet. Ma da j' neki šal na fata pošta ća od domi na nekakov izlet to nikemu ni palo napamet, aš je smiron rabilo doma delat, a i siromašćina j' bila. Mislelo se j' da j' to samo za gospodu. Za vreme Austrije fanj mlajeh ženskeh z našega kraja delale su po opatijskeh hoteleh. Po vas dan su prale i peglale hotelski lancuni i šugamani, pomivale i delale sa najteža dela. Nisu imele jako priliku a ni vremena gjedat finu gopodu ka se j' z Beča prihajala divertit v Opatiju po lete i zime ili puni brodi izletniki ki su prihajali z Reki šećat po opatijsken lungo mare i sedet na terasah. Ali sigurno su mislele kako bi bilo lepo poć malo ća odomi i uživat. Taj njihi san se j 'počel pomalo dogajat njihoj dece i vnukima. Okol pedesetih let prošlega stoleća va Kastafšćine su se počeli organizirat izleti za "radni narod", kako se j' to omputa govorilo. Se j' počelo va građevinsken poduzeću Kastavac ko se j' otprlo 1952. leta. Prvi direktor mu j' bil Anton Božić. Rojen je va istarsken meste Rašpor na Ćićarije 1909. leta. Bežeć pred fašizmon cela familija prišla j' bivat Banon 1921. leta. Koliko god je mogal pomogal je mićemu čoveku. Jedini kamion kega j' Kastavac imel vavek je juden bil na raspolaganju. Bil je

● Na organizirani izleti va Kastafšćine se počelo hodit okol pedesetih let prošlega stoleća – a se j' počelo va građevinsken poduzeću ''Kastavac''

to mađarski Csepel D 420. Anton je bil veli zajubjenik va prirodu i planine pak je planinaril do svojih kasnih let. Volel je putovat i upoznavat novi kraji pa je i to razlog ča j' bil prvi organizator radničkih izleti va Kastafšćine iako j' službeno organizator bil sindikat. Na to pasano vreme zmišjaju se Vinko i Davorka Milih od Jurčić jeni od malobrojneh svedoki tega vremena.

Vinko i Davorka Milih od Jurčić: Izlet za sjećanje - Vaje za drugen raton kad se j' Vinko demobiliziral z vojske, oženili smo se pa san prišla za nevestu Jurčićen, i tako počeli živet z Vinkotovemi roditelji i sestrun. Rodile su nan se dve hćeri i dva sina pak smo smo postali jena vela familija. Vinko se j' kod zidar zaposlil va poduzeću Kastavac a mi smo delali na grunte kega j' fanj bilo. Vinko j' delali i okol ruž, a po zapolne se j' bavil zidarijun aš je vavek nekemu rabilo neč storit. Kunjada i ja smo hodile čuda let prodavat na rečku placu tako da smo si puno delali. Nekakove zabavi oputa ni bilo, morda kakov tanac jedamput na leto, ali su se judi sejeno više družili. Muški su baren po nedeje šli va oštariju i na boće. Zato smo z velen veseljen šli na izleti da pozabimo malo na delo. Uglavnon su to

Zapisal: Zlatko Krašković

bili bračni pari, ali bilo j' i omladini ka j' isto volela malo poć ća od domi da ih stari po nedeje z kakoven dele ne štufuju a i lagje su mogli pokorteja z svojemi simpatijami. Na izleti se j' hodilo z kamionon poduzeća Kastavac kega j' vozil Stanko Širola Tominićev od Dovičić. Va kasonu ki j' bil pokriven s ceradun bili su poštivani tavaluni kot sedila obešeni na stranice. Judi se nisu imeli nač oslonit ni za ča držat. Velo j' čudo da se nisu nesreće dogajale aš smo se na zavojeh si naginjali sad levo sad desno. Onputa nisu bile se ceste asvaltirane pak sada moremo samo zamislet kako j' bilo vozit se celi dan va ten "konfore". Kako j' kamion poskakeval na sakoj neravnine tako smo i mi va kasone poskakevali na sedilah i bili puni praha. Va kason je moglo stat okol 25 judi i tri va kabine. Spamećujen se jenega izleta va Sloveniju na dva dni. Bilo j' to za Dan ustanka naroda Hrvacke 27. jula 1957. leta. Užanca j' bila da se pred partencu za sretan put popije gutić rakiji. Muški su zneli bocice ke su šle od ruki do ruki pa se j' zajedin storil još veći kuraj za put ki j' bil pred nami. Hranu smo zeli sobun za dva dni. Inače na izleti najraje smo nosili pohano meso, al kombasice, zarebrnik, sir i kolači je bilo a oni retki ki su imeli termos bocu zeli su i črnega kafa, ma najveć od divki aš je onputa do pravega kafa bilo teško prit. Veće količine pijače nismo nikada nosili aš Božić ni dozvolil. Partili smo okol 5 ur jutro z Šporove jami. Od Ljubljane proti Kranju vreme se j' počelo kvarit. Bilo j' se škureje samo ča ni počeli daš. Ipak nas je pustil pa smo šli na izvor Savice. Kad smo se zapolne vrnjali, prej Bleda va jenen sele fermali smo se za prespat. Zapejali su nas va jedan senik. Imeli mo sobun svoje ponjavi pa smo to rastegnuli po sene. Vreme se j' se više kvarilo. Neku dobu večer poče-

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

lo j' grmet. Daš je celu noć leval kod s kabla a i grašica j' pred jutro rošćala po drvenen krove. Ma nan je sejeno bilo lepo. Na saken izlete, pa tako i na oven, imeli smo armuniku, a i kantalo se fanj kasno va noć. Sega se j' dogajalo va ten sene. Bili smo generacija ka ni odrasla va blagostanju pa nismo ni imeli veleh potrebi. Se nan j' bilo dobro. Si smo se poznali od mićeh nog zato j' med nami živelo pravo prijateljstvo. Jutro j' osvanulo dažjeno i friško pa smo onako ogrnjeni z ponjavami tekli na kamion i krenuli naprvo. Oni odzada kasona su se tužili da jih daš moči pak smo morali spustit zadnji kraj ceradi. Tako smo bili kot va jenen škuren zasapjenen šatore. Prišli smo neku dobu na Bled. Daš je malo fermal pak smo ipak arivali z barkami poć na otočić. Vrhi okolneh planin bile su se pod snegon. Neki su svoju hranu već pojili zato smo med sobun delili ča j' zostalo. Iskali smo po oštarijah ako imaju ča kuhanega, ali od tega ni bilo niš. Šli smo proti Ljubljane da bimo posjetili gornji grad, al je daš opet počel padat pak smo produžili za Postojnu. Tu su va hotele prvi put samo neki posrebali teplu juhu aš ni bilo za seh. Kuhane hrani nisu imeli. Iako j' Postojna bila već poznato turitičko mesto, ipak je ondašnje ugostiteljstvo bilo siromašno i ni se moglo kako sada sagdere fermat i ist kada god se zmisliš. Va jamu nas nisu pustili aš da voda jako kapje ozgora pak smo lačni partili doma. Negder okole Ilirske Bistrice počelo se j' ćarat. Sunce j' počelo se više teplit. Okole tri ure zapolne fermali smo se va Jelšanah na jenoj ravnice. Bilo j' sunčano i teplo pak smo na štrpedi obesili ponjave da se osuše a mi smo šli va hlad ležat. Neki mlaji su šli "rožice va šumu pobirat", muški su harte zneli i trešetu hitili, a i armunika j' sopla.

ZAJIKU MOJ LEPI

(3)

Piše: Jelka Žilić

ate i Marija su finalmente ostareli. Ona je Oštija! još neč paćuhula, a on je smiron skucal i Fortunal forceva, njurgal. Užala je Marija reć da mu ,,nikad val se nacera, sunce ne sveti”. prova gre fondo. Saku večer Marija bi šla spat gore, po skalah, va ka- Pumpajte! Pušćajte! maru. Mate bi ostal i njurgal. Sveta Marijo, pomozi - Kade je već jedanput ta smrt da se liberan sega tega tr vidiš na svete. da smo nigdere si! Tako je Mate njurgal skoro saku večer, ma smrti, ni Po mornarsku se nedaš! pa ni. Frane - Mate, ona pride sama, ne rabi je pozivat – govorila mu je Marija. Tako je i bilo. Jenu večer, kad je Mate opet ostal sam va kuhinje, neki je porušil na vrata. Smrt je prišIa z kosun na ramene. - Ala Mate, gremo. Smiron me pozivješ. Mate se j’ nakašjal i rekal: – Marija je gore va kamare.

***

ovedalo se da je Pepe umrl muž, a ona je bila još fanj mlada. Bil je običaj na sprogode jako plakat, rekli bi narekovat. Ona je bila sa va črnine, zamotana va črni facol i narekovala: - Kemu si me pustil, ča ću ja sama... – i tomu slično. Neki je prišal do nje i potiho joj govori: - Ne narekuj tako jako, tr si još mlada. - Ča je ki pital za me? – brzo će Pepa spod facola.

Nismo oteli još poć doma aš bi nan se špotali ča smo tako brzo prišli z izleta da nan se sigurno ča zamerilo. Tako smo okol sedan i pol večer prišli na Šporovu jamu trudni i lačni ale sejedno smo već misleli kako ćemo poć na drugi izlet. Va živjenju san potla puno puti šla na razni izleti, pasala razni kraji po Jugoslavije i Evrope z udobnemi korijerami i spala va lepeh hoteleh. Teško da bin se mogla spametit seh izleti na kemi san bila, ma ovega od kega san povedela spamećevat ću se dokla buden živa!

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

ABECEDA OSIGURANJA

Alen Sršen Basler osiguranje Zagreb

dd i Registar d.o.o. Rijeka

Osiguranje vlasnika odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama (Osiguranje automobilske odgovornosti)

ako je navedeno u naslovu, zaključenjem ugovora osiguranja automobilske odgovornosti vozilo u vašem vlasništvu osigurali ste na razdoblje od 365 dana. Kod nas se u žargonu, za ovu vrstu osiguranja, često zna reći „obvezno“ osiguranje što na i nije daleko od prave istine. Republika Hrvatska je zakonom o obveznim osiguranjima u prometu uvrstila osiguranje automobilske odgovornosti u kategoriju obvezna osiguranja uz javni promet, promet zrakom i morem. Obvezno osiguranje i njegova primjena Potpisom ugovora (police) osiguranja automobilske odgovornosti kod jednog od 16 osiguravajućih društava u RH koja imaju dozvolu hanfe za obavljanje poslova vezanih za osiguranje automobilske odgovornosti, obvezali smo se upravo preko njih, u slučaju izazivanja prometne nezgode vozilom osiguranim tom istom policom osiguranja, platiti naknadu odnosno obeštećenje za slučaj tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe odnosno uništenja (oštećenja) stvari. svakoj se polici osiguranja dodjeljuje njezin broj koji je jedan od važnijih elemenata evidencije i kontrole izdanih polica osiguranja kao i naknadnih postupanja po istoj jer se osiguravajuće kuće koriste različitim brojevima polica osiguranja. Nama, djelatnicima iz osigurateljne branše, broj police osiguranja automobilske odgovornosti može otkriti puno toga o vašem vozilu i stoga se nemojte iznenaditi kada vas pred istek registracije vašega vozila nazove barem 6 osiguravajućih društava nudeći vam svoje uvjete kao najpovoljnije. Nadalje, polica osiguranja osim osobnih podataka vlasnika vozila sugerira i razdoblje na koje se vozilo osigurava. Naime, radi se o ugovornom pokriću koje traje 365 dana. Kako smo na kraju ipak samo ljudi koji znaju biti poprilično zaboravni, zakon, odnosno osiguravajuća društva su nam izišla u susret te u uvjete osiguranja automobilske odgovornosti uvrstili klauzulu počeknog roka od trideset (30) dana koja teče od datuma isteka police osiguranja navedenog na polici. za vrijeme počeknog roka „zaboravni“ vlasnici vozila mogu obnoviti svoje police osiguranja premda smatram da je institut „počeknog roka“ važniji kao vremensko pokriće za štete koje slijedi prestankom regularnog

pokrića predviđenog policom osiguranja. Uzrokujete li prometnu nezgodu za vrijeme počeknog roka vaše osiguravajuće društvo oštećenima će isplatiti naknadu štete sukladno uvjetima osiguranja ali će od vas tražiti da prethodno obnovite isteklu policu osiguranja upravo kod njih. to je jedan od pravnih preduvjeta da bi osiguravajuća kuća bila u obvezi naknade štete. ukoliko u počeknom roku ne napravite štetu vjernost možete pokloniti i nekoj drugoj osiguravajućoj kući premda uvjeti osiguranja nalažu da se razdoblje pokrića prethodnog osiguratelja koje ste koristili a niste platili može obračunati i naplatiti. U praksi osiguravajuća društva to ne čine premda imaju pravo. Ukoliko ne želite platiti to pokriće a pretpostavljate da bi ste promijenili osiguravajuću kuću, preduhitrite ih pisanom izjavom tri dana pred istek pokrića pisanom izjavom u kojoj će te navesti da ne pristajete na produljenje ugovora. Vozila se na polici automobilske odgovornosti identificiraju brojem šasije i registarskom oznakom od kojih je važniji ovaj prvi jer se registarska oznaka može prenositi sa vozila na vozilo dok je broj šasije jedinstven za svako proizvedeno vozilo. ispravnost broja šasije bitna je i glede odlaska na tehnički pregled gdje kontrolori među inim parametrima provjeravaju i ispravnost broja šasije upisanoga na prometnoj dozvoli i polici osiguranja. Premija osiguranja Osiguravatelji godišnju premiju osiguranja koju morate platiti za osobna vozila računaju prema jačini motora izraženoj u kw (kilovatima), za teretna vozila po kriteriju najveće dopuštene mase (ndm), za motorkotače u kubicima (ccm) te kw (kilovatima) za sedlaste tegljače te se na istu ne obračunava PDV (porez na dodanu vrijednost), već se računa porez na premiju osiguranja od automobilske odgovornosti, koji je u primjeni od 01. 01. 2003. g., u visini od 15% od kojega su izuzeti samo diplomatska i konzularna predstavništva. Konačan iznos za uplatu premije po polici osiguranja automobilske odgovornosti uz jačinu pogonskog motora vozila ovisi i o bonusu kojega ste stekli upravljajući vozilima bez prijavljenih šteta. Maksimalan bonus koji može steći fizička ili pravna osoba iznosi 50% dok je minimum za vozače početnike, dakle osobe koji su osigurali vozilo prvi puta, 0%. bonus od 0%

Poslovnica Viškovo 051/545-977, tel 545-991 fax, 091-2600-221 mob.

ujedno nije najmanji bonus koji vam može pripasti jer je cjenik osiguranja automobilske odgovornosti koncipiran na način da nagrađuje „dobre“ vozače a kažnjava one „loše“. Ako pretpostavimo kako ste tek kupljenim vozilom i policom osiguranja sa 0% bonusa kao vozač početnik vozili cijelu godinu bez da ste napravili štetu osiguratelj će vas nagraditi, ali isključivo za tu prvu godinu, sa 10% bonusa jer će sve iduće rasti po 5% do maksimalnih 50%. Vozači štetnici ovisno o broju prijavljenih šteta mogu ići u malus do 250% iz kojega vam treba 8 godina vožnje bez šteta kako bi ste se vratili na sami početak odnosno bonus 0%. Zaključak je jednostavan; izbjegavajte nesigurnu i opasnu vožnju i nastojte svojom vožnjom biti primjer ostalim vozačima u prometu. Spomenuo bih i visinu osigurateljnih pokrića po pojedinim policama osiguranja automobilske odgovornosti jer to je nešto što se redovito nitko ne sjeti pitati a vrlo je bitno kod isplate štete koju možete prouzrokovati svojim vozilom. Zakon je propisao da polica osiguranja automobilske odgovornosti za osobna vozila mora imati pokrića po štetnom događaju u visini od 3.500.000,00 kn za osobe odnosno 1.500.000,00 kn za stvari. odmah ste pomislili: “otkuda tolike brojke na polici“ pa ja sam platio samo, gledano u prosjeku, 1.470,00 kn policu osiguranja. Po slovu zakona propisane su minimalne svote pokrića po policama automobilske odgovornosti koje se razlikuju do vrste vozila jer se pretpostavlja kako će kamion prouzročiti puno veću štetu od osobnog vozila stoga su i svote osiguranja za tu kategoriju puno veće. Realno gledajući do propisanih svota osiguranja osiguravajuće društvo isplatit će štetu oštećenima neovisno radi li se o šteti na stvarima ili šteti na osobama. Zahvalnije razgovarati o šteti na stvarima za koje čovjek može uvijek naći pravednu zamjenu. Kada se radi o ljudskim životima tu nema te naknade koja može osobu vratiti u život, u slučaju da se radi o smrti, niti nema novca tko bi mogao vratiti zdravlje osobama. Upravo naknada štete i njezina visina odnosno svijest o pokrićima po policama osiguranja automobilske odgovornosti nas dovodi u stanje zbilje i saznanja o posljedicama naših postupaka kada smo za volanom. jednostavno sigurni poslovnica.viskovo@basler-oz.hr

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

NASTAVAK USPJEŠNE SEZONE RUKOMETAŠA RK "HALUB"

ječaci rukometnog kluba "Halub" 2002. godište sudjelovali su 19. studenoga 2011. na turniru u Kašteliru (Istra). U konkurenciji 20 ekipa (200 djece) iz cijele Hrvatske osvojili su izvrsno 2. mjesto, za najboljeg vratara turnira izabran je Paolo Sušanj vratar RK "Halub", a u najbolju petorku turnira uvršten je igrač RK "Haluba" Matija Potočnjak. Ovim rezultatom nastavljaju uspješan niz, u prethodnih pet turnira na kojima su u svih pet završavali na pobjedničkom postolju.

Stupari 28a • Viškovo • tel: 098/1954717

Radno vrijeme: ut-pet: 12-18 sub: 10-16

• svakodnevna ponuda svježih kolača • izrada torti po narudžbi

MAKRONI Z MENDULAMI

ragi čitatelji dobar Van dan. Opet nan je prišlo blagdansko vreme kad se po kućah peču mići kolači ki jako lepo diše i tope se v usteh pa san van i ja parićala takov recept i nadan se da će van se pijažat. Makroni z mendulami Rabi nan: 15 deki sitno rezaneh menduli, 1 žlica cukara, 75 grami bele cikuladi, malo cimeta, dva belanjka, pol žličice soka od lemuncina i 15 deki cukara va prahe. Naprvo mendule sitno narežite z nožon i kladite va suricu. Pospite jih z žli-

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

cun cukara i zlatno pecite. Prehitite jih va pijat da se potpuno ohlade pa njin mrzlen dodajte zribanu belu cikuladu i cimet. Peć kladite teplit na 180°C, a lim za peć obložite z masnun hartun. Od belanjki, soka od lemuncina i cukara va prahe stucite čvrst sneg. Va njega kladite parićane mendule i dobro promešajte. Z žličicun zaimajte malo po malo parićane smjesi i na lime za peć stavjajte mići kupići. Pecite jih oko 20 minuti, a pečeneh dobro ohladite. Ovakovi makroni morete potoćat va glazuru od cikuladi ili jednostavno servirat va mićeh harteneh lončićeh.

34 34

GLASNIK GL LAS ASNI N K OPĆINE NI O ĆIINE V OP VIŠKOVO IŠŠKO KOVO VO BR BR. 76

GLASNIK OPĆINE NE V VIŠKOVO IŠKOVO O BR BR.. 766

PUST 2012.

OPĆINA VIŠKOVO (17. 1. - 21. 2.)

PROGRAM DATUM 17. 01. 2012.

16. 01. 2012.– 22. 02. 2012.

20. 01. 2012.

21. 01. 2012.

04. 02. 2012.

DOGAĐANJE Breg Viškovo - Antonja 16.30 Okupjanje maškar 17.00 Marinićeva muzika 17.15 Nastup dečjeh zbori (Halubajčići i Zvona Viškova) 17.30 Predaja općinskega kjuča pusnemu meštru i maškaran i obešanje pusta 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“ i izbor krajice Halubajskega karnevala

Pikado klub Nevera – Marinići ićii ić 17.00 Maškarani pusni turnir va crazy crickete

04. 02. 2012.

Dom hrvatskih branitelja 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

5.02.2012.

Dom hrvatskih branitelja 16.00 Dečji maškarani tanac uz grupu „Morčić“ – Dečji vrtić Loptica

10. 02.2 012.

Dom Marinići 20.00 Pusni koncert Marinićeve muziki

19.00 Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska zora i Dolores Oreški Maja (Središnja knjižnica Marinići, Marinići 9) 19.00 Izložba „Zatulil je rog, zazvonil zvonac…

11. 02. 2012.

Dom hrvatskih branitelja

18. 02.2 012.

Dom hrvatskih branitelja

Boćarija pul Marinić 18.00 10. Maškarani ženski boćarski turnir 21.00 Maškarani tanac

19. 02.2012.

8.00 Marčeji

PUSNA NEDEJA

Obahajanje Halubajskeh zvončar

20. 02. 2012.

8.00 Marčeji

Marčeji 10.00 8. Smotra mićeh zvončari 10.01 3. Rally maškaranih oktanaca Halubje – Liburnija 2012. Dom hrvatskih branitelja 12.00 Prijem za predstavniki karnevalskeh grup 14.00 13. HALUBAJSKI KARNEVAL Dom hrvatskih branitelja 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

PUSNI PUNDEJAK Obahajanje Halubajskeh zvončari

28. 01. 2012.

Dom hrvatskih branitelja 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

29.01.2012.

Dom hrvatskih branitelja

20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“ 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

21. 02. 2012. PUST

16.00 Dečji maškarani tanac uz grupu „Morčić“ – Dečji vrtić Zvončica

8.00 Marčeji Obahajanje Halubajskeh zvončari Breg Viškovo 16.30 Okupjanje maškar i zabavni program uz voditelji 17.00 Proglašenje najmaškaranega poslovnega prostora 17.30 Zvončarska tombula (prvi del) 18.00 Prihajanje Halubajskeh zvončari 18.15 Zvončarska tombula (drugi del) 18.30 Paljenje pusta Dom hrvatskih branitelja 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

PRIJAVA ZA IZBOR KRALJICE HALUBAJSKEGA KARNEVALA

13. HALUBAJSKI KARNEVAL

Prijave se primaju va Turističkoj zajednici Općine Viškovo do 13.01.2011. (telefon: 257-591, e-mail: info@tz-viskovo. hr).

13. Halubajski karneval održat će se u subotu 21. siječnja 2012. godine u 14 sati, a povorka će se kretati od industrijske zone Gramat-Plodine do parkirališta Milihovo, nasuprot zgrade Općine Viškovo. Okupljanje karnevalskih grupa biti će od 13 sati kod navedene industrijske zone, a nakon završetka svog nastupa svaka grupa biti će počašćena hranom i pićem.

Glavni kriterij za se kandidatkinj – da je iz našega kraja i da sudjeluje va Halubajsken karnevale.

PRIJAVE: Za prijave i sve druge potrebne informacije grupe se mogu javiti u Turističku zajednicu Općine Viškovo, Viškovo 31, Viškovo, tel: 257 591, e-mail: info@tz-viskovo.hr.

Za pobjednicu i dve pratilje pripremili smo bogate i zanimljive nagrade.

Rok prijave je 13. siječanj 2012. godine. Uoči održavanja Halubajskog karnevala održat će se sastanak s predstavnicima svih grupa, o čemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

zbor za kraljicu Halubajskega karnevala održat će se u utorak 17. 01. 2012. za vreme održavanja pusnega tanca va Domu hrvatskih branitelja va Viškove.

Pozivamo sve zainteresirane meštanke od 16 do 70 let da se prijave va što većen broje.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 76

reporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

STRUČNA ZA ODRASLE

BELETRISTIKA ZA ODRASLE

REITER, Markus: Kultura i sve što morate znati o njoj (kultura može oduševiti svakoga)

NESBO, Jo: SPASITELJ (ovim romanom pisac je svrstan na vrh ljestvice nordijskog kriminalističkog romana)

ANTOLOVIĆ, Jadran: OČUVAJMO KULTURNU BAŠTINU (vodič za pripremu i provedbu projekata očuvanja kulturnih dobara) ANTOLOVIĆ, Jadran: Organizacija i kultura (o načelima, ostvarenju postavljenih ciljeva, o misiji koja predstavlja javni interes zajednice...) ANTOLOVIĆ, Jadran: MENADŽMENT U KULTURI (objašnjavanje pojmova: kultura i umjetnost, tko su menadžeri i što rade, koja je uloga publike-potrošača, što je menadžment u kulturi...) KUNSTLER, James Howard: TRAJNA UZBUNA (što točno možemo očekivati kad prijeđemo vrhunac crpljenja nafte...) BRANTLEY, Jeffrey: PET DOBRIH MINUTA (100 jutarnjih duhovnih vježbi koje vam pomažu da ostanete smireni i usredotočeni) MITOVI I LEGENDE ISTRE I KVARNERA (izabrani su samo najljepši, a čitatelj može iz njih naučiti mnogo zanimljivih stvari iz povijesti ovog dijela Hrvatske) SAVRŠEN VRT (uz vrlo malo truda i vremena, sve o pravilnom oblikovanju, sadnji i njezi biljaka) PIACUN, Edurad: ŠAHOVSKI PRIRUČNIK (za igrače, suce i organizatore)

OBAVIJESTI

REGULACIJA PROMETA ZA VRIJEME TRAJANJA 13. HALUBAJSKOG KARNEVALA Obavještavaju se svi sudionici u prometu da će dana 21. siječnja 2012. (subota) u vremenu od 14 do 17 sati biti zatvoren dio županijske ceste kroz općinu Viškovo i to na potezu od poslovne zone Gramat-Plodine do Općine Viškovo, radi održavanja 13. Halubajskog karnevala. Obavještavaju se sudionici u prometu da će na području Općine Viškovo u vrijeme održavanja 13. Halubajskog karnevala 21. siječnja 2012. u vremenu od 14,00 do 17,00 sati biti ograničen prostor za parkiranje vozila, zbog zatvaranja ceste kroz središte Viškova. Molimo sudionike u prometu da izbjegavaju parkiranje u središtu Viškova, odnosno na Trgu Viškovo, ispred groblja i parkiralištu Milihovo, te da koriste prostore za parkiranje na sporednim ulicama gdje se ne ometa prometovanje.

REGULACIJA PROMETA 21. VELJAČE 2012. GODINE Obavještavaju se svi sudionici u prometu da će dana 21. veljače 2012. (utorak) u vremenu od 17,00 do 19,00 sati biti zatvoren dio županijske ceste kroz mjesto Viškovo i to na potezu od poslovne zone Gramat (Plodina) do Općine Viškovo, radi održavanja manifestacije Pust 2012.

Rash, Ron: SERENA (knjiga koja bolno istinito prikazuje za što su sve ljudi sposobni) MIDŽIĆ, Enes: KNJIGA O ANI... I USPUTNA SJEĆANJA (priča oca koji svoje iskustvo nosi u dubini duše...)

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr

HAJI, Nafisa: MOLITVA MOJE MAJKE (priča o značenju obitelji, tradicije i neraskidivih veza...) REVIS, Beth: BESKRAJNO PUTOVANJE (djelomično SF, djelomično distopija, a genijalno) KALOTAY, Daphne: RUSKA ZIMA (nezaboravna priča o ljubavi, izdaji i iskupljenju...) DEVERAUX, Jude: PRINC NA BIJELOM KONJU (divna ljubavna priča)

NJEGOVAN, Ivan: NA RUBU PAMETI (nekoliko kratkih priča iz hrvatske stvarnosti)

MIN, Anchee: BISER KINE (vrhunski napisan povijesni roman izuzetno dirljive priče...)

MORAN, Michelle: KLEOPATRINA KĆI (u osvit Rimskog carstva, sreli su se egipatska kći i rimski sin...)

DILLON, Lucy: NAPUŠTENI PSI I USAMLJENA SRCA (zabavna priča, osvojit će srca i čitatelja koji misle da nisu ljubitelji pasa...)

BELETRISTIKA ZA MLADE KATE, Lauren: POTRAGA (novi naslov iz serijala Pali anđeo, uzbudljiv i neodoljivo mračan i romantičan) WHITE, Kiersten: PARANORMALNO (živahna, drska, neustrašiva tinejdžerka glavni je lik u knjizi...) HARRISON, Lisi: MONSTRUMNAZIJA (ili kako je napokon in biti out...) HEARN, Lian: NEBESKA JE MREŽA VELIKA (ovom knjigom zatvara se jedan krug ali čitatelje i upoznaje s čudesnim i prelijepim svijetom Otorija...)

KUTAK ZA RODITELJE BEEVER, Sue: SRETNA DJECA, SRETNI VI (primijenite NLP da probudite ono najbolje u sebi i djeci za koju skrbite) ALDORT, Naomi: ŠTO NAS DJECA MOGU NAUČITI (odgajajući svoju djecu, odgajamo i sebe) KISLINSKI, Tatjana: KAKO DJETETU OČUVATI DOBAR VID (jedinstvene igre i vježbe za djecu predškolske i školske dobi)

Čestit Božić i uspješna Nova 2012. godina!