USTANOVA
„IVAN MATETIĆ RONJGOV“ RONJGI – VIŠKOVO
PROGRAMSKA KNJIŽICA • POZIVNICA
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
X VIII. MATETIĆEVI DANI 155. obljetnica rođenja i 80. obljetnica smrti skladatelja Matka Brajše Rašana 100. obljetnica rođenja skladatelja Natka Devčića
RIJEKA – RONJGI 23. – 25. travnja 2014.
... Saki neka stori svoju du탑nost, saki neka svoj talenat stavi va slu탑bu svojega naroda i njegove duhovne ili materijalnee kulture!
USTANOVA
„IVAN MATETIĆ RONJGOV“ RONJGI – VIŠKOVO PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
XVIII. MATETIĆEVI DANI 155. obljetnica rođenja i 80. obljetnica smrti skladatelja Matka Brajše Rašana 100. obljetnica rođenja skladatelja Natka Devčića
RIJEKA – RONJGI 23. – 25. travnja 2014.
„Naš kanat je lip i mi ga jako volimo, kako vino kega pijemo i kr h idemo. I dokle njega bude će bit i nas”... Ljubo Brgić 4
XVIII. MATETIĆEVI DANI Rijeka – Ronjgi, 23. – 25. travnja 2014.
G
glazbena manifestacija Matetićevi dani, jedna od središnjih djelatnosti Ustanove, prvi put je organizirana 1980. godine, kada su zaljubljenici u naš kraj i poštovaoci Ivana Matetića Ronjgova, okupljeni u KPD „Ivan Matetić Ronjgov” odlučili obilježiti i proslaviti 100 godina rođenja ovog hrvatskog glazbenog barda. Znali su da to mogu učiniti jedino izvedbama njegovih skladbi. Okupilo se te godine desetak zborova regije, kako onih iz Rijeke tako i onih preko Učke, od Pule do Umaga, da održe dva velika koncerta i to u Rijeci (11. travnja 1980.) i u Puli (12. travnja 1980.). Veličanstveno je bilo pjevanje združenih zborova na prvom izlasku iz još nedovršenog tunela kroz Učku, gdje se iz 800 grla zaorila Matetićeva Pjesma slobodi i Brajšina Krasna zemljo Istro mila. Uz niz Matetićevih skladbi izvedene su tada i njegove najznačajnije skladbe Ćaće moj i Roženice. Rođeni su tako Matetićevi dani – svečanost zborskog pjevanja. *** Tijekom proteklih godina na Matetićevim danima nastupali su zborovi iz Istre, Primorja i cijele Hrvatske, među kojima i renomirani zborovi, kao što su zbor Hrvatske radio televizije, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić pa i zborovi iz inozemstva. XVIII. Matetićevi dani posvećeni su dvjema značajnim obljetnicama: 155. obljetnici rođenja i 80. obljetnici smrti skladatelja Matka Brajše Rašana, te 100. obljetnici rođenja skladatelja Natka Devčića. Posebnost ovogodišnjih Matetićevih dana proizlazi iz samog glazbenog opusa obljetničara, kojima je ujedno posvećen cjelovečernji koncert. Opuse Matka Brajše Rašana i Natka Devčića svojim izvedbama dočarat će nam: Mješoviti pjevački zbor „Ronjgi“ Viškovo, Komorni zbor „Val“ Rijeka, Djevojački zbor „Josip Kaplan“ Rijeka, Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Matko Brajša Rašan“ Pula i Muška klapa Kastav Kastav, a imat ćemo priliku čuti i solističke izvedbe, koje će interpretirati Ingrid Haller (sopran), Marko Fortunato (tenor), Robert Kolar (bariton) uz klavirsku 5
pratnju Oksane Zvinekove, te Krunoslav Marić (violina) i Filip Fak (klavir). Posebno nas raduje što smo u organiziranju Matetićevih dana i ove godine uspjeli uključiti mlade glazbenike, učenike Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka. Trećega dana u Spomen-domu u Ronjgima bit će održano stručno predavanje o obljetničarima i to za učenike i nastavnike glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeke. Smatramo da su i ovi XVIII. Matetićevi dani dobro osmišljeni, te da svojom važnošću i kvalitetom daju značajan doprinos u glazbenom životu Primorsko-goranske županije, grada Rijeke, općine Viškovo kao i Lijepe naše. Darko Čargonja, prof.
6
USTANOVA „IVAN MATETIĆ RONJGOV“
Z
aigralo kolo. Malobrojno, no zakoračilo odmjerenim korakom. Zapjevalo ispod glasa, niklo, skromno, za sebe i za one srcu najbliže.
Pa kolo poskočilo, korak živnuo, pjesmi glas ojačao, jeknuo planinom i morem, a broj igrača kola raste i raste. Započeli smo daleke 1969. godine. Sve smo se češće okupljali u brežuljkastom Halubju, oko dotrajalog, napola porušenog rodnog krova Ivana Matetića Ronjgova. Želje nicale, vizije zanašale, a djelatnost se zacrtavala u sve jasnijim obrisima. Razmišljamo i dogovaramo. Spasimo od daljnjeg propadanja rodnu kuću Matetićevih. Pretvorimo je u Memorijalni muzej. Usmjerimo čim više ljubitelja glazbe i narodnog kanta u to lijepo gnjezdašce – stvorimo svojevrsno izletište. I bi tako! Dogovaramo dalje. Poduzimamo moguće i nemoguće oko očuvanja, oživljavanja primorsko-istarske glazbe. Potičimo i hrabrimo pučke izvođače i vrijedne umjetnike – stvaraoce na radu u tom duhu. Njegujemo proučavanje umjetničkih vrijednosti čakavskog područja. Pobrinimo se da prostori spomen-doma postanu svojevrsno, drago središte okupljanja kulturno-umjetničkih društava, raspjevane omladine znanstvenika koji trude na proučavanje narodnog stvaralaštva. Gajimo slobodarske vidike, radujemo se životu koji kruh donaša a neimaštinu u zaborav potiskuje. Uspjeli smo, ili se uspjesi naziru. Nižu se zacrtanim ritmom, u sve šarenijem nizu: - Matetićevi dani, velebna svečanost glazbe i probranih izvođača. Uz ove blagdane vezan je natječaj za zborske skladbe pisane na osnovi primorsko – istarskog melosa. - Dani mladih, nazvani “Proljeće u Ronjgima” - Smotre pjevačkih zborova naše regije - Sopilaške „Mantinjade u Ronjgima”, svojevrsni zbor sopaca, protkan nizom parova mladih i najmlađih. - Književne, muzičke ili povijesne večeri uz Matetićevo ognjišće ili oko Matetićeve šterne, itd. Obilježili smo na doličan način stotu godišnjicu rođenja Ivana Matetića Ronjgova, pod znakom slavljenikove misli: ...„Saki 7
neka stori svoju dužnost, saki neka svoj talenat stavi va službu svojega naroda i njegove duhovne ili materijalne kulture!” U toj smo svečanoj zgodi zapjevali Matetićeve skladbe kroz divne, skladne izvedbe poznatih zborova, rekli smo u izvješćima ono najvažnije što smo o tome velikanu smatrali potrebnim reći. Suzom smo zalili oko i srhom milja zadrhtali kada je stotina pjevača zagrmjela toplim „Roženicama” u kojima Matetić i Balota sažimlju srž vikovitog života našeg, označenog trudom i kamenom, bogatstvom duha u siromaštvu kruha. Pokrenuli smo štampanje Matetićevih djela. Proučavamo i druge stvaraoce iz našeg glazbenog područja. Bilježimo pučko pjevanje i svirku, zapisujemo notnim pismom, čim vjernije i čim točnije, one nikada zapisane pradavne polutonove, mila bugarenja čiji se glasovi teško u kalupe salijevaju. Okrenimo se načas natrag, pa ispunjeni miljem i srhom uspjeha nabrojimo: preko 30 naslova tiskanih knjiga u izdanju našeg Društva, koje su od izuzetnog značenja za muzičku kulturu našeg kraja i cijele naše zajednice. „Vita, vita” Štampa naša gori gre!...” Pa sabrano smišljeno pogledajmo u budućnost koliko posla! Koliki Brajše, Baštijani, Gržinići, Marjanovići, koliki još pred nama! Kolo! Poskoči još snažnijim korakom! Zaori pjesmo, „da nas čuju od Lužini, od Lužini do planini, da nas čuje Opatija, Bodulija i Kirija...!” Daša Kabalin
8
IVAN MATETIĆ RONJGOV (1880. – 1960.)
B
ard istarske glazbe Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travanj 1880. – Lovran, 27. lipanj 1960.) cijeli je svoj život posvetio istarskoj glazbi odnosno proučavanju istarskog glazbenog folklora i skladanju utemeljenom na njegovim značajkama. Završio je učiteljsku školu u Kopru. Od 1889. djelovao je kao učitelj u mnogim istarskim mjestima. (Žminj, Barban, Kanfanar, Sv. Petar u Šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija) te je tada započeo s melografiranjem narodne glazbe. Od 1919. do 1921. studirao je kompoziciju u klasi Franje Dugana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Potom je bio profesor glazbe u Sušaku, gdje je 1923. utemeljio privatnu glazbenu školu, na kojoj je i sam predavao. Godine 1925. nastanjuje se u Zagrebu te djeluje kao tajnik Muzičke akademije do umirovljenja odnosno do 1938. zatim je živio u Beogradu. Od 1945. do 1947. predaje folklor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a od 1947. živi u Rijeci gdje je predavao na glazbenoj školi (Riječka glazbena škola od 1963. nosi njegovo ime, a po njemu je nazvana i glazbena škola u Puli). Nakon dugogodišnjeg melografiranja i proučavanja istarskih napjeva i svirke, Ronjgov je prvi postavio teoretske osnove istarske glazbe. Utvrdio je tzv. istarsku ljestvicu te zabilježio standardnim notnim pismom istarsku narodnu glazbu. Objavio je radove O istarskoj ljestvici, 1925; O bilježenju istarskih popijevki, 1925; Još o bilježenju istarskih popijevki, 1926. Matetić na temelju svojih teoretskih postavki sklada. Gotovo cjelokupan njegov opus posvećen je vokalnom stvaralaštvu te je proizašao iz istarskog narodnog izričaja. Među mnogobrojnim vokalnim radovima najpoznatiji su tužaljka za dječji zbor Ćaće moj (1933.), mješoviti zborovi odnosno „vokalne simfonije“ Roženice, Malo mantinjade v Rike na palade, Naš kanat je lip, Mantinjada domaćemu kraju, Na mamin grobak; zatim muški zbor Pjesma slobodi, ženski zbor Otroci v naši zgodovini, solo popijevke Galiotova pesen, Moja zemlja, Uspavanka, dvopjevi Vrbniče nad morem, Zaspal Pave, Ive kosi, rukavice nosi, zborske obrade Mantinjada i tanac, Bela nedeja, Ti ćeš plakat i dr. Djeci je namijenio i Čakavsko-primorsku pjevanku, objavljenu 1940. Od klavirskih radova spominjemo Tičji pir i Nani-nani. Neprocijenjiva je vrijednost djelovanja skladatelja, melografa i glazbenog pedagoga Ivana Matetića Ronjgova. Nadovezujući se na ranija nastojanja Matka Brajše-Rašana, Matetić Ronjgov je riješio problematiku latentne harmonije istarskih napjeva, a njegove su skladbe primjer i smjerokaz za umjetničko utemeljeno na istarskoj narodnoj glazbi. 9
X V I I I . M AT E T Rijeka – Ronjgi
U spomen 155. obljetnice rođenja i 80. obljetnice smrti skladatelja Matka Brajše-Rašana i 100. obljetnice rođenja skladatelja Natka Devčića
U spomen
Srijeda, 23. travnja 2014. u 20 h Mramorna dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka
Svečani koncer Sudjeluju: • Mješoviti pjevački zbor „Ronjgi“ Viškovo • Komorni zbor „Val“ Rijeka • Djevojački zbor „Josip Kaplan“ Rijeka • Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Matko Brajša-Rašan“ Pula • Muška klapa Kastav Kastav Solisti: • Ingrid Haller (sopran) • Marko Fortunato (tenor) • Robert Kolar (bariton) uz klavirsku pratnju Oksane Zvinekove • Krunoslav Marić (violina) • Filip Fak (klavir)
10
E TIĆEVI DANI 23. – 25. travnja 2014.
Četvrtak, 24. travnja 2014. u 19 h Dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka
Koncer Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka Petak, 25. travnja 2014. u 11 h Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ Spomen-dom Ronjgi
St čno predavanje posvećeno obljet ičarima Predavači: Mr. sc. Mirjana Grakalić (Pula): Istarsko-primorski tonski niz od Matka Brajše Rašana do Natka Devčića Arnea Kamenarović, prof. (Rijeka): Folklorni poticaji u stvaralaštvu Matka Brajše Rašana i Natka Devčića
11
MATKO BRAJŠA – RAŠAN (1859. – 1934.)
M
atko Brajša – Rašan skladatelj, zborovođa, jedan od prvih melografa istarskih narodnih napjeva. Čitavo svoje glazbeničko djelovanje Matko Brajša posvetio je svom rodnom poluotoku. Pučku školu pohađao je u Pićnu, a gimnaziju u Pazinu. U Beču je studirao pravo. U Beču je napredovao kao glazbenik. Ondje je bio zborovođa Hrvatskog akademskog društva Zvonimir i član Slavjanskog pjevačkog društva. Nakon povratka u rodni kraj službovao je u različitim advokatskim i bilježničkim kancelarijama po mjestima diljem zapadnih hrvatskih krajeva, gdje je djelovao i u mjesnim zborovima. Brajša je jedan od prvih melografa istarskih narodnih napjeva koji su u njegovoj harmonizaciji stekli veliku popularnost. Radi političke situacije bio je prisiljen emigrirati iz Istre. Godine 1923. Brajša odlazi u Karlovac, a nakon toga u Zagreb, gdje je i umro 1934. godine. Godine 1893. objavio je u Zagrebu, u vlastitoj nakladi zbirku Popijevke za četiri muška grla, u kojoj se nalazi i Predobri Bože, koju je sam autor nazvao Istarska himna. Jedna od najpopularnijih njegovih skladbi je budnica Krasna zemljo, Istro mila. Godine 1910. objavio je u Puli, ponovno u vlastitoj nakladi, zbirku Hrvatske narodne popijevke iz Istre. Djelovao je i kao glazbeni pisac, godine 1896. objavljuje u časopisu Vienac svoj najpoznatiji članak Kako pjevaju Hrvati Istre svoje narodne pjesme. Zauzimao se i za slavensku liturgiju u Istri. Svojim melografskim i skladateljskim djelovanjem slijedio je zadaću cecilijanskog pokreta, što je značilo sakupljanje i širenje izvornih narodnih crkvenih pjesama, njihovo harmoniziranje i stvaranje novih crkvenih pjesama u narodnom ozračju. Najveći dio Brajšinog opusa pripada zborskim radovima, vrsti najprimjerenijoj buđenju nacionalne svijesti među najširim narodnim slojevima. Njegove zasluge za razvoj istarskog narodnog preporoda iznimno su značajne, stoga nije čudno što Brajši u čast nose ime osnovna glazbena škola pri Pučkom otvorenom učilištu Labin i kulturno-umjetničko društvo u Puli. 12
NATKO DEVČIĆ (1914. – 1997.)
N
atko Devčić rodio se 1914. u Glini. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studirao je i 1937. diplomirao glasovir u klasi Antonije GeigerEichhorn te dvije godine poslije i kompoziciju u klasi Franje Dugana. U Zagrebu je apsolvirao i studij prava. Svoje je pijanističko umijeće usavršavao kod Svetislava Stančića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a skladateljske je spoznaje upotpunio specijalizacijama na Nacionalnom konzervatoriju u Parizu (1955.), kod Josepha Marxa na Visokoj školi za glazbu u Beču (1959./60.), ljetnom tečaju kompozicije u Darmstadtu (1965.) i Sveučilištu Columbia u New Yorku (1967./68.). Nakon završenih studija 1939. bio je tri godine angažiran kao učitelj Srednje glazbene škole Državnoga konzervatorija u Zagrebu (današnje Muzičke akademije). Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je dužnost tajnika i pomoćnika dekana zagrebačkoga Sveučilišta. Sve do umirovljenja bio je profesor Muzičke akademije u Zagrebu, gdje je predavao harmoniju, harmonijsku analizu i aspekte suvremene glazbe. Bavio se i glazbenom publicistikom te povremeno nastupao i kao pijanist, izvodeći vlastite skladbe. Natko Devčić bio je član, a u razdoblju od 1964. do 1971. i predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, te član Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika. Od 1966. do 1971. bio je i tajnik jugoslavenske sekcije Međunarodnoga društva za suvremenu glazbu (engl. International Society for Contemporary Music). Godine 1980. postao je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: od 1988. bio je izvanredni član, a redovitim članom postao je 1991. Devčićev opus obuhvaća vrlo raznolike glazbene oblike, od skladba za zbor do komorne i simfonijske glazbe. Njegova su djela u početku bila obilježena sklonošću prema folkloru i narodnoj glazbi, ali ti su modeli u kasnijim skladbama potpuno iščezli pod utjecajem njegova otpora prema eklekticizmu i epigonstvu koji služe kao neka vrsta racionalnoga i svjesnoga korektiva. Devčić nikada nije imao predrasuda prema novim tendencijama i težnjama, nego ih je promišljeno nastojao uključiti u svoje skladbe.
13
X V I I I . M AT E T Srijeda, 23. travnja 2014. u 20 h Mramorna dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka
SVEČANI KONCERT U spomen 155. obljetnici rođenja i 80. obljetnici smrti skladatelja Matka Brajše Rašana 100. obljetnici rođenja skladatelja Natka Devčića
PROGRAM: ZDRUŽENI ZBOROVI Dirigent: Darko Čargonja Ivan Matetić Ronjgov: ZDRUŽENI ZBOROVI Dirigentica: Doris Kovačić Matko Brajša Rašan:
ISTARSKA NARODNA HIMNA DRAGA NAM JE ZEMLJA
OČE NAŠ
INGRID HALLER, sopran uz klavirsku pratnju Oksane Zvinekove Natko Devčić: U SNJEŽNO VEČE MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR „VAL“ Dirigentica: Doris Kovačić Matko Brajša Rašan: HAJD NA PLES NAPITNICA VRBNIČE NAD MOREM MARKO FORTUNATO, tenor uz klavirsku pratnju Oksane Zvinekove Natko Devčić: SJEĆANJA (Jezero na Zelengori i San u kamenu) MUŠKA KLAPA KASTAV Voditelj: Saša Matovina Matko Brajša Rašan:
KASTAV GRADU SINOĆ IVE LAHKO TEBI DUŠO 14
E TIĆEVI DANI FILIP FAK, klavir Natko Devčić:
KORACI (Koraci groteskni, Koraci oprezni, Koraci trčeći, Koraci bojažljivi, Koraci neodmjereni) ROBLJE IDE
DJEVOJAČKI ZBOR „JOSIP KAPLAN“ Dirigentica: Doris Kovačić Matko Brajša Rašan: ISTARSKI PLES ROSNA, ROSNA KOŠUTICE MAŽURANO MOJA ROBERT KOLAR, bariton uz klavirsku pratnju Oksane Zvinekove Natko Devčić: DOČIĆ U ĆIĆARIJI MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR „MATKO BRAJŠA-RAŠAN“ Dirigentica: Tatjana Fraggy Merkl Matko Brajša Rašan: TUGA MI JE MAŽURANO MOJA RADIĆEVA ROŽICA KRUNOSLAV MARIĆ, violina uz klavirsku pratnju Filipa Faka Natko Devčić:
MOZAIK ZA VIOLINU I KLAVIR I OBRATNO
MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR „RONJGI“ Dirigent: Darko Čargonja Matko BrajšaRašan: PREDOBRI BOŽE LIPA MARE BILO VAVEK VESELO Združeni zborovi Dirigent: Darko Čargonja Matko Brajša Rašan:
KRASNA ZEMLJO ISTRO MILA
Voditeljica programa: Ivana Krtinić 15
GLAZBENA ŠKOLA IVANA MATETIĆA RONJGOVA RIJEKA
G
lazbeno-pedagoška djelatnost u Rijeci ima vrlo bogatu tradiciju u čijem višestoljetnom trajanju istaknuto mjesto pripada Glazbenoj školi.
Počeci glazbenog podučavanja u našem gradu nastaju još u srednjem vijeku i uglavnom su crkvenog karaktera. Tako je u XV. stoljeću, pod okriljem starog riječkog Kaptola, djelovala kaptolska škola u kojoj se učilo pjevanje gregorijanskog korala u nižim razredima, a u višim razredima učila se i glazba. Kroz čitavo XVI. i XVII. stoljeće glavni je nositelj riječke glazbene aktivnosti crkva, a tek u drugoj polovici XVII. stoljeća, kada se grad gospodarski razvija i kad se pokreće kazališni život, nastaje privatna poduka u imućnijim građanskim obiteljima. Godine 1789. nastaje u Rijeci, u okviru „normalne škole“ (Normalschule), prva glazbena škola koja djeluje kao zasebna odgojno-obrazovna jedinica. Nakon višegodišnjih nastojanja, 20. lipnja 1820. godine, Gradski magistrat Rijeke donio je dekret kojim se osniva glazbena škola na radost i zadovoljstvo svekolike riječke kulturne javnosti. O tome svjedoči i ovaj zapis: „Početak ustanovljenja ove glazbene škole bit će svečano slavljen, jer to je praznik muzike i muze Euterpe, a također će se svake godine taj dan slaviti i pjevanjem u crkvi“. (iz Uputa za rad škole, 6. svibnja 1821.) Glazbena škola je po svom ranom datumu postanka i po neovisnom statusu bila jedinstvena ne samo na našem prostoru već i na širem dijelu jugoistočne Europe. Naravno, od tada do danas škola je doživjela i preživjela mnoge preinake i reforme, čuvajući dostojanstvo u plemenitoj funkciji glazbenog odgajanja i obrazovanja mladeži. Uz to, glazbena je škola sa svojim učenicima i profesorima bila u svim razdobljima ri16
ječke povjesnice sastavni dio javnog kulturnog života grada i regije. Osim svjetlosti na putu trajanja glazbene škole, bilo je nažalost i mračnih razdoblja. Tako je 1868. godine prestala službeno postojati, ali su njeni učitelji djelujući privatno prenosili njen duh i ulogu u glazbenom životu Rijeke. Tek 1905. godine glazbena je škola ponovno otvorena i stavljena u svoju funkciju. Godine 1924., nakon pripajanja Rijeke Italiji, na Sušaku se osniva najprije Privatna muzička škola, a potom i Gradska muzička škola, čiji je utemeljitelj bio Ivan Matetić Ronjgov. Velik uspon doživjela je ta glazbena ustanova uoči Drugog svjetskog rata, no njen polet zaustavljen je fašističkom okupacijom Rijeke, zbog čega je „rad škole stišan“ da bi 1943. godine ona prestala s radom. Nakon oslobođenja, 1. listopada 1945. godine Gradski narodni odbor otvara Muzičku školu u Rijeci, za djecu čitavog Hrvatskog primorja i Istre. Postepeno se škola proširuje odjelima koje otvara u Rijeci (Vežica) te u Opatiji, Kastvu, Lovranu, Rabu i Cresu. Značajan događaj u povijesti Glazbene škole bio je kada je u njenim prostorima 1971. godine organizirana nastava „područnog odjela Muzičke akademije Zagreb“. Velike promjene Škola je doživjela u Reformi odgoja i obrazovanja temeljem koje je 1978. godine, zajedno s riječkom gimnazijom Vladimir Nazor, ušla u veliki Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi. Konačno, od 1992. godine Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova djeluje kao samostalna odgojno-obrazovna ustanova, u čijem se sastavu danas nalaze: osnovna glazbena škola, srednja glazbena škola i glazbena gimnazija. Od školske godine 2010/11. u sastavu Glazbene škole djeluje i Područni odjel na Rabu. Pripremila: dr. Emilija Reljac Fajs
17
Četvrtak, 24. travnja 2014. u 19 sati Mramorna dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka
KONCERT
Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka PROGRAM: 1. I. Matetić Ronjgov: S. Zlatić:
Ne beri, Jele Gori, gori, štampa naša gori gre Naranča
Djevojački zbor Srednje glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka dir.: Ana Čorić, prof.
2. D. Pejačević:
Menuet
Matej Žerovnik, violina 6. r. Klav. pratnja: Nina Kovačić, prof.
3. N. Devčić:
Koraci - Koraci oprezni - Koraci trčeći
Antonela Doko, klavir 6. r.
4. B. Bjelinski:
Sinfonietta za saksofon i gudače - I. stavak
Adrian Bralić-Toth, saksofon I. r. SŠ Klav. pratnja: Jelena Barbarić Mijalić, prof.
5. E. Cossetto:
Bagatela br. 4
Donata Vukadinović, flauta I. r. SŠ Klav. pratnja: Nina Kovačić, prof.
6. B. Papandopulo:
Tri hrvatska plesa - Ples br. 2 - Moderato
Natko Štiglić, gitara II. r. SŠ
7. I. Matetić Ronjgov:
Uspavanka
Andrina Frleta, sopran 2. pr. r . SŠ Klavir. pratnja: Oksana Zvinekova, prof.
8. I. Zajc:
Sjetna pjesma
Claudia Esperanza Frank, violina II. r. SŠ Klav. pratnja: Jelena Barbarić Mijalić, prof.
9. J. Kaplan:
Istarski kvadri - III. stavak
Franka Zlatić, klavir IV. r. SŠ.
E. Stanić (arr. D. Gjini):
18
10. R. Matz:
Skice za rog i klavir IV st. Minuetto V st. Aria e danza VI st. Impetuoso
Valentino Buić, rog II. r. SŠ Klav. pratnja: Jelena Barbarić Mijalić, prof .
11. N. Milotti:
Ohridski biseri
Antonia Fućak, flauta I. r. SŠ Klav. pratnja: Nina Kovačić, prof.
12. B. Kunc:
Nokturno u fis-molu op. 32 Una Nešković, klavir, IV. r. SŠ
13. I. Zajc :
Vir
Ena Lešić, sopran II. r. SŠ Klavir. pratnja: Oksana Zvinekova, prof.
14. R. Matz:
In modo rapsodico
Viktoriya Sklyarenko,violončelo II. r. SŠ Klav. pratnja: Nina Kovačić, prof.
15. I. Lhotka-Kalinski:
Dva istarska plesa
Dora Karamatić, harmonika III. r. SŠ Domagoj Dobrila, harmonika II. r. SŠ
16. B. Papandopulo:
Studija br. 4
Petra Bugarin, klavir III r. SŠ
17. S. Zlatić: J. Kaplan: I. Kuljerić: J. Kaplan:
Svatovska Pejzaž Konjičku Brazda
Mješoviti zbor Srednje glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka dir. Doris Kovačić, prof.
NASTAVNICI Ana Čorić (1), Vedrana Veljačić (2), Nina Kovačić (3), Goran Prša (4), Paola Radin (5, 11), Slađana Čolović (6), Ariana Bossi (7), Maja Veljak (8), Ana Dražul (9,12), Vasyl Yenko (10), Ingrid Haller (13), Mauro Šestan (14), Josip Blažanin (15), Jadranka Jurić (16), Doris Kovačić (17)
19
MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR „RONJGI” Mješoviti pjevački zbor Ronjgi – najmlađa je katedra Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“. Zbor je osnovan 2011. godine pod ravnanjem maestra Darka Čargonje, ujedno i ravnatelja Ustanove. Osnivanje zbora, koji broji tridesetak pjevača, proisteklo je iz želje da se okupe pjevači srednje dobi, koji će zborskim pjevanjem djelovati na promicanju i unapređivanju kulturne baštine. Okosnicu repertoara predstavljaju skladbe temeljene na istarsko-primorskom melosu, slijede narodne i duhovne skladbe, crnačke duhovne pjesme te razne obrade popularnih pjesama. Između ostalih nastupa zbor je tijekom 2013. godine nastupio u Poreču na manifestaciji „Naš kanat je lip“, na 9. PANfestu u Ravnoj Gori, predstavio se cjelovečernjim koncertima u Fužinama i Trsatu, bio nositelj organizacije Smotre pjevačkih zborova PGŽ „Kanat pul Ronjgi“, ostvario zajednički nastup sa Slovačkim zborom „Cantilena“ iz Senice, sudjelovao na Brajšinim danima u Puli, gostovao u Klagenfurtu... Maestro Čargonja još kao srednjoškolac počeo je voditi amaterske ansamble, te je bio stipendista tadašnjeg Saveza kulturno – umjetničkih društava Općine Rijeka. Osim zbora „Sloga“ Hreljin kojeg je vodio pune 24 godine, vodio je i mješoviti zbor „Josip Žeželić Nandov“ Čavle, te Limene glazbe Spinčići i Marinići. Sudjeluje na Festivalu Melodije Istre i Kvarnera od 1994. do 2000. godine kao dirigent festivalskog orkestra.
20
RIJEČKI KOMORNI ZBOR „VAL” Riječki komorni zbor „Val” je mješoviti zbor osnovan u rujnu 2012. godine, a broji 27 članova. Repertoar zbora većinom čine umjetničke skladbe svih stilskih razdoblja duhovnog i svjetovnog karaktera, hrvatskih i stranih skladatelja. Iako mlad po osnutku, RKZ „Val” snimio je zvučni kolaž za potrebe snimanja dokumentarnog filma, a riječkoj se publici tijekom dvogodišnjeg djelovanja predstavio prigodnim blagdanskim nastupima u suradnji s PZM „Josip Kaplan”. Zbor također sudjeluje i na brojnim manifestacijama te susretima zborova na području Primorsko-goranske županije, ali i u inozemstvu. Umjetnička voditeljica zbora je Doris Kovačić, prof.
21
DJEVOJAČKI ZBOR PZM „JOSIP KAPLAN”, RIJEKA Djevojački zbor PZM „Josip Kaplan” iz Rijeke s radom je započeo u rujnu 2012. godine. Zbor broji 27 članica u dobi od 15 do 30 godina. Kroz svoj bogati repertoar zbor njeguje glazbu svih stilskih razdoblja, hrvatskih i stranih skladatelja, s posebnim naglaskom na glazbeni opus Sjevernog hrvatskog primorja, gospel te obrade narodne i popularne glazbe. U vrlo kratkom vremenu svog djelovanja, Djevojački zbor „Josip Kaplan” dokazao je kako je itekako dostojan imena koje nosi, te je u lipnju 2013. bio izabran za jedinog predstavnika Primorskogoranske županije na smotri malih vokalnih sastava u Krapini u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Zbor je održao i brojne nastupe u Rijeci i okolici, Baški, Rabu, Poreču i Zagrebu. Umjetnička voditeljica i dirigentica je prof. Doris Kovačić, a sa zborom rade i vokalne pedagoginje Ariana Bossi i Katarina Jurić.
22
KUD “MATKO BRAJŠA-RAŠAN”, PULA KUD „Matko Brajša-Rašan” bilježi 63 godine neprekidnog rada i djelovanja. Osnivači društva 1951. godine izabrali su naziv Matko Brajša Rašan po imenu istarskog skladatelja, sakupljača narodnih pjesama i autora istarske svečane pjesme „Krasna zemljo”. Zbor svih ovih godina uspješno njeguje vokalni glazbeni izraz istarskog podneblja utkan u djela hrvatskih skladatelja, ne zanemarujući skladbe istaknutih skladatelja iz drugih krajeva kao i djela velikih svjetskih majstora. Zbor je Pulu, Istru i Hrvatsku predstavljao na brojnim natjecanjima i gostovanjima u Italiji, Češkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Austriji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Švedskoj, Makedoniji i Francuskoj, a s tim zborovima je ostvario trajna prijateljstva i suradnju. KUD „Matko Brajša-Rašan” pored brojnih nagrada, dobitnik je i Povelje Općine Pula i Ordena zasluga za narod. Od novijih nagrada spominjemo 2006. godinu i Srebrnu plaketu za plasman i 1. mjesto za interpretaciju suvremene skladbe u Njemačkoj na međunardonom natjecanju zborova u Pohlheimu. Godine 2008. sudjeluju na 18. Međunarodnom natjecanju adventskih i božićnih pjesama u Pragu gdje osvajaju Srebrnu plaketu. Godine 2013. na međunarodnom natjecanju zborova u Tuheljskim toplicama osvajaju srebrnu diplomu. Zbor organizira manifestaciju „Brajši u spomen”, posvećenu autoru istarske himne, u listopadu, gdje gostujući zborovi izvode jednu Brajšinu skladbu, a ugošćuju se i inozemni zborovi. Zborom su dirigirali vrsni dirigenti: Dušan Marčelja, Josip Kaplan, Mladen Markov, Nello Milotti, Vesela Opalić, Zvonimir Ivančir, Paola Stermotić, Branko Okmaca i Damir Bužleta. Zborom od 2010. dirigira Tatjana Merkl. 23
MUŠKA KLAPA KASTAV Klapa Kastav osnovana je u lipnju 1992. godine, a tijekom dugogodišnjeg djelovanja postajala je sve ozbiljniji ansambl. Iako je njen rad započeo spontanim međusobnim susretima nekoliko zaljubljenika u a cappella muziciranje te u brojne ljepote grada Kastva, izrasla je u klapu koja pred sebe postavlja uvijek nove glazbene izazove. Rad Klape ispunjen je brojnim nastupima, koncertima te priznanjima i nagradama u zemlji i inozemstvu. Izdvajamo 1. mjesto na Festivalu istarskih klapa u Buzetu 1999., 2002., 2004., 2007. i 2011., čime je Klapa Kastav ujedno i najuspješnija sudionica spomenutog festivala. Najveći uspjeh do sada klapa Kastav ostvarila 2002. godine na 2. zborskoj olimpijadi u Južnoj Koreji gdje je osvojila zlatno olimpijsko odličje u kategoriji Folklor a cappella i srebrno olimpijsko odličje u kategoriji Muški komorni zborovi. Nagrade osvaja i na 1. zborskoj olimpijadi Linz 2000., koja je održana u austrijskom gradu Linzu (srebro i bronca), na 3. zborskoj olimpijadi u njemačkom gradu Bremenu 2004. godine (dva srebra) i na 7. zborskoj olimpijadi u američkom gradu Cincinnatiju 2012. godine (srebro). Klapa bilježi brojna gostovanja diljem domovine i inozemstva (Argentina, Austrija, Brazil, Italija, Južna Koreja, Mađarska, Malta, Meksiko, Njemačka, Poljska, SAD, Slovenija, Srbija i Španjolska). Klapa je ostvarila i uspješnu suradnju s najuvaženijim imenima hrvatske glazbene scene, a do sada je objavila četiri CD-a i jedan DVD. Godine 2006. Klapa Kastav je sa skladbom ‘Vo je naša zemlja, s albuma Iskre vremena bila u finalnim nominacijama za hrvatsku diskografsku nagradu Porin 2006. u kategoriji Najbolja klapska izvedba, dok se 2011. godine s albumom ‘Vo je naša zemlja našla u finalnim nominacijama za istu nagradu, čime je spomenuti album te godine postao jednim od tri najbolja albuma u kategoriji klapske glazbe. Umjetnički voditelj muške klape Kastav od 1994. godine je Saša Matovina. 24
ROBERT KOLAR – (Rijeka, 16. listopada 1969.), hrvatski bariton Završio je 1992. godine srednjoškolsko glazbeno obrazovanje (solo pjevanje) u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u klasi prof. Margarete Togunjac. Iste godine upisuje studij solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zdenke Žapčić-Hesky. Već od 1992. aktivni je član „Zagrebačkog opernog studija”. Debitirao je 1993. u Gradskom kazalištu Komedija, pjevajući Eneja u operi Didona i Enej H. Purcella. Godine1996. diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zdenke Žabčić-Hesky. Usavršavao se kod primadone Dunje Vejzović. Od 1997. do 2012. solist je opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Izuzev kao operni pjevač djeluje i na koncertnim podijima gdje kao solist sudjeluje u izvedbama komornih djela, misa, requiema, i to od skladbi baroknih autora do skladatelja našeg stoljeća. Kao solist nastupa i u drugim kazalištima te na koncertnim podijima u Hrvatskoj: HNK u Zagrebu, HNK Split, HNK Varaždin, Varaždinske barokne večeri, Zadarski ljetni festival, Dubrovačke ljetne igre, Gradsko kazalište Komedija, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Krčko ljeto, Riječko ljeto, Histria festival. Nastupao je sa: Hrvatskim baroknim ansamblom, Zborom Hrvatske radio televizije, Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić, Oratorijskim zborom iz Rijeke, ansamblom Collegium Musicum Fluminense, Riječkim komornim orkestrom, Zagrebačkom filharmonijom, Riječkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radio televizije, Ukrajinskim državnim simfonijskim orkestrom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Tijekom svojeg umjetničkog djelovanja surađivao je sa svim eminentnim hrvatskim dirigentima, među kojima su: Nikša Bareza, Pavle Dešpalj, Vladimir Kranjčević, Saša Britvić, Vjekoslav Šutej, Miroslav Belamarić, Zoran Juranić, Mladen Tarbuk, Dušan Prašelj, Veseljko Barešić ... Dobitnik je Specijalnog priznanja Milan Pihler koje najuspješnijim opernim pjevačima dodjeljuje HNK Ivana pl. Zajca. Snimio je nosač zvuka s umjetnicima iz Hrvatske i Italije za „Academia Lirica Rotariana” Laboratorio Lirico Europeo iz Milana, koji je distribuiran po zemljama Europske unije. Snimio je dva nosača zvuka s ansamblom Vox Caelestis „Sakralna glazba riječkih skladatelja” te „Hrvatska solo popjevka” sa svojom suprugom mezzosopranisticom Kristinom Kolar. 25
INGRID HALLER
– završila je srednju glazbenu školu I. M. Ronjgov teorijski smjer i pjevanje (prof. M. Togunjac), diplomirala je glazbenu kulturu na Filozofskom fakultetu u Puli i pjevanje na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu kod prof. Z. Žabčić. Usavršavala se na Wiener Musikseminar u Beču, na baroknoj školi „Aestas Musicae“ u Varaždinu i operni repertoar kod prof. G. Paulizze u Trstu. Za vrijeme studija osvaja 1. nagradu na Državnom natjecanju iz pjevanja`97., Dekanovu nagradu i nagradu za najboljeg diplomanata „Marija Borčić“. Od `95 do `08. je stalna članica opernog ansambla HNK I. pl. Zajca u kojem je ostvarila 20-tak sopranskih uloga. Nastupa u Duu Haller, Trio da Chiesa, Vox Caelestis (snimili CD), uz gudački kvartet Cadenza iz Zagreba, uz mađarskog lutnjistu I. Konyju, uz Collegium musicum Fluminense i Riječki komorni orkestar. Solistički nastupa diljem Hrvatske i u inozemstvu (Slovenija, Italija, Austrija, Njemačka, Češka). Dobitnica je specijalnog priznanja „Štefanija Lenković“ (HNK I. pl. Zajca) i nominirana od strane hrvatskog glumišta za najbolju naslovnu ulogu u operi Zlatka (I. pl. Zajc). Finalistica je međunarodnog opernog natjecanja “Citta` di Alcamo” (Sicilija) i dobitnica 2. nagrade na natjecanju Istria nobilissima. Od 2008. je profesorica pjevanja na srednjoj glazbenoj školi I. M. Ronjgov, asistentica pjevanja i voditelj kolegija komorno pjevanje na Riječkom odsjeku MA Zagreb, zborovođa Schole Cantorum Rijeka te uz supruga Roberta vodi župni zbor Uznesenja BDM u Rijeci.
26
MARKO FORTUNATO – rođen je 10. svibnja 1982. godine u Slavonskom Brodu gdje je završio teoretski smjer srednje glazbene škole „Matija Mesić”, te je u isto vrijeme pohađao gitaristički smjer srednje glazbene škole „Franjo Kuhač” u Osijeku. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisuje teoretski smjer visoke škole za glazbenu umjetnost „Ino Mirković” u Lovranu te se nakon tri godine studija prebacuje na Muzičku akademiju sveučilišta u Zagrebu. U međuvremenu upisuje smjer pjevanja u srednjoj glazbenoj školi „Ivan Matetić-Ronjgov” u Rijeci. Dvije godine pohađa tu školu, a zatim upisuje solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, područni odsjek Rijeka. Godine 2005. na regionalnom natjecanju u pjevanju u Rijeci osvaja I. mjesto, a iste godine u Dubrovniku na državnom natjecanju II. mjesto. Godine 2007. na regionalnom natjecanju u pjevanju u Varaždinu osvaja I. mjesto. Pjevao je manje uloge u operama La Traviata, Madame Butterfly, Lucia di Lammermoor, Sunčanica, Ero s onoga svijeta, Adriana Lecouvreur, Pčelica Maja, te glavnu ulogu u operi W. A. Mozarta „Čarobna frula” u studentskom projektu muzičke akademije Zagreb. Apsolvent je teoretskog smjera Muzičke akademije u Zagrebu i magistar pjevanja, klasa prof. Miljenke Grđan. Stalni je zaposlenik HNK „Ivan pl. Zajc” u Rijeci.
27
OKSANA HRICAKOVA – ZVINEKOVA – rođena 1966. u Bratislavi (Slovačka) u umjetničkoj obitelji: djed je bio operni režiser, a otac pjevač u Slovačkom Narodnom Kazalištu. Nakon osnovne glazbene škole, gdje je na državnim natjecanjima te natjecanjima „Melodije prijateljstva” osvojila nekoliko visokih nagrada studirala je na Konzervatoriju u Bratislavi te Konzervatoriju „P. I. Čajkovski” u Moskvi u klasi prof. E. Mogilevskog te L. Dedove. Od 1991. godine radi kao korepetitor na katedri pjevanja pri visokoj školi muzičkih umjetnosti u Bratislavi te kao profesor klavira na Crkvenom konzervatoriju. Sudjeluje kao korepetitor na međunarodnim natjecanjima za pjevače i to A. Dvorak u Karlovim Varima te M. Sch. Trnavski u Trnavi gdje osvaja i dvije glavne nagrade za najboljeg korepetitora. Nastupa na koncertima sa svojim ocem tenorom te raznim solistima slovačkog Kazališta. Kao solista nastupa u Ukrajni, Češkoj i Austriji, a nakon međunarodnog klavirskog natjecanja „Clara Haskil” Vevey 91, uz pratnju Jehudy Menuhinom i orkestrom „Camerata Lysy” nastupa i u Švicarskoj. Trenutno živi u Rijeci, te radi kao profesor klavira i korepetitor u glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova.
28
KRUNOSLAV MARIĆ – osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Rijeci, a diplomirao je 2007. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Maje Dešpalj Begović. Nakon završenog studija, usavršavao se u klasi prof. Ilye Gruberta na Fondazione musicale Santa Cecilia u Portogruaru (Italija). Kao solist nastupao je uz Orkestar opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i uz Simfonijski orkestar Muzičke akademije u Zagrebu. Dobitnik je nekoliko nagrada na državnim natjecanjima. Još za vrijeme studija aktivno se bavi komornom glazbom pa tako 2005. godine s Akademskim gudačkim kvartetom snima nosač zvuka s djelima A. Weberna i J. Š. Slavenskog, u izdanju Hrvatskog glazbenog zavoda. Bilježi uspješne nastupe u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji i Mađarskoj. Snimao je za HRT i talijanski RAI. Također surađuje sa skladateljima filmske i scenske glazbe, njegove snimke nalaze se u mnogim dokumentarnim i dugometražnim filmovima te suvremenim baletnim predstavama. Surađivao je s mnogim orkestrima u Hrvatskoj. Usavršavao se na seminarima istaknutih pedagoga u zemlji i inozemstvu. Od 2007. godine stalni je član ansambla Zagrebačkih solista s kojim uspješno nastupa u zemlji i inozemstvu. Aktivno se bavi pedagogijom.
29
FILIP FAK – rođen je 1983. godine u Rijeci. Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u rodnome gradu pohađajući Glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova (klavir u klasi prof. Jasne Kvaternik Janković), a studij klavira završava 2005. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija. Usavršavao se na Scholi Cantorum u Parizu u majstorskom razredu Eugena Indjica, čijim završetkom stječe Diplome de Concert s najvišim ocjenama. Kao solist je nastupao diljem Hrvatske, u desetak europskih zemalja i SAD-u. S orkestrom je debitirao 2001. izvodeći Griegov klavirski koncert s orkestrom Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Nakon toga su uslijedili nastupi s najuglednijim hrvatskim orkestrima i ansamblima. Osobito značajan je bio nastup u završnici međunarodnog EPTA-inog natjecanja Svetislav Stančić 2003., u kojem je, kao najmlađi natjecatelj, uz Zagrebačku filharmoniju izveo jedno od najzahtijevnijih djela klavirske literature – 2. Brahmsov klavirski koncert. Osim nastupa uz orkestre, održao je niz zapaženih recitala i komornih nastupa u suradnji s istaknutim solistima, gostujući na festivalima kao što su Muzički biennale Zagreb, Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, Festival Opatija, Lubeničke glazbene večeri, Zajčevi dani itd. Posljednih godina nastupa i kao član ansambla Cantus te kao pijanist u sastavu nekoliko hrvatskih orkestara. Sudjelovao je na brojnim majstorskim tečajevima priznatih svjetskih umjetnika i pedagoga. Od nagrada koje je osvojio ističu se nagrade Darko Lukić, Nagrada Grada Samobora, prva i posebna nagrada na natjecanju Ivan Zajc, Grand Prix Lions cluba, posebna nagrada EPTA-e, te više prvih nagrada na državnim natjecanjima Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga. Za uspjehe tijekom studija primio je i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je stipendija međunarodnih fondacija Vladimir Spivakov iz Moskve te Gold Country Piano Institute-a iz Nevada City-a (SAD). Osim pijanizmom, Filip Fak se bavi i skladanjem. Dosad je skladao prvenstveno djela za klavir, koja su izvođena u više navrata u Hrvatskoj i inozemstvu, dok su neka i nagrađena. Usavršava se na poslijediplomskom studiju elektroničke glazbe u klasi prof. Zlatka Tanodija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od veljače 2009. stalno je zaposlen na riječkom područnom odsjeku Muzičke akademije, gdje radi u zvanjima umjetničkog suradnika na pjevačkom, te asistenta na klavirskom odsjeku Akademije. 30
DJELATNOSTI USTANOVE „IVAN MATETIĆ RONJGOV“ I. Opća djelatnost
III. Stručne katedre
• Posjeti Spomen-domu
• Aktiv zborovođa • Čakavska katedra • Delavska katedra • Katedra mladih glazbenika • Katedra za istraživanje
Ronjgi • Pohrana rukopisne ostavštine Ivana Matetića Ronjgova i druge građe
glazbene baštine
II. Manifestacijska djelatnost
• MPZ “Ronjgi”
• Večeri pul Matetićevega
IV. Znanstveni skupovi
ognjišća
• Matetićevi dani • Proljeće u Ronjgima • Susreti glazbenih škola • Mantinjada pul Ronjgi • Kanat pul Ronjgi • Likovne izložbe • Ostale kulturne priredbe
V. Izdavačka djelatnost
• Glazbena izdanja • Zbornik Ivan Matetić Ronjgov
• Književne zbirke • Ostale edicije
ODRŽAVANJE XVIII. MATETIĆEVIH DANA OMOGUĆILI SU UZ NAŠU ZAHVALNOST: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
GRAD RIJEKA
OPĆINA VIŠKOVO
te ostali sponzori: RESTAURANT
Nakladnik:
USTANOVA “IVAN MATETIĆ RONJGOV” Ronjgi – Viškovo Za nakladnika: DARKO ČARGONJA Uredništvo: Naklada: Tisak:
DORIS BRUSIĆ, DARKO ČARGONJA 500 primjeraka Futura, d.o.o. Rijeka
XVII. Matetićevi dani (2012.)
Foto: Boris Sušanj
Čast nam je pozvati Vas da svojom nazočnošću uveličate programe manifestacije XVIII. Matetićevih dana