Issuu on Google+

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Srpanj, 2011. • br. 74


s

• Načelnik Općine Viškovo proglašen počasnim mještaninom Ernestinova

www.opcina-viskovo.hr

• Tisak: Tiskara Meić d.o.o. • Naklada: 5000 primjeraka

adržaja:

iz rada općine/4

Glasnik Općine Viškovo • Broj 74 • srpanj 2011. ISSN 1332-0149 Izlazi 5 puta godišnje Nakladnik: Općina Viškovo Za nakladnika: Goran Petrc, prof. Urednica: Doris Brusić Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić Fotografije: Foto Alex, Foto Matej • Iz arhive udruga • Slika na naslovnici: Iz kreativne radionice Knjižnice "Halubajska zora"

Izdvajamo iz

• Projekt uređenja pozornice i informacijskog centra • Prvašić u kući- škola odgovornog roditeljstva analize/10 • Kraj godine obilježili poražavajući poslovni rezultati • 7. Marčejski dan - rekordan broj sudionika Turistička zajednica Viškovo/13 • Šterne - izvor života odgoj i obrazovanje/14 • Osnovna škola Sveti Matej: Veselo i svečano za Dan škole • Glazbeni festival mladih - Halubje 2011. kultura/20 • Ustanova I. M. Ronjgov: Kanat okupio osamnaest zborova • Knjiga koja upućuje na novo čitanje iz duhovnog života/22 • Podrška zajedništvu i vjeri iz rada udruga/23 • DVD Halubjan: Požarna sezona • UABA Viškovo: Godina značajnih obljetnica

Sport Iz našeg kraja Oglasi


20. OBLJETNICA DRŽAVNOSTI

U ZNAKU ZAVRŠETKA PREGOVORA

POVODOM ULASKA U EU Drage mještanke i mještani općine Viškovo, naša Domovina Hrvatska ponosno obilježava 20. obljetnicu svoje državnosti. Sretni smo što ovogodišnja proslava protječe u znaku završetka hrvatskih pregovora oko ulaska u Europsku Uniju i to kao punopravna članica NATO-a. Završetak pregovora i ulazak u EU je kruna naših višegodišnjih nastojanja i vizija prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a započelo je borbom za samostalnost i obranom pred velikosrpskom agresijom koju smo uspješno i zauvijek riješili vojno-redarstvenom operacijom „Oluja“. Nastavili smo sa jačanjem demokracije, usvajanjem demokratskih vrijednosti i europskih standarda. Imamo pravo biti ponosni na ono što smo zajedno stvorili, jer to zaslužuju tisuće naših branitelja koji su svoje živote i svoje zdravlje žrtvovali za sve nas, za Hrvatsku. Naravno da moramo još odgovornije čuvati svoje posebnosti, ponosno i dostojanstveno promicati svagdje i uvijek svoj nacionalni identitet, te se još odlučnije zalagati za svoje nacionalne interese. Tako ćemo uspjeti sačuvati ovo što imamo i nastaviti graditi još bolju i sretniju Hrvatsku.

način, a da bi imali državu s kojom se ponosimo i ponositi ćemo se, državu u kojoj ćemo živjeti u miru i blagostanju, državu kakvu su sanjali naraštaji kroz tešku hrvatsku povijest. Za sve to nam treba još više mudrosti, zajedništva i odgovornosti. Demokratske vrijednosti, mir, sloboda, temelji su koje smo izgradili zajedništvom, a radeći složno, stvarajući ozračje tolerancije i suradnje kako u našoj općini tako i u cijeloj Domovini, promičući rad i znanja na svim područjima, ne zaboravljajući solidarnost prema potrebitima, i tako imamo priliku Hrvatsku učiniti još boljom. Generacijama koje dolaze trebamo pružiti državu vrijednu divljenja. Naša Općina Viškovo, druga JLS u PGŽ po broju stanovnika i mi njezini mještani imamo ulogu i zadaću pitati se “što još možemo učiniti za bolju i sretniju Domovinu“? Na kraju, dragi mještani, ponosno obilježavajmo Dan Državnosti, ponosno razvijmo hrvatske barjake na svojim domovima. Svima od srca čestitam 20. obljetnicu drage nam domovine Hrvatske. Potpredsjednik OV Općine Viškovo Luka Matanić

Svjesni smo kako svaki od nas mora puno raditi, svaki na svoj

OBILJEŽENI DAN DRŽAVNOSTI I DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

SVEČANO POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN OBILJEŽJA

P

olaganjem vijenaca u povodu Dana Državnosti na spomen obilježja palim braniteljima predstavnici Općine Viškovo odali su počast svima koji su za našu domovinu dali ono najvrijednije – svoje živote. Vijenac na spomen obilježje položili su predsjed-

2

nik Općinskog vijeća Općine Viškovo Igor Rubeša i općinski načelnik Goran Petrc. Minutom šutnje odana je počast poginulima, a svečanost polaganja vijenaca popraćena je pjesmom Ženskog pjevačkog zbora Marinići.

D

an antifašističke borbe obilježen je svečanim polaganjem vijenaca na spomen obilježje u parku u središtu Viškova. Vijence su položili zamjenica načelnika Sanja Udović i potpredsdjednik Vijeća Denis Madenić. Polaganje vijenaca popraćeno je pjesmom Ženskog pjevačkog zbora Marinići, a počast poginulima odali su Udruge antifašističkih boraca i antifašista Viškova.

Glasnik Općine Viškovo br. 74


odluke vijeća

REZULTATI IZBORA ZA ČLANOVE VIJEĆA I PREDSTAVNIKE

NACIONALNIH MANJINA U OPĆINI VIŠKOVO

U

petak 20. svibnja 2011. u „Narodnim novinama“, broj 56/11 objavljene su Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama. Izbori su održani u nedjelju 10. srpnja 2011.

Na temelju članka 33. podstavak 9. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne novine” broj 44/05 – pročišćeni tekst), Općinsko izborno povjerenstvo Općine Viškovo objavilo je: REZULTATE ZA IZBOR PREDSTAVNIKA

ZA PODRUČJE OPĆINE VIŠKOVO 1. Na izborima za predstavnika bošnjačke nacionalne manjine:

92 birača 29 birača (31,52%) 28 1

REZULTATI ZA IZBOR

ČLANOVA VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE ZA PODRUČJE OPĆINE VIŠKOVO

2. Za članove Vijeća srpske nacionalne manjine izabrani su: Red. br. Ime i prezime S brojem glasova 1. MILUTIN ALEKSIĆ 42 2. DUŠAN DMITROVIĆ 40 3. DRAGOLJUB DUNOVIĆ 36 4. GORAN JANKOVIĆ 48 5. DANIJELA MALIĆ 37 6. RADOVAN MALIĆ 39 7. NEĐA RADULOVIĆ 38 8. DUŠAN SLAVULJ 38 9. MILAN TEPAVAC 43 10. ĐURO VUKELIĆ 41 Glasnik Općine Viškovo br. 74

• Odluka o kupnji građevinskog zemljišta za izgradnju spojne ceste Brnasi - Dovičići • Odluka o ukidanju statusa općeg dobra • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja Vozišće / DPU 23/

3. Za predstavnika bošnjačke nacionalne manjine izabran je: MUSTAFA KUKURUZOVIĆ

1. Na izborima za članove Vijeća srpske nacionalne manjine: - na popisu birača srpske nacionalne manjine upisano je - glasovalo je - važećih glasačkih listića - nevažećih glasačkih listića

• Odluka o prihvaćanju Sporazuma o sufinanciranju projekta nabave kapitalne neinvazivne kardiološke opreme za potrebe Thalassotherapie Opatija • Odluka o izboru izvoditelja radova na sanaciji divljih deponija tijekom 2011. godine

BOŠNJAČKE NACIONALNE MANJINE

- na popisu birača bošnjačke nacionalne manjine upisano je - glasovalo je - važećih glasačkih listića - nevažećih glasačkih listića 2. Utvrđeni su sljedeći rezultati glasovanja: Red. br. Ime i prezime S brojem glasova 1. ENES ĆORALIĆ 10 2. EDIN HRŠTIĆ 7 3. MUSTAFA KUKURUZOVIĆ 11

21. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 30. lipnja 2011.

876 birača 59 birača (6,74%) 59 0

• Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja Juraši /DPU 20/ • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja Groblja (G2) /DPU 13/ • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja Ark - Mihelić /DPU 18/ • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Viškovo N1-1/UPU 1/ • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marinići K-1/UPU 2/

3


iz rada Općine NAČELNIK OPĆINE VIŠKOVO PROGLAŠEN

POČASNIM MJEŠTANINOM ERNESTINOVA • Priznanje - poticaj za još bolju suradnju, prijateljstvo i napredak dviju općina Vškovo

N

ačelnik Općine Viškovo Goran Petrc proglašen je počasnim mještaninom Općine Ernestinovo u Osiječko-baranjskoj županiji. Proglašenje je održano na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Ernestinovo 27. svibnja 2011. godine prigodom Dana Općine Ernestinovo. Goran Petrc je tom prigodom izjavio, kako je ovo priznanje ne samo njemu nego i vijećnicima svih dosadašnjih saziva općinskih vijeća Općine Viškovo i svim mještanima Općine koji su uvijek bezrezervno podržavali sve projekte suradnje ovih dviju prijateljskih općina. Rekao je kako smatra da će ovo priznanje biti poticaj za još bolju suradnju, prijateljstvo i napredak Općine Ernestinovo i Općine Vškovo.

Dom Marinići - ZDRAVSTVENA STANICA MARINIĆI

radovi u tijeku

P

urnosnim rešetkama, - vodoinstalaterski radovi – izrada nove kanalizacijske mreže i dovoda vode prema pozicijama novih prostorija, - elektroinstalaterski radovi – postavljanje instalacije za utičnice, rasvjetu, ožičenje za alarmni sustav protuprovalne zaštite. Ugovorena vrijednost radova 1. faze iznosi 96.699,00 kn (bez PDV-a) Slijedi izvođenje završnih radova na uređenju predmetnog prostora, a nositelj investicije daljnjih radova je Zavod za javno zdravstvo,.

4

Glasnik Općine Viškovo br. 74

otpisivanjem ugovora između Općine Viškovo i tvrtke Barić-gradnja d.o.o. pristupilo se izvođenju građevinskoobrtničkih radova na rekonstrukciji i uređenju prostora suterena Doma Marinići za potrebe Zavoda za javno zdravstvo. Izvedeni su radovi koji su obuhvatili sljedeće građevinske i obrtničke radove: - rušenja postojećih pregradnih zidova, rušenje postojeće podne obloge i izrada nove podloge – toplinske izolacije i hidroizolacije, - demontaža metalnih otvora i metalnih rešetki i ugradnja nove aluminijske bravarije sa zaštitnim dekorativnim sig-


DJEČJI VRTIĆ I JASLICE VIŠKOVO

U

svibnju 2011. godine započeli su radovi na kapitalnom objektu izgradnje dječjeg vrtića i jaslica u Viškovu. Izvođač je tvrtka Lavčević d.o.o. Split, izabrana putem javnog natječaja. Nakon potpisivanja ugovora pristupilo se pripremnim radovima na uređenju gradilišta (postavljanje zaštitne ograde, označavanje gradilišta, uređenje pristupnih rampi i manipulativnih površina). Započeli su radovi na izvedbi temelja građevine

izvođenjem benotto pilota (armiranobetonski piloti koji se buše u nasipu do čvrstog sraslog materijala, ugrađuje se armatura i vrši betoniranje). Temeljenje građevine je projektirano na ukupno 55 pilota poprečnog presjeka 80 cm i dužine od cca 6 m do 20 m ovisno o konfiguraciji terena. Predviđeno trajanje radova na izgradnji građevine je 14 mjeseci, a ugovorna vrijednost radova iznosi 13.252.448,42 kn (bez PDV-a).

Uređenje interijera stare škole Marčelji Na objektu stare škole Marčelji izvedeni su sljedeći obrtnički radovi na uređenju interijera objekta: - Izmjena građevinske stolarije i bravarije, - Uređenje sanitarnih čvorova (vodoinstalaterski i keramičarski radovi), - Ličilačko-soboslikarski radovi, - Limarski radovi, - Razni zidarski radovi. Predmetne radove je izvodila tvrtka Lemal d.o.o. a ugovorna vrijednost radova je 232.130,54kn (bez PDV-a).

Glasnik Općine Viškovo br. 74

5


iz rada općine Spomen-dom Ronjgi

PROJEKT UREĐENJA POZORNICE I INFORMACIJSKOG CENTRA

P

rojekt uređenja pozornice Spomen-doma Ivana Matetića Ronjgova jedan je od važnijih projekata Općine Viškovo, pokrenut s ciljem unaprijeđenja turističke ponude na području općine te osposobljavanja Spomen doma u Ronjgima u objekt koji slijedi moderne koncepte komunicirajući i jačajući povijesni značaj i vrijednost Ivana Matetića Ronjgova. Izrada ovog zahtjevnog projekta, u čiju će se izvedbu krenuti uz pomoć Primorsko-goranske županije, povjerena je Uredu ovlaštenog arhitekta Đuliana Zuliania. Dobivena je lokacijska dozvola te slijedi nastavak izrade projektne dokumentacije. Prema riječima projektanta osnova kod projektiranja bila je da se maksimalno očuva akcent na postojećoj izgradnji i očuvaju mikrolokacijski ambijenti. Iz tog razloga je nova gradnja (pomoćni ugostiteljski objekt) izvedena sa tradicionalnim materijalima sa modernim detaljima, dok je nadstrešnica bine lagana, fluidna, transparentna. Osnovna stvar kod preoblikovanja prostora bine je ta da se je bina premjestila na istočni dio čestice. Time se dobio koherentan prostor koji prikladnije korespondira sa binom nego u postojećem slučaju gdje se bina nalazi na jugoistočnoj margini prostora sa linearnim prostorom ispred sebe. Nova bina generira radijalan prostor te idealnu preglednost bine sa svakog mjesta. Rekonstruirani ugostiteljski objekt isto tako prati ideju nove bine te je upotrebom modernih detalja distanciran od Spomen doma. Na prostoru postojeće bine postavljen je postament za spomenik Ivanu Matetiću Ronjgovu

6

i postavljena je klupa oko njega kao reminiscencija na prošla događanja na tom prostoru. Nova bina sa “dodacima” sa lijeve i desne strane predstavlja zaokruženu funkcionalnu cjelinu. Pozornica za zahtjevnije scenske događaje Okoliš novog prostora predstavlja zelenu površinu uz sjeveroistočnu granicu čestice gdje se radijalno na binu postavljaju kamene klupe. Novim opločenjem se uređuje postojeći pristup sanitarijama. U suterenskom dijelu bine na mjestu sadašnjih spremišnih prostora organizira se manji garderobni dio s vertikalnim komunikacijama prema bini za potrebe izvođača. Sa tim prostorima bina se pretvara u scenski objekt u kojem se mogu održavati i zahtjevniji scenski događaji. Kompleks dobiva ulazni dio sa željeznim vratima. Parkiranje za potrebe manifestacija riješeno je na javnom parkiralištu koje se nalazi sjeveroistočno od predmetne čestice. U suterenskom dijelu, na mjestu ispred nove bine, izvodi se turistička info točka. Građevina se sastoji od ulaznog dijela u kojeg se ulazi sa pješačkog pristupnog puta na južnoj strani čestice. Sa tog pristupnog puta izvodi se rampa do ulaza. Ispred ulaza nalazi se dizalo koje vodi do prostora ispred bine. Građevina se sastoji od vjetrolova, info prostora, sanitarija, suvenirnice, višefunkcionalnog prostora, spremišta i tehnike. S tom građevinom prostor Spomen doma se funkcionalno zaokružio te postaje, obzirom na tradiciju, centar kulturnog i turističkog djelovanja Općine Viškovo.

Glasnik Općine Viškovo br. 74


VOLONTERI U OPĆINI VIŠKOVO • Općina Viškovo pridružila se provođenju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 3. veljače 2011. godine, a koji se provodi putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

ELENA GRGURIĆ, dipl. oec.

E

lena Grgurić rođena je 1982. godine u Rijeci, a živi na Viškovu. Nakon završene Osnovne škole u Skradu i Opće gimnazije u Delnicama, upisala je Ekonomski fakultet u Rijeci, smjer ekonomika poduzetništva, gdje je i diplomirala 2010. godine. Četiri godine bila je demonstratorica na kolegiju informatike, aktivno se koristi računalom i ima položen vozački ispit B kategorije. U Općini Viškovo radi od 05. srpnja 2011. godine u sklopu Programa stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od 12 mjeseci.

- likvidature (kontrola računa, unos računa, prijenos računa i naloga za internet bankarstvo, slaganje dokumentacije) - fakturiranja (ažuriranje baze podataka, izdavanje računa)

Radi u Upravnom odjelu za proračun, financije i gospodarstvo na poslovima: - naplate prihoda (pregled dužnika, slanje opomena, preuzimanje izvadaka od banke i pošte, priprema podataka za prisilnu naplatu, priprema podataka o potraživanjima po vrstama prihoda za inventuru i prijedlozi za otpis).

LARA UGRINA dipl. iur.

L

ara Ugrina rođena je 1982. godine u Rijeci, a živi u Viškovu. Nakon završene Osnovne škole Pehlin i Medicinske škole u Rijeci, upisala je Pravni fakultet u Rijeci, smjer diplomirani pravnik, gdje je diplomirala 2010. godine.

Foto Aleks

Aktivno se koristi računalom i ima položen vozački ispit B kategorije. U Općini Viškovo radi od 20. lipnja 2011. godine u sklopu Programa za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od 12 mjeseci. Radi u Upravnom odjelu ureda načelnika na sljedećim poslovima: - priprema za poslove pisarnice (prijam podnesaka, razvrstavanje, skeniranje, urudžbiranje, dostava u rad, otprema pošte) - priprema poslova za sjednice Kolegija načelnika te izrada odluka

- priprema poslova za sjednice Općinskog vijeća te izrada odluka - priprema i upoznavanje sa izdavanjem rješenja u upravnom postupku sukladno Odluci o socijalnoj skrbi.

ZVONIMIR VIDOVIĆ dipl. ing. građ.

Z

vonimir Vidović rođen je 1985. godine u Rijeci, a živi u Kastvu. Nakon završene Osnovne škole u Kastvu i Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci, upisao je Građevinski fakultetu u Rijeci, smjer konstrukterstvo, gdje je i diplomirao 2010. godine. Aktivno se koristi računalom i ima položen vozački ispit B kategorije. U Općini Viškovo radi od 20. lipnja 2011. godine u sklopu Programa za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od 12 mjeseci. Radi u Upravnom odjelu za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju na sljedećim poslovima: - priprema za obračun komunalnog doprinosa, izračun obujma građevina - priprema za obračun komunalne naknade, rad na terenu i u uredu Glasnik Općine Viškovo br. 74

- priprema za obračun komunalne rente - pomaže u postupcima javne nabave - pomaže u izradi troškovnika za izvođenje radova na održavanju. 7


P R V A Š I - ŠKOLA Piše: Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, spec. školske medicine

RODIT

olazak u školu jedan je od najvažnijih ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta ali i njegove obitelji. Polazak u školu predstavlja veliki preokret za obitelj, a naročito za dijete, mijenjajući mu stil života, jer iz igre prelazi u period obveza. Dijete ulazi većinom po prvi put u organiziranu, discipliniranu sredinu, koja ga izlaže sustavu vrednovanja, kao i takmičenju. Prvi put se sučeljava s odgovornošću i obvezama, mora pronaći svoje mjesto u skupini vršnjaka u razredu, istaknuti se i dokazati u očima učitelja ali i roditelja. S druge strane ne smijemo zaboraviti da polaskom u školu dijete ne prestaje biti dijete, njegove potrebe za igrom, zabavom, maštanjem i roditeljskim nježnostima ne prestaju zbog školskih obveza. Posebno je teško djeci koja nisu pohađala vrtić, malu školu ili neki drugi oblik predškolskog odgoja, pa je polazak u školu ujedno i prvo odvajanje od roditelja. Kako će se dijete osjećati u školi, prihvatiti učenje i obveze, ovisi o tomu koliko se roditelji s njim druže, kako je pripremljeno za školu, ali i od svih prethodnih iskustava koje je steklo u obitelji. I za roditelje je polazak njihove djece u prvi razred osnovne škole praćen velikim uzbuđenjem, ali i sa strahom. Roditelji su zabrinuti kako će njihova djeca funkcionirati u školskoj sredini, kako će se prilagoditi zahtjevima škole, hoće li biti uspješni i slično. Stručnjaci u školi smatraju da je zabri8

Foto Matej

P

nutost roditelja opravdana i razumljiva s obzirom na to da prilagodba djeteta na školu utječe na djetetov osjećaj zadovoljstva, kvalitetu njegova života, motivaciju za učenje, kao i na budući stav prema obrazovanju općenito.

socijalnu zrelost i samostalnost. Ona ne dolazi sama od sebe niti preko noći. Rezultat je djelovanja različitih čimbenika, od kojih je posebno važan utjecaj obitelji i način komuniciranja između roditelja i djece.

Utvrditi zrelost djeteta

Pozitivnom podrškom - do samostalnosti

Školska nastava ne proširuje samo intelektualni horizont djeteta, već znatno opterećuje njegove fizičke i intelektualne funkcije. Stoga je vrlo važno utvrditi zrelost djeteta za školu, jer datum rođenja i činjenica kako dijete već zna „sva slova“ nisu garancija da će se dijete na zadovoljavajući način snaći u školskoj sredini. Upravo zbog te činjenice vrlo je važno prije polaska u školu na odgovarajući način procijeniti sve aspekte zrelosti djeteta za školu i istovremeno otkriti eventualne poremećaje ponašanja, jer postoji velika vjerojatnost da će se kod djeteta, koje već i prije školske dobi ima problema u svladavanju životnih teškoća, polaskom u školu one još više produbiti. Zrelost za školu uključuje fizičku, intelektualnu, psihičku, emocionalnu i

Ne treba od djeteta očekivati previše (ne mora baš uvijek dobiti odličnu ocjenu), i neuspjeh je sastavni dio života, a ocjena relativna koja se uz trud može ispraviti. Izbjegavati kritike i kazne jer one samo produbljuju osjećaj nesigurnosti i neuspjeha. Treba koristiti pozitivnu podršku i pohvalu jer se tako razvija osjećaj sigurnosti i samopouzdanja kod djeteta. Važno je prema školi razviti pozitivan stav, što znači ne govoriti pred djecom negativno o učitelju, nastavnim programima i sl. Roditelji moraju u djetetu razviti osjećaj da je jedinstvena i važna osoba kako sebi tako i drugima. Važno je biti dosljedan u stvaranju radnih navika. U kući treba osigurati prostor za rad i učenje u kojem će dijete stalno raditi te samo pospreGlasnik Općine Viškovo br. 74


Ć

U

iz rada Općine

K U Ć I

ODGOVORNOG

E L J S T VA

Zdravstvo i socijalna skrb

mati svoje stvari. U početku im treba pomagati, učiti s njima, ali ne umjesto njih, ukazati im na eventualne pogreške i uputiti ih u samostalno rješavanje. Važno je zajedno napraviti plan učenja i igre, organizirati radni dan te razgovarati s djetetom o događajima u školi i pokazati spremnost u rješavanju svih teškoća s kojima se susreće.

Program Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Prvašić u kući – škola odgovornog roditeljstva“, koji sufinancira Općina Viškovo usmjeren je na educiranje roditelja o adekvatnim načinima pomoći djetetu da se prilagodi zahtjevima koje nameće polazak u školu

Odgovornost roditelja Uz roditeljsku ulogu oduvijek se vezivala velika odgovornost, no nikada ona nije bila zahtjevnija nego što je danas. Roditelji i sami često kažu da ih za tu najtežu i najodgovorniju ulogu nitko nije pripremao unaprijed niti ih tome učio. Dijete će napredovati u školi i lijepo će se osjećati u društvu svojih vršnjaka ako kod djeteta formiramo pozitivan odnos prema školi, obvezama koje ga čekaju, učitelju, prijateljima. U pripremi i prilagodbi djeteta za školu presudna je uloga roditelja, kao osobe koja je do

sada bila najveći, pa često i jedini, autoritet u djetetovom životu. Upravo zbog svega toga Općina Viškovo već nekoliko godina sufinancira Program Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Prvašić u kući – škola odgo-

vornog roditeljstva“, koji je usmjeren na educiranje roditelja o adekvatnim načinima pomoći djetetu da se prilagodi zahtjevima koje polazak u školu nameće, te razvije pozitivan odnos prema stjecanju znanja i školskom okruženju.

Radionice za roditelje Kroz niz radionica roditelje ćemo provesti kroz različite situacije s kojima se mogu susresti prilikom polaska djeteta u školu, kao i u fazi prilagodbe djeteta na školsku okolinu, te ih, kroz igranje uloga i druge suvremene metode i oblike rada, opskrbiti potrebnim znanjima i vještinama. Situacije se odnose na razvoj radnih navika, pojavu teškoća u svladavanju nastavnog gradiva, prilagodbu na društvo vršnjaka (socijalizacija i asertivnost), razvoj komunikacijskih vještina (između roditelja i djeteta, te razvoj kvalitetne suradnje sa školom). Uz navedeni uži cilj, vezano upravo uz polazak djeteta u školu, cilj ovoga programa je i poučavanje odgojnih metoda i komunikacijskih vještina koje će doprinijeti razvoju boljih odnosa unutar obitelji općenito, kvalitetne suradnje između roditelja i škole, a kod djeteta razvoju pozitivnog stava prema školi i učenju.

Glasnik Općine Viškovo br. 74

9


ANALIZA POSLOVANJA GOSPODARSTVA OPĆINE VIŠKOVO U 2010. G.

KRAJ GODINE OBILJEŽILI PORAŽAVAJUĆI POSLOVNI REZULTATI

Piše: Tomislav Blažić, dipl. ek. predsjednik Odbora za gospodarstvo

F

Tabela 1. ( financ. podaci u 000 Kn) inancijska agencija (FINA) zaprimila je i obradila za OSTVARENI ZBIRNI FINANCIJSKI REZULTATI 2010. g. od poduzetnika Općine Viškovo 425 goPRIM.GORAN. ŽUPANIJA Indeks Indeks OPĆINA VIŠKOVO OPIS dišnjih izvješća, što je više od prošle godine za 11,85%. 2009. 2010. 2009. 2010. % % Od poduzetnika iz cijele PGŽ, zaprimila je 8.735 1. Broj poduzetnika 380 425 111,8 8.467 8.735 103,2 godišnjih izvješća o poslovanju poduzetnika, što je 2. Ukupni prihod 1.012.390 870.499 86,0 34.935.609 33.534.595 95,9 povećanje broja tvrtki u odnosu na 2009. za 3,2%. 3. Ukupni rashodi 1.003.687 882.392 87,9 35.420.565 33.999.108 95,9 Ostvareni zbirni financijski rezultati 4. Dobit prije oporeziv. 45.326 31.349 69,2 1.530.018 1.518.396 99,2 Ekonomski parametri uspješnosti viškovskog gos5. Gubitak prije opor. 36.622 43.243 118,1 2.014.973 1.982.908 98,4 podarstva u odnosu na kriznu 2009. g. nastavili su i u Konsol. financ. 2010. g. s negativnim kretanjima. Jedino se povećao 6. + 8.704 - 11.894 - 236,6 - 484.955 - 464.512 95,8 rezul. broj trgovačkih društava, prvenstveno kao posljedica Prosječna neto 7. 3,904 3,679 94,2 4,391 4,375 99,6 preregistracije obrtničkih tvrtki u trgovačka društva, plaća kako bi izbjegli, zbog sve većeg neplaćanja u državi, 8. Broj zaposlenih 1.949 1.938 99,4 64,872 62,090 95,7 da i cijelom svojom osobnom imovinom ne završe na 9. Izvoz 53.580 45.331 84,6 ulici zajedno s porodicom. 10. Uvoz 164.170 150.540 91,7 Ukupni prihod gospodarstva smanjen je Tabela 2. ( financ. podaci u 000 Kn) za16,3%, neto plaća je smanjena za oko Br. tvrtki Indeks Ukupni prihod Indeks Ukupni rashod Indeks 6%, a broj zaposlenih smanjen je za 0,6% Područje djelatnosti % % % 09. '10. '09. '10. '09. '10. (najmanje -11 radnika), dok je u gospoA-Poljop., šumarstvo 2 2 100,0 8.107 10.048 123,9 7.756 9.756 125,8 darstvu PGŽ manje radilo čak 4,5% zapoB- Rudar. i vađenje 1 1 100,0 1.321 1.317 99,7 1.667 1.412 84,7 C- Prerađivačka ind. 59 73 123,7 173.244 164.907 95,2 159.641 162.133 101,6 slenika (- 2.782 radnika), uz nižu plaću za F- Građevinarstvo 94 96 102,1 129.626 91.501 70,6 133.536 105.504 79,0 oko 0,4%. G - Trgov. na v. i m., pop. 124 140 112,9 637.586 550.392 86,3 631.506 546.122 86,5 U 2010. g. gospodarstvo Viškova po prvi motor. vozila i motoc. puta je ostvarilo negativan konsolidirani H- Prijevoz i skladišt. 10 11 110,0 11.637 6,361 54,7 12.594 7.315 58,1 I - Pružanje smještaja, 21 23 109,5 16.791 12.118 72,2 18.175 13.412 73,8 financijski rezultat prije oporezivanja i u pripreme i usluž.hrane odnosu na prethodnu godinu lošiji je za J- Informacije i komun. 7 7 100,0 3.656 2.940 80,4 3.179 2.462 77,4 2,36 puta. Tomu je razlog pad dobiti za K – Finan. djel. i osig. 2 2 100,0 1.589 1.656 104,2 1.208 1.068 88,4 44,6% uz povećanje gubitaka za 18,1%. L- Poslovanje nekret. 11 13 118,2 2.992 6.079 203,2 3.659 6.568 179,5 Gospodarstvo PGŽ ostvarilo je manji guM- Struč.znan. i teh. djel. 31 36 116,1 13.575 8.789 64,7 13.274 9.540 71,9 N- Admin. i pom.usluž djel. 2 5 250,0 149 449 301,3 198 416 210,1 bitak za 1,6%, uz i manju dobit od 0,8%, P- Obrazovanje 2 3 150,0 1.786 1.889 105,8 1.657 1.671 100,8 pa je zato negativni konsolidirani finanQ- Zdrav. zaš. i soc. skrb 3 3 100,0 7.238 9.272 128,1 12.379 11.919 96,3 cijski rezultat u Županiji smanjen prema R- Umjetnost, zabava i rek. 4 3 75,0 713 776 108,8 801 937 116,9 2009. g. za 4,4% . S - Ostale uslužne djelat. 7 7 100,0 2.381 2.005 84,2 2.459 2.156 87,7 Ostvareni financijski rezultat UKUPNO 380 425 111,8 1.012.391 870.499 86,0 1.003.689 882.391 87,9 po djelatnostima Tabela 3. ( financ.podaci u 000 Kn) Kod djelatnosti A, B, J, K, Q i S broj tvrtki u BROJ DOBIT u 000 Indeks GUBITAK u 000 Indeks Konsol.financ. rez. Indeks Prije oporez. % Prije porez. % prije opor. u 000 % Veličina odnosu na 2009. g. nije se mijenjao. Kod tvrtke Tvrt. Zapos 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. djelatnosti C,F, G, H, I, L, M, N i P, došlo je MALA 424 1.864 44.416 31.349 70,6 35.964 42.937 119,4 8.452 - 11.588 237,1 do povećanja za 46 tvrtki. Do smanjenja SREDNJA 1 74 910 0 0 658 306 46,5 252 - 306 182,3 došlo je kod djelatnosti R za jednu tvrtku. VELIKA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Tako je ukupno u 2010. g. poslovalo 45 UKUPNO 425 1.938 45.326 31.349 69,2 36.622 43.243 118,1 8.704 - 11.894 236,6 tvrtki više nego 2009. g. su na 2009. g. za 2,366 puta lošiji kon- 2010. ostvarilo je konsolidirani financijski Broj tvrtki, dobit, gubitak i solidirani i to negativni financijski rezultat. rezultat negativan s -11.894.000 Kn. pa je konsolidirani financijski rezultat i konsolidirani financijski rezultat negatiOstvarena dobit i Male tvrtke koje čine 99,76% gospodarstvan -6.137 Kn/zaposlenom. gubitak po djelatnostima va Viškova zbog ostvarene manje dobiti Dobit, gubitak, konsol. finac. za 41,7% i veći gubitak za 19,4% ostvarile U Tabeli 4. u 2010. g. veći gubitak od dobirez. i plaće po zaposlenom su konsolidirani financijski rezultat 2,371 ti, ostvarilo je 9 djelatnosti: B, F, H, I, L, M, puta lošiji od prošlogodišnjega. Srednje Q, R i S. Djelatnost G – Trgovina, kao naj- Iz Tabele 5. vidimo, da u gospodarstvu poduzeće ostvarilo je gubitak u poslovan- brojnija grupacija završila je godinu pozi- Viškova u tri djelatnosti: C – Prerađivačka ju 2010. g. Zbog ovakvih rezultata, cijelo tivno s 4.272.000Kn ili 5.464 Kn po zapo- industrija, F-Građevinarstvo i G – Trgovigospodarstvo u 2010. g ostvarilo u odno- slenom. Ukupno gospodarstvo Viškova u na s popravkom motornih vozila, gdje je

10

Glasnik Općine Viškovo br. 74


zaposleno 84,1% radnika, ostvareno je u masi i najviše dobiti, ali manje nego 2009. g. za 45,0%, a gubitak veći za 40,1%. Tako su ostvarile veći gubitak za 10.050.000 Kn, uz smanjenu dobit za 12.678.000 Kn, time su ove tri djelatnosti zbog utjecaja krize izgubile najmanje 22.728.000 Kn. Od njih troje, jedino je F – građevinarstvo, godinu završilo s većim gubitkom od ostvarene dobiti za 14 milijuna Kn. Ukupno gospodarstvo ostvarilo je negativan konsolidirani financijski rezultat od -6.137 Kn po zaposlenom. Najlošiji konsolidirani financijski rezultat po zaposlenom, ostvarila je djelatnost F – građevinarstvo, s negativnim konsolidiranim financijskim rezultatom od -42.559 Kn/zaposlenom, a najbolji rezultat postigla je djelatnost K – Financije i osiguranje, s +98.000 Kn/ zaposlenom. Devet djelatnosti imaju veće gubitke od ostvarene dobiti, dok je sedam drugih poslovalo s pozitivnim rezultatom. Ukupna pasiva bilance stanja kapitala u Tabeli 6 smanjena je za 9,6%, jer su sve vrste kapitala i rezerve u 2010. g. smanjene, kao posljedica djelujućih faktora gospodarske krize. U Tabeli 7 vidimo, da je jedino povećanje ostvareno kod vremenskih razgraničenja za 64,0%. Ukupna aktiva smanjena je za 9,6% u odnosu na 2009. g. UMJESTO ZAKLJUČKA - Gospodarstvo Općine Viškovo u 2010. u zadnjem kvartalu podbacilo je u svim pokazateljima poslovanja. Poslovnu godinu završilo je 199 trgovačkih društava s gubitkom, što čini 46,8% od ukupnog broja trgovačkih društava, a u 2009. g. to je iznosilo 42,1%. - Komparacijom financijskih rezultata u prvih devet mjeseci 2010. g. s konačnim podacima cijele godine, nažalost možemo konstatirati, da je zadnji kvartal 2010. g. zabilježio porazne rezultate. Gospodarstvo Viškova, ostvarilo je 13.977.000 manje Dobiti, uz istovremeno povećanje gubitaka za 6.621.000, što je čisti financijski gubitak od najmanje 20.598.000 sredstava. - Gotovo svi parametri ekonomske efikasnosti u 2010. g. nastavili su s daljnjim pogoršanjem. Koeficijent tekuće likvidnosti pao je od 1,16 na 1,10, ekonomičnost ukupnog poslovanja od 100,87, na 98,65, rentabilnost prometa bruto od -0,86, na -1,37, a rentabilnost prometa neto od -0,03 na -2,09, a rentabilnost vlastitog kapitala od -0,11 na čak -7,58. - U viškovskom gospodarstvu 32 tvrtke, ostvarile su izvoz u vrijednosti od 45.332.000 Kn, što je manje nego prethodne godine za 18,2%. Uvoz je ostvariGlasnik Općine Viškovo br. 74

Tabela 4. ( financ. podaci u 000 Kn) Prosj. br. zaposl. Djelatnost

2009.

Indeks %

2010.

DOBIT po zaposl. 2009.

2010.

Indeks %

GUBITAK pozaposl. 2009.

Indeks %

KONSOL. FIN. REZUL. 2010. + 292

2010.

A

14

20

142,8

351

292

83,2

0

0

0

B

4

6

150,0

0

0

0

346

95

27,4

- 95

C

457

503

110,1

16.164

10.002

61,9

2.566

7.231

281,0

+ 2.771

F

382

329

86,1

6.020

3.208

53,3

9.926

17.210

173,4

- 14.002

G

782

782

98,7

18.662

14.954

80,1

12.581

10.682

84,9

+ 4.272

H

25

25

100,0

121

88

72,7

1.078

1.041

96,6

- 953

I

78

70

89,7

470

271

57,6

1.854

1.566

84,5

- 1.295

J

16

15

93,7

589

542

92,0

112

62

55,3

+ 480

k

6

6

100,0

381

588

154,3

0

0

0

+ 588

L

10

14

140,0

151

484

320,5

818

974

119,1

- 490

M

64

57

89,6

2.074

609

29,4

1.773

1.359

76,6

- 750

N

1

2

200,0

0

48

0

49

16

32,6

+ 32

p

11

11

100,0

208

218

104,8

78

0

0

+ 218

Q

73

80

109,6

53

7

13,2

5.195

2.656

51,1

- 2.649

R

5

6

160,0

48

4

8,3

136

164

120,6

- 160

S

11

12

109,1

34

34

100,0

110

187

170,0

- 153

1.949

1.938

99,4

45.326

31.349

69,2

36.622

43.243

118,1

- 11.894

UKUPNO

Tabela 5.

DOBIT, GUBITAK, KONSOL. FINAC. REZ. I PLAĆE PO ZAPOSLENOM U 2010. G. Djelatnost

Br. zaposl.

DOBIT po zaposl.

GUBITAK po zaposl.

KONSOL. FIN. REZUL. po zaposl

Prosj. mjes. neto plaća po zaposl. 2009.

Indeks %

Indeks %

2010.

A

20

14.600

0

+14.600

2.262

1.957

86,5

53,2

B

6

0

15.833

- 15.833

1.988

1.896

95,4

51,5

C

503

19.884

14.376

+ 5.508

3.933

3.737

95,0

101,5

F

329

9.750

52.310

- 42.559

3.354

3.387

100,9

92,0

G

782

19.123

13.659

+ 5.462

4.329

4.094

94,6

111,2

H

25

3.520

41.640

- 38.120

3.235

2.605

80,5

70,8

I

70

3.871

22.371

- 18.500

2.900

2.449

84,4

66,5

J

15

36.133

4.133

+ 32.000

4.965

3.166

63,8

86,0

k

6

98.000

0

+ 98.000

3.750

4.013

107,0

109,0

L

14

34.571

69.571

- 35.000

3.376

3.544

104,9

96,3

M

57

10.684

23.842

- 13.158

3.893

3.293

84,6

89,5

N

2

24.000

8.000

+ 16.000

1.987

1.068

53,7

29,0

p

11

19.818

0

+ 19.818

3.472

2.973

85,6

80,8

Q

80

87

33.200

- 33.113

3.572

3.430

96,0

93,2

R

6

666

27.333

- 26.667

2.401

1.446

60,2

39,3

S UKUPNO

12

2.833

15.583

- 12.750

2.726

1.889

69,3

51,3

1.938

16.176

22.313

- 6.137

3.904

3.680

94,3

100,0

la 61 tvrtka u vrijednosti od 150.540.000 Kn što je manje za 9,0%. Odnos između izvoza i uvoza još uvijek veći je za 3,3 puta u korist uvoza, dok je 2008. g. prema 2009. g. bio veći 5,2 puta. Plaće u gospodarstvu su smanjene za 6,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok su u PGŽ smanjene za 0,4%, i viškovske zaostaju za 18,9% od gospodarstva PGŽ. U 2010. g. u gospodarstvu Viškova, prema ostvarenim satima rada, manje je radilo jedanaest radnika, iako se je broj trgovačkih tvrtki povećao za 45 novo registriranih tvrtki. U gospodarstvu PGŽ manje je radilo čak 2.782 radnika. Domaća ekonomska kriza, uz manji utjecaj svjetske recesije, od 2007. do 2010. g. (i još uvijek nije dosegla dno) financijski je nanijela viškovskom gospodarstvu značajne gubitke, i gotovo 40% je oslabljeno, zajedno s obrtničkim djelatnostima. Od svih neadekvatnih gospodarskih mjera, najteži udarac u 2010. g. izazvao je "tolerirani sistem međusobnog

Tabela 6. VRSTE KAPITALA I OBVEZE

Stanje na dan

31. 12. 2009. Kapital i rezer. 310.302 Dugoroč. obv. 234.513 Kratkor. obveze 441.631 Vrem. razgranič. 7.649 Ukupno pasiva: 994.095

Indeks Struktura %

2010. 237.781 224.238 440.290 4.454 906.763

u%

76,6 95,6 99,7 58,2 91,2

BILANCA STANJA NA DAN 31. 12. 2010. VRSTA IMO-

2009.

2010.

Tabela 7.

Indeks Struktura u % 2010. %

VINE Dugotrajna

2010. 26,22 24,73 48,56 0,49 100,00

422.097

96,8

46,5

510.963

479.604

93,9

52,9

3.086

5.062

164,0

0,6

44.114

-

-

-

994.095

906.763

91,2

100,0

imovina

435.932

Kratkotrajna imovina Vremenska razgranič. Gubitak iznad kapitala Ukupna aktiva:

ne plaćanja obveza". Pored određenih državnih mjera za oporavak gospodarstva, a koje su nažalost donijete s prevelikim zakašnjenjem, njihov očekivani pozitivni utjecaj u 2010. g. u Viškovskom gospodarstvu nije se dogodio. 11


Piše: Josip Begonja, predsjednik VMO Marčelji

Foto Matej

7. MARČEJSKI DAN

REKORDAN BROJ SUDIONIKA • TURNIRI U BOĆANJU, KOŠARCI, MALOM NOGOMETU, ZABAVA I PLES • PO PRVI PUTA ODRŽAN IZBOR ZA NAJAUTOHTONIJU KONOBU •U PRIPREMI LOVAČKOG GULAŠA NADMETALO SE DEVET EKIPA Poštovani mještani, u organizaciji MO Marčelji, BK Marčelji i uz pomoć mještana i ove godine smo, uz prigodan cjelodnevni program, proslavili „Marčejski dan“. Već u ranim jutarnjim satima počeo je boćarski turnir, uz sudjelovanje dvanaest ekipa, a u organizaciji BK Marčelji. Na igralištu kraj stare škole u Marčeljima su održani i turniri u košarci te malom nogometu. Posebno bih istaknuo veliki odaziv ekipa za mali nogomet, koji su, iako po vrućem danu, odigrali odličan nogomet. U popodnevnim satima naši su mještani pripremali lovački gulaš, uz sudjelovanje devet ekipa. Svoju izložbu je postavila Udruga likovnih amatera „Braća Baštijan“, a u sklopu izložbe slika postavljene su i slike naših marčejskih konoba. Po prvi puta smo organizirali izbor za najautohtoniju konobu, a prijavilo se šest konoba, a sve ih je fotografirao Boris Sušanj. U kategoriji starih konoba slavio je Stevica Šanjug-Švistov, dok najautohtoniju renoviranu konobu ima Danko

12

Crnić-Antonov. Svoje konobe prijavili su i Alen Marčelja-Tonažev, Josip MarčeljaAlbinin, Davor Sirotnjak-Bačurkin i Dragutin Jardas-Mihajev. Za sve sudionike bio je osiguran besplatan fažol te besplatno piće. Na kraju večeri nam je za dobru zabavu bila zadužena grupa Lady Luna, te je već tradicionalno održano natjecanje u ispijanju pive i natjecanje za najbolji plesni par. Na sedmom po redu marčejskom danu sudjelovalo je na svim natjecanjima približno dvjesto sudionika, do sada najviše, što je i od početka ove manifestacije bio i cilj. Želio bih se zahvaliti svim sudionicima i gostima na odazivu, a svojim mještanima na pomoći u organizaciji naše fešte. Također se zhvaljujemo Općini Viškovo i TZ Općine Viškovo na pokroviteljstvu ove manifestacije koja svake godine okuplja sve više sudionika i gostiju. Uskoro - zbor mještana za naselje Mavri Svi zainteresirani mještani mogu putem

internet stranice Općine Viškovo pod rubrikom MO Marčelji, pratiti naše djelovanje prema zapisnicima sa sjednica VMO Marčelji. Tako smo nedavno održali sastanak s općinskim načelnikom na kojemu smo izrazili nezadovoljstvo sa dinamikom i kvalitetom radova u staroj školi u Marčeljima. Dogovoreno je da se predstavnici VMO Marčelji pozovu kad radovi budu konačno završeni. Također smo od općinskog načelnika dobili informacije da je autobusno okretište na Pogledu u fazi odobrenja dokumentacije. Prema prijedlogu VMO Marčelji, putokazi za kućne brojeve u ulici Vrtače neće se postaviti do konačne razrade tog prijedloga na cijelom području Općine Viškovo. U narednom razdoblju planiramo održati zbor mještana za područje naselja Mavri, kako bi mogli napraviti plan rada i aktivnosti za sljedeću godinu. Mještani naselja Mavri bit će obavješteni putem plakata o točnom terminu održavanja zbora mještana.

Glasnik Općine Viškovo br. 74


Foto: Matej

Šterne izvor života • MANIFESTACIJA ZABAVE, DRUŽENJA I TRADICIJE

Z

a ovogodišnje manifestacije „Šterne – izvor života“ možemo reći i da su izvor dobre zabave, puno smijeha i druženja, ali i vrhunske glazbe i raznolikosti programa. Ovogodišnje Šterne održane su u dva navrata na dvije komunske šterne u naseljima Mavri i Dovičići.

Mavri: Zabavno-poetska večer Šterna u Mavrima bila je prvo mjesto ovogodišnje zabavno-poetske večeri. U sklopu programa nastupili su mali polaznici radionica Udruge likovnih umjetnika amatera „Braća Baštijan“ pod vodstvom Zdenke Cetina i Nine Dukić koji su izrecitirali nekoliko pjesama pripremljenih baš za ovu prigodu. Djeca dječjeg vrtića Viškovo izrecitirala su također nekoliko recitacija, ali i otpjevala pjesmu „Domaći kraj“ s gostom večeri Mariom Lipovšekom. Svojim recitacijama pridružila su nam se i djeca OŠ „Sveti Matej“ s učiteljicom Ljiljanom Host. Zvijezda večeri Mario Lipovšek na svoj osebujan način uspio je na mnoga lica izmamiti osmjeh tijekom cijele večeri, a uz pratnju Roberta Grubišića svojim poznatim hitovima oduševiti sve prisutne. Tu se također u nekoliko navrata pojavila i Marija Pomija sa svojim veselim i vrckavim štorijama iz mladosti. Ervin Jardas-Kjuka, mještanin naselja Mavri priredio nam je malo iznenađenje organiziravši natjecanje u kalanju u kojoj se okušalo 13 sudionika, od toga i dvije žene. 1. Mjesto i zlatni sić osvojio je Arsen Čemelj Glasnik Općine Viškovo br. 74

2. Mjesto i srebrni sić osvojio je Zvonimir Lončar 3. Mjesto i brončani sić osvojila je Sandra Lučić Vrijeme je bilo prekrasno i intimna atmosfera šterne u malom naselju Mavri oduševila je sve posjetitelje manifestacije.

Dovičići: Večer gitare Senzacionalna večer od gitare održana je na komunjskoj šterni u naselju Dovičići. U intimnoj atmosferi šterne u naselju Dovičići mogli smo uživati u nastupu gitarističkog virtuoza Damira Halilića – Hala, koji je i sam mještanin Općine Viškovo. Hal je premjerno izveo nekoliko kompozicija iz svoje Zbirke autorskih kompozicija za klasičnu gitaru. Zbirka kompozicija temeljenih na tradicionalnoj hrvatskoj glazbi trebala bi uskoro izaći iz tiska. Uz Hala su nastupili i Dina Vrkić – pjevačica, i Halov učenik David Laginja koji je s odličnim uspjehom završio Glazbenu školu Ivan Matetić Ronjgov. Na koncertu gitare također su nastupili i Karlo Brnelić i Mate Mrša polaznici Katedre mladih glazbenika Ustanove Ivan Matetić Ronjgov pod vodstvom profesora Nenada Mrazovca.

Ovom prilikom zahvaljujem se svim mještanima naselja Mavri i Dovičići koji su nam poželjeli srdačnu dobrodošlicu u svoje selo pripremivši nam razne slastice, mogli smo se tako podsjetiti i slastica po starinski koje su nekada davno pripremale naše none. Isto tako zahvaljujem svima na trudu oko uređivanja šterni kako bi ambijent bio što ljepši i ugodniji. Zahvaljujem svima na susretljivosti i ljubaznosti. Marina Jurić, dipl. tur. kom direktorica TZ Općine Viškovo 13


Foto Matej

VESELO I SVEČANO ZA DAN ŠKOLE eselo i svečano, 27. svibnja obilježen je Dan OŠ Sveti Matej. Sportska natjecala započela su još u ranim jutarnjim satima. Učenici su se natjecali u raznovrsnim sportskim vještinama i na različitm lokacijama: od graničara na školskom igralištu, boćanja na jogu BK Marčelji, dok su

V

na nogometnom stadionu NK Halubjan svoje snage odmjeravali su nogometaši - 5. razredi protiv 6-og i 7. protiv 8. razreda, u školskoj dvorani igralo se rukomet, košarkašku i odbojku.

N

ije nedostajalo ni kulturnih događanja, predviđnih za poslijepodnevni dio programa. Nakon vrlo uspjele priredbe i nastupa školskog zbora, recitatora i plesača uslijedilo je predstavljanje Školskog lista "Tratinčica". Posebno svečani dio programa predstavljala je podjela nagrada učenicima koji su svojim sudjelovanjem na različitim natjecanjima postigli zapažene rezultate i proglašenje učenika generacije 2010./2011. Laskavu titulu ove godine ponio je Mateo Žunabović te svečano podignuo eko zastavu škole koja je ove godine dobila svoj srebrni eko status.

14

Glasnik Općine Viškovo br. 74


Glazbeni festival mladih

V

a neken pisme od šestega meseca 1951. leta, Ronjgov je pisal: Mili Bože, al je lep ta naš domaći kraj. Namečeno, zeleno, črešnji navrezene, a rožic okol kući i po umejkeh. Nedeju j' imel bit festival… Festival? Ma ste malo videli kako su se va našen kraje održavali festivali i pred fanj let. I Ronjgov je zavin tega bil jako kuntenat. A siguro je i dan danaska, kada j' čul kako su na njigovoj Glavice, srdašnoj fortice, kantala dečica putujućega Glazbenega festivala mladih, Halubje 2011. Na dan Petrovi, sunce j' Halubje teplilo, palilo…ni za badave ona: Sveti Petar - na sunce jaje spekal. Leto j' obuklo veštid zlatnega kolora. A h večeru… Trudno sunce je pomalo kalevalo, išćuć zad Učkun mehki kušin, a šćurki su štrmorili z Ronjgove dragi. Šćureli su odu letu i tepline. Kot mladi tići, poletala su, skakala i žvrgujala dečica ka su prišla poštimat zibelu domaće muziki i kantat živjenju, domaćoj besede i jubave. Va toj lepoj, teploj halubajskoj večere, uživali smo na trećen festivale mladeh, ki organizira OŠ Sveti Matej, a pod pokroviteljstvon Općini Viškovo i Tu-

rističke zajednice Općini Viškovo. A da dečica umeju povedat najiskreneje ono ča misle, osjetili smo i ovega vijaja. Zato su nas pozivali na igru, na druženje z delfini, šaputanje u gluho doba noći,, dočarali su nan ljubavnu fantaziju i poručili kako dobro vavek pobijedi zlo. Poručili su da i kad odrastemo budemo deca i kako saki od nas ponekad želi bit frajer, a onda su nas popejali va čudesni svet mašti, kade smo na krileh od srebra poleteli…kamo god je ki otel! Leteli smo, uživali! Kantali, smeli se, zabavjali… Tancale su s nami i divojki z ritmičke skupini OŠ Sveti Matej, a prišli su nan koraja dat gosti z Krka, z Šila i Dobrinja – najboji sopci Mantinjadi! Izvođači je pratil i ocjenjivački žiri va sastave: IVANA MARČELJA – profesorica glazbene kulture, ka je svoji prvi glazbeni koraki storila upravo va svetomatejskoj škole DUŠANKA ŠEKULJA – draga i legendarna profesorica glazbene kulture u Osnovnoj školi Sveti Matej, ka je svojemi notami i osebujnen glason utkala jubav prema glazbe brojnen školanon SANJA UDOVIĆ – zamjenica načelnika Općine, MARINA JURIĆ – direktorica TZ Općine Viškovo DARKO ČARGONJA – ravnatelj Ustanove Ivan Matetić-Ronjgov, veli glazbeni stručnjak i dirigent ALEKSANDAR VALENČIĆ – poznati

Glasnik Općine Viškovo br. 74

Foto Matej

HALUBJE 2011.

aranžer i glazbeni producent, dobitnik brojneh nagrad Ni njin bilo lahko, aš su si bili najboji, a razlike su bile va nijansah. Žiri je ovako odlučil: 3. mesto zameritala je Nina Jestretijević z pjesmun Koliko zapravo volim te 2. mesto zameritala je Petra Bokulić z pjesmun Frajeru moj 1. mesto zameritala je Ana Despotović z pjesmun Na krilima od srebra Kako ča i priliči, na kraje smo uz pobjedničke pjesmi zasladili druženje uz prekrasnu, finu tortu. Puni jubavi finili smo glazbeno druženje, štimani ča va Halubje bivaju ovako vesela, razdragana dečja srdašca, ka vole svoj kraj, judi i živjenje. Veselimo se sakoj njihoj besede, osmjehu i čuda jubavi ku su nan regalali. Nina Dukić

15


ŽELJKO BLAŽIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA VIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJE: FILM "ŠTO ĆU RADIT' U ŽIVOTU - PROJEKT JE PREZENTACIJE I PROMOCIJE OBRTNIČKIH ZANIMANJA

PROJEKT NAMIJENJEN MLADIMA • FILM "ŠTO ĆU RADIT' U ŽIVOTU" PREDSTAVLJA DVADESETAK OBRTNIČKIH ZANIMANJA, A NAMINJEN JE UČENICIMA OD 6. DO 8. RAZREDA I NJIHOVIM RODITELJIMA, KAO POMOĆ I PREPORUKA ZA IZBOR KOD PREDSTOJEĆEG UPISA U SREDNJU ŠKOLU.

R

ad udruženja obrtnika u proteklom razdoblju bio je obilježen aktivnostima na području djelovanja udruženja. Ipak, velika angažiranost Udruženja bila je i u projektu s idejom starom godinu dana, a koji je nedavno upravao ugledao svjetlo dana. Riječ je o filmu pod nazivom “ŠTO ĆU RADIT' U ŽIVOTU”. Za kratak osvrt na navedeni projekt zamolili smo predsjednika Udruženja Željka Blažića: - Ovaj projekt Udruženja jedan je od najvećih projekata na ovom području namijenjen mladima. Potaknuti pomanjkanjem kadrova tj. djelatnika u proizvodnim i uslužnim zanimanjima, došli smo na ideju da mladim ljudima pomognemo u odabiru budućeg zanimanja. Neka rade što vole i žele, a ne što moraju. Na ovaj način oni će upoznati 20-tak obrtničkih zanimanja. U filmu su predstavljena najvećim dijelom deficitarna zanimanja: zidar, keramičar, soboslikar, stolar, autolimar, automehaničar, autolakirer, autoelektroničar, elektromehaničar, elektroinstalater, vodoinstalater, plinoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, mesar te manje deficitarna zanimanja. To su frizer, kozmetičar, pediker, slastičar, kuhar i konobar. Cilj nam je pomoći njima, a i sebi, te društvu u kojem žive. Želimo povećati interes za proizvodnim zanimanjima, kao temelj razvoja svake osobe i razvoja regije u kojoj žive i žele raditi. Želimo

omogućiti učenicima da sami odaberu buduće zanimanje, jer mnogi su neodlučni i ne znaju što im se nudi kao životni odabir, što i nije lako. Kako obrtnici, tako ni škole nisu znale na koji način privući čim više učenika za upis deficitarnih zanimanja. Evidentan je problem da nedovoljan broj upisa u pojedino zanimanje rezultira njegovim ukidanjem. Tako da su i obrtnici i škole sa zadovoljstvom prihvatili pokretanje projekta. Ovim putem udruženje se zahvaljuje školama na izuzetnoj suradnji, a posebno obrtnicima i svim sponzorima bez čije bi financijske pomoći projekt bilo nemoguće realizirati. S nama su bili: soboslikarskoličilački obrt Jušić, tvrtka Ferenčić, trvrtka Modernline, autokaroserija Filčić, Auto Zanelli, Citroen ARK Mihelić, Grohovac volan, firme Bross, Scam, Elcon Geretebau, Treatrade, PK Palfinger Kran, Ekoenergo, Elektronik, elektroservis Rupčić, Harreither, kozmetički salon Bellezza, mesnica Čučković, restoran Mladenka, restoran Šmrika te restoran Ronjgi. Sponzorirali su nas: Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora primorsko goranske županije, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, HYPO Banka, Allianz osiguranje te Zagrebačka banka.

Kuhar

Mi dolazimo u škole – mi se približavamo njima, nudimo im informaciju. Sve je manje osoba koji su majstori u raznim obrtima i strukama, te treba osigurati budućnost male i velike privrede. Ako sada krenemo prvi rezultati bit će vidljivi tek nakon njihovog četverogodišnjeg školovanja. Odabrana je kvalitetna ekipa, koja je napravila scenarij, okupili smo gospodarstvenike s našeg područja, što i nije bilo teško, jer svi su pokazali interes da budu promovirani u tom filmu te se aktivno uključili u realizaciju projekta. Film, u trajanju od 30 minuta namijenjen je učenicima od 6. do 8. razreda, a bit će predstavljen u osnovnim škola Primorsko-goranske županije i šire. D. Brusić

Pediker

Glasnik Općine Viškovo br. 74

16 Zavarivač Konobar


SPOMEN NA JEDAN DUGI ŽIVOT O

vaj članak posvjećujemo našoj najstarijoj mlekarici teti Darinki Lučić Francikine od Vajan, ka nas je nedavno napustila u 89. godini života. Početkom proljeća radosno je dočekala izlazak, dugo pripremane knjige "Mlekarice". Po primitku, pročitala ju je u "jednom dahu", i ne sluteći, da je pročitala zadnju knjigu u svom dugom životu. Zamolila sam, njezinu kćerku Vidojku, da nam ukratko ispriča život svoje majke. - Skoro celi život smo bile skupa, puno ćakulale i povedale od pasanega živjenja judi ovega kraja, naše familije i maminega života. Fanj sam tega zapametila, ma sejeno ni lahko kratko opisat jedan tako dug život, ma ću provat. Bila je rojena 17. rujna 1922. leta, kot hćer jedinica oca Josipa Jožeta Sroka Francikinega od Vajan i Josipi Pepi Srok Srokovićeve od D. Sroki. Prveh sedan let je najveć bivala pul noni Marije Srokovićeve, aš su Pepa i Jože (ki su živeli po fiteh) po cel dan bili ća od domi. Teško sej živelo, a solad još teže zaslužil. Trebaloj jist i fit platit. Pepa je bila po žurnadah a Jože, paler i japleničar, čuda puti i po mesec dan ća od domi (Slovenija). Vajanon su prišli 1929. leta kad su se pul Francikineh Jožetova mlaja braća i sestri poženili, šli ća od domi, pa´j bilo mesta za njegovu fameju. Mama je bila vesel, vragolast i bistar otrok, i znala je jako lepo kantat. Vavek se znalo kade je, aš kud god se kretala je kantala. Kad je imela sega četiri-pet let, mama Pepa ju je zela sobun da joj pokaže najkraći put do pošti va Sv. Mateje ka je bila va staroj

Mića Darinka 1927. leta

Glasnik Općine Viškovo br. 74

Josipovoj kuće. Danas je va jenen dele te kuće "Admiral automat club". Drugi put ju je poslala samu z pismon i soldi za marku. Mama je pomalo cuntajuć i kantajuć arivala do pošti kot da njoj je ta put već jako dobro poznat. Poštarica je neč pisala pa ni abadala ki je to prišal. Odjednput je na pulte videla miću ručicu z pismon i soldi. Pogjedala je prek pulta i zagjedala mamu. Ma da bi pismo bilo poslano, mama je najprvo morala neč zakantat, a za nagradu je dobila bunbon. Moglo bi se celu knjigu napisat o njijeh životneh štorij ke je rado, smejuć se povedala. Iako je imela samo šest razredi osnovne školi (koliko je tad škola trajala), rado je čitala, se ju je interesiralo, pa je fanj tega znala aš je jako dobro pamtila. Ti si uvijek za nju znala reći da je "mali kompjutor"? - San, aš je imela vrhunsku memoriju. Znala je ča je kade, po čen i kada kupila, pa san ja za nju opisat, znala reć da je "kompjutor malo stareje proizvodnji". Storiš klik, malo počekaš i informacija je tu. To ću malo potkrepit z jenen događajen: Pred petnajstak let, ja i Željko, smo je pejali va Ogulin, aš je mama imela žeju da vidi ako postoji još kuća kade je 16. 04.1945. prvi put videla ćaću nakon tri leta, tri meseci i šest dan. Pripejala nas je drito do same kuće ko da je čera bila tamo. Volela je pročitat knjigu, "Novi list" i gledat televiziju. Ineresirale su je razne emisije a političke je redovito pratila. Sjednice Sabora, naročito kad je va njh sudjeloval pokojni V. Bebić "Bombarder s Kvarnera", bile su njoj "poslastica". Čuda puti prihajajuć doma, već pred vrati, čula san kako se od srca smeje gledajuć te "saborske kumedije". TV-kvizi su priča zase! Odgovor na pitanje je znala čuda puti prvo leh oni kemu je postavno, pa san njoj predložila da gre na testiranje a morda i ariva na Kviz. Iako je imela znanja i volela povedat nikad se ni otela nikamo rivat, pa tako ni na Kviz. Koliko mi je samo pomogla kad san delala na Ljetopise Srokove županije. Dokle su je nogi dobro služile rado je šla na izleti da kako je užala reć "Ča novega vidin, čujen i navadin", a s manun i Željkoton je pasala Istru, Gorski kotar i del Slovenije. - Rekla si da je bila odlična učenica? - Je, sih šest razredi osnovne školi pasala

je s pet, ma ni mogla poć daje aš je ni bilo z čen školat. Nonu Pepu su va to vreme počele bolet nogi. Mleko, od kega se dobren delon živelo, trebalo je nest v Reku. Tuju mlekaricu bi bilo trebalo platit pa je nonu Pepu zamenila mama, ka je tako od dvanaest let, mesto kanturica postala mlekarica. Da´j bilo mogućnost za taj njiji lepi glas školat glas, verujen da bi danas bila poznata i ki zna kamo bi se arivala! Mladost je provela u ratu. - Leta 1939. z Francuske se vrnul sused Vlatko Lučić Cenetin, visok, lep i ozbiljan čovek (bil je jedanaest i pol let stareji od mami). Vaje je zapazil mamu: veselu, simpatičnu i lepu divojku. Zagjedali su se jedan va drugega i zajubili. Ma rat, ki je "kucal" na vrata prekinul je njihu mladost. Ćaća je mej prvemi 1941. leta z puškun šal va partizani. Mama je ostala delat na terene i va šumu nosit hranu. Mrzlega 21. jenara 1943. prema Kulićen su od Sv. Mateja šli Talijani. Isti čas, bez niš ogrnut, mama je tekla Kulićen da spasi selo i kuriri Belega i Belkića ki su se skrivali va bunkere Juretove kući. Pul Kulić na Brde su je fermali Talijani, a sami krenuli prema kuće kade su storili premetačinu, našli bunker, hitili va njega bombu, ubili kuriri a za ten pucali va gospodara kuće starega nonota Antona. Ta i drugi dan pobrali su seh mlajeh va sele i okolo i deportirali va talijanski logori i zatvori. Oneh, ki su njin bili politički sumnjivi, najprej su pejali va Kastav, onda va Via Roma kade su sujeni. Mama je bila sujena na dest let strogega zatvora i deportirana va talijanski politički zatvor Fossonbrone. Tamo je već bilo fanj ženskeh z seh del Stare Jugoslavije. Najviše je bilo slovenki, dalmatinki i crnogorki. Mama je vavek povedala, da koliko god njoj je bilo teško (više put je bila va samice i po više dan), toliko i lepo. Bile su to odlučne, učene i jednostavne ženske. Fanj let za raton su se par puti opet našle, pohodile zatvor va Fossonbrone i se još neka mesta, obnovile uspomeni na ti teški dani, srećne ča su nakon seg teh i ratneh nevoj ostale žive. Mamu je z tega zatvora, prej kapitulacije Talije, zivukla moja nona, a njija mama Pepa. Doznala je da se tamo neka ženska zalaže za z zatvora oslobodit čin više našeh ženskeh. Nona je bila odlučna 17


osoba, spakirala se i vlakon krenula za Fossonbrone. Uz pomoć one ženske «zivukla» je mamu van, pa su se zajedno srećno vrnule doma! S takovun reputacijun, mame ni bilo ča ostat pul Vajan aš je, potle kapitulacije Talije, oven delon Halubja pasalo je još sakakove vojski. Preko kuriri se povezala z kulturno-umjetničkun grupun "Otokar Keršovani", ka je djelovala na terene Gorskega Kotara: okolica Skrada, Brod Moravica, po seleh uz Kupu z naše i slovenske strani, se do Kočevja, Metliki i Črnomelja. Smešćeni su bili po kućah, a priredbi su držali va napušćeneh školah. Iako slobodan teritorij, znalo se trefit da povremeno, naročito po noće, nejgde zapuca, pa su skakali s posteji al pak prekidali priredbu i bežali. Kamo će leh va šumu kade je bilo najsigurneje. Vrnuli bi se kad bi neki javil da je opasnost pasala. Bilo je i dosta smešneh situacij. Jenu takovu mama je čuda puti povedala: "Po kućah, kade smo spali, dobili smo večeru. Najviše puti je bilo ča jušno i bez mesa. Veselili smo se ako je dišelo na kost od pršuta. Jedanput san večeru (kompir na juhu) dobila va padelice. Malo san promešala po dne kad mi je žlica zapela za neč trdo!? Pomislela san kako je lepo da smo dobili malo mesa pa san srkala tu juhu veseleć se kraju kad ću se 'osladit'. Tela san žlicun 'zivuć meso', ma se ni dalo. Jeduć, padelica se po malo praznila i pokazalo se dno. Imela san ča videt! Mesto mesa na dne je bila krpa skun su začepili šupu padelicu. Nisan znala bin se smela al plakala". Povedajuć tu štoriju, mama i ja šnjun znale smo se do suz nasmet. Život poslije rata Potle rata mamu su zvali va kazališni zbor HNK "Ivan pl. Zajc" v Reke. Trebalo j se odlučit za umjetnost al jubav. Zibrala je jubav, pa su mama i ćaća svoju dugogodišnju vezu 27. travnja 1946. leta okrunili brakon. Isto leto va prosince, uz pomć Bini babice, od sedan meseci rodili su se blizanci Vladimir i Dinko. Umrli su va mesec dan (petnaest dan jedan za drugen). Mamu je to fanj pogodilo, pa da lagje se to pozabi svoje iskustvo stečeno va grupe "Otokar Keršovani" pokazala je na daskah pozornice Doma pul Mavrovičinega i na drugeh po Kastafšćine. Sama je pisala kratki škerci, pjesmi, se to vježbala z omladinun i organizirala nastupi. I sama je sudjelovala va sen ten. Najviše je

18

volela kantat solo uz tamburašku pratnju Ladeta Pikotovega z Sv. Mateja. Va tri i pol leta od 1948. do 1951. rodili smo se mi tri: ja, Mladen i Žarko, pa više ni bilo vremena za umjetnost. Mama je bila vesela i društvena osoba, više umjetničko-književni tip i va ten se najboje ćutila. Njiji kanat, od kega je odzvanjalo celo selo i sako društvo va ken se našla, malo po malo je pomoleval. Velika fameja, čuda dela, saki drugi dan nest 30-40 litar mleka v Reku, a po lete, celi šesti mesec, jagodice na placu. Z vremenom čovek pomola. Počela je bit bojihava pa se 1959. leta odlučilo prodat kravi. Kad se 1962. leta, kot čistačica, zaposlila va Jugolinije, bilo njoj je malo lagje. Od 1968. leta fameja se počela smanjevat: najprej je umrla nona Pepa, 1971. nono Jože a 1979. i ćaća Vlatko. Ostala je sama s nami. Si smo već bili odrasli i zaposleni ljudi, a krajen osandeseteh let zasnovali smo saki soju fameju. Dobila je dve vnuki ken se jako veselia, gledajuć jih kako rastu. Par let pred Domovinski rat, kad je malo ki ni sanjal ča nas se čeka, govorila je: "Deca, neće bit dobro. Bit će rata, potle će bit sega za kupit, ma neće bit beči, a zlatu će rast cena." Ni bila nikakova vidovnjakinja, već je z čistun logikun povezala dugo životno iskustvo i medijske vijesti pa je "slika" bila tu. Z četrdesetak let, teško san mogla verovat va te besedi. Danas, stareja i iskusneja po sen sega mi je jasno njije obistinjeno "proročanstvo". Leta su pasevala, zdravje je molevalo a bol pritiskala. Pred mesec dan, teplega 27. lipnja, jušto na dan, trejsetjeno i pol leto za mužen Vlatkoton zaprl se životni krug naše mami Darinki, najstareje mlekarice ovega kraja, a morda i šire. Hvala Vidojka, što si mi na tako dojmljiv način ispričala život svoje majke. Doris Brusić

IZLOŽBA- IZLOŽBA-IZLOŽBA

Ljetni motivi Udruge likovnih umjetnika amatera „Braća Baštijan“

U

druga likovnih umjetnika amatera „Braća Baštijan“ izlaže drugi put u knjižnici s motivima koji su vezani uz ljeto. Predstavit će se 30-ak autora u raznim tehnikama. Postav će se moći pogledati u Središnjoj knjižnici u Marinićima od prve polovice srpnja do početka rujna. Ono što je ove godine novost je to da su sa svojim radovima sada uključena i djeca iz likovno-literarne radionice na čakavskom narječju. Nadamo se da će ove naše „ljetne izložbe“ prerasti u tradiciju te učestalu i ugodnu suradnju.

LJ E T O U K N J I Ž N I C I

-PRIČAONICE–

DJECO, MLADI – VIDIMO SE U SREDIŠNJOJ KNJIŽNICI U MARINIĆIMA U 18 SATI 11.7. (pon.) Dobar dan, kako ste? (za djecu od 1. do 4. razr.) 14.7. (čet.) Pitam te, pitaj me... (za mlade od 5. do 8. razr.) 18.7. ( pon.) Taj divni plavi svijet (za djecu od 1. do 4. razr.) 21.7. ( čet.) Pričajmo o... (za mlade od 5. do 8. razr.) Glasnik Općine Viškovo br. 74


U POVODU OTVORENJA NOVE POSLOVNICE ZAGREBAČKE BANKE

Donacija knjižnici

N

a svečanom otvorenju poslovnice Zagrebačke banke u Viškovu, Knjižnici je za nabavu novih naslova u knjižnom fondu uručena donacija od 20.000,00 kn. Niz radova iz naših likovnih radionica za mlade i odrasle korisnike uljepšalo je police u uredu voditeljice poslovnice.

• likovne radionice

PEČENI GLINENI CRIJEPOVI

K

reativnost i raznovrsnost korištenih motiva i tehnika u likovnoj radionici, 27. lipnja u Središnjoj knjižnici u Marinićima iznova je iz već poznate ekipe članica Knjižnice izmamila voditeljica Valdares Petrugan. Da i stari, odbačeni crijepovi imaju svoju dušu, dokazale su članice Knjižnice, a svaki rad ukrasit će njihov dnevni boravak, kuhinju ili konobu. Glasnik Općine Viškovo br. 74

• kreativne radionice •

U

kreativnoj likovnoj radionici održanoj 16. lipnja u Središnjoj knjižnici u Marinićima, pod vodstvom Valdares Petrugan nastalo je niz unikatnih ukrasa na pečenim glinenim crijepovima.

MORSKI MOTIVI

J

oš jedno kreativno poslijepodne u Središnjoj knjižnici u Marinićima provela je stalna ekipa članica u izradi morskih motiva – tehnika salvetna, 3D, mozaik. Pod budnim okom voditeljice Valdares Petrugan iznova je nastalo niz prekrasnih uradaka. 19


Foto Matej

SUSRET ZBOROVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE KANAT PUL RONJGI 2011

KANAT OKUPIO OSAMNAEST ZBOROVA N

a tradicionalnom susretu pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije "Kanat pul Ronjgi" održanom u petak, 10. lipnja okupilo se osamnaest amaterskih zborova sa oko pet stotina pjevača. Na susretu, koji se tradicionalno održava u organizaciji Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" zborovi su se predstavili sa po dvije kompozicije domaćih autora. Na repertoaru zborova, ove godine našao se i velik broj skladbi ili obrada Dušana Prašelja – bila je to čestitka maestru, koji ove godine obilježava osamdeseti rođendan. Početak programa koji je vodila Nina Dukić, označio je ravnatelj Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" Darko Čargonja, a okupljenim zborovima, uz riječi dobrodošlice obratio se načelnik Općine Viškovo Goran Petrc. Susret zborova uveličali su sljedeći zborovi: MPZ KUU „Jeka primorja“, Rijeka, Ženski zbor KUD „Učka“, Matulji, Združeni zborovi: MPZ DVD Drenova, MPZ KUD „Halubjan“, Viškovo, pjevački zbor liječnika, Rijeka, MPZ „Matko laginja“, Klana, Pjevački zbor „Vrelo“, Fužine, MPZ DVD Opatija, Združeni zborovi: Ženski

pjevački zbor Marinići i Ženski zbor „Korezin“, Čavle, KUD „Martin Matetić“, Jadranovo, MPZ „Bazovica“, Rijeka, vokalni sastav KGU Delnice, MPZ KUD „Neven“, Selce, MPZ „Gimpl“, Ravna Gora, MPZ Hrvatske čitaonice Trsat, MPZ „Maestral“, Veprinac, MPZ KUD „Sloga“, Hreljin. Na repertoaru su se, pored Prašeljevih, našle skladbe domaćih autora poput: I. M. Ronjgova, J. Kaplana, E. Cossetta, D. Fia, E. Puhova, V. Kneževića, F, Švoba, K. Magdića, V. Paljetka... Ronjgima se orila pjesma ljubavi prema domaćoj besedi i našem primorskom kraju: Na mololongu, Laku noć grade, Rodila loza, Lanterna, Sunce na Kvarnere, Senjska beseda.. Nakon nastupa posljednjega zbora svi sudionici zajednički su, pod dirigentskom palicom maestra Darka Čargonje otpjevali dvije pjesme: Draga nam je zemlja, Ivana Matetića Ronjgova i pjesmu Andrije Baše Pipa, u obradi Dušana Prašelja. Nakon završetka programa nastavljeno je druženje uz ples.

Koncert mladih

glazbenika P

rigodnim koncertom u glazbenoj slušaonici Spomendoma, u utorak 15. lipnja 2011. godine članovi Katedre mladi glazbenici, pod vodstvom nastavnika Nenada Mrazovca (gitara) i Tanje Butković-Verzon (klavir) obilježili su rad tijekom protekle školske godine. Svoj napredak u muziciranju pokazali su koncertom za roditelje, na kojem su se izmjenjivali taktovi ljubavnih serenada, valcera, baleta, sonatine...

20

Glasnik Općine Viškovo br. 74


U RESTORANU RONJGI PREDSTAVLJENO NOVO IZDANJE USTANOVE LEPA MINJA/MOREM OPČINJENA, IVANKE GLOGOVIĆ KLARIĆ I NATALIJE BANOV

KNJIGA KOJA UPUĆUJE NA NOVO ČITANJE V ečer posvećena predstavljanju najnovijeg izdanja Ustanove Lepa Minja, Morem opčinjena bila je po mnogočemu osebujno književno-glazbeno večer Autorica stihova Ivanka Glogović Klarić i skladateljica Natalija Banov, umjetnice su čiji je spoj urodio dugogodišnjom kreativnom suradnjom i nizom uradaka koji već desetak godina razveseljuju mlađe uzraste i uključuju ih u razigranu igru druženja i svojevrsnog isčitavanja primorskoga svijeta i podneblja. Knjiga je koncipirana u dva dijela od kojih svaki broji po deset

pjesama i kao što sami naslovi upućuju Lepa minja obuhvaća deset uglazbljenih pjesama na čakavskom izričaju, a Morem općinjena desetak uglazbljenih pjesama na standardu, a pjesmu su ovjekovječene i na nosaču zvuka. I kao što ističe urednik knjige Ljubomir Stefanović - taj opjevani i uglazbljeni svijet lokalnih motiva i prepoznatljiva mediteranskog ugođaja u ovoj knjizi popraćen je i vizualnim znakom, likovnim iskazom Nevenka Žunića. Izvornost i zrelost poetskog i glazbenog izričaja, ovdje kombinirana sa začudnom hiperrealnošću likovnoga,

jamačno pridonosi stvaranju jednoga poligona virtualne zbilje u kojoj se liričnost osjeća kao normalno, a svi elementi jednoga naizgled prošloga i proživljenoga svijeta pokazuju svu živost novoga i univerzalnoga. Riječ je o jednoj neiscrpnoj matrici koja pokazuje sve mogućnosti kroz dugogodišnju plodnu suradnju dviju autorica kojoj posebne naglaske ovom zgodom daje i uglađenost likovnoga „dodatka“. Svijet „po domaću“ i onaj „na standardu“ koji se u ovome libru podastiru u dva „obrnuta“ dijela (ili kako god okrenemo knjigu!) svjedoče o svakolikoj ugođenosti i kapacitiranosti teksta, ne o njegovoj bilo kakvoj razdvojenosti. Svako „čitanje“ stoga nas upućuje na početak, što zapravo doslovno ali i preneseno znači uvijek novo čitanje, novi uvid, novu ugodu, nove spoznaje, novi užitak. Treba li onda išta drugo činiti, osim početi listati ovu knjigu koja je pred nama? Sa svojim zborovima Mići boduli, Tratinčice i sada Vežički tići, Natalija Banov izvodila je te pjesme na brojnim dječjim festivalima, a njihove su pjesme dobile zavidan broj priznanja i nagrada. Na večeri u Ronjgima stihove koje je čitala autorica otpjevala su djeca, članovi Nataljinih zborova čime je zaokružen doživljaj ove izuzetne književno-glazbene večeri. D. B.

Glasnik Općine Viškovo br. 74

21


Iz duhovnog života

Pohodu Svetog Oca Hrvatskoj u lipnju nazočio i veliki broj župljana naše župe

PODRŠKA ZAJEDNIŠTVU I VJERI

P

ohod Svetoga Oca jednoj državi veliki je događaj, a ovogodišnji dvodnevni posjet u lipnju Pape Benedikta XVI. za Hrvatsku je imao izuzetni značaj. Naime, dolazak Pape u Hrvatsku na prvi Nacionalni dan obitelji, u godini kada Hrvatska obilježava 20 godina neovisnosti i kada je na pragu članstva u EU-u predstavljao je veliki znak i poticaj ne samo obiteljima, već je bio i jasna podrška Hrvatskoj na njezinu putu prema Europi. Vrhunac posjeta bilo je euharistijsko slavlje u nedjelju ujutro na kojemu je na prostoru zagrebačkoga Hipodroma sudjelovalo veliko mnoštvo vjernika, među kojima je znatan broj bio i vjernika s područja naše općine i župe. Dio dojmova ne samo obitelji Sušanj, već i velikog broja vjernika koji su nazočili posjetu Svetog Oca prenio nam je naš župljanin Vladimir Sušanj:

geslo prvog Nacionalnog susreta – Zajedno u Kristu. Susret nam je potvrdio ono što osjećamo!

- Bili smo sretni kada smo čuli vijest da Papa Benedikt XVI. dolazi u Hrvatsku povodom prvog Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. U nedjelju smo, rano ujutro, krenuli radosno s pjesmom i molitvom prema Zagrebu. Rijeke ljudi pristizalo je na Hipodrom, gdje smo imali priliku vidjeti pravo zajedništvo generacija od malih beba, roditelja do nonića i baka. Tijekom cijelog susreta osjećalo se upravo to zajedništvo, kako glasi i

Vratili smo se zadovoljni, jer smo dobili potvrdu da smo na pravom putu i – da nismo sami.

Mi smo mnogobrojna obitelj, pa smo upućeni zajedništvu. Crkva nam daje ljepotu zajedništva, a svojom živom riječju pomaže nam da poštujemo i cijenimo jedni druge, da služimo jedni drugima, što često i nije uvijek lako. Papa nas je ohrabrio da ne padnemo pod utjecaj današnjeg vremena gdje vlada mentalitet sebičnosti i sebeljublja, kada se zaboravlja na bližnje, zaboravljajući pri tome i istinske vrijednosti – vjernost, služenje, opraštanje i molitvu. Posebno nas je dirnula riječ kako je stvaranje života stvaranje budućnosti.

Trajne vrijednosti Danas mnogi ljudi, pogotovo mladi smatraju crkvu konzervativnom i zastarjelom, dok mi uistinu osjećamo da nas nosi i čuva na putu života. Daje nam smjernice kako živjeti u ovom ubrzanom ritmu. Zbog brzine života i ponuda kojima nas obasipaju sa svih strana zaboravljamo onu istinsku vrijednost iz koje smo svi potekli, a to je – obitelj. Međutim, budućnost cijelog društva ovisi upravo o obitelji. Mi vidimo kako u našem životu Bog proviđa za nas svaki dan. Kad stavimo Isusa Krista na prvo mjesto u našem braku, sve drugo dolazi na svoje mjesto. U Papi Bendiktu osjetili smo istinsku očinsku brigu za nas, kao i kod prijašnjeg Pape Ivana Pavla II., koji je toliko volio i našu ljubljenu Hrvatsku. Zahvalni smo našim roditeljima što su nam dali i prenijeli vjeru koju mi želimo predati svojoj djeci. - poruka je velikog broja sudionika ovoga susreta - istaknuo je Vladimir na kraju našeg razgovora D. Brusić

22

Glasnik Općine Viškovo br. 74


KUD „Halubjan“

OD KONCERTA DO DRUŽENJA S

početkom nove 2011. godine, Zbor je aktivno pod vodstvom maestra Zorana Badjuka nastavio sa pjevačkim podhvatima i druženjima na nastupima, ali ponajviše na redovnim probama utorkom i petkom od 20-22:30h u prostoriji Društva (ispod čitaonice "Halubajska zora" nasuprot OŠ "Sv. Matej"). Na izbornoj skupštini početkom svibnja uz dosadašnje vodstvo zbora: predsjednika Gorana Vukovića, potpredsjednicu Mirelu Biro, tajnicu Jelenu Dragović i blagajnicu Vesnu Brnčić, osvježen je nadzorni odbor (Jelka Đurić, Franjo Šošterić i Nada Vidas), te upravni odbor (Merica Grdinić-Žic, Milivoj Mladenić, Branka Pleše, Jasna Pilepić, Ljiljana Sladonja, Gordan Širola, Boris Travalja i Bojan Tuhtan).

– u srpnju: u Golubinjaku na druženju umirovljenika iz cijele Hrvatske Uskoro se zbor sprema zapjevati u Domu umirovljenika na Kantridi, a potom na Matejni '11", Beloj nedeji u Kastvu...... Lijepo nam je i veselo smo društvo! Pozivamo sve ljude koji vole zabavu i druženje uz pjesmu neka nam se priključe... Upravni odbor KUD "Halubjan" Viškovo

Iako je zbor prvi nastup u godini zabilježio u siječnju na sprovodu majci naše članice, kasnije u travnju počeli su se redati novi, veseliji nastupi: – travanj: na druženju umirovljenika Općine Viškovo povodom Dana Općine Viškovo, na promociji knjige Matice Hrvatske - ogranak Viškovo, te uskršnji koncert u crkvi sv. Jurja u Brseču – lipnju: "39. Naš kanat je lip"(susret pjevačkih zborova) u Poreču, gdje smo dobili posebnu pohvalu od publike, ali i ostalih zborova na kvalitetu i brojnost zbora, jer smo tada nastupali združeni s našim prijateljima iz zbora DVD Drenova i Zbora liječnika iz Rijeke, Kanat pul Ronjgi, Gljivarijadi u Kamačniku Glasnik Općine Viškovo br. 74

23


IDVD HALUBJAN

IZ RADA DVD "HALUBJAN"

POŽARNA SEZONA U RAZDOBLJU OD 1. 6. DO 30. 9. ZABRANJENO JE S V A K O P A L J E N J E V AT R E NA OT VORENOM!

P

od otvorenom vatrom ne smatra se roštilj, izrađen tako da ne postoji mogućnost prijenosa vatre iz kućišta na otvoreni prostor. Dodatni zahtjev za korištenje roštilja je obvezatni uvjet pripremljenog sigurnosnog pojasa (očišćenog okolnog zemljišta u radijusu 2 metra) uz obavezno pripremljeno i postavljeno priručno sredstvo za gašenje (aparat za gašenje ili voda). Slični uvjeti

vrijede i za poslove zavarivanja, brušenja i drugih radnji koje mogu prouzročiti iskrenje (3 metra sigurnosnog pojasa i priručno sredstvo za gašenje). U ostalom dijelu godine (1. 10.-31. 5.) loženje vatre na otvorenom prostoru je moguće uz prethodnu najavu i odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe (tel. 93). Odlukom o uvjetima loženja vatre na otvorenom prostoru (Skupština

Primorsko-goranske županije, 11. 07. 2002.), utvrđeno je da nadzor provodi Policijska uprava primorsko-goranska, a za nepridržavanje odredbi određene su kazne u rasponu 500,00-3.000,00 kn te troškovi eventualne vatrogasne intervencije. Ovlaštenje za kontrolu provedbe propisanih mjera zaštite od požara imaju i pripadnici DVD Halubjan te komunalni redari Općine Viškovo.

Natjecanje djece i mladeži K

rajem svibnja na nogometnom igralištu NK Halubjan održano je vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Među 600 natjecatelja iz cijele županije, sudjelovali smo s 3 natjecateljska odjeljenja djece vrtićke i osnovnoškolske dobi te srednjoškolaca. U kategoriji djeca - ženska osvojeno je 4. Miješana ekipa mladeži

24

mjesto, dječaci su osvojili 11., a mladež-muški 16. mjesto. Kao domaćini, značajno smo bili angažirani u organizacijskom i logističkom dijelu provedbe. Nakon 25 godina ovo je prvo natjecanje ovog ranga koje je zahtjevalo opsežne pripreme, dodatno «usložnjene» zbog najavljenog i djelomično ostvaMiješana ekipa djece

Glasnik Općine Viškovo br. 74


iz rada udruga

IZ AKTIVNOSTI UDRUGE UMIROVLJENIKA VIŠKOVO

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE

Operativne aktivnosti i osposobljavanje Tijekom ljetnih mjeseci pripadnici DVD Halubjan redovito će vršiti preventivne protupožarne ophodnje u sve dane velike i vrlo velike opasnosti od nastanka i širenja požara. Pri kraju je dvomjesečni tečaj za zvanje «vatrogasca» kojeg pohađa desetak pripadnika čime će postrojba biti dodatno pojačana za obavljanje preventivnih zadaća kao i za akcije gašenja, sukladno procijeni vatrogasnog operativnog centra Rijeka.

• Pružanje svih vidova pomoći starijim i nemoćnim osobama iz oblasti socijalno zdravstvene zaštite i društvenog života umirovljenika - primarne su aktivnosti koje treba i dalje razvijati

N

akon sviranja himne Lijepa naša predsjednica Zorka Rubeša uz pozdravni govor otvorila je 15. srpnja 2011. godine redovnu godišnju skupštinu Udruge umirovljenika Viškovo. Nakon izbora radnih tijela skupština je počela sa radom po točkama dnevnog reda.

renog lošeg vremena. Tehničku i redarsku službu odradili su Crveni križ Viškovo i okolna DVD (Kastav, Klana i Škalnica) koje poslove je koordinirao Zlatko Žauhar – zamjenik voditelja tehničke i redarske službe, dok je natjecateljski dio koordinirao Klaudijo Filčić – zamjenik voditelja natjecanja. Klaudijo Filčić

Ženska ekipa s voditeljem

Izvješće o proteklom radu podnijela je predsjednica Zorka Rubeša iz kojeg se može zaključiti da je u 2010. godini Udruga u potpunosti ostvarila svoje dvije primarne aktivnosti i to pružanje svih vidova pomoći starijim i nemoćnim osobama iz oblasti socijalno zdravstvene zaštite kao i društvenog života umirovljenika. Unatoč činjenici da je zbog recesije smanjen novčani iznos za rad Udruge u 2011. godini, Udruga će nastojati zadržati barem sadašnju razinu pružanja socijalno zdravstvene pomoći svojim članovima. I ovom prilikom pozvani su svi umirovljenici koji još nisu članovi da se učlane i aktivno uključe u rad Udruge kroz razne vidove rekreativnih aktivnosti, što svakako pridonosi boljoj kvaliteti življenja. U ime Općine Viškovo skupštinu je pozdravio zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Denis Mladenić i dr. Jagoda Dabo, predsjednica Općinskog odbora za zdavstvo i socijalnu skrb. U svojem obraćanju odali su priznanje dosadašnjem radu Udruge i poželjeli uspješan nastavak rada na ostvarenju programskih zadataka. Prisutnima se također obratio i gosp. Edo Raspor prenijevši pozdrave Udruge umirovljenika Općine Klana. Nakon službenog dijela skupštine svi članovi i gosti uz prigodni domijenak zadržali su se u ugodnom druženju. Zlatko Krašković

Glasnik Općine Viškovo br. 74

25


UABA VIŠKOVO

GODINA ZNAČAJNIH

OBLJETNICA G

odina 2011. je godina značajnih obljetnica iz naše antifašističke prošlosti. Ove godine obilježava se 70. godišnjica ustanka naroda Hrvatske protiv fašističke nemani koja je okupirala našu zemlju i 66. obljetnica oslobođenja. Također se obilježava i 20. obljetnica samostalne Hrvatske države. Udruga je i u ovoj godini nastavila realizaciju usvojenog programa vezano za NOB, spomen obilježja, članstvo, komemoracije, proslave i ostalo. ◊ Za Dan oslobođenja našeg kraja 3. svibnja i na Dan antifašističke borbe položeni su vijenci i cvijeće na naša spomen obilježja. ◊ Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja, uz predstavnike Općine Viškovo i uz prisustvo više od pedeset naših članova, Ženskog pjevačkog zbora Marinići i Limene glazbe Marinići položeni su vijenci, cvijeće i svijeće na središnje spomen obilježje iz NOB-a u parku ispred groblja Viškovo te ispred bista narodnog heroja ovog kraja Vitomira Širole Paje i Ivana Matetića Ronjgova. Uoči blagdana cvijeće je položeno i na ostalim spomen obilježjima na području naše općine. Povodom ovog blagdana članovi udruge također su prisustvovali i tradicionalnoj proslavi na Tuhobiću, legendarnom mjestu ustanka primoraca, Istrana i otočana. Nakon veličanstvenog skupa, kulturnog programa i druženja, uz tradiciona-

lni fažol, članovi udruge produžili su do nacionalnog parka. Risnjak. Iza toga kraće su se zadržali u Delnicama i posjetili Aleju narodnih heroja Gorskog kotara i spomen obilježje iz Domovinskog rata. ◊ Dana 28. svibnja članovi udruge tradicionalno su prisustvovali obilježavanju Dana mladosti – radosti u Kumrovcu. Ispred rodne kuće Josipa Broza Tita i ove se godine okupilo mnogo obožavatelja Tita iz cijele bivše Jugoslavije.Nakon završetka programa u Kumrovcu te obilaska Etno sela članovi udruge uputili su se u Klanjec, gdje su bili na zajedničkom ručku. U romantičnom kulturno-povijesnom središtu Zapadnog Hrvatskog Zagorja, Klanjec, ispod visoke Cesarske Gore na rijeci Sutli dio svog života u Novim-Dvorima Klanjevačkim proveo je Anton Mihanović, autor hrvatske himne. Tu je rođen i pokopan slikar hrvatskoga preporoda Oton Iveković, a rodno je mjesto i kipara svjetskoga glasa Antona Augustinčića. Uz lokalnog vodiča članovi udruge posjetili su veličanstvenu galeriju ovog kipara, koji je svom gradu poklonio svu svoju umjetničku ostavštinu. Posjećena je i mjesna crkva, gdje su u podrumima izloženi skupocjeni sarkofazi obitelji Erdody, od izuzetne umjetničke vrijednosti, a koje su nedavno restaurirali bečki restauratori. Nakon zajedničke fotografije u

parku ispred galerije članovi su napustili i ovo prekrasno mjesto. ◊ Delegacija naše udruge prisustvovala je obilježavanju Dana pobjede i oslobođenja 3. svibnja u Pasjaku. Na ovom skupu predsjednik UABA Liburnije u svojem nadahnutom govoru iznio je cijeli historijat ovog dijela naše zemlje od oslobođenja od fašizma do samostalnosti Hrvatske. ◊ Dana 12. srpnja - delegacija naše udruge prisustvovala je komemoraciji podhumskim žrtvama u spomen području Soboli, gdje su na taj dan 1942. godine talijanski fašisti u Podhumu streljali gotovo 100 muškaraca, a ženu i djecu odveli u logore, dok su selo gotovo u potpunosti spalili. I ovdje je rečeno: "Da se ovako nešto više ne ponovi" i da ovaj zločin nije i neće biti zaboravljen. ◊ Naši članovi prisustvovali su još jednoj komemoraciji "Lipa pamti", gdje su fašisti učinili još jedan strašan zločin - zatvorili i žive spalili gotovo sve mještane, žene, djecu. ◊ Uoči dana Antifašističke borbe aktivisti naše udruge posjetili su 20-tak naših starijih i bolesnih članova uz skromne poklon pakete. ◊ Na kaju treba napomenuti da su u svibnju mladi antifašisti naše udruge posjetili Kuću cvijeća u Beogradu. Do kraja ove godine udruga će organizirati posjete još nekim destinacijama iz NOB-e. U srpnju članovi udruge posjetit će čabarski kraj u Gorskom Kotaru, kada će na spomen obilježje palim borcima 43. istarske divizije na Milanovom vrhu položiti cvijeće. Tijekom rujna udruga predviđa posjet Brionima, a krajem listopada već tradicionalno, slijedi odlazak na komemoraciju u konc. logor Gonars u Italiji. Tijekom ove godine udruga će povodom '70-te obljetnice ustanka organizirati i uručenje zahvalnica i priznanja borcima i sudionicima NOB-a, logorašima i ostalim sudionicima. Za Udrugu: Zdravko Cetina

26

Glasnik Općine Viškovo br. 74


KUD "IZVOR" VIŠKOVO

DOBROTVORNI KONCERT ZA IZGRADNJU SVETIŠTA „KONDŽILO

Z

ahvaljujući članovima KUD-a „Izvor“ Viškovo na prostorima naše općine organiziran je dobrotvorni koncert za izgradnju Marijanskog svetišta „Kondžilo“ u BiH. Riječ je o najstarijem marijanskom svetištu u Bosni i Hercegovini koje je u ratu do temelja srušeno ali zahvaljujući vjeri i dobroj volji mještana Općine Viškovo uključili smo se u akciju prikupljanja dobrotvornih sredstava kako bi pomogli da se svetište obnovi ali i da hrvatski narod opstane u Bosni i Hercegovini. Naime slika čudotvorne Gospe Kondžilske u pisanim se tragovima prvi put spominje 1779. godine i upravo ova slika izabrana je da se postavi u bazilici Navještenja Gospodinova u Nazaretu u Svetoj zemlji kao simbol štovanja Blažene Djevice Marije na prostorima krajevne Crkve Bosne i Hercegovine sljedeće godine. Prikupljeno je oko 23.000,00 kuna odnosno prodano je cca 800 ulaznica i ovom prilikom zahvaljujemo svim mještanima naše općine koji su svojim darom pomogli da ova akcija uspije. Kao što ističe vodstvo KUD-a „Izvor“ Ljubomir Jelić i Slavica Erceg: „Ovaj koncert dokaz je zajedništva i sloge ali prije svega da naši mještani imaju veliko srce kada je riječ o humanitarnim akcijama. Podrška u izgradnji ovako bitnog projekta od velike je važnosti pogotovo za Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini da se očuva katolička vjera ali i hrvatski narod“. U samu akciju uključili su se i načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, svećenik Ivan Nikolić, predsjednik boćarskog kluba Ervin Tomić i svi članovi KUD-a „Izvor“ ali i veliki broj mještana što je dokaz da zajedničkim radom možemo pomoći onima kojima je to potrebno. Moramo napomenuti da je upravo tijekom održavanja dobrotvornog koncerta iznikla ideja da se napravi zajedničko putovanje predstavnika Općine Viškovo i da se posjeti svetište. Općinsko izaslanstvo u posjetu Općini Teslić, Općini Usora i Općini Rama Zahvaljujući održanom dobrotvornom koncertu za izgradnju svetišta Kondžilo članovi KUD-a „Izvor“ Viškovo na čelu sa

Glasnik Općine Viškovo br. 74

predsjednikom Ljubomirom Jelićem organizirali su za predstavnike Općine na čelu sa načelnikom Goranom Petrcem, predsjednikom vijeća Igorom Rubeša, članom Odbora za međuopćinsku i međunarodnu suradnju Ildom Gržićem i predstavnikom crkve Sv. Matej Ivanom Nikolićem dvodnevno putovanje te službeni posjet Općini Teslić u kojoj je smješteno svetište Kondžilo, Općini Usora u kojoj je veliki broj hrvatskog naroda i svetištu Šćit u općini Rama. S obzirom da je veliki broj stanovnika općine Viškovo nastanjen iz ovih krajeva želja je bila da predstavnici općine posjete njihov rodni kraj i da se uspostavi suradnja na gospodarskom i kulturnom planu. Pored primarnog cilja da se posjete svetišta svi sudionici mogli su doživjeti kulturna naslijeđa, gastronomiju i povijest Hrvata Bosne i Hercegovine. Nedvojbeno je da su neki sudionici prvi put posjetili navedena mjesta i ostali oduševljeni gostoprimstvom, prirodnim ljepotama i tradicijom koju njeguju bosanski hrvati. Vjerujemo da će ovakvih putovanja biti više da učimo jedni od drugih ali i pružamo pomoć jedni drugima te uspostavljamo suradnju u područjima gospodarstva, kulture i sporta a pogotovo u prekograničnoj suradnju u pogledu pisanja i kandidiranja EU projekata. KUD „Izvor“ predstavlja igre bunjevačkih Hrvata Kulturno umjetničko društvo „Izvor“ iz mjeseca u mjesec niže brojne nastupe širom Hrvatske. Zbog velikog interesa prije svega mlađeg naraštaja neminovna je bila nabavka novih narodnih nošnji. Predstavnici KUD-a na čelu sa Slavicom Erceg i Ljubomirom Jelićem započeli su s pripremanjem novih koreografija s kojima će predstaviti Bunjevačke hrvate. Naime, ove godine nabavljene su narodne nošnje, a intenzivno traje uvježbavanje koraka. Prema riječima voditeljice Slavice Erceg

27


želja nam je mještanima općine Viškovo ponuditi i predstaviti Slavoniju pogotovo bunjevce što smo i uspjeli. Riječ je o novih deset ženskih i pet muških narodnih nošnji a trenutno naši članovi intenzivno uvježbavaju korake i vjerujemo da će do Matejne biti sve pripremljeno. Predsjednik KUD-a Ljubomir Jelić ističe da su ove narodne nošnje nabavljene uz pomoć Općine Viškovo koja je prepoznala važnost našeg djelovanja pogotovo u povećanju kulturne ponude kako za mještane tako i za sve one koji našu općinu upoznaju dolaskom na brojne manifestacije koje organizira naše društvo. Uistinu je lijepo kada mladi njeguju kulturno naslijeđe i kroz pjesmu i ples uče o regijama hrvatske o svom vlastitom narodu koji se može ponositi sa bogatstvom kojeg posjeduje. Jedan od najzaslužnijih u radu s mladima jest njihov voditelj Dražen Erceg koji ih svake nedjelje okuplja, brine i podučava da ne zaborave rodni kraj svojih roditelja, ali da kao mladi stasaju u svijet odraslih čuvajući kulturnu baštinu svoji predaka. Svakim danom postaju sve profesionalniji što dokazuje i samostalni nastupi dječje skupine koja je na dječjem festivalu u Lukovdolu ostvarila zapažene rezultate. Na gostovanju u Čazmi koje je bilo popraćeno brojnim društvima ostavili smo gledatelje bez daha, i s ponosom ističemo da su rijetka društva koja imaju ovako veliki broj mladog naraštaja. Da smo prepoznati u području gdje živimo i radimo dokazuju i pozivi koji se ne tiču samo folklora nego i drugih kulturnih zbivanja, poput nastupa na predstavljanju zbirke pjesama u Filodramatici. Osluškujući dječji smijeh, radost i natjecateljski duh članova dječje skupine KUD-a Izvor pozivamo sve mlade s područja naše općine da se pridruže i postanu dio tima koji obogaćuje kraj u kojemu živimo.

NK HALUBJAN VIŠKOVO

VETERANI - PRVACI PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

N

akon odigranih utakmica po skupinama prema propozicijama natjecanja u završnicu su se plasirale četiri prvoplasirane ekipe: skupina A - NK „Halubjan” skupina B - NK „Zrinjski” skupina C - NK „Goranka” skupina D - NK „Orijent” U polufinalnim utakmicama „Halubjan” je sa 5:1 porazio „Zrinjski”, a „Orijent” je kao gost u Ravnoj Gori savladao „Goranku” sa 3: 2. U finalnoj utakmici odigranoj 30. svibnja 2011. na Rujevici NK „Halubjan” je pogotkom Mihaela Majetića zasluženo pobijedio NK „Orijent” i tako osvojio titulu prvaka Lige veterana PGŽ za 2010./2011. Titulom prvaka PGŽ NK „Halubjan” je stekao pravo sudjelovanja na završnom prvenstvu veterana Hrvatske koje će se Kod spomenika u Bilaju, veterani NK Halubjana i predstavnik Općine Viškovo

Ljubomir Jelić

28

Glasnik Općine Viškovo br. 74


odigrati krajem rujna u Rovinju uz učešće prvaka svih županija Hrvatske. Za taj veliki uspjeh zaslužni su sljedeći igrači: Bilić, Pavičić, Šimunović, Banda, Nevio Sušanj, Nenad Sušanj, Bolić, Pulić, Štemberger, Režić, Majetić, Rubeša, Milošević, Matković, Brancella, Šikljan, S. Milković, Pranjić, Lučić, Krstačić, Džido, Murica, A. Frlan, K. Frlan, Arapović, Reščić, H. Milković, Jurišević, Milanović, Kraljić i Šneler.

U ŠKOLI NOGOMETA NK Halubjana proglašeni su najbolji u sezoni 2010/11:

Veterani - gosti Ličko-senjske županije Veterani NK „Halubjana”, kao prvaci PGŽ, pozvani su u goste kod NK „Pazarište” gdje su odigrali prijateljsku utakmicu protiv selekcije klubova koji gravitiraju gradu Gospiću. Kao što je to kod veterana uobičajeno važnije od same utakmice bilo je „treće” poluvrijeme tijekom kojeg su uspostavili kontakt sa veteranima s tog područja. Položili su i vijenac na spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata u Bilaju među kojima je i nekadašnji prijatelj i navijač našeg kluba Elio Vlah. Susreli su se i sa bivšim župnikom naše župe Milom Čančarom koji je sada na službi u Gospiću.

Mlađi morčići: Najbolji igrač: MATEO BENCEK Najbolji strijelac: ROCO MLADENIĆ i IVAN KOVAČIĆ Pohvalnica: ERIK BEGIĆ Stariji morčići: Najbolji igrač: FRAN KATALINIĆ Najbolji strijelac: MARKO KATIĆ Pohvalnica: ANTONIO MARČELJA

SENIORIMA III. MJESTO NA PRVENSTVENOJ LJESTVICI Sezonu 2010./2011. seniorska ekipa NK „Halubjan” završila je plasiravši se na 3. mjesto IV. HNL zapad. Tim rezultatom NK „Halubjan” je ostvario najbolji plasman otkad se natječe u IV. HNL. S obzirom da je momčad sve zrelija i uigranija, sastavljena od igrača koji su uglavnom ponikli iz našeg omladinskog pogona i postali nosioci igre, NK „Halubjan” bi i u sljedećoj sezoni pod vodstvom trenera Petra Radakovića trebao odigrati važnu ulogu i, ako dođe do povećanja broja trećih liga, vjerovatno zauzeti jedno od pet prvoplasiranih mjesta, što bi ga odvelo u buduću III. HNL zapad.

Pohvalnica: DINO VALETIĆ Mlađi pioniri: Najbolji igrač: LUKA MAJETIĆ Najbolji strijelac: ALMIN MUTAŠ Pohvalnica: MARIN KOVAČ Pohvalnica: MATEO DUKIĆ Stariji pioniri: Najbolji igrač: JOSIP MARINIĆ Najbolji strijelac: MARKO BLAŽEVIĆ Pohvalnica: ANTON ŽAPER Pohvalnica: ANĐELO MILKOVIĆ Kadeti: Najbolji igrač: MATEO BALJAK Najbolji strijelac: ALBERTO SZABO Pohvalnica: MARIO JERBIĆ Pohvalnica: MARIN FRELIH Juniori: Najbolji igrač i najbolji strijelac: RENATO LUČIĆ Pohvalnica: FRAN TORBARINA Pohvalnica: TONI BRNČIĆ Voditelj škole nogometa: Branko Milković

Glasnik Općine Viškovo br. 74

29


SPORTSKO-GLAZBENA MANIFESTACIJA

„AJMO VJEŽBAT“ D

a sport ne mora biti predstavljan zasebno, pokazalo se 28. 5. 2011. u Klani, programom „AJMO VJEŽBAT“, jer uz sport uslijedio je zabavni program, kao i onaj književni dio u kojemu je gošća manifestacije Tatjana Udović predstavila svoj rad, svoje romane i slikovnice. 28. svibnja 2011. godine, s početkom u 18 h, u Klani (ispred bivše vojarne) održana je Sportsko-glazbena manifestacija AJMO VJEŽBAT. Zabavno-sportsku manifestaciju organizirao je Taekwondo klub Viškovo-Klana povodom Svjetskog dana športa, s ciljem obilježavanja svjetskog dana sporta, prezentacija taekwondo-a kao olimpijskog sporta, demonstracija vještina poznatih trenera te, u su-

Piše: Tatjana Udović

radnji s ostalim udrugama, prezentacija djelatnosti koje su dostupne na području općine Klana i šire. Uz prezentaciju demo tima TKD kluba Viškovo-Klana te demo tima TKD kluba Velebit, demonstracije samoobrane za žene i Malih olimpijskih igara za djecu, upriličen je i zabavni program u kojem su sudjelovali: Mažuretkinje Halubajke Viškovo, Dječji zbor Halubajčići, Plesna skupine Stars. Program je bio upotpunjen i književnim dijelom, u kojemu je spisateljica Tatjana Udović predstavila svoj rad; svoje romane – Triesduja, Ludilo i slikovnice – Plavobradi čarobnjak, Vjerkina pekara, Rožica va koloreh mavrice.

Za sve one, pune sportskoga duha, organizirana je i mala olimpijska olimpijada koja se sastojala u potezanju konopa i igara s loptom. Svim sudionicima manifestacije dodjeljeni su pokloni koje su sponzorirali: Pekara Panin, Pekara Božur, Pekara Marinići, VIDA biro, Merdijana, Montelektro, Bunjica doo, Epra, a sportaši su se zasladili energetskim pločicama Schneekoppe. Generalni pokrovitelj manifestacije je Općina Klana. U večernjim satima uslijedila je i zabava, uz svirku grupe Canotti. Voditeljice programa bile su Tatjana Udović i Marica Pejin Matica.

12. ECO BIKE MARATON "PLATAK"

A

lternativno rješenje i spas od ljetnih vrućina je provođenje vremena u planinama. Samo za pola sata vožnje se nalazi Platak, poznato skijalište i izletište. Tamo se ove godine održala manifestacija 12. Eco Bike Maraton "Platak" u trajanju od 1. do 3. 7. 2011. Organinizirao je BBK "Kvarner". U organizaciji je bilo planinarenje na Sljeme i noćni pohod na Sniježnik. Sa Sniježnika se vidio cijeli Kvarnerski zaljev i zalazak sunca. Povratak sa vrha do Platka je bio do 22 h lampama.Također je organizirana biciklijada tokom tri dana. Biciklisti su bili raspoređeni u turističku, rekreativnu i sportsku grupu. Nakon bicikliranja, ručak je bio u Malom Domu Sušak "Platak". Sudionici su noćili u šatorima uz logorsku vatru i u Malom Domu Sušak "Platak". Eco Bike Maraton jedna je od manifestacija BBK "Kvarner" čija je svrha druženje, rekreacija i sport u prirodi. Pozivamo svih da se sljedeće godine odazovete u što većem broju na 13. Eco Bike Maraton "Platak". Zabava je zagarantirana.

XC ROKOVOKLANA

Valnea Vidović tajnica BBK "Kvarner"

30

S

a zadovoljstvom najavljujem da će se 14. 8. 2011 održati 14. XC Rokovo-Klana KUP RH. MTB utrka za KUP RH se utrkuje na jednoj od najljepših i najaktraktivnijih staza u Hrvatskoj i šire. Europski biciklisti publiku oduševljavaju vratolomnim spustevima po suhim riječnim koritima i brdima u neposrednoj okolici Klane. Mogu se okušati svi biciklisti sportskog duha. Uz utrku, nadovezuje se zabava i ostali prateći sadržaji. Staza je atraktivna. Izvrsni biciklisti i dobra organizacija vam nude avanturu i nezaboravan doživljaj. Pozivamo vas da posjetite ovu utrku kao gledatelj ili natjecatelj. Glasnik Općine Viškovo br. 74


ZAJIKU MOJ LEPI P

oćakulaj z manun pak ću ti reć z kega kantuna našega kraja si. Kad čuješ da je Marija omesila kruh od cveta, a Jele od muke znat ćeš je z gornje, al dolnje Kastafšćine. Svojni san čula za jenu nekadajnu ćakulu. Negdere pred puno let va Bakre su se počeli bavit z turizmon. Bilo je to prej i čađare i koksare i gornje ceste. Ne smemo ni promislet prej kolikoje to bilo let. No, va Bakar je prišal jedan turista, profesor hrvackega zajika, z Zagreba. Neki mu je rekal da je najboje da gre h tete Ivanke va Bakar. Ona ga je ovako dočekala: - Ste prišal, lepi moj šinjor, čula san za vas. No samo se vi akomodajte, dajte tu vašu valižu, ne nosite je smiron. Tuka van je kantrida. Samo vi počinite, a ja ću van skuhat dobro broštulano kafe. Morda bite aje teruso? Pokušavao ju je profesor prekinuti u dobrodošlici, ali nije mogao. Ona je i dalje, brzo i po svoju mlela. - Lepi moj šinjor, kako ste se tako teplo obukli? Tr je leto i bit će još tepleje. Ča

Glasnik Općine Viškovo br. 74

ste obukli tisti veštid, pa brageše, jaketu, kamižolin - sigurno nosite i kanotjeru i šotobrage, vidin da nosite i šjarpicu i kalcete. Ča će van, prosin vas lepo, šjarpica, klobuk i lumbrela, a imate i facolić. Zujte se, ja ću van dat cavate za po kuće. A skužajte šinjor, ma butiga van je na bragešah otpućena, a danaska je nedeja - se su butege zaprte. Ča bite morda uz kafe kakov španjulet i fraklić rakije? Samo recite, ne dinjajte se. Teta Ivanka ga je otpratila do sobe i nastavila: - Ovo van je vaša kamara. Poneštra gjeda na more. Ako van je previše svetla potegnite koltrine al zaprite prošijane zvani. Tamo va kantune van je kućeta, pul nje je komodin. Va komodine je bukalin za miću potrebu, a kundot za velu silu je na kraje skoda. Tuka je i pikabit. Ja san van parićala kućetu. Lancuni i kušinelnicu san friško ziprala i šumprešala. Imate va pikabite i krpatur i punjavu ako bi bura zapuhala. Štramac je mekak, od gromičke vune. Lepo ćete spat, aš jena poneštra gjeda na breg, a druga na valu, pak će van bavica z mora puhjat. Ne boj-

Ć

akulaš, šušoriš, kumedijaš, beštimaš. Tri špigule, dva oreha, pet pešćić praćka, i vidulica za susedu Vidu. Po školansku se škercaš. Frane

te se, nećete bit lačan. Ja ću van i kuhat. Na stole je obrus, pul pijata van je tavijol, žlica, pirun, hartel, pajčić i tabur. Va vetrine su kikarice, žmuji i žmujići. Kada se budete otel oprat tuka van je lagaman, škartaca i šugaman. No, ja san finalmente finila, a vi se samo akomodajte. - Gospođo moja, - rekao je profesor - ja vas nisam ništa razumio. Kojim jezikom vi to govorite? - Šinjor moj, pravo po hrvacki - odgovorila mu je Ivanka. Jelka Žilić

31


z našega kraja

S P A S

IZ

TENK Piše: Zlatko Krašković

(Nastavak iz prošlog broja)

Š

to se kasnije dogodilo sa trojicom članova uništenog tenka nije nikada saznao niti Anton Simčić koji je sav u plamenu uspio izaći iz gorućeg tenka i zakloniti se iza drugog tenka u koloni. Skupio je još toliko snage da se udalji od mjesta stradavanja. Bio je u tako lošem stanju da su njegovi suborci dvojili treba li mu uopće pružiti pomoć, misleći da neće preživjeti, što je kod njega zauvijek ostavilo gorak osjećaj razočarenja. Ipak ga je spasio Drago Brnelić, gotovo ga prenijevši na leđima do svoje kuće u Lukežima gdje su mu pružili kakvu takvu pomoć (kasnije su se često susretali sve do Brnelićeve smrti 1980. godine op. a.). Anton je potom prebačen na liječenje u Trst (koji je već 1. svibnja bio pod kontrolom IV. armije op. a.) a nakon toga proveo je šest mjeseci na liječenju u Kraljevici. Ožiljci od teških opeklina podsjećali su ga cijelog života na proživljeno stradanje. U različitim vojskama Anton Simčić proveo je silom prilika svoje najljepše godine života u različitim vojskama. Rođen je 23. listopada 1916. godine u selu Pasjak. Još u dječačkoj dobi namijenili su mu poziv svećenika te je izvjesno vrijeme proveo u sjemeništu u Udinama. Ne snašavši se u novoj sre-

Anton Simčić svake je godine pohodio mjesto tragedije, na kojem je osobno postavio spomen-ploču dini ubrzo se vraća kući, a zatim odlazi na naukovanje zanata u Trst. Kao mladić regrutiran je u talijansku vojsku. U Rijeci završava vojnu obuku (caserma Diaz sadašnje zgrade Tehničke brodograđevne škole i Tehničkog fakulteta op. a.) te je sa činom narednika (sergente) premješten na službu u Udine. Izbijanjem rata odlazi u Libiju gdje je zarobljen od strane Britanaca. U mjestu Agami 21. ožujka 1942. godine ulazi u sastav britanskih postrojbi a potom postaje pripadnik Kraljevske jugoslavenske vojske u Egiptu. Partizanskim snagama priključuje se 3. listopada 1943. godine i postaje vozač tenka u 1. tenkovskoj brigadi sve do 14. studenog 1945. godine. U spomen na suborce Rješenjem vojno-ljekarske komisije od 17. studenog 1945. godine proglašava se trajno nesposoban za vojnu službu. Nakon rata nastanio se u Rijeci i zaposlio u rafineriji nafte INA. Članovi posade tenka, još su se ranije zavjetovali da tko ostane živ ne smije zaboraviti svoje suborce. TTog zavjeta Simčić se držao do kraja života. Svake godine pohodio je mjesto tragedijje na kojem je osobno postavio spomenutu spomen-ploču. Na taj Soldier's Service Book - vojna knjižica britanske armije

32

Anton Simčić

dan je na poslu redovito dobivao plaćeni dopust. Sobom je donosio bocu vina koju bi razbio o stijene pokraj ceste, u spomen na svoje suborce uz riječi: - Zdravo drugovi. Budući da je ploča bila djelomično oštećena, uz financijsku pomoć Općine Viškovo, a na inicijativu Udruge antifašističkih boraca i antifašista Općine Viškovo, 2002. godine postavljena je nova ploča čije postavljanje nažalost nije doživio preminuvši 25. 7. 1980. u 64. godini života. Tenkovi u završnim borbama za oslobođenje Inače Titove snage relativno kasno su naoružane tenkovima. U studenom 1943. godine na sastanku u Teheranu Saveznici su donijeli odluku o pružanju pune pomoći Titu u raznom materijalu i naoružanju. Tako je u talijanskom mjestu Carovigno blizu Brindisia u partizanskoj bazi okupljeno 135 vojnika i časnika tenkovskog bataljuna Glavnog Štaba NOV

Glasnik Općine Viškovo br. 74


GORUĆEG

K A (2) Hrvatske. Njima su se pridružili pripadnici Kraljevske jugoslavenske vojske koji su se opredijelili za nastavak borbe u redovima NOV-a. Uglavnom su to bili mladići iz Istre i Slovenskog primorja od kojih su neki služili u sličnim postrojbama u talijanskoj vojsci, a nakon kapitulacije Italije rujna 1943. godine bili su zarobljeni od strane Saveznika i većinom boravili u Italiji i Africi. Smatra se da ih je bilo oko 35 tisuća. Kasnije je pretežno od tog ljudstva formirano pet prekomorskih brigada. Krajem travnja 1944. godine, oko 150 vojnika i časnika, prebačeno je u Egipat u mjesto Katbala 45 km jugozapadno od Kaira. Tu ih je dočekala grupa od oko 200 vojnika koji su također napustili postrojbe Kraljevske jugoslavenske vojske u Africi. Kasnije to čini sve više vojnika pa je uskoro jedinica narasla na oko 1200 vojnika i časnika. Potom je postrojba prebačena u mjesto Čenifa u bazu za obuku 7. britanske oklopne divizije (poznata kao Desert Rats pustinjski štakori op. a.). Obuku su vršili britanski časnici, a prevodioci su bili Kanađani jugoslavenskog porijekla. Prva grupa polaznika boravila je na obuci od kraja ožujka 1944. do 28. travnja 1944., a druga grupa od kraja travnja do 17. svibnja 1944. god. Krajem svibnja ljudstvo je prebačeno iz Egipta u mjesto Gravina di Puglia blizu Barija gdje je 12. lipnja formiran nastavni tenkovski bataljun. Za potrebe obuke na raspolaganju je bilo desetak dotrajalih tenkova M3 Stuart. Kao i u Egiptu, nastava se uglavnom izvodila praktički na terenu a težište je dano na savladavanje vožnje i gađanje, tako da je ljudstvo izvršilo po pet bojevih gađanja iz tenkovskog naoružanja. Ali do pune formacije trebalo je još sredstava, pa je to još uvijek bila školska a ne operativna jedinica. Kako je postepeno pristizala oprema za buduću brigadu sve se intenzivnije radilo na obuci ljudstva. Ko-

Glasnik Općine Viškovo br. 74

Karakteristike tenka M3 ,,Stuart,, Težina 14.7 t Dužina 4.50 m Širina 2.46 m Visina 2.30 m Posada: komandir tenka, artiljerac, vozač i pomoćnik vozača-mitraljezac Oklop: 13-51 mm Top 37 mm M6 Tri mitraljeza 30-60 Browning M191 9 A4 MG Motor: 7 cilindrični Continental W-670-9A zračno hlađen snage 250 ks (186 kw) Brzina: 58 km/sat po putu; 30 km/sat po terenu Proizvodnja tenka počela je u ožujku 1941. godine, a ukupno je proizvedeno 25 000 komada.

4. načno16. srpnja 1944. e godine formirana je 1. tenkovska brigadaa koja je imala 59 ame-ričkih lakih tenkovaa o M3 nazvan Stuart po u američkom generalu a. iz građanskog rata. oTenkovi su bili raspoređeni u tri tenkovskaa bataljuna dvije tenkovske čete i tri voda. U sastavu brigade bili su još i bataljun oklopnih vozila saa oređe 24 vozila AEC raspoređenih u dvije čete i tri voda, 26 kamiona, 8 cisterni za gorivo i vodu, 8 terenskih vozila Willis i 9 motocikala, inženjerijski bataljun sa tri čete, sanitetska četa, kao i jedinica za snabdijevanje municijom, gorivom te mehanička radionica. Brigada je ukupno brojila oko 1 400 ljudi. Bila je to jedna od pet tzv. prekomorskih brigada. Krajem kolovoza 1944. godine izvršene su posljednje pripreme i prvi dijelovi brigade počeli su iz Barija i Monopolia pristizati na Vis. Zahvaljujući dobroj britanskoj organizaciji zaštite u toku transporta nije bilo gubitaka od njemačke mornarice ili zrakoplovstva tako da je do 5. rujna na Vis prebačeno 59 tenkova i 24 oklopnih vozila AEC, 47 kamiona, 6 terenskih oklopnih vozila Scoutcars, 6 cisterni i 29 motocikala. Dopremljeno je i uskladišteno oko 29 000 litara pogonskog goriva. Rezerve municije bile su 19 000 metaka za tenkovski top 37 mm i 220 000 metaka za mitraljeze. U sastavu IV. armije, 1. tenkovska brigada sudjelovala je u borbama u Dalmaciji, Lici, Hrvatskom primorju, Istri, Sloveniji i na kraju u borbama za Trst. S obzirom na borbeni put i rezultate, može se ustvrditi da je 1. tenkovska brigada, dala

Vojna knjižica Jugoslavenske Armije

značajan doprinos u završnim borbama za oslobođenje. Prednost tenka M3 bila je velika pokretljivost, a mane su mu bile slab oklop i slaba probojnost topa, tako da se nije mogao izravno suprotstaviti daleko jačim njemačkim oklopnim snagama. Jedan od nedostataka bio je i benzinski motor i rezervoar sa 270 l benzina što je uzrokovalo veliku zapaljivost tenka. Zbog spomenutih nedostataka bio je podesan uglavnom za davanje podrške pješaštvu ili izviđanje terena. Budući da je borbeni put pretežno išao brdsko-planinskim područjem, ovaj model lakog tenka unatoč svojim nedostatcima, bio je dobar izbor savezničke pomoći Titovim snagama. Brigada je na svom borbenom putu imala oko 95 poginulih i 195 ranjenih, izgubljena su 33 tenka i 5 oklopnih vozila a 31 tenk i 2 oklopna vozila bili su oštećeni. U svojim improviziranim radionicama uspjeli su tokom rata izvršiti veći remont na 43 tenka i 5 oklopnih vozila. Literatura: 1. Antun Giron: ,,Riječka bitka,, Rijeka 1985 2. Dinko Predoević: Oklopna vozila i oklopne postrojbe u Drugom svj. ratu u Hrvatskoj

33


putopis sat kako smo ipak našli središte grada. Paralelna mreža prometnic

Piše: Marina Frlan - Jugo

V

P

ul zemalj z velun površinun, bogatun kulturun i jaken jezičnen utjecajen na ostatak sveta, Belgija ostane nekako po strane našega zanimanja. Z školi se zmišjan da je vavek šla „va komplete“ z Nizozemskun i Luksemburgon. Na primjere Beneluxa smo vadili ča je to ekonomska unija ni ne pomišjajuć onda da bi se taj, za nas samo misaoni pojam, mogal proširit i zakucat na naša vrata. Belgija je kraljevina smešćena zmed Francuske, Nizozemske, Luksemburga i Njemačke. Kad ju gledamo na karte, oblikon neodoljivo podsjeća na bivšu Jugoslaviju. Sastavna je od dve administrativne i nacionalne cjelini: Flandrije na sjevere i Valonije na juge. Flamanci govore nizozemski, a Valonci francuski. Kako dva naroda i dva jezika funkcioniraju va istoj države, si mi jako dobro znamo. Samo ča su Belgijanci po kulture zapadnjaci, a po temperamente staloženi sjevernjaci, pa ni vjerojatno da će se pul njih zakuhat po našen recepte, al da se ne trpe, more videt saki stranac već prvi dan. Dosti je da va restorane naručite biru koj je geografsko poreklo z druge regije (npr. Leffe va Antwerpene). Od konobara dobijete pogled kakov bite mogli meritat da pul nas naručite, recimo, Nikšićko pivo. Bira njin je jedan od najpoznatejeh proizvodi. Vrst je sakakoveh, različiteh boj, nijansi i okusi, ma najveć su jake i guste, ni spodobne našen pijačan na keh isto piše: bira. Ova je nizinska zemja poznata i po čokolade ke je toliko sorat, da saki dan va lete provate drugu, ne bite se sprovali. A se ča provate, je dobro. Zmed čokoladi i biri 34

mora se neč i pojist. Treba provat pomfri ki se prodava na saken kantune. Ako niste znali, Belgijanci su jako su ponosni ča su se oni, a ne Francuzi, prvi zmisleli frigat konpir. Bruxelles - središte EU Posjet sakako trebe počet va glavnen grade. Uz spomenute dve, Bruxelles ili Brussel je treća administrativna cjelina. Njegov ritam diktiraju činovniki z razneh zemalj ki se okupjaju va oneh veleh stakleneh zgradah kod mravi va mravinjake. Zgradi va keh je smešćena uprava EU su va noven dele grada. Radi rastuće evropske birokracije, sagdere va grade se morete sporazumet na englesken. Inače je grad dvojezičan, ča se vidi već z dvostrukega imena. Ravnopravno su zastupjeni francuski (većinski) i flamanski (manjinski ma autohtoni) na seh natpiseh bez izuzetka. Imaju i dvojno školstvo od vrtića do fakulteta, isto tako upravu grada, ukratko, se je na dva zajika. Mi ki nismo vadili francuski, a o flamanskemu znamo samo da spada va germanski jeziki pa moremo nać neku sličnost z njemačken, natpisi su prava zagonetka. Tu smo zagonetku provali rešavat otkrivajuć na ken principe funkcionira javni gradski prevoz. Sistem kupovanja vozneh karat nismo uspeli dešifrirat, pa smo, iako nan je stanica metroa bila doslovno pred noson, odšpancirali do glavnega kolodvora kade smo na šaltere kupili vozne karti. Metro gre djelomično pod zemjun, a djelomično nad zemjun i križa se z tramvajskemi linijami. Nigdere ni označen smjer va ken treba poć, pa van ne umen napi-

Cestovni promet je jednostavno zastrašujući. Imaju paralelnu mrežu prometnic nad i pod zemjun. Nisu to samo podvožnjaki, nego cesti od nekoliko trak z skretanji, kružnemi toki i semafori kod i nad zemjun. Na mesteh od zaranjanja pod zemju do izlaska treba dobreh deset minuti vožnji. Samo malo nepažnji, pogrešan odvojak va škuren tunele, zbunjen GPS na ken ni moguće razlikovat nadzemnu i podzemnu cestu, i evo vas, mesto na sjevere, na zapade grada. A da bude stvar lepča, baš va vreme kad smo mi prihajali, odlučili su gospoda seljaki z EU protestirat pred Evropsken parlamenton. Ne samo da su njin se jabuki jednako velike, nego su njin si traktori jednaki - zeleni, novi, zglancani ko da su sad z tvornice prišli. Okupirali su celu glavnu cestu va dužine od nekuliko kilometar, pa smo imeli panoramsku vožnju dok nismo prevarili GPS i natirali ga da nas otpeja do hotela. Spektakl na Gran Place Osin po ten ča je rodni grad Jacquesa Brela i Jean-Clodea Van Damma, Bruxelles se hvali da ima najveći i najlepči trg va Evrope. Le Gran Place ili Grote Markt je glavni trg i, kako mu ime govori, izuzetno je velik. Okružen je z fasadami vele lepoti, a poseban je doživljaj večer zmed 10 i 11 ur kad nastaje pravi spektakl. Gotičku zgradu Gradske vjećnice (Hotel de Ville) osvetljavaju raznobojna svetla, a z razglasa pušćaju lagane melodije klasične muziki. Z okolneh uličic dišu čokolatini, a z izlogi mame različita pakiranja bir. Butigi su oprte do jedanajst ur. Najceneja čokolada je ona ka se kupuje refužo. Cena je oko 200 kn po kile. Se drugo je fanj skupje, tj. spod 10 euri ni ča kupit. Zvan glavnega trga najpoznateja atrakcija njin je jedna mića figura minjega ki cura, a zove se Manneken Pis. Da do njega ne pejaju putokazi, nikad ga ne bite našli, a da ni vavek okružen s kupon judi ki se tu slikaju, ne bite ga ni abadali. Tu sakako treba nać neki lep pub za popit originalnu biru (preporuka: provat Kriek – bira z okuson i izgledon soka od višanj). Te pokrajnje uličice su lepe i ugodne, za razliku od glavneh prometnic i „običneh“ gradskeh četvrti. Za dobit pravi ugođaj Belgije, potle ovega milijunskega grada, treba obać oni manji ki su primjereneji oku i žepu turista. Zato ćemo put nastavit za Antwerpen, Gent i Brugge. (nastavlja se) Glasnik Općine Viškovo br. 74


MALO MRZLEGA ZA TEPLE VEČERI Dragi čitatelji, dobar van dan! Prišle su nan vele tepline, pa san parićala dva recepta ki te vas zasladit i ohladit.

Praskve olupite i narežite na komadići pa kladite va veli vrč. Pospite jih z cukaron va prahe i porelijte z belen vinon. Spravite vrč va frižider oko 4 ure da se dobro ohladi. Prej posluživanja dodajte va vrč vino ko šampanja. Važno je zapametit da se bola ne sme mešat nego samo direktno z vrča nalet va veli žmuji va ki ste klali kockicu - dve leda i tako servirat. Ne pozabite svojen goston dat i žličice al pirunići da moru pojist odlični komadići praskav ki su se lepo napili vina.

Krema od malin Rabi nan: 20 deki malin, 1 žmuj belega vina, 1 manja žlica gustina, 8 deki cukara, 2 žutnjaka, i 2 deci slatkega vrhnja. Žutnjaki se pomešaju z cukaron, gustinon i vinon. Va to se doda pol malin ke smo propasirali: Smjesa se tuče na lahken ognje dok se ne zgusne. Kremu treba sako toliko malo promešat dok se ohladi, pa va mrzlu stuć ostatak malin i tučeno slatko vrhnje. Kremu poslužite va desertneh žmujeh z bušićon šlaga na vrhe. Dobar tek!

A sad neč mrzlo, slatko i pijano Glasnik Općine Viškovo br. 74

Bola od praskav Rabi nan: 6 praskav, 20 deki cukara va prahe, botilja vina ko šampanja.

Želin van da se po lete puno kupate i sunčate, a ča manje okol šparheta tancate. Pozdrav od Jasminke 35


46

KARNEVALSKA UDRUGA "KUNPANIJA Z HALUBJA" Obavještavamo se članice Karnevalske udrugi "Kunpanija z Halubja" da će se članarina za 2012. leto plaćat 29. 07., 26. 08. i celu zadnju ��etemanu va 9. mesece, od 20.00 do 21.00

Obrtnici i poduzetnici!

va Staroj škole pul Marčeji.

oglašavajte se u Glasniku Općine Viškovo

Pozivamo se divojki i ženi ke vole veselu kunpaniju i dobru zabavu da nas kumpanjaju!

Prijave na GSM: 091 253 69 87

36

Glasnik Općine Viškovo br. 74


preporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr

BELETRISTIKA ZA ODRASLE ABERCROMBIE, Joe: POSLJEDNJI ARGUMENT KRALJEVA (prvi zakon, knjiga treća, kada se nebo doista spusti na glave Logena, Jezala i Bayaza, svatko od njih morat će u sebi naći posljednju rezervu snage i vjere da iz svega može izvući živu glavu...) DOETSCH, Richard: 13. SAT (uzbudljiv triler ispričan unatrag, priča o čovjeku koji je dobio priliku vratiti se kroz vrijeme i spriječiti...) TOON, Paige: LUCY U OBLACIMA (prvoklasno štivo ispunjeno humorom, priča o djevojci koja mora odlučiti između dva muškarca...) COSTELO, Jane: ZAMALO VJENČANI (urnebesno smiješan roman pisan jednostavnim stilom koji odiše toplinom i humorom) KOSTOVA, Elizabeth: KRADLJIVCI LABUDOVA (predstavljen je još jedan junak iz akademske zajednice uvučen u opsesivnu potragu za istinom)

NESBQ, Jo: ĐAVOLJA ZVIJEZDA (snažno, šokantno i zadivljujuće, savršenog ritma, nevjerojatne dinamike – dakle sve što je potrebno da knjigu ne ispuštate iz ruku dok ne pročitate zadnju stranicu...) MORRISON, Boyd: POTRAGA ZA NOINOM ARKOM (napetije štivo od Da Vincijeva koda, savršena mješavina opasnosti i protuakcija) CHRISTER, Sam: TAJNA STONEHENGEA (otkrijte misterij star 5000 godina, iako prva knjiga ovog autora, jednako je dobro napisana kao i bilo što od Dan Browna ili Ken Folletta...) CAMILLERI, Andrea: MIRIS NOĆI (uz specifičan humor kojim zaslađuje svoje štivo osebujno prikazuje mentalitet, prostor, ljude i jezik...) KAY, Gavriel Guy: YSABEL (jedna stara priča u kojo nije mjesto za djecu..., prastaro mjesto

u kojem su granice između živih i onih davno umrlih vrlo tanke...) GREGORY, Philippa: NASLIJEĐE BOLEYNOVIH (savršeno oživljava prizore, teksture i paletu Engleske 16. st. s likovima snažnih i odlučnih žena koje sudbinu uzimaju u svoje ruke...) BENDER, Aimee: OKUS TUGE U TORTI OD LIMUNA (blistava priča o tome kako je teško nekoga zaista voljeti i predati se toj ljubavi, a tu osobu u potpunosti – do gola – poznavati...) FLEISCHAUER, Wolfram: FATALNI TANGO (uzbudljiv i seksi kombinira umjetnost, strast i napetost na potpuno originalan način...) DONOGHUE, Emma: SOBA (čita se u jednom dahu, a kad je pročitate i dignete pogled, svijet je naizgled isti, no vi ste se promijenili i taj vas osjećaj još danima prati) KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA PREDSTAVLJA SE I NA STRANICAMA NOVOG LISTA

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ RIORDAN, Rick: MORE ČUDOVIŠTA (u drugom zabavnom i ludom nastavku popularnog serijala o Percyju Jacksonu i Olimpijcima, Percy i njegovi prijatelji morat će zaploviti Morem čudovišta kako bi spasili...) OWEN, James A.: INDIGO KRALJ (treća knjiga iz serijala u kojoj John i Jack moraju u jednoj noći izvesti velik pothvat: spasiti prijatelja, zaustaviti kaos koji prijeti uništenjem svijeta i riješiti misterij star 2000 godina, tko je ...)

O B AV I J E S T LJETNO RADNO VRIJEME KNJIŽNICE TIJEKOM 7. I 8. MJESECA ĆE NA OBJE LOKACIJE SUBOTE BITI NERADNE. JEDINA PROMJENA U TJEDNU JE U SREDIŠNJOJ KNJIŽNICI U MARINIĆIMA KADA SE PONEDJELJKOM I ČETVRTKOM RADI SAT KASNIJE - OD 15 DO 20 SATI. UGODNO I TOPLO LJETO S PUNO SLOBODNOG VREMENA ZA ČITANJE ŽELI VAM VAŠA KNJIŽNICA !



Glasnik Opcine Viskovo 74