ODRŽIVI RAZVOJ / SUSTAINABLE DEVELOPMENT
Putujte vozom
i zaboravite na stresna putovanja! MNOGI ĆE SE SLOŽITI DA SU DOŽIVJELI NAJLJEPŠA ISKUSTVA PUTOVANJA PUTUJUĆI VOZOM. OSIM ŠTO NAM OMOGUĆAVAJU PUTOVANJE NA ODMOR ILI POSAO, ŽELJEZNICE IMAJU I NIZ DRUGIH PREDNOSTI – CJENOVNO SU PRISTUPAČNE, UDOBNE I SIGURNE. NAJSIGURNIJI SU NAČIN KOPNENOG PREVOZA S NAJNIŽOM UČESTALOSTI NESREĆA SA SMRTNIM ISHODOM. VOZ MOŽETE KORISTITI KAO POKRETNI URED ILI SAMO UŽIVATI U POGLEDU I ZABORAVITI NA STRESNA PUTOVANJA. ima izgradnja saobraćajnica na određenim destinacijama ili do odredišta putovanja, te međusobna povezanost. Destinacija koja ima prihvatljivu saobraćajnu infrastrukturu ima i veće šanse za korištenje svojih kapaciteta, za razliku od turističke destinacije koja nema dobru povezanost.
E
U je 2021. proglasio Evropskom godinom željeznice kako bi potaknuo korištenja vozova, sigurnog i održivog prometnog sredstva, u nastavku teksta saznajte i zbog čega.
EKOLOŠKE PREDNOSTI ŽELJEZNICE Željeznički saobraćaj smatra se sigurnijim i ekološkim prihvatljivijiim vidom saobraćaja od svih drugih jer najmanje utiče na zagađenje zraka, zauzima najmanju površinu i troši najmanje energije. Ako se željeznice uporede s autoputevima, vide se velike razlike: pruge zauzimaju 118
manje prostora, imaju veću prevoznu vrijednost te proizvedu najmanje CO2 i N2O te na taj način njihov uticaj na klimu i okoliš je manji. Cilj Evropske unije, prema Evropskom zelenom planu, je do 2050. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz saobraćaja za 90 posto na način da se velik dio kopnenog tereta koji se transportira putevima prevozi željeznicom i plovnim putevima.
ULOGA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA U RAZVOJU TURISTIČKE DESTINACIJE Za razvoj turizma ključnu važnost
Željeznice su od kraja 19. vijeka godina imale značajnu ulogu u razvoju atraktivnosti turističke destinacije. Kao jedan od historijskih primjera značajne uloge željezničkog saobraćaja u razvoju gradske turističke destinacije u Bosni i Hercegovini je trasa pruge „Fabrika Duhana – Ilidža Banja“ koje je puštena u saobraćaj 28. juna 1892. godine. U to vrijeme najbolje mjesto za provod sarajevskog stanovništva, posebno nedjeljom bila je Banja Ilidža. Do Banje se putovalo vozovima lokalne željeznice i vožnja je trajala oko petnaest minuta, a omnibusom ili fijakerom jedan sat. U centru banjskog kompleksa su se nalazila dva hotela „Austrija“ i „Hungarija“ u osi između dva hotela postavljen je banjski restoran koji je okrenut prema kružnom cvijetnjaku. Re-
