đ&#x;”˜ krťćani istoka CNS
U arapskom dijelu Bliskog Istoka Ĺživi krťćanska populacija, koja, iako je danas brojÄ?ano mala, joĹĄ uvijek u pojedinim zemljama predstavlja autohtonu krťćansku nazoÄ?nost, Ä?iji korijeni prethode pojavi i ĹĄirenju islama u tim zemljama đ&#x;”˜ PiĹĄe: Marinko PEJIĆ
A
rapski i turski Bliski istok Ä?ini danas podruÄ?je u kome je islamska kultura bez sumnje većinska, koje ipak, za razliku od zemalja danaĹĄnjeg Magreba (Zapad), nije poprimilo
apsolutnu homogenost. PodruÄ?je MaĹĄreka (Istok) zadrĹžalo je sve do sada, tijekom stoljeća, karakteristiku inter-konfesionalnosti, u kojem muslimani, krťćani i Ĺžidovi, tradicionalno Ĺžive u istom socijalnom i kulturnom sustavu, iako su se socijalne kategorije, na kojem se taj suĹživot temeljio, mijenjale kroz stoljeća, sve do naĹĄih dana. U arapskom dijelu Bliskog Istoka, koji ukljuÄ?uje: Egipat, Jordan, Libanon, Siriju, Palestinu, Izrael i u manjim proporcijama Tursku, Ĺživi krťćanska populacija, koja, iako je danas brojÄ?ano mala, joĹĄ uvijek u pojedinim zemljama predstavlja autohtonu krťćansku nazoÄ?nost, Ä?iji korijeni prethode pojavi i ĹĄirenju islama u tim zemljama, i koja je doprinijela i doprinosi kulturnom, socijalnom i ekonomskom razvoju tih druĹĄtava. Radi se dakle o autohtonim krťćanskim zajednicama koje su u potpunosti ukorijenjene u bliskoistoÄ?ni svijet, jer su njihovi Ä?lanovi uglavnom Arapi, u manjoj mjeri etniÄ?ki, ali većim djelom arabizirani pripadnici bliskoistoÄ?nih naroda kao ĹĄto su stari Egipćani, Asirci, Perzijanci, Armenci, Grci ili drugi drevni narodi. Sa svojim sugraÄ‘anima muslimanima, oni dijele velik dio povijesti i kulturnog naslijeÄ‘a. Jedini razlikovni element, bremenit so-
cijalno-kulturoloĹĄkim posljedicama, jest religijska pripadnost krťćanstvu u muslimanskoj većini. Pripadnost krťćanstvu ne treba ovdje shvatiti u monolitnom smislu, jer jedna od karakteristika ovog krťćanstva jest upravo njegova raznolikost, ili pripadnost razliÄ?itim Crkvama, koja je svaka sa svojom tradicijom, svojim liturgijskim obredima, koje vuku korijene iz drevne ili novije povijesti bliskoistoÄ?nih druĹĄtava. S pojavom i ĹĄirenjem islama, poÄ?evĹĄi od VII. stoljeća, zapoÄ?inje proces islamizacije Ä?itave bliskoistoÄ?ne regije. Muslimansko osvajanje za ove krťćanske narode znaÄ?ilo je ukljuÄ?ivanje u jedan socijalni i povijesni sustav, baziran na principima nove islamske religije, koji je za ne-muslimane predviÄ‘ao specifiÄ?an status kojim se reguliralo njihovo ukljuÄ?ivanje u islamsko druĹĄtvo. Radi se o statusu, koji je u svojim bitnim elementima ostao nepromijenjen sve do XIX. st. i Ä?iji se utjecaj osjeća i danas u odreÄ‘enoj mjeri na kulturoloĹĄkom, socijalnom i pravnom podruÄ?ju. Razumijevanje danaĹĄnjeg stanja krťćanskih zajednica na Bliskom istoku, nuĹžno traĹži poznavanje naÄ?ina po kojima je islam institucionalno organizirao odno-
16 Svjetlo rijeÄ?i sijeÄ?anj 2013.
sr16-17.indd 16
21.12.2012 13:37:00