__MAIN_TEXT__

Page 1

Crna Gora

Stazama kroz Svjetsku baštinu

PJEŠAČKE I PLANINARSKE STAZE PRIRODNOG I KULTURNO – ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA

Lokacija i obuhvat Prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora

Sa prevoja Krstac, preko Knež Dola vodi pješački put ka zalaškim selima. Gradnja prvog dijela puta započela je krajem XIX vijeka, za vrijeme austrougarske vladavine Bokom. Trebalo je da poveže Krstac, preko Zalaza, sa Gornjim Orahovcem. Put je napravljen skoro do Velikih Zalaza, ali nikada nije završen. Ispod ovog puta postoji stara, seoska, pješačka staza. Od kasarne Lanište odvaja se staza za Pestingrad, vrh za koji su vezane legende o vili Alkimi i nastanku Kotora. Sa Pestingrada se pruža jedan od najimpresivnijih pogleda na Kotor. Posljednji dio staze, pred Pestingrad, je rizičan i obezbijeđen konopima, pa se preporučuje obilazak isključivo sa vodičem.

Prirodno i kulturno – istorijsko područje Kotora, dio zaliva Boke Kotorske, jedno je od preko 1000 lokaliteta iz cijelog svijeta koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine jer posjeduje izuzetnu vrijednost za čovječanstvo.

14 Krstac – Gačevići – Veliki Zalazi – Mali Zalazi

Risan

Veliki Zalazi – Dobrota (Sv. Vrača)

Stara pješaka staza polazi od lokaliteta Sv. Stasija u Dobroti do Malih Zalaza, posebno vrijedne ruralne cjeline, sa izuzetnom tehnikom zidanja suvozida, ublovima, gumnima, Crkvom Sv. Jovana Krstitelja (XV vijek, obnovljena 1936.) i kućom u kojoj je od 1929. bila škola, a tokom Drugog svjetskog rata okružni komitet Komunističke partije Jugoslavije za Boku Kotorsku. Seoski put povezuje Male sa Velikim Zalazima, u kojima je Crkva Sv. Vrača, podignuta oko 1725. na mjestu starije.

Harmonični odnos između impresivne prirode zaliva i raznovrsne i bogate kulturne baštine, koji je stvaran i održavan kroz vjekove, daje području Kotora karakteristike kulturnog pejzaža izuzetne univerzalne vrijednosti.

13 Dobrota (Sv. Stasija) – Mali Zalazi –

Perast

Iz Perasta, koji se nalazi na jednoj od strateški najznačajnijih tačaka u zalivu, prema vrhu Vranovo brdo vodi pješački put sa serpentinama. Put je zajedno sa tvrđavom na vrhu nastao u vrijeme austrougarske vladavine Bokom. Put na visini od oko 400 m nad morem, prolazi pored napuštenog i skoro nestalog sela Glogovac sa ostacima Crkve Sv. Ivana. Na vrhu se nalazi tvrđava Vranovo brdo, koju lokalno stanovništvo naziva i Sv. Andrija, izgrađena u periodu od 1882. do 1884. Sa vrha se pruža predivan pogled na kotorski dio zaliva sa Verigama. Od tvrđave se staza spušta kroz napuštena sela Gornjeg Orahovca: Stepen, Ježevići, Kljavići, sve do donjeg Orahovca na obali.

Pješačke staze uz Dobrotske strane, koje povezuju naselja na obali sa Zalazima – nizom sada napuštenih sela u zaleđu, spadaju među najatraktivnije jer prolaze kroz najokomitiji dio zaliva. Ove staze su izuzetno graditeljsko ostvarenje, načinom na koji su građene, trasirane i uklopljene u pejzaž sa minimalnim intervencijama, a istovremeno komforne za kretanje. Vališta su jedan od zaseoka, ili možda starih katuna, Zalaza. Karakterišu ih kuće u suvozidu se posebno finom tehnikom gradnje, među kojima je jedna sa jedinstvenim primjerima reljefa na fasadi. Staza “uz Stube” koja povezuje Ljutu sa Valištima jedna je od najzahtjevnijih, pa se preporučuje obilazak isključivo sa vodičem.

Herceg Novi

11 Perast – Vranovo brdo – Gornji Orahovac – Orahovac

Staza koja vodi od Ledenica je izgrađena za vrijeme austrougarske vladavine 1882. i dio je tzv. “carskog puta” koji je kroz Donji i Gornji Orahovac vodio do Kotora. Segment ovog puta do sela Ubalac se koristi i za kolski prevoz. Ubalac, sa Crkvom Sv. Jovana Bogoslova u ruševnom stanju, je prvo u nizu sela Gornjeg Orahovca. U ovom kraškom i bezvodnom kraju voda se sakupljala u ublovima, prema kojima je selo i dobilo ime, ili bistijernama uz kuće. Uz put prema tvrđavi Vranovo brdo nalazi se i sistem većih bistijerni izgrađenih u austrougarskom periodu. Na ovom potezu odvaja se segment puta ka tvrđavi Šanik. Od Vranovog brda se serpentinski put spušta do Perasta.

12 Ljuta – Vališta – Ljuta

Kotor

Staza kreće od Grkavca, na kojem su se u austrougarskom periodu nalazile kasarne i magacini, kao dio utvrđenog vojnog logora Grkavac – Ledenice, sa kapacitetom za oko 2000 ljudi. Put prolazi pored utvrđenja Unter (donji) Grkavac i Ober (gornji) Grkavac, nastalim u periodu od 1891. do 1893. godine, a zatim kroz kraški predio nastavlja prema Veljem vrhu. Sa Veljeg vrha se pruža široki pogled na dio zaliva sa Verigama i prema Lovćenu. Staza je dio Primorske Planinarske Transverzale (PPT), i od raskrsice ka Veljem vrhu se može nastaviti prema Crkvicama i dalje prema Orjenu.

10 Donje Ledenice – Ubalac – Vranovo brdo – Perast

Od Risna vodi pješački put u vidu serpentina izgrađen za vrijeme austrougarske vladavine u Boki. Put, koji je nastao vjerovatno na trasi nekog starijeg puta, vodi do tvrđava Greben i Površnica koje su građene krajem XIX vijeka, a danas su potpuno razrušene. Put se zatim spaja sa novijim kolskim putem Risan – Ledenice – Grahovo takođe građenim u austrougarskom periodu. Crkva Sv. Nikole u Donjim Ledenicama, sagrađena 1699, nalazi se na prevoju sa kojeg se pruža pogled na Risanski zaliv, Verige i Tivat.

Staza koja vodi od Gornjeg Morinja do vrha na kojem se nalazi Crkva Sv. Jeremije iz XVII vijeka. Do Gornjeg Morinja i početka staze, koji je na oko 500 mnv, se dolazi iz Donjeg Morinja, uskim asfaltnim putem. Staza je samo djelimično markirana, pa se preporučuje obilazak sa vodičem. Prvi dio staze je širi zemljani put a zatim je uža pješačka staza koja prolazi kroz šumu. Sa vrha se otvara vizura na tivatski i hercegnovski dio zaliva. Ispred crkve nalaze se spomen ploče iz NOB-a. Uz uspon na vrh Sv. Jeremija moguće je obići i selo Bunoviće.

Tivat

Cjelokupna teritorija Boke Kotorske za vrijeme Austrougarske vladavine (1797-1806 i 18141918) predstavljala je jedinstvenu tvrđavu, koju je činila mreža velikog broja različitih utvđenja, vojnih objekata i puteva. Utvrđenje Crkvice je sagrađeno 1830, a pred Prvi svjetski rat je preraslo u utvrđeni logor Crkvice, za snage sa 6000-7000 ljudi, sa kasarnama, magacinima, konjušnicama, bolnicom, školom, pekarom i dr. Od Crkvica do prevoja Orjen sedlo, na kojem se nalazi planinarsi dom, vodi put u suvozidu, prvo kroz gustu bukovu šumu, a zatim kroz kraški teren sa munikama, zaštićenom vrstom Parka prirode Orjen.

09 Risan – Donje Ledenice – Risan

05 Gornji Morinj – Sv. Jeremija – Bunovići – Gornji Morinj

Područje na Listi Svjetske baštine

08 Grkavac – Velji vrh – Grkavac

Pješačka staza koja preko golih kraških strana, u vidu serpentina sa podzidima u suvozidu, vodi od Morinja na obali do sela Ubli na 750 mnv. Selo Ubli, koje pripada teritoriji opštine Herceg Novi, nalazi se u prostranom dolu. Od Ubala se može nastaviti stazom na vrh Sniježnice (1104 mnv), na kojem je Crkva Sv. Ilije sagrađena početkom XX vijeka. Sa ovog vrha pruža se još jedan od atraktivnih pogleda na veći dio Boke. Staza nije rasčišćena ni održavana, pa se preporučuje obilazak samo uz pratnju vodiča.

Stara seoska pješačka staza koja povezuje naselje Kostanjicu na obali sa dijelom gornjeg, starijeg naselja u brdu, zaseokom Čelina. Staza polazi sa obale, pored pristaništa i bistijerne sagrađenih početkom XX vijeka i Crkve Sv. Ivana Krstitelja iz XIX vijeka. Staza prolazi kroz gustu šumu lovora i kestena-kostanja. Zaseok Čelina se nalazi na grebenu, i od njega vode pješačke staze ka Gornjoj Kostanjici, vrhu Sv. Jeremija i Morinju koje su trenutno zarasle.

Mreža pješačkih puteva i staza koje priobalna naselja u zalivu povezuju sa starijim naseljima u gornjoj zoni i sa zaleđem, kao i mreža puteva koji su nastali kao dio odbrambenog sistema, čine značajan segment kulturnog pejzaža područja Kotora. Ovi putevi i staze koji su pogodni za pješačenje i planinarenje, omogućavaju da se vrijednosti kulturnog pejzaža svjetske baštine u potpunosti sagledaju i dožive iz svih uglova.

07 Crkvice – Orjen sedlo – Crkvice

Na ovoj mapi predstavljen je dio pješačkih staza u okviru Područja Kotora, prije svega na teritoriji Opštine Kotor, koje na najbolji način odražavaju njegovo prirodno i kulturno bogatstvo i raznovrsnost. Sve staze povezane su sa širom mrežom staza i puteva, koje se nalaze na teritorijama opština Herceg Novi, Tivat i Cetinje, kao i u okviru Nacionalnog parka Lovćen, Parka prirode Orjen i budućeg parka prirode Vrmac. Ovim područjem prolazi i trasa Primorske Planinarske Transverzale (PPT) Orjen – Lovćen – Rumija. Zbog razmjere u kojoj je rađena, mapa je prevashodno informativnog karaktera i nije preporučjiva za orijentaciju na terenu.

Serpentinski put Muo – Vrmac jedan je od najstarijih austrougarskih vojnih puteva u Boki. Sagrađen je 1860, u vrijeme vladavine Franca Jozefa I. Put je spajao tvrđavu Vrmac na vrhu istoimenog brda sa magacinima municije koji su se nalazili na obali. Zidan u suvozidu, put predstavlja izuzetno arhitektonsko i inženjersko djelo. U gornjoj zoni put prolazi kroz borovu šumu. Pred sami vrh, nalazi se odvajanje za vidikovac sa kojeg se pruža izuzetan pogled na Kotor, Lovćen i cijeli kotorski dio zaliva. Tvrđava – oklopljeni for Vrmac sagrađena je 1894. godine, na mjestu prvobitne građevine iz 1860. godine, i dio je kompleksa u kojem se nalaze i oficirski stanovi, skladišta, magacini i osmatračka mjesta. Od tvrđave do vrha Sv. Ilija vodi makadamski put sagrađen poslije 1882. Sa puta i vrha Sv. Ilija se pružaju jedinstveni pogledi na kotorski i tivatski dio zaliva. Ova staza dio je razvijene mreže izuzetno atraktivnih pješačkih staza na Vrmcu.

04 Kostanjica – Gornja Kostanjica (Čelina) – Kostanjica

Staza predstavlja stari seoski pješački put, koji se pruža padinama Vrmca paralelno sa obalom, na visini od 150-200 m. Ovaj put je do probijanja obalnog puta, krajem XIX i početkom XX vijeka, bio osnovna kopnena komunikacija između naselja na kotorskoj strani Vrmca, i veza sa naseljima na tivatskoj strani. Staza prolazi kroz ostatke gornjeg naselja u Prčanju i Gornji Stoliv. Na njoj se nalazi veći broj kapelica i crkava: Sv. Ana u uvali Glavati, Sv. Petar, kompleks Stare župne crkve/Crkve rođenja Blažene Djevice Marije, Sv. Petar u Stolivu. Gornji Stoliv je jedna od najljepših ruralnih cjelina u Crnoj Gori. Posebnu vrijednost staze predstavlja središnji kaldrmisani dio do Stare župne crkve, stara glavna prčanjska ulica, kao i pješačka staza iz XIX vijeka koja povezuje Gornji i Donji Stoliv i prolazi kroz šumu kestena.

Zaštićena okolina (bafer zona)

06 Morinj – Ubli – Morinj

02 Muo (Peluzica) – tvrđava Vrmac – Sv.Ilija – Muo

03 Glavati – Stara župna crkva – Gornji Stoliv – Donji Stoliv

Bokokotorski zaliv

U zalivu, koji formiraju strme padine planina, sa uskim pojasom obradive zemlje i obalom prirodno veoma složene forme, razvili su se tokom dugog istorijskog perioda gradovi i naselja u nizu, međusobno odvojeni obradivim površinama ili stjenovitim iskonskim pejzažem. Na području Svjetske baštine nalaze se gradovi Kotor, Risan i Perast, i naselja na obali: Dobrota, Ljuta, Orahovac, Strp, Lipci, Morinj, Kostanjica, Donji Stoliv, Prčanj, Muo. U višim zonama, na

01 Kotor – Krstac – Kotor

Pješačka staza Kotor – Krstac – Kotor dio je starog pješačkog puta Kotor – Njeguši – Cetinje, istorijskog puta koji je vezivao crnogorsku prijestonicu Cetinje sa obalom. Put u vidu kamenih serpentina sa podzidima od suvozida, koji se skoro vertikalno penje uz obronke Lovćena, izgrađen je polovinom XIX vijeka na mjestu starijeg puta. Staza prolazi uz bedeme Kotora, jedinstven primjer srednjevjekovne fortifikacione arhitekture, pored sela Špiljari, vjerovatno najstarijeg naselja na prostoru Kotora, sa Crkvom Sv. Djorđa. Staza zatim, preko vidikovca Praćište, kroz borovu šumu izlazi na prevoj Krstac i kolski put Kotor – Njeguši – Cetinje građen u drugoj polovini XIX vijeka. Sa prevoja Krstac pješačke i planinarske staze vode dalje prema Njegušima, Cetinju i Nacionalnom parku Lovćen. Na ovoj stazi moguće su dvije kraće ture – do Špiljara i do vidikovca Praćište.

Osnovni izvori: • Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor, 2017. • http://whc.unesco.org/ • Menadžment plan Prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora, 2011.

Bokokotorski zaliv sa istočne strane okružuju padine Lovćena, koji sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i kulturnom baštinom ima status Nacionalnog parka od 1952. godine. Najviši vrh Lovćena je Štirovnik sa 1.749 mnv a na Jezerskom vrhu na 1.657mnv se nalazi Mauzolej Petra II Pertovića Njegoša. Sa zapadne strane Boku okružuje Orjen, Park prirode od 2018, izrazitog kraškog reljefa sa vrhom Veliki kabao (1894 mnv) koji je najviši vrh primorskih Dinarida. Između kotorskog i tivatskog dijela zaliva je brdo Vrmac, koje je zbog posebnih prirodnih i kulturnih vrijednosti planirano da bude zaštićeno kao park prirode.

Još od najranijih vremena za naselja na obali more je bilo glavna saobraćajnica i veza sa Mediteranom, a mreža pješačkih staza i puteva na kopnu veza sa unutrašnjošću Balkanskog poluostrva. Ove staze i putevi povezuju naselja uz obalu međusobno i sa gornjim selima, kao i sa selima u zaleđu. Sve istorijske pješačke komunikacije u zalivu – mreža starih pješačkih staza i puteva, od kojih su neke na trasama antičkih ili srednjevjekovnih puteva, uglavnom su očuvane. Na nekima su kasnije nastali kolski putevi. Krajem XIX i početkom XX vijeka, za vrijeme austrougarskog perioda, gradi se veliki broj vojnih puteva, koji su sužili za povezivanje i pristup tvrđavama. Grade se i novi kolski putevi, kao što je kolski put duž obale zaliva, ili put Kotor – Njeguši – Cetinje.

Pješačke i planinarske staze Prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora

Topografska karta: Uprava za nekretnine Crne Gore Mapa, tekst i fotografije: EXPEDITIO Fotografija na naslovnoj strani: Klaudio Katelan

Prirodno i kulturno – istorijsko područje Kotora upisano je na Listu svjetske baštine 1979. godine. Područje obuhvata Kotorsko – Risanski dio zaliva Boke Kotorske, dok zaštićena okolina obuhvata cijeli zaliv i njegovo zaleđe.

mjestu gdje se pojas obradive zemlje spaja sa strmim, stjenovitim ili šumom obraslim padinama brda, nalaze se stariji slojevi naselja ili gornja sela, danas uglavnom napuštena, kao što su: Gornji Stoliv, gornji dio Prčanja, gornja Kostanjica, Gornji Morinj i Glogovac. U zaleđu, u planinskom predjelu koji okružuje zaliv, nalazi se mreža sela u oblastima: Njeguši, Zalazi, Gornji Orahovac, Ledenice, Krivošije.

Mapa je pripremljena u okviru projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” koji je sprovela nevladina organizacija EXPEDITIO. Projekat je finansiran od strane Opštine Kotor, uz učešće Turističke organizacije Opštine Kotor.

Prirodno i kulturno – istorijsko područje Kotora


Park prirode Orjen

PRIMORSKA PLANINARSKA TRANSVERZALA (PPT) Crkvice Orjen sedlo

Primorska planinarska transverzala (PPT) Orjen – Lovćen – Rumija je atraktivna staza ukupne dužine 138 km koja povezuje planine u primorskom dijelu Crne Gore. PTT se pruža od vrha Orjena na zapadu Crne Gore, koji je najviši planinski masiv cijelom jadranskom dijelu Dinarida, zatim ide u jugoistočnom pravcu kroz planinsko zaleđe Bokokotorskog zaliva, preko prevoja Krstac, ka padinama Lovćena, Paštrovačke gore, Sozine, Sutormana i Rumije i konačno vodi do Lisinja. Pješačenje stazama koje naizmjenično presjecaju litice primorskih planina i zeleni valoviti predjeli livada, te guste listopadne i četinarske šume, lagane šetnje duž starih staza u blizini napuštenih zaseoka u ambijentu primorske arhitekture sa kamenim kućama, nude nezaboravan doživljaj za posjetioce. Na ovoj mapi je prikazan dio transverzale unutar Područja Kotora. (Izvor: Planinarski savez Crne Gore)

Velji vrh

07

PJEŠAČKE I PLANINARSKE STAZE PRIRODNOG I KULTURNO – ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA

Grkavac

08

09 Sv. Nikola Donje Ledenice

10

Risan Ubli

06 Ubalac

Vranovo brdo

Morinj

04

ü

01b 01c 02a 02b 03a 03b 03c 04 05a 05b 06 07 08 09 10 11 12 13 14a 14b 14c

Kotor – Praćište (vidikovac) – Kotor

9.4 km

4h 15min

5 mnv

559 mnv

Kotor – Špiljari – Praćište – Krstac – Žanjev do – Kotor

14 km

6h 30min

5 mnv

930 mnv

Muo (Peluzica) – Vidikovac – Tvrđava Vrmac – Muo (Peluzica)

7.8 km

3h 30min

5 mnv

480 mnv

Muo (Peluzica) – Tvrđava Vrmac – Sv. Ilija – Muo (Peluzica)

17 km

6h 30min

5 mnv

765 mnv

¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡

ü ü ü ü ü ü ü û û ü h ü ü û ü ü û ü ü ü ü

Prčanj – Stara župna crkva – Glavati

2.1 km

50 min

5 mnv

125 mnv

Glavati – Stara župna crkva – Gornji Stoliv – Donji Stoliv

5.7 km

2h 40min

5 mnv

200 mnv

Donji Stoliv – Gornji Stoliv – Donji Stoliv

2.2 km

40 min

5 mnv

200 mnv

Kostanjica – Gornja Kostanjica (Čelina) – Kostanjica

1.8 km

35 min

5 mnv

134 mnv

Gornji Morinj – Sv. Jeremija – Gornji Morinj

7.0 km

2h 40min

506 mnv

715 mnv

Gornji Morinj – Bunovići – Gornji Morinj

6.8 km

2h 20min

506 mnv

654 mnv

Morinj – Ubli – Morinj

5.9 km

5h 15min

150 mnv

760 mnv

Crkvice – Orjen sedlo – Crkvice

20.5 km

6h 30min

1073 mnv 1587 mnv

Grkavac – Velji vrh – Grkavac

11.2 km

6h 30min

684 mnv

1277 mnv

Risan – Sv. Nikola (Donje Ledenice) – Risan

11.2 km

5h 50min

5 mnv

550 mnv

Donje Ledenice – Ubalac – Vranovo brdo – Perast

11 km

4h

690 mnv

743 mnv

Perast – Vranovo brdo – Gornji Orahovac – Orahovac

12.3 km

6h

5 mnv

743 mnv

Ljuta – Vališta – Ljuta

6.7 km

5h 50min

5 mnv

914 mnv

Dobrota (Sv. Stasija) – Mali Zalazi – Veliki Zalazi – Dobrota (Sv. Vrača) 8.4 km

6h

5 mnv

850 mnv

Krstac – Pestingrad – Krstac

5.2 km

3h

927 mnv

1024 mnv

Krstac – Gačevići – Veliki Zalazi – Mali Zalazi – Krstac

16.8 km

6h 40min

927 mnv

1030 mnv

Krstac – Gačevići – Veliki Zalazi – Mali Zalazi – Dobrota (Sv. Stasija)

11.6 km

5h 30min

5 mnv

1030 mnv

srednja;

srednja – teška;

teška;

Napomena

Stanje

¡

Težina

223 mnv

Najviša tačka

5 mnv

Početak staze

1h 50min

Vrijeme aktivnog hoda

4.2 km

Dužina

01a Kotor – Špiljari – Kotor

Oznaka

Markacija

PJEŠAČKE I PLANINARSKE STAZE

laka;

Stanje: ü u dobrom stanju; û neodržavana; h zarasla; Napomena: ¬preporučuje se obilazak sa vodičem; ! obilazak isključivo sa vodičem

Napomena: Podaci u tabeli su orijentacioni. Vremena aktivnog hoda su relativna (u zavisnosti od kondicije pješaka mogu biti duža ili kraća).

13

Sv. Jeremija

05a

03c

Donji Stoliv Mali Zalazi Sv.Stasija

Gornji Stoliv

Markov rt

03b Gornja Lastva

13 Veliki Zalazi

Vrdola

14b

Prčanj

Stara župna crkva Sv.Ilija

03a

Glavati Gačevići

02b

¬

Sv.Vrača

14a

¬ Pestingrad

¬ ¬ ¬ ¬ !

Kotor

01a 01c Krstac

Tvrđava Vrmac

LEGENDA

¬ ! ¬ ¬

izuzetno teška;

Markacija: ¡ markirana; ¡ nije markirana; ¡ djelimično markirana;

Ljuta

Perast Gornji Morinj

Vališta

Donji Orahovac

Čelina

05b

Težina:

12

Kostanjica

Bunovići

Naziv

Gornji Orahovac

11

Sv. Ilija, Sniježnica

Sv.Nikola, Gornji Orahovac

0

1000

2000

staze koje su obrađene kroz mapu

ostale staze koje nijesu obrađene kroz mapu

počezak staze

značajna odredišta

Obilazak bez vodiča na spostvenu odgovornost. Jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve: 112

Vidikovac

Muo Špiljari

02a

Praćište

Žanjev do

01b Nacionalni park Lovćen Ova mapa je informativnog karaktera i daje samo pregled staza koje se nalaze na Području Kotora. Nije preporučljiva za orijentaciju na terenu.

Profile for Expeditio

Mapa "Stazama kroz Svjetsku baštinu": Prirodno i kulturno - istorijsko područje Kotora  

Pješačke i planinarske staze Prirodnog i kulturno - istorijskog područja Kotora

Mapa "Stazama kroz Svjetsku baštinu": Prirodno i kulturno - istorijsko područje Kotora  

Pješačke i planinarske staze Prirodnog i kulturno - istorijskog područja Kotora

Advertisement