N A U T I K A
S T R
A S T
P R O
S I N A C
2 0 1 1
Barbara s vjetrom u jedrima
Stari jedrenjaci imaju magiËnu moÊ. Nigdje neÊe proÊi nezapaæeno. Pa ni u druπtvu neke nove, uglancane, raskoπne, goleme i moÊne jahte. Od plastike. Ti drveni i drevni brodovi pod jedrima, onako uznositi u svojoj tradicionalnosti, svuda plijene pozornost plemenitom ljepotom. Oni su djelo starih majstora kalafata koji su osim znanja i umijeÊa u njih ugradili i svu svoju ljubav prema brodu, moru i svom zanatu. Oni su drvetu udahnuli duπu. Blisku ljudskoj. Duπu koju plastika nikad neÊe i ne moæe imati. Otud ta bliskost Ëovjeka i starog jedrenjaka. Otud njihova magiËna privlaËnost: da mi je na njemu ploviti i æivjeti. Krstariti i uæivati. Ti stari trabakuli, bracere i logeri, voeni snagom vjetra i vjeπtim rukama pomoraca, u naπem su moru stoljeÊima prevozili pijesak, vino, masline… Oni preæivjeli danas æive novim æivotom. Dobili su motore i kabine, salone i kuhinje, toalete i kupaonice, klima-ureaje 86
i LCD televizore. Po njihovu se uzoru grade i novi. Istina, brodski trup viπe nije od drva, veÊ od æeljeza. Jer tako je bræe i jeftinije, a i malo je danas majstora kalafata. Ali i ti novi dobivaju odoru od hrasta, bora, tika i mahagonija pa i zraËe iskonskim πarmom svojih prethodnika. Na svima njima udobno se krstari, uæiva u drevnom ugoaju i suvremenom komforu, u moru, u suncu na palubi s toplim drvom pod bosim nogama, u plovidbi s vjetrom u kosi, u kupanju u skrovitim pjeskovitim uvalama, u delicijama majstora brodske kuhinje, u upoznavanju povijesnih i æivopisnih mjesta i gradova. Preteæno su to brodovi u kojima takva vrsta krstarenja prelazi s koljena na koljeno i postaje obiteljska tradicija. Ti klasiËni hrvatski jedrenjaci postali su ploveÊi obiteljski pansioni koji odiπu gostoprimstvom i posebnom paænjom domaÊina - kapetana i posade. Hrvatskim Jadranom danas plovi oko 120 ta-
kvih brodova. Evo petorice tih obiteljskih klasika koje Êe nam predstaviti njihovi kapetani, ujedno i glave obitelji.
Flota obitelji VukoviÊ Ivo VukoviÊ kapetan je Sagene, drvene ljepotice od hrasta i bora, oplemenjene tikovinom i mahagonijem. Jedno je to od posljednjih djela starih hrvatskih kalafata. Izgraena je prije 20-ak godina u brodogradiliπtu KorËulanina Frane Milne u Omiπu, po uzoru na jedrenjak Viganj, loger koje je pak potekao iz poznatog πkvera u Puntu na Krku. Ivo opisuje jedno od tipiËnih sedmodnevnih putovanja Sagene. Na brodu je 16 gostiju, najËeπÊe Nijemaca. Poslije doruËka, oko osam sati, odvezuju se cime s gata u Trogiru. Cilj je Dubrovnik, a zatim Makarska, Mljet i KorËula. Usput Êe svako prijepodne i poslijepodne zastati u nekoj od pogodnih uvala na odmor i kupanje. Izbor uvale ovisi o vjetru, uvijek Êe baciti si-