broj 5 by Digitalni klik d.o.o.

80_1 omot FINAL (Converted)-76 12/14/09 6:42 PM Page 1 C

CY CMY

STRAST PROSINAC 2004. BROJ 5 MAGAZIN TVRTKE EUROline, GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite

2_79 omot final (Converted)-77 12/14/09 6:45 PM Page 1 C

CY CMY

»estitamo EUROline Truck Racing Teamu na osvajanju nagrade PRIX ESCRA “24 HEURES CAMIONS” 2004 Le Mans

Izbor boje stvar je ukusa. Izbor leasinga - stvar razuma. Dogovoriti kupnju vozila s nama veoma je jednostavno. Za sve Êemo se pobrinuti mi i naπi ugovorni partneri. Vrhunska vozila marke Mercedes-Benz, smart, Maybach, Chrysler, Jeep i Setra za osobne i za gospodarske potrebe, u novom ili rabljenom izdanju, sada mogu biti Vaπa! Iz naπe πiroke ponude usluga izaberite financiranje krojeno po Vaπoj mjeri. Kontakt: telefon (01) 3441 250 ili www.debis-leasing.hr

Composite

str 3 (Converted)-78 12/14/09 6:46 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

STRAST KAZALO IzdavaË

REPORTAÆA

EUROline d.o.o. Glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr Glavna urednica Branislava MalviÊ

Redakcija Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ, Mia RajkoviÊ strast.urednistvo@euroline.hr

Lektura

Zagreb by Bus

32 PROMOCIJA

NoÊ za pamÊenje

strast.marketing@euroline.hr

Dinamika izlaæenja Ëetiri puta godiπnje

Oblikovanje i prijelom Robert Rebernak REBER design Zelenjak 64, Zagreb tel. 01/46 36 846 reber@reber.hr

Fotografija na naslovnici Jeep Mario Majcan

Tisak GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

10.000 primjeraka

57 JEEP NEWS

EUROlineov tim u Egiptu

9 M-KLASA

Nazovi ‘M’ radi povratka

14 U sluæbi Njegova VeliËanstva - vozaËa

LIFESTYLE: SMART I HUGO BOSS

Urbano, inovativno, provokativno

39 SMART NEWS

Osnaæeni forfour

62 NAUTIKA

Hrvatski brodovi s Mercedesovim motorima

KOMENTARI

PRIZNANJA

A-klasa oËima novinara

www.mercedesbenz.hr

DIZAJN

REKORDI

Snovi pretvoreni u kreacije od lima

S taksijem 11 puta do Mjeseca i natrag

19 DOGA–ANJA

Stars & Cars na Grobniku

20 INTERVJU

Naklada

Tri slova strasti

NOVE TEHNOLOGIJE

Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ

CL ruπi rekorde

Dnevnik iz Kraljevstva slonova

MERCEDES-BENZ NEWS

NOVA CLS-KLASA

Irena DrpiÊ

Odjel marketinga i prodaje oglasnog prostora

AVANTURA

71 PARTNERI: AUTO GA©PARIΔ

Povjerenje - put do uspjeha

REPORTAÆA

Chrysler iz ©tajerske

48 CHRYSLER NEWS

Nagrade za 300C

PUTOPIS

Virtualno putovanje salzburger Umweg

74 EUROLINE NEWS

Nagrada A-klasi

Josip StojanoviÊ - Jolly

LIFESTYLE

FORMULA 1: J. P. MONTOYA

Cognac - tekuÊe zlato

KOLUMNA

Julijana MatanoviÊ: ProsinaËka inventura

McLarenova vruÊa krv

29 4 / STRAST / PROSINAC 2004 /

UVODNIK

»ovjeËe, pazi da ne ideπ malen ispod zvijezda I

de (i ide...) vrijeme i dolazi trenutak kada se dokumentacijske vrijednosti: izloæba o hrvatskoj valja osvrnuti na godinu koja u vjeËnom renesansnoj umjetnosti i izloæba o Dori Maar i neupitnom kretanju zamiËe iza kalendarskih njezinoj ulozi u æivotu i u stvaralaπtvu Pabla obzorja πto smo ih mi ljudi zamislili da bismo Picassa. EUROline je, kao domaÊin, pozvao svoje mogli mjeriti neizmjerljivost trajanja. Mogli bismo goste da obiu i prostore ispunjene vrlo vrijednim posegnuti i za Ëudesno mudrom Nietzcheovom (i skupocjenim) izloπcima, da iskoriste rijetku formulom v j e Ë n o g p o v r a t k a, meutim priliku kako bi pod istim krovom vidjeli treba sa strahopoπtovanjem ulaziti u d u b o k e, svjedoËenje o hrvatskoj kulturnoj baπtini, d u b o k e dimenzije vjeËnosti da u njima ne sudbinski susret jedne æene-umjetnice s zalutamo, sitni i nemoÊni kakvi jesmo, da se u najveÊim slikarom dvadesetog stoljeÊa i vrhunski njima ne izgubimo. Ostanimo u granicama proizvod suvremene automobilske industrije... kalendarskih mjera. I tu mi padaju na pamet naoko ovomu Iz obilja dogaanja u protekloj godini, suprotstavljene misli πto ispunjaju mnoga Piπe radosno i ponosno izdvajam prezentaciju vrhunska djela domaÊe i strane knjiæevnosti Branislava MALVIΔ Mercedesova CLS vozila u zagrebaËkim Lj u d i z n a j u c i j e n u s v a k o j s t v a r i, glavna urednica KloviÊevim dvorima. Radost koju osjeÊam ima a v r i j e d n o s t g o t o v o n i j e d n o j. STRASTI svoje puno opravdanje u istim uzrocima u kojima Vrijedne su one jednostavne, ali ne i male stvari, je ukorijenjen naπ ponos: hrvatskoj javnosti predstavljen je jedan πto se kriju u Ëovjeku, ËineÊi ga upravo Ë o v j e k o m. I eto, u ovim od najljepπih automobila πto ga je Mercedes ikada proizveo. Nakon blagdanskim danima ipak svi mi negdje u dubini svoje duπe velikih sveËanosti u prestiænim europskim srediπtima za koje je CLS razmiπljamo viπe nego inaËe... Razmiπljamo onako kako su to Ëinili bio prvorazredna senzacija, EUROline je smatrao da automobilskog pjesnici, samo bez njihove moÊi da namiπljeno pretoËimo u poeziju. ljepotana treba na primjeren i dostojan naËin pokazati i u Zagrebu, Ono doista vrijedno, duboko i vjeËno - uvijek je izreËeno kao dokazanom odrediπtu Mercedesova kulta. Da je prezentacijski jednostavno. Namislio je tako Dragutin DomjaniÊ o m a l o d o o b r e d obavljen u velikom stilu, svjedoËe svi oni koji su b r e g a πto ga æivot ljudskim biÊima daje, o s u n c u πto brzo prisustvovali glamuroznoj sveËanosti. Prednost je zagrebaËke nestaje iza oblaka, o rijeËi f a l a - h v a l a πto je kazujemo onomu priredbe i iznimno ugledno, jedinstveno, povijeπÊu i brojnim koji nas je obdario prijateljskom toplinom, i koja uvijek poziva na veliËanstvenim kulturnim dogaanjima posveÊeno mjesto - KloviÊevi d o b r o. dvori. Monumentalno dvoriπte nekadaπnjeg isusovaËkog samostana, U vrijeme blagdanskoga darivanja, mnogo je (i skupocjenih) natkrito i zatvoreno, bilo je preobraæeno u raskoπni b u d o a r u stvari kojima Êete se obradovati (i kojima Êete obradovati). Ja vam kojemu je razmaæeni automobilski l a f, u ozraËju profinjene darujem svoje sjeÊanje na jednostavnu i vrijednu reËenicu πto ju je senzualnosti, pokazivao neodoljive Ëari.... vrsni znalac rijeËi i dragi prijatelj Miπo CvijanoviÊ-CVIJO u Novom Kreπo DolenËiÊ je organizirao jedno sugestivno p o s t a v lj a nj e listu prije 15 ljeta stavio u naslov savrπenog intervjua sa æupnikom n a s c e n u za koju je primjereno odreenje pridjev izveden iz kastavskim Franjom JurËeviÊem: OD SVIH LJUDSKIH NEUSPJEHA imenice s p e k t a k l - s p e k ta k u l a r n o. Senzualnost pjevaËkog NAJVEΔI JE AKO NETKO NE USPIJE POSTATI »OVJEK, A SVI SE RAinterpretiranja, glasovna i pojavna ljepota nastupa Josipe Lisac, naπla –AMO S MOGUΔNO©ΔU DA BUDEMO LJUDI! je protuvrijednost u Mercedesovu izloπku. Ove æivotne rijeËi jedan je pjesnik - A.B.©imiÊ - veÊ davno prije Meutim, sveËanost koju je EUROline podario Zagrebu i toga pretoËio u stih: » o v j e Ë e, p a z i d a n e i d e π m a l e n Hrvatskoj imala je, stjecajem okolnosti, joπ jednu vrijednosnu i s p o d z v i j e z d a! dimenziju: u izloæbenim dvoranama KloviÊevih dvora bile su postavljene dvije izloæbe rijetke ljepote i jedinstvene »estit BoæiÊ , sretnu novu godinu i ovaj put prije svega - mir u duπi. / STRAST / PROSINAC 2004 / 5

EUROline PREZENTACIJE

NoÊ za pamÊenje Promocija nove CLS-klase u KloviÊevim dvorima jedinstveni je doæivljaj za pamÊenje

6 / STRAST / PROSINAC 2004 /

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 7

Kras (Converted)-87 12/15/09 1:17 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

NOVITETI

Tri slova strasti -

CLS

OsjeÊaji. OsjeÊaji su ono πto izvire iz ovog automobila i gotovo da nema onih koji to nisu primijetili ugledavπi ga na cesti. A kad automobil πiri tako jasnu i tako glasnu poruku veÊ svojom vanjπtinom, jasno je da moæe i viπe toga ponuditi. CLS je jedan od takvih automobila kojem Ëak i Talijani priznaju da je ‘bella macchina’…

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 9

NOVITETI

Zapravo se pojavio neobiËno brzo. Prvo pokazivanje koncepta na salonu i veÊ je bio spreman za kupce. To potvruje da je koncept elegantnoga kupea s Ëetverim vratima neπto πto su kupci Mercedesa duæe Ëekali i æeljeli, ali nisu znali objasniti πto toËno oËekuju. I onda je stigao CLS, automobil kojem su i najveÊi kritiËari te marke priznali posebnost, emocionalnost netipiËnu za tvrtku iz Stuttgarta i dominantnost u tehnologiji i performansama. Iako je prije svega automobil, odnosno vozilo zaduæeno za prijevoz osoba, CLS je

10 / STRAST / PROSINAC 2004 /

zapravo definicija jednoga æivotnog stila ili pogleda na æivot. ‘La Dolce Vita’ bila je tema vezana uz træiπno lansiranje toga vozila. Pun pogodak. Rim, gomila automobila, neviena guæva i CLS, automobil koji u svom ritmu klizi guævom, gotovo iznad svih ostalih, a putnici…

Putnici guævu ne osjeÊaju. Jedinstvenim spojem limuzine i kupea novi CLS nudi mnogo viπe od klasiËnih kupea. Prije svega, putnicima omoguÊuje veÊu udobnost u straænjem dijelu, jednostavniji pristup πto zbog drugoga para vrata, πto zbog iznimno udobnih sjedala, a πto zbog Ëinjenice da prostora ima u izobilju. Povrh toga, za jedan kupe, prtljaænik zaprima golemih 505 litara. Meutim, ‘La Dolce Vita’ mnogo je viπe od toga. Jedan dio te priËe skriva se meu

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 11

NOVITETI

ventilima, usisnicima, osovinama, klipovima… CLS u ponudi motora ne oskudijeva i nudi najbolje. Ponuda poËinje s modelom 350. Njega pokreÊe novi V6 motor koji razvija 200 kW/272 KS uz okretni moment od 350 Nm i to veÊ pri 2400 okretaja u minuti. CLS s tim motorom ubrzava iz mjesta do 100 km/h za sedam sekundi te stiæe do maksimalnih 250 km/h. Osim tog motora, stiæe raskoπni V8 koji nudi performanse i uravnoteæenost velikih, luksuznih limuzina. Taj stroj razvija 225 kW/305 KS i okretni moment od 460 Nm. Zdruæen je sa sedmo-

12 / STRAST / PROSINAC 2004 /

brzinskim automatskim mjenjaËem koji ukupni doæivljaj motora i voænje Ëini joπ slaim i uglaenijim. Usput recimo i to da do 100 km/h auto stiæe za 6,1 sekundu te da je maksimalna brzina, naæalost, ograniËena na 250 km/h. Posebna kategorija, Ëak i meu ovim iznimnim automobilima, svakako je perjanica CLS ponude - model CLS 55 AMG. Od proljeÊa 2005. ceste Êe oplemeniti upravo taj model Ëiji V8 agregat razvija 350 kW/476 KS, a oprema samog vozila oduπevit Êe sve koji budu imali moguÊnosti sjesti za njegov upravljaË. Eleganciju i blago zaobljenu, a opet dovoljno oπtru i agresivnu vanjπtinu automobila

upotpunjuje sva sila opreme koja olakπava posao vozaËu (od sigurnosnih elektroniËkih sustava pa do onih koji su posveÊeni iskljuËivo ugodi) te plemeniti materijali - koæa, drvo, aluminij… Poput atraktivnoga stilskog detalja, dizajnerske odjeÊe ili vrhunskih πvicarskih satova, CLS se pojavio i osvojio sve one koji dræe do sebe, svog statusa i druπtvenog ugleda. I to zato πto je ponudio i viπe od tradicionalne kvalitete, prestiæa i sliËnih stvari koje se veæu uz trokraku zvijezdu, odnosno uz ime Mercedes. Ponudio je i mnoπtvo emocija i hrabro zakoraËio u buduÊnost. Kako tehnoloπku, tako i træiπnu.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 13

M-KLASA

Nazovi

Izuzmemo li sitne preinake, ML-klasa, kao rodonaËelnik segmenta luksuznih SUV-ova, prodaje se gotovo nepromijenjena sedam godina. Za Mercedes je ML-klasa bila jedan od iskoraka u uvijek nove træiπne niπe; upravo je taj automobil imao vrlo vaænu ulogu u Mercedesovom træiπnom uzletu, jaËanju na træiπtu SAD-a… Ipak, konkurenti su, potaknuti uspjehom tog vozila, odgovorili vrlo brzo. Stiæu sve noviji i noviji modeli, iscrtani svjeæim stilskim idejama, opremljeni novijom tehnologijom i, sve u svemu, sad je u ovom segmentu popriliËna guæva. A ML-klasa strpljivo je branila boje trokrake zvijezde da

radi povratka

bi sada ponovno istrËala na ring kao predvodnik. Nova generacija iznimno popularnog ML-a potpuno je spremna za veliki povratak. “KuÊna” je prepoznatljivost zadræana, πto je kljuËni element za uspjeh svakoga Mercedesovog modela, a velik broj zainteresiranih za ML sad bi se mogao i poveÊati. Naime, popularni SUV narastao je u svim smjerovima, a u ponudi ima i tri potpuno nova motora. Duæi je 150, πiri 71 i niæi 9 milimetara, a meuosovinski je razmak produæen za 95 mm, tj. na puni iznos od 2915 milimetara. Takvo πto u pravilu uvijek popravlja i vozna svojstva, za koja se u ovom

Iako je slavni Hitchcock imao neke druge primisli vezane uz slovo M, Mercedes s punim pravom ‘M’ moæe vezati uz veliki povratak. Nakon sedam godina i stvaranja jednoga trenda u klasi luksuznih SUV-ova, M-klasa dobila je snaænu konkurenciju. Nova generacija, koja Êe premijeru imati u sijeËnju u Detroitu, s pravom jamËi veliki povratak

14 / STRAST / PROSINAC 2004 /

sluËaju brine provjereno dobar AIRMATIC zraËni ovjes te joπ uËinkovitiji pogon na sve kotaËe. Vozilo je moguÊe iz kabine podignuti za 110 na 291 milimetar od tla, πto je u konaËnici dovoljno za prolazak kroz vodu dubine do 60 centimetara i svladavanje mnogih drugih tipova prepreka. Dosadaπnje dizelske petocilindraπe zamijenit Êe novorazvijeni V6 koji se skriva iza oznake 320 CDI. Razvija 224 KS i golem okretni moment od Ëak 510 Nm dostupan veÊ pri 1600 okretaja. Dizelsku ponudu Ëini i 280 CDI model koji takoer ima πestocilindarski motor V konstrukcije. Razvija

neπto skromnijih 190 KS i okretni moment od 440 Nm. Poklonicima benzinskih motora zanimljiv Êe biti model 350, koji zastupa moderni 3,5 litreni stroj s 272 KS. Prestiæni model ML 500, namijenjen samo odabranima, ima V8 motor i razvija 306 KS, πto ujedno predstavlja i vrhunac ponude. Sportski dojam novog ML-a podræava i najnoviji 7G-TRONIC, automatski mjenjaË sa sedam brzina, koji nudi i moguÊnost izmjene stupnjeva na upravljaËu. Za vozaËe koji vole i terenske izlete, tu su skraÊeni prijenosni omjeri te blokada diferencijala, a uz to joπ mnogobrojni pomoÊni elektronski sustavi poput nadzora voænje nizbrdo. Kupcima ovakvih automobila od poËetka stvaranja zasebnog segmenta luksuznih SUV-ova bilo je iznimno vaæno da auto, osim πto je sposoban proÊi i neπto zahtjevnijim terenom, izgleda tako da se bez srama uveËer moæe njime doÊi i u kazaliπte. I stara je verzija ML-a bila u tom smislu izniman

automobil, ali je nova generacija otiπla i korak dalje. Nadalje, osim robusnosti i osjeÊaja voænje “s drugog kata”, πto u prometu vozaËu jamËi veÊu ugodu i sigurnost, novi ML osigurava i bolje vozne odlike. Meutim, ureenje unutraπnjosti u ovoj je kategoriji vozila gotovo jednako vaæno kao i to kako se auto vozi. I tu su u Mercedesu otiπli korak dalje. Vrhunski materijali, redizajn i neπto sportskiji πtih u unutraπnjosti izvrstan su vizualni spoj dinamiËnosti i elegancije koja automobil krasi i izvana. Upravo taj spoj agresivnosti, dinamike i elegancije formula je koja donosi uspjeh. Iako za potpuniju informaciju o ovom vozilu, koje u Europu stiæe sredinom 2005. godine, ima joπ vremena, nedvojbeno je da je rijeË o joπ jaËem, joπ sposobnijem, time i zanimljivijem ML-u. Premijerno predstavljanje ovoga vozila predvieno je za salon automobila u Detroitu u sijeËnju 2005. godine.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 15

NOVE TEHNOLOGIJE

U sluæbi Njegova VeliËanstva - vozaËa Kada se povede priËa o sigurnosti u vozilima, malo tko razmiπlja o sustavima koji se razvijaju kako bi profesionalnim vozaËima kamiona zajamËili sigurnije obavljanje posla. DaimlerChrysler ima dugu povijest vrlo naprednih rjeπenja u tom podruËju… Joπ je 1999. godine Hans Georg Metzler, voditelj laboratorija za razumijevanje strojeva i autonomne sustave istraæivaËkog odjela DaimlerChryslera, javnosti predstavio sustav “elektroniËke preËke za vuËu”. RijeË je o jednom od rjeπenja za problem prometnih zaguπenja, oneËiπÊenja zraka koje podrazumijeva manju potroπnju goriva te za poveÊanje sigurnosti i stvaranje viπe prostora za druga vozila i vozaËe na cestama. I to upravo za gospodarska vozila. “Promet teπkim kamionima goruÊi je problem Europe. StruËnjaci vjeruju da Êe se obujam kamionskog prometa u iduÊih 15 godina udvostruËiti i to samo u zemljama Ëlanicama EU-a. U posljednjih 20 godina, gotovo 90 posto porasta teretnog prometa podnijele su ceste. I danas se gotovo 70 posto teretnog prometa obavlja cestom”, rekao je Metzler. Dakako, to poveÊava zagaenje zraka, zaguπenje prometa, produljuje vrijeme putovanja, poveÊava troπkove i smanjuje dostupnost i praktiËnost teretnih kamiona. Rjeπenje nazvano “elekroniËka preËka za vuËu” smiπljeno je kako bi se djelomice utjecalo upravo u tom pravcu. RijeË je o sustavu kod kojeg se dva (ali i viπe) kamiona zdruæuju iskljuËivo putem elektronike. Prvim (vodeÊim) vozilom upravlja se na klasiËan

naËin, a drugo vozilo (i sva ostala) slijede onaj pravac kojim je proπlo prvo vozilo i to bez fiziËke veze meu njima. Sustav smanjuje potroπnju goriva i oneËiπÊenje zraka jer kombinira aerodinamiËki profil dvaju kamiona koji se kreÊu tako blizu jedan drugoga da drugo vozilo troπi Ëak 15 posto manje goriva nego u klasiËnoj voænji. A zbog toga πto je prostor izmeu dvaju vozila dosta manji nego kad bi vozili klasiËnim naËinom, zauzimaju i mnogo manje prostora na autocestama pa ostavljaju viπe prostora ostalim sudionicima u prometu. Dakako, vozaË je drugog kamiona u tom elektroniËki vezanom konvoju zapravo potpuno osloboen svojih duænosti prilikom voænje autocestom. Meutim, ovakav je sustav, iako provjeren i ispitan u praksi, ostao u ladici zbog europskoga zakonodavstva koje se nije razvijalo tako brzo kao moderne tehnologije. UnatoË tome, u DaimlerChrysleru i dalje ne spavaju, veÊ nastavljaju razvijati tehnoloπke dodatke koje Êe, Njegovom VeliËanstvu - vozaËu, omoguÊiti lakπe svladavanje prometnih problema i mnogo manje stresa na poslu. Time Êe izravno potpomoÊi i poveÊanju sigurnosti. Jedan je od tih sustava i “elektroniËka zona sudara”. Primjer je sljedeÊi. VozaË Actrosa pribliæava se zidu (doduπe od stiropora). »ak ni na 20 metara od zida, vozaË ne pokazuje znakove da se priprema za koËenje. Upravo suprotno, i dalje dræi nogu na papuËici gasa odræavajuÊi stabilnu brzinu od 35 km/h, vozeÊi prema zidu kao da ga æeli poruπiti. No, nekih 12 metara od zida nevidljive sile interveniraju. UpozoravajuÊi zvuk u kabini i naglo koËenje. Teπki se kamion zaustavlja do brzine putanja, a njegov prednji odbojnik potpuno je zaustavljen tek na koji centimetar od

16 / STRAST / PROSINAC 2004 /

zida. Iza te nevidljive sile je sustav elektroniËke pomoÊi vozaËu koji je razvio DaimlerChryslerov istraæivaËki centar, a koji automatski koËi kamion, bez pomoÊi vozaËa, kako bi se izbjeglo nalijetanje na vozilo ili prepreku ispred, odnosno kako bi barem ublaæio posljedice takva sudara. Nije jednostavno, kaæu u DaimlerChrysleru, ali sustav je moguÊe razviti, πto Êemo i uËiniti te Êemo ga ubzo i postaviti na cestu. U sadaπnjem testnom vozilu, πto je prve testove odraivalo joπ 2000. godine, postavljene su dvije radar kamere iznad odbojnika; one mjere udaljenost do prepreka izravno ispred Actrosa. Srediπnje raËunalo usporeuje izmjerene vrijednosti s aktualnom brzinom kamiona i, ako je potrebno, ukljuËuje koËnice. Ako prepreka ispred vozila i dalje stoji, elektroniËki sustav u potpunosti zaustavlja kamion. A ako je prepreka drugo vozilo koje se polako kreÊe, sustav koËi toliko koliko je potrebno da se odræi sigurnosni razmak do vozila ispred. Takvo πto primijenjeno je u osobnim vozilima najluksuznije klase jer ih je u tim vozilima najlakπe komercijalizirati. Meutim, i kamioni imaju svoje mjesto. Joπ jedan vrlo vaæan sustav koji Êe s veseljem doËekati i

drugi vozaËi jest onaj koji se brine da vozilo ostane u svojoj traci. Ponovno su u igri senzori i kamere koje prate kreÊe li se vozilo unutar svoje oznaËene trake i u sluËaju skretanja zvuËno te usporavanjem vozila upozorava vozaËa da je zbog nepaænje napustio svoju traku. Primjenom svih tih sustava, europske autocete sigurno Êe postati mnogo sigurnije za voænju. U Hrvatskoj Êemo vjerojatno priËekati dok ne ugledamo prve kamione s naπim tablicama, opremljene ovom suvremenom tehnologijom, jer vlasnici prije svega gledaju na ekonomiËnost odreivanja cijene prijevoza ne uraËunavajuÊi u to sigurnost. No, i to Êe se s vremenom promijeniti…

KOMENTARI

A-klasa oËima novinara Zaboravite sve πto ste znali o dosadaπnjoj A-klasi - njezina nova generacija sjajan je automobil iznimno inovativne konstrukcije, prostrane unutraπnjosti i izvrsnih voznih osobina koji uz to odlikuje i zaËuujuÊe dobra cijena. Auto+ 11. 8. 2004. Mercedesov motor potjeËe iz neke druge galaksije i posljednje Êe zagovornike Ottovog principa rada motora pretvoriti u pobornike dizelaπa. U voænji jednostavno ne moæete povjerovati πto je ljudski um uËinio iz ovog 118 godina starog izuma. Auto klub, 8. 11. 2004. Stvarno ne znam kako su to uspjeli. Kamo god pogledam, A klasa je narasla, a u vanjskim gabaritima to se gotovo i ne primjeÊuje. Autopartner 10/04. Bilo je to ipak neπto viπe od klasiËne smjene generacija na kakve smo danas sasvim navikli u svijetu automobila. Jer, proπla je Mercedesova A-klasa bila model koji je æivotni vijek proæivio pod stalnom lupom javnosti i jasno je da niπta nije smjelo biti prepuπteno sluËaju. Doπlo je vrijeme da Baby Benz skine pelene i prohoda sigurnim korakom. Vjesnik, 21. 11. 2004.

Korak ispred konkurencije. VeËernji list, 9. 11. 2004.

Duæi, πiri, veÊi i u svemu znatno bolji od prethodnika, novi izdanak A-klase donijet Êe tektonske poremeÊaje u pripadajuÊem segmentu. Glas Slavonije, 26. 10. 2004. Nova A-klasa tehnoloπki je rasadnik koji sadræi viπe od 200 novih patentiranih sustava namijenjenih uglavnom podizanju razine sigurnosti! Pa da zakljuËimo, A-klasa sa 180 CDI motorom automobil je fantastiËnih voznih svojstava i solidnih performansi. Auto moto magazin, 1. 12. 2004.

Mercedes se sa svojim novim Baby Benzom pribliæio πirem broju kupaca. Iako monovolumenski koncept, ali odsada s dvije karoserijske izvedbe, druga generacija A-klase znatno je dopadljivija s naglaπenim dinamiËnim izgledom i prostranoπÊu… HAK, 1. 9. 2004. Sjedala su udobna kao da ste se upravo uvalili u kadu punu vruÊe vode i miriπljavih mjehuriÊa. Sjedi se malo poviπeno, ali taman toliko da vlasnici daje neki Ëudan osjeÊaj povlaπtenosti na cesti. Mila, 23. 8. 2004.

Druga generacija A-klase s turbodizelskim motorom od 110 KS nudi vrhunske vozne karakteristike, πtedljivu voænju, mnogo luksuza i mjesta u unutraπnjosti. Automoto Trend, 16. 12. 2004.

U izradu najmanjeg Mercedesa uloæeno je i nemalo dizajnerske maπte pa ga se s pravom doæivljavalo unikatnom, vrlo uspjeπnom kreacijom. Novi list, 26. 10. 2004.

Malen auto velikih performansi. Mercedes je uspio stvoriti najkvalitetnije vozilo koje je kraÊe od Ëetiri metra. Dnevnik, 9. 12. 2004.

Automobil je s novim dizajnom stvarno privlaËniji, a to potvruju i mnogi pogledi. Jutarnji list, 21. 12. 2004.

U unutraπnjosti Mercedes je vrlo uspjeπno spojio luksuz i komfor s dinamikom. Slobodna Dalmacija, 7. 12. 2004.

Jednovolumenski oblik, varijabilna unutraπnjost, sigurno ponaπanje na cesti, lagano parkiranje. Auto blic, 25. 11. 2004.

Sedam godina mlaa, nova je A-klasa automobil kod kojeg viπe nema mjesta za kompromise. Najmanji Mercedes odlikuju ljepota i vrhunska tehnika, pokazujuÊi kako je dorastao ulasku u veliku ligu. Auto Net, 8. 11. 2004.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 17

DaimlerChrysler (Converted)-82 12/15/09 1:13 AM Page 1 M

CY CMY

027.0001 DCC/ENG

You never see owls crash, do you? Itâ&#x20AC;&#x2122;s easier to avoid accidents at night when you can see in the dark. Which is exactly what our intelligent infra-red system will do for your car in the near future. Find out more about the vision of accident-free driving at www.daimlerchrysler.com.

Composite

REKORDI

GrËki je taksist s Mercedesom 240 D iz 1976. preπao nevjerojatnih 4,6 milijuna kilometara. Bez kvara!

S taksijem 11 puta do Mjeseca i natrag Znate li tko je Gregorios Sachinidis? Ne, nije ni igraË grËke nogometne reprezentacije koja je osvojila europsko prvenstvo, a ni Ëlan neke od europskih komisija Ëija je dobra volja sudbinski vaæna za hrvatski politiËki ulazak tamo gdje - kulturom i poloæajem veÊ stoljeÊima jest. Gospodin Sachinidis do juËer je bio samo jedan od nekoliko tisuÊa solunskih taksista koji je, zbog nedostatka novca, alat za rad morao kupiti rabljen u zapadnoj Europi. Meutim, kada je sada veÊ davne 1981. negdje u NjemaËkoj kupio pet

godina star Mercedes 240 D, koji je veÊ iza sebe imao respektabilnih 220 tisuÊa kilometara, nije mogao ni slutiti da je stupio u posjed buduÊeg rekordera. Vozio je Gregorios svakog dana na desetke putnika, a kada se odmarao, njegova je plavog ljepotana uzimao neki drugi kolega - taksi je najskuplji kada stoji, staro je pravilo svih dobrih taksista. I tako to viπe od dvadeset godina. Kilometri su se nizali, a kada je motor „zaπtucao“, Gregorios bi ga zamijenio jednim od dvaju originalnih zamjenskih motora. Stari se motor reparirao i opet Ëekao na svoj red. Sveukupno ih je promijenio Ëak jedanaest puta. I onda, u srpnju 2004. godine, gospodin Sachinidis odluËio je zbrojiti sve kilometre koje je precizno zapisivao sve vrijeme. RaËunica je bila nevjerojatna: njegov je mercedes proπao ukupno 4 milijuna i 600 tisuÊa kilometara. Solunski je taksist tu kilometraæu mogao provesti samo da je 115 puta

okruæio oko Zemlje ili 6 puta otiπao do Mjeseca i natrag. Ipak, njegov mercedes ne leti zrakom, veÊ ulicama Soluna. I dalje: Ëak je 2000 puta stari taksi iπao na humanitarne misije u zemlje bivπe Jugoslavije prevozeÊi lijekove. Gregorios je bio prezadovoljan svojim mercedesom, njegovom pouzdanoπÊu i kvalitetom. Znao je on da i njemaËki taksisti vole marku Mercedes, jer je svaki drugi taksi u toj zemlji ureπen upravo trokrakom zvijezdom, ali nije ni sanjao da Êe se s njim toliko druæiti. Nikada, ali baπ nikada nije ga automobil ostavio na cesti, i dobri se taksist æelio zahvaliti Ëelniπtvu tvrtke u Stuttgartu na izvrsnom automobilu i usluzi. Pisao je Jürgenu Hubertu, tadaπnjem πefu Mercedesa, koji je odmah stupio u kontakt s Gregoriosom. Rezultat njihova prijateljskog sastanka novi je eksponat za Mercedesov muzej, jer taksist je htio da njegov vjerni prijatelj dobije poËivaliπte kakvo zasluæuje. »uvπi to, direktor Mercedesa u GrËkoj dr. Alexander Paufler, uzvratio je gospodinu Sachinidisu poklonom: nakon povratka u domovinu Ëekao ga je potpuno novi Mercedes C 200 CDI. PoznavajuÊi Gregoriosa Sachinidisa, i taj bi automobil jednom mogao u muzej. Za dvadesetak godina.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 19

RAZGOVOR: JOSIP STOJANOVIΔ JOLLY

Iako Êe ga mnogi zapamtiti i po najskupljem automobilu u Hrvatskoj, u ©ibeniku Josipa StojanoviÊa doæivljavaju mnogo prisnije. Kao vedrog i otvorenog Ëovjeka, spremnog pomoÊi drugima i svomu gradu, kao ljubitelja sporta… Pa kad ih na ulici upitate za njega, nitko neÊe spomenuti SLR

©ibenski Jolly-joker U posljednje vrijeme jedan je ©ibenËanin pridobio gotovo svu medijsku pozornost jer je odabrao McLaren Mercedesov SLR, trenutaËno najvredniji automobil na hrvatskim cestama. Istu medijsku pozornost isti Ëovjek nije imao posljednjih desetak godina, iako ju je zasluæio kada je stvarao i gradio tvrtku, ulagao u ljude, zapoπljavao ih, πirio posao i uvodio nova mjerila poslovanja u ©ibensko-kninskoj æupaniji. Njegovo je ime Josip StojanoviÊ, a mnogima je poznat kao Jolly. Iako je neosporna Ëinjenica da je SLR zanimljiva tema, s gospodinom StojanoviÊem odluËili smo razgovarati i o drugome. O onom “pozadinskom” i senzacija æeljne javnosti manje zanimljivom, ali koje je s godinama omoguÊilo upravo to da ovih dana SLR bude javna tema.

Kako je poËeo vaπ poduzetniËki put? - Nakon osnovne πkole u Drniπu, Srednju πkolu “Ruer BoπkoviÊ” zavrπio sam u Zagrebu, gdje sam “odradio” i fakultet. Nakon toga zaposlio sam se u TEÆ-u i godinu dana proveo radeÊi u Tvornici elektriËnih æarulja. No, to nekako nije bilo za mene i odluËio sam se vratiti u Drniπ. Razlog povratku bio je ulazak u poduzetniËke vode. Naime, otvorio sam diskoteku. Dvije sam godine proveo u πoubiznisu i zakljuËio da je vrijeme za joπ jednu promjenu. Tada, 1989. godine, otvorena je prva trgovina mjeπovitom robom u Drniπu. Iz πoubiznisa u trgovinu. Je li to bila nagla odluka? - Recimo to ovako. Moja je obitelj po svojoj prirodi oduvijek u trgovini. Time se bavio

24 / STRAST / PROSINAC 2004 /

moj otac iako je radio kao rudar, prije njega djed, pa njegov otac… Doduπe, u to vrijeme teπko da bi se njihova aktivnost mogla nazvati trgovinom. Naime, privatna trgovina nije bila dopuπtena zakonom i danas bi moæda netko to nazvao πvercom. Drugi bi rekli da je to zaËetak trgovine. Moj je otac “specijalizirao” voÊe i povrÊe, a stric je bio maher za duhanske proizvode. To su, zapravo, bili prvi poduzetniËki koraci u trgovini. Kako god to nazvali, obiteljska je tradicija povukla i mene u trgovaËke vode. Na tome niste stali… - ToËno. Do poËetka rata u Hrvatskoj imali smo dvije prodavaonice, a treÊa je bila pred samim otvorenjem. Zbog agresije na Hrvatsku morali smo se povuÊi iz Drniπa; prostori u kojima smo imali prodavaonice

opljaËkani su, a i naπ jedini transportni kombi morali smo sakriti u πumi jer ga nismo mogli izvuÊi. Onda sam se i ja aktivno ukljuËio u obranu domovine i godinu i pol proveo u Hrvatskoj vojsci. Negdje 1992. godine kreÊemo ispoËetka u ©ibeniku, u jednom iznajmljenom skladiπtu. Bilo je to blizu bolnice koju su stalno “tukli”, pa smo i mi vrlo Ëesto dobivali pogotke. Tada je glavnina posla tvrtke Jolly JBS bila veleprodaja, a tek manji dio maloprodaja. Godinu poslije selimo u drugo iznajmljeno skladiπte u Bilicama, gdje je sada Uprava tvrtke, a zatim i kupujemo to skladiπte. Iste 1994. godine dobivamo distribuciju Tuborga za podruËje od Zadra do Neuma. Od njih smo nauËili mnogo o distribuciji proizvoda, planiranju, skladiπtenju… Ohrabreni time ponudili smo usluge i drugim dobavljaËima te uskoro postajemo glavni distributeri za naπe podruËje tvrtke Allied Domecq, zatim Kutjeva, Badela 1862, a nakon toga i nekih drugih tvrtki iz duhanske industrije… Veleprodaja nam je tada dræala viπe od 80 posto prometa. Meutim, sudeÊi po ostvarenom, Ëini se da konaËna sudbina tvrtke Jolly JBS nije bila vezana samo uz veleprodaju… - Tako nam se uËinilo i pokazalo se toËnim. Otprilike 1999. godine otvaramo

prvi supermarket i to ovdje, u Bilicama. Bio je to prvi pravi maloprodajni objekt i priËa se pokazala vrlo uspjeπnom. Stoga smo se odluËili πiriti u maloprodaji. Slijedili su i supermarketi u Vodicama, Kninu, na Murteru… U meuvremenu smo, kao jedan od 11 Ëlanova, osnovali grupaciju CBA. Nas 11-ero, koji smo se bavili trgovinom na æupanijskim razinama, okupilo se u Karlovcu i to odasvud, iz Meimurja, Slavonije, Dalmacije… Svi osim Istrana. Tim smo okrupnjivanjem ostvarili joπ bolje uvjete kod dobavljaËa i postavili temelje snaænijem i slobodnijem razvoju u maloprodaji. Situacija se promijenila, glavnina se prometa iz veleprodaje preselila u maloprodaju. ©to slijedi? - Evo i koja brojka koja potvruje reËeno. U 2001. godini ostvarili smo ukupan promet od 130 milijuna kuna, a procjene za 2004. godinu upuÊuju da Êemo ostvariti promet od oko 320 milijuna kuna. U dvije se godine struktura prometa zapravo promijenila u korist maloprodaje i to tako da sada 83 posto Ëini maloprodaja, a tek 17 posto veleprodaja. Takav skok u prodaji pratilo je πirenje tvrtke i u broju zaposlenih. Sada nas je veÊ 360, a u sezoni zapoπljavamo i do 400 osoba. Cilj nam je da u iduÊe dvije godine u

potpunosti maloprodajno pokrijemo ©ibensko-kninsku æupaniju. Tako veÊ sljedeÊe godine planiramo otvorenje joπ dvaju supermarketa, jedan u ©ibeniku i jedan u Drniπu, te jaËanje u turistiËkim mjestima, posebice u Primoπtenu i Pirovcu. U istom razdoblju moramo standardizirati sve objekte i dodatno poboljπati uslugu prema kupcu. Za kupce ste veÊ osmislili i program odanosti, odnosno Jolly klub… - Joπ prije dvije godine krenuli smo s Jolly klubom i karticom odanosti koju trenutaËno ima oko 24.400 naπih kupaca. Na taj naËin i naπi odani kupci mogu dodatno profitirati kroz posebne akcije, kataloπku prodaju, nagradne igre… Meutim, to joπ uvijek nije ona razina kojom bismo mi bili zadovoljni. Naπ je supermarket na Raæinama apsolutno najbolji i najljepπi u cijelom kraju i njime smo postavili vrlo visoke standarde za ureenje svih ostalih objekata. Osim toga, æelimo ostvariti joπ osobniji i bliæi odnos s kupcima. IduÊe godine tri obitelji imat Êe “godinu besplatnog æivljenja” jer Êe im naπa tvrtka pokriti praktiËno sve æivotne troπkove. Ipak, gledajuÊi sa strane, Ëini se da ste uistinu dosta od toga ostvarili. Planirate li πirenje u neka druga podruËja? Moæda u proizvodnju?

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 25

RAZGOVOR: JOSIP STOJANOVIΔ JOLLY

- Zasad joπ niπta od toga. Imamo dvogodiπnji plan i ciljeve koje moramo ostvariti u osnovnoj djelatnosti Ëemu se maksimalno posveÊujemo. Ekipa koju predvodi direktorica tvrtke Senka Ramljak aktivno radi upravo na operacionalizaciji tih planova. U nekakvoj viziji imamo πirenje u turizmu, odnosno ugostiteljstvu. Imamo tri lokacije gdje bi mogli niknuti neki mali hoteli, ali… zasad su to samo planovi. Dosta smo saznali o poslu, a πto je s ljubavima? Prije svega mislimo na sport i automobile… - Koπarka i nogomet moje su poznate ljubavi. Joπ dok se i nisam aktivno angaæirao u klubu, tvrtka Jolly JBS svesrdno je pomagala æensku koπarku u ©ibeniku. Korak po korak doπli smo do toga da smo privatizirali Æenski koπarkaπki klub “©ibenik” i u dvije smo godine uËinili podosta toga. Ulagali smo u osnovnu opremu, naπli solidne sponzore, natjeËemo se na pet kolosijeka na meunarodnoj, regionalnoj, dræavnoj i lokalnoj sceni. Istina, u tome nismo sami. ©ibenik je, kao rijetko koji drugi grad, spreman ulagati u sport u sklopu svojih moguÊnosti. No, preko mene cijela je tvrtka poËela æivjeti s naπim klubom. U klubu je jedan stalni zaposlenik, a sve su ostalo volonteri, πto iz naπe tvrtke, πto od drugih sponzora koji su naπi poslovni partneri. I na putovanja idemo svi i to tako da sponzori kupuju karte za sebe i za joπ jednu koπarkaπicu. Zasad smo u svemu tome priliËno uspjeπni. A automobili? - Pustite automobile. Sada me svi znaju samo po automobilima. Istina je da volim Mercedes. Meutim, kad sam se odluËio za SLR nije to bilo zato πto je to najbræi, najbolji,

najsportskiji mercedes… Prije gotovo pet godina nazvao me gospodin Stergar iz EUROlinea i rekao da se sprema jedan sportski auto i pitao jesam li zainteresiran. Ne optereÊujuÊi se puno rekao sam da sam zainteresiran. Zatim dugo nisam imao nikakve informacije, nisam znao kako Êe auto uopÊe izgledati, da bi 2002. stigao poziv da kao dokaz ozbiljnosti uplatim polog od 50.000 eura. I onda opet zatiπje. U meuvremenu su me “proreπetali” kao CIA, te koliko sam mercedesa imao, te koliko od toga AMG-a… I odjednom je stigao poziv da doemo u Barcelonu na prvu voænju SLR-om. Nema mnogo rijeËi koje to mogu opisati. Krasan automobil. No viπe nego na sam auto, ponosan sam na Ëinjenicu da je registriran u Hrvatskoj; ima πibenske tablice i sva su

davanja dræavi podmirena do posljednje lipe. A nije toga malo. I onda su me poËeli “razapinjati” po novinama, a malo se tko upitao koliko isto toliko vrijednih jahti plovi po Jadranu pod stranim zastavama, koliko je stanova kupljeno po europskim metropolama… No, nema veze. InaËe, s jednakom straπÊu volim i svoje kamione i autobuse. I tu je sve Mercedes. Doπli smo do zakljuËka da jednostavno nismo dovoljno bogati da bismo kupovali jeftino. Sada u voznom parku imamo tridesetak vozila, πto velikih πlepera, manjih kamiona, transportera te autobuse naπega koπarkaπkog kluba. I svi voze bez i najmanjeg problema. Najbolji se veæu uz najbolje. Pa smo se tako i mi vezali uz Mercedes.

Uz te rijeËi oprostili smo se od poduzetnika koji svojim osmijehom olakπava æivot sugraanima. Svatko koga smo pitali ima lijepe rijeËi za “njihovog Jollyja”. Radnici njegove tvrtke nemaju niπta protiv da “ima i dva takva mercedesa jer plaÊa u gotovo 15 godina nije kasnila ni jednom, Ëak ni u najteæim vremenima”. Upivπi sve to, bio je lako napisati ovu priËu o uspjehu. 26 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Fedex (Converted)-83 12/15/09 1:15 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

Hugo Boss (Converted)-84 12/15/09 1:16 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

ÆIVOTOPIS

Juan Pablo Montoya

McLarenova

vruÊa krv

Dana 24. studenog zbio se povijesni dogaaj za momËad McLaren Mercedes. Tada je prvi put za upravljaË bolida MP 4-19B sjeo Juan Pablo Montoya, karizmatiËni kolumbijski pilot za kojeg mnogi tvrde da je jedini Ëiji potencijal obeÊava svrgavanje Michaela Schumachera s trona na kojem se njemaËki vozaË nalazi veÊ godinama. U biti, testiranje na kojem je Montoya odmah postigao rekord staze bilo je samo kulminacija priËe o njegovoj suradnji s McLarenom. Ta je suradnja, πto je neuobiËajeno za Formulu 1, objavljena veÊ poËetkom protekle sezone kada je Kolumbijac joπ nastupao za momËad BMW Williams. Roen 20. rujna 1975. godine u kolum-

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 29

ÆIVOTOPIS

bijskoj prijestolnici Bogoti, Juan-Pablo se veÊ kao djeËaËiÊ poËeo baviti kartingom. Zaslugu za tako rani poËetak bavljenja brzinskim sportom ima njegov ujak Diego, i sam negdaπnji trkaË koji u svojoj karijeri pamti i plasman meu najboljih deset u slavnoj utrci 24 sata Le Mansa. Nakon mnogobrojnih uspjeha u razliËitim klasama kartinga, formula i turistiËkih automobila na nacionalnoj razini, tek 19godiπnji Montoya - sada veÊ dokazani supertalent - vuËe potez uobiËajen za mnoge darovite vozaËe iz Latinske Amerike: kreÊe u Europu u potragu za sreÊom. I zaista, veÊ je prve godine treÊi u britanskoj Formuli Vauxhall, dok 1996. sjajnim nastupima u britanskoj Formuli 3 zarauje pozivnicu u Formulu 3000. VeÊ prve godine

nastupa u toj konkurentnoj seriji zavrπava kao drugoplasirani, πto mu osigurava pozornost F1 momËadi Williams. Za momËad legendarnog Franka Williamsa testira bolide, a ona mu 1998. godine i omoguÊuje nastup u Formuli 3000 za momËad Nova Racing. To povjerenje Juan-Pablo opravdava osvajanjem titule prvaka. SljedeÊe se godine, moæda pomalo frustriran πto je opet proglaπen tek testvozaËem Williamsa, odluËuje na riskantan potez. Seli se u SAD i potpisuje za CART momËad Chip Ganassi Racing. Ipak, rizik se isplatio - u prvoj sezoni ostvaruje Ëak sedam pobjeda i osvaja naslov prvaka serije. SljedeÊa godina u CART seriji nije bila tako uspjeπna, iako se pamti pobjeda na 500 milja Indianapolisa, ali je uvjerila Franka Williamsa da nakon pustih godina udijeli mjesto u momËadi karizmatiËnom Kolumbijcu. Tako 2001. godine Montoya vozi svoju prvu sezonu koju zavrπava kao πesti te biljeæi i prvu pobjedu na VN Italije. VeÊ sljedeÊe sezone deklarativno postaje i glavni konkurent za naslov Michaelu Schumacheru, ali Ëak sedam najbræih vremena na sluæbenom treningu nije uspio pretvoriti niti u jednu pobjedu. Doduπe, sezonu je zavrπio kao treÊi i tako utvrdio svoju poziciju u momËadi Williams.

30 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Æivotopis Datum i mjesto roenja: 20. rujna 1975./Bogota, (COL) Nacionalnost: Kolumbijac Prebivaliπte: Monaco (MCO) i Oxford (VB) Web-stranica: www.jpmontoya.com BraËno stanje: oæenjen s Connie Obitelj: otac Pablo, majka Libia, brat Federico, sestre Liliana i Katalina Visina: 1.68 m Teæina: 72 kg Hobi: raËunalne igrice Omiljeno jelo: tjestenina Omiljeno piÊe: sok od naranËe Prvi put upravljao autom: s 14 godina Prva utrka: s pet godina u kartingu Prva pobjeda: s pet godina u kartingu

Breme favorita ima i 2003. godine, ali nepouzdani bolid FW24 nije mu dopustio viπe od pobjeda u Monte Carlu i Hockenheimu. KonaËno, potkraj te godine objavio je prelazak u McLaren Mercedes, ali je poπteno odradio proteklu sezonu kojom je nezapamÊeno dominirao Michael Schumacher. Doduπe, pobijedio je samo na jednoj utrci, VN Brazila, ali je osvajanjem petog mjesta pokazao kako je jedan od najveÊih. Sada se i nalazi u jednoj od najveÊih momËadi. Nema dvojbe kako Êe McLaren Mercedesu izvrsni Kolumbijac dati dodatnu kvalitetu; njegova vruÊa latinska krv, uz hladnokrvnost Kimija Raikkonena, kombinacija je koju bi poæeljela svaka F1 momËad.

1981. PoËeo utrkivanje u kartingu 1984. Nacionalni djeËji karting prvak 1986. Karting prvak u juniorskoj konkurenciji 1987.-1989. Nekoliko titula u kategoriji Kart Komet 1990. Karting prvak svijeta, Lonato, Italija 1991. Karting prvak svijeta, Laval, Francuska 1992. Took Copa Formula Renault u Kolumbiji, Ëetiri pobjede u osam utrka, pet pole positiona 1993. Prvenstvo „Nationale Tournament Swift GTI“, sedam pobjeda u osam utrka, sedam pole positiona 1994. Karting - Sudam 125, pobjednik; Formula N class Mexico, tri pobjede u pet utrka, Ëetiri pole positiona three 1995. TreÊi u britanskom Formula Vauxhall Championshipu 1996. »etvrti u Marlboro Mastersu, Zandvoort (NIZ); Britanska Formula 3 Championship, dvije pobjede; nastup na ITC utrci Silverstone (VB), Mercedes 1997. Drugi u FIA International Formula 3000 Championshipu (Marko Team); prvi test Formule 1 (Wiliams F1) 1998. Prvi u FIA International Formula 3000 Championshipu (Team Super Nova) s rekordnim brojem bodova (65 points); seli se u SAD u Target Chip Ganassi Racing; test-vozaË Williams F1 1999. Prvi u CART FedEx Championship Series, sedam pobjeda, sedam pole positiona, najmlai prvak u povijesti natjecanja 2000. Deveti u CART FedEx Championship Series, tri pobjede, sedam pole positiona, pobjednik Indianapolis 500 u prvom pokuπaju 2001. ©esti u Formuli 1, BMW Williams F1 Team, pobjeda u Monzi (ITA); pole position u Hockenheimu (GER), Spa (B) i Monzi (ITA); rekord kruga na Nürburgringu (EUR), Hockenheimu (GER) i Indianapolisu (USA) 2002. TreÊi u Formuli 1, BMW Williams F1 Team; pole position u Sao Paulu (BRA), Monte Carlu (MCO), Montrealu (CAN), Nürburgringu (EUR), Silverstoneu (GBR), Magny-Coursu (FRA) i Monzi (ITA); rekord kruga u Sepangu (MYS) i Montrealu (CAN) 2003. TreÊi u Formuli 1, BMW Williams F1 Team; pobjede u Monte Carlu (MCO) i Hockenheimu (GER); pole position u Hockenheimu (GER); rekord kruga u Hockenheimu (GER) i Budimpeπti (HUN) 2004. Peti u Formuli 1, BMW Williams F1 Team, pobjeda u Brazilu (BRA)

Profil Juana Pabla Montoye

Karijera

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 31

REPORTAÆA

Zagreb by Bus ili Po Zagrebu - autobusom Spoj otpoËele zime i ranog, ali uistinu ranog jutra nije u nama budio niπta romantiËno ni uzbudljivo. Upravo suprotno. Bio je gusti mrak i nepuna tri sata kad smo se po dosadnom kiπom pranim zagrebaËkim ulicama uputili prema garaæi “Dubrava”. Treba uistinu voljeti svoj posao i voænju kako bi se netko time odluËio baviti cijeli radni vijek. Ni u 3.45 kiπa nije stala. Joπ uvijek je bio mrak, a zagrebaËke su ulice i ceste bile jednako prazne i puste. Grad je spavao, ali ne i ZET-ova garaæa “Dubrava”. VozaËi su u redu stajali ËekajuÊi na podjelu radnih naloga i autobusa. Meu njima je bio i naπ domaÊin Draæen ZeËeviÊ koji nas je trebao povesti na ranojutarnju voænju na liniji 234, Glavni kolodvor - Kajzerica - Laniπte. ToËno u 4.05, zajedno s joπ stotinjak svojih kolega, Draæen je proπao kroz ulaz garaæe “Dubrava” i uputio se prema Glavnom kolodvoru Mandlovom ulicom. I odmah smo dobili prvu pouku. Inæenjer Dragutin Mandl bio je prvi ZET-ov izumitelj i jedan od najzasluænijih za brz razvoj zagrebaËkoga gradskog prijevoznika. Brojni patenti, posebice u tramvajskom prometu, 32 / STRAST / PROSINAC 2004 /

uËinili su Mandla svjetski priznatim struËnjakom u podruËju unutraπnjega, gradskog prijevoza putnika. Relativno brzo, mala je kolona gradskih autobusa (sve odreda Mercedesovih jer u Dubravi gotovo da i nema drugih) stigla do svog polaziπta - terminala Glavni kolodvor. I ponovno nismo imali mnogo vremena za predah jer vozni je red - zakon. A on je upuÊivao na to da se poÊi mora odmah. No, rano jutro ipak ne nudi mnoge putnike tako da

smo imali vremena porazgovarati s Draæenom. “Oduvijek sam æelio voziti autobus. PoËeo sam u ZET-u, onda ga nakratko napustio i okrenuo se linijskom, meugradskom prometu i ponovno se vratio. Isprobao sam sve i na svome sam sadaπnjem poslu viπe nego zadovoljan. Otkako je poËela modernizacija voznog parka, uvjeti su za rad odliËni i stvarno se nemam na πto æaliti”, kaæe Draæen.

Iako je glavni lik ove priËe O 530 Citaro, dopustili smo njegovu vozaËu Draæenu ZeËeviÊu da nas upozna s dnevnim ritmom toga gradskoga, zagrebaËkog autobusa. Tako nam je radni dan poËeo u 3.45…

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 33

REPORTAÆA

Ipak, glavni lik ove priËe bio je O 530 Citaro, gradski niskopodni autobus koji svakodnevno i to u vrlo napornom ritmu prevozi putnike na ZET-ovim linijama. “Autobus je sjajan. Za vozaËa je pravi uæitak raditi u ovom autobusu, a mislim da se i putnici bolje osjeÊaju u takvom novom i sigurnom stroju. VozaËev se radni prostor moæe urediti i prilagoditi toËno onako kako svakomu odgovara, Ëak i bolje nego u najluksuznijem osobnom automobilu - sjedalo, komandna ploËa i upravljaË… Elektronika nas upozorava na sve, pa i na najmanje probleme, nadzire jesu li sva vrata zatvorena i onemoguÊava polazak dok sve ne bude u poloæaju sigurnom za voænju. VozaË se tako moæe usredotoËiti na ono najbitnije - voænju”, pojaπnjava naπ domaÊin. VozeÊi se praznim Mostom slobode, proπli smo pokraj hipodroma, uz Kajzericu, a da nismo vidjeli ni jednog, jedinog putnika. “Joπ im je rano. Kad stignemo na krajnju stanicu u Laniπtu, poËet Êe se skupljati oni

prvi koji hitaju prema gradu, ali ne brinite, vidjet Êete guævu i u autobusu i oko njega. Doduπe, nekad su πpice bile jaËe i znalo se toËno kad je guæva, a kad pritisak popuπta pa se dio voznog parka moæe vratiti u garaæu. Danas je veÊina autobusa sve vrijeme na cesti. I s te strane moram pohvaliti ova nova vozila. Pa Ëak i ona stara, veÊ rabljena, koja smo kupili u NjemaËkoj. Voze bez ikakvih

34 / STRAST / PROSINAC 2004 /

problema, a rade najmanje dvostruko viπe nego drugdje u svijetu. Autobus u kojem se sada vozimo na cesti je u pogonu oko 20 sati na dan. Preostala Ëetiri sata svakog dana prolazi kroz preventivni dnevni tehniËki pregled, ËiπÊenje i pranje. Naπi serviseri najprije pogledaju knjiæicu koju ispunjavaju vozaËi kada uoËe tehniËke nepravilnosti, a onda odrade sve ono πto im je propisano za

odnosno kako je dan svitao, tako je guæva bila sve veÊa. U autobusu je bilo sve viπe putnika, a i na cesti je bilo sve zakrËeno. Krug koji smo u ranu zoru odradili u trenu, sada je trajao dvostruko duæe. Dakako, æute trake, rezervirane za vozila javnoga gradskog prijevoza, bile su ispunjene osobnim vozilima i voænja se pretvorila u stani-kreni radnje πto dodatno optereÊuju i vozaËa i vozilo. Toliko stajanja i toliku guævu osobno nismo iskusili joπ od davnih aËkih dana pa je ovo putovanje bilo i jedno malo iskustveno putovanje u proπlost. Putovanje kakvo bi, s vremena na vrijeme, trebali odraditi svi vozaËi ne bi li ih to potaknulo da barem malo promijene svoje ponaπanje u voænji. S takvim smo se dnevni pregled. Ako se neπto pokaæe i kvar se moæe brzo ukloniti, to se odradi i autobus odmah ide dalje na cestu. Uistinu, ta vozila imaju jedan ludi ritam, usto su neke brdske linije joπ dodatno eksploatacijski vrlo zahtjevne, a dodajmo tomu i popriliËno loπe ceste. I sve izdræavaju. Kad se sjetim Ikarusovih autobusa koje je ZET morao prije kupovati, razlika je viπe nego drastiËna”,

prisjeÊa se Draæen. Okretali smo i drugi krug na naπoj ruti i “pritisak” putnika lagano se poveÊavao. U to ranojutarnje doba svi su bili iznimno ljubazni, svi su pokazivali svoje mjeseËne karte vozaËu i bili pomalo zbunjeni promjenom i upadom nekakvih “uljeza” u njihovu dnevnu rutinu. Jednako tako i na cesti se poËeo osjeÊati sve veÊi pritisak. “Joπ uvijek ovo nije niπta. Meutim, problem je velika vozaËka nekultura. ZagrepËani uopÊe ne razmiπljaju dok voze. Rijetki su oni koji ispunjavaju Ëak i zakonsku obvezu

propuπtanja autobusa πto polazi sa stanice. Nadalje, jasno je da ja s autobusom i putnicima moram dræati veÊi sigurnosni razmak do vozila ispred sebe. I to svi znaju i - ubacuju se. Dakako da se tada moj sigurnosni razmak neoËekivano smanjuje i da u sluËaju potrebe koËenje mora biti mnogo drastiËnije, a time i mnogo neugodnije za putnike. Naravno da se putnici tada “sjete” vozaËa autobusa i njegove rodbine, a ne onih nekulturnih osoba u automobilima, koje su sve i potaknule. Ja koji radni vijek provodim na cesti teπko mogu shvatiti da ostali sudionici u prometu ne vide kako je ovaj grad pretijesan da bismo u prometu bili nekulturni”, smatra naπ domaÊin. I ponovno dodaje kako je zbog takvih situacija u prometu zahvalan πto ima nov i moderan autobus. Kako je jutro poprimalo ozbiljniji oblik,

mislima oprostili od Draæena, njegova autobusa i kolega koji su nastavljali svoj redovni posao probijanja kroz gradsku guævu. Za nas je priËa o ranojutarnjem deæurstvu time prestala. Za njih je to bila tek jedna od mnogobrojnih ranojutarnjih voænji kiπom ispranim gradskim ulicama...

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 35

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

DTM prvenstvu. „Zahvaljujem Mercedesu za izvrsnu priliku koja mi je pruæena. Probao sam automobil i uvidio kako joπ uæivam u utrkivanju. Sretan sam πto Êu imati priliku odmjeriti se

sa sjajnim vozaËima DTM-a, ali i svojim bivπim kolegama iz Formule 1“, rekao je Häkkinen koji je, uz Heinz-Haralda Frentzena i Jeana Alesija treÊi ex-Formula 1 vozaË u DTM-u.

Mika u McLaren Mercedesu Slavni finski vozaË Mika Häkkinen (36), dvostruki prvak svijeta u Formuli 1 i pobjednik na 20 velikih nagrada za uprav-

ljaËem McLaren Mercedesovog bolida, sljedeÊe Êe sezone nastupiti za tvorniËku momËad AMG Mercedes na prestiænom

CL najprodavaniji na svijetu

Novi V6 dizel Mercedes je predstavio potpuno novi V6 dizelski motor. RijeË je o agregatu snage 224 KS i okretnog momenta od 510 Nm, koji Êe zamijeniti dosadaπnje motore s pet i πest cilindara. Motor se, osim iznimnom snagom, istiËe i ekoloπkom prihvatljivoπÊu te zadovoljava zahtjevnu Euro 4 normu. Jedna od najvaænijih zna-

Ëajki motora njegov je kompaktan dizajn - cijeli teæi svega 208 kg (πto je tek malo viπe od prethodnika s cilindrom manje), a mali gabariti omoguÊuju mu ugradnju i u 4Matic modele, πto dosadaπnji motori nisu omoguÊavali. Novi Êe se agregat poËeti ugraivati u razliËite Mercedesove modele veÊ u travnju 2005.

3 6 // SS TT RR AA SS TT // PP RR OO SS II NN AA CC 22 00 00 44 /

I u petoj godini produkcije Mercedesova CL-klasa ostaje najpopularniji luksuzni kupe na svijetu. Do studenog 2004. godine πirom svijeta prodano je viπe od 4500 primjeraka ovog iznimnog automobila, πto je oznaËilo joπ jedan rekord: otkad postoji kupe izvedba S-klase u svijetu ih je prodano viπe od 160 tisuÊa! „Tajna uspjeha ovog modela nije samo u sportskom, ujedno i elegantnom izgledu, veÊ i u vrhunskoj tehnologiji i inovacijama koje naπu marku Ëine vodeÊom u svijetu“, rekao je potpredsjednik prodaje i marketinga Mercedes Grupe Joachim Schmitd.

STI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

Najekskluzivniji Actros Da i kamion moæe biti iznimno lijep i atraktivan, dokaz je posebna verzija Actrosa nazvana Black Edition. RijeË je o najekskluzivnijem kamionu na svijetu, temeljenom na megaspace kabini, koji se istiËe veÊ vanjskim estetskim detaljima poput reπetke hladnjaka napravljene od sjajnoga kromiranog Ëelika. Kompletna je

unutraπnjost napravljena od najfinijeg ptiËjeg javora, dok su sjedala i obloge od crne koæe proπiveni sivim koncem. Ovaj je Actros i snaæan kao πto izgleda: pokreÊe ga 15,9 litarski V8 stroj snaæan Ëak 605 KS, dok snagu prenosi telligent mjenjaË. Taj Êe se posebni kamion proizvesti u ekskluzivnoj seriji od 250 primjeraka. Godina na izmaku bit Êe zapamÊena kao jedna od najboljih u povijesti DaimlerChryslera. ©irom svijeta u prvih 11 mjeseci isporuËene su 643 tisuÊe komercijalnih vozila πto je veÊ znatno poveÊanje u odnosu na proπlu godinu kada je prodana 501 tisuÊa. Dio je razloga za tako veliko poveÊanje i Ëinjenica πto je paleta proizvoda poveÊana za modele iz Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporation divizije, koja je ukljuËena u travnju ove godine. No i bez toga zabiljeæeno

Rekordna godina za komercijalna vozila

je poveÊanje narudæbi za viπe od 20 posto. U rezultatima se posebno istiËe rekordna prodaja iz lakoga gospodarskog programa; isporuËene su 234 tisuÊe vozila, a veliki je dio uspjeha postignut zahvaljujuÊi stalnoj potraænji modela Sprinter koji je u desetoj godini proizvodnje. U buduÊnosti se oËekuje i daljnje poveÊanje prodaje buduÊi da Êe se Viano, Vito i Sprinter poËeti proizvoditi i u Kini u suradnji s tamoπnjim partnerom Fujian Motor Industry i China Motor Corporationom.

Kraljevsko priznanje za Pre-Safe Mercedes, toËnije sustav PreSafe, dobitnik je ovogodiπnje nagrade fondacije za sigurnost u prometu. Ta fondacija nosi ime princa Micheala od Kenta koji je priznanje i osobno dodijelio.

Tom prilikom izjavio je kako je Mercedes „…proizvoaË komu je sigurnost u prometu u srcu dizajnerske filozofije i to ne samo u smislu zaπtite nakon sudara, veÊ i u prevenciji sudara.“ / STRAST / PROSINAC 2004 / 37

Hypo (Converted)-85 12/15/09 1:16 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

LIFESTYLE

urbano, inovativno, provokativno

smart i Hugo Boss stvorili su ekskluzivnu limitiranu seriju modela forfour Automobili marke smart i moda uvijek su iπli savrπeno jedni s drugim. Krunski je dokaz tomu i suradnja automobilske marke i ugledne modne kuÊe Hugo Boss. Rezultat je ekskluzivna serija limitirana na svega pet / STRAST / PROSINAC 2004 / 39

LIFESTYLE

primjeraka modela smart forfour koji su darovani kao dobitak u nagradnoj igri. Posebna edicija ima crnu tridion zaπtitnu Êeliju, boËni su paneli takoer u „jack“ crnoj boji, a ime Hugo nalazi se na boËnom nosaËu. Automobil je opremljen sportstyle paketom opreme koji je jednako ekskluzivan buduÊi da je limitiran na svega 500 primjeraka. Posebno se istiËe interijer automobila; u njegovu su se dizajniranju u potpunosti rabile tradicionalne boje marke Hugo Boss crvena i crna. Tako je crna unutraπnjost kombinirana s crvenom koæom, a logotip Hugo nalazi se na naslonima za glavu, poklopcu pretinca za rukavice te na otiraËima na podu automobila πto naglaπava ekskluzivnost ove serije. „smart forfour idealan je automobil za

one koji æive prema svojim pravilima i savrπeno odgovara karakteru proizvoda s markom Hugo Boss: urbanim, inovativnim i provokativnim“ - rijeËi su ljudi iz kuÊe Hugo Boss, koje izvrsno doËaravaju najnoviji smartov model.

‘U muπko se odijevanja vraÊa klasika’ - najnoviji je trend koji propisuje slavna dizajnerska kuÊa Hugo Boss. Ono πto donosi suvremenost u klasiËno odijevanje mlada je i svjeæa estetika koja se provlaËi kroz cjelokupnu liniju Huga Bossa za jesen i zimu 2004/2005. Æelja za zabavom i eksperimentima mijeπa se s konvencionalnim, a konaËni je rezultat zanimljivi miks koji donosi neπto neoËekivano. Takvi su i materijali koji kombiniraju kvalitete klasike, ali ih dodir moderne tehnologije pretvara u neπto sasvim novo - sjajno i izdræljivo. Poseban je naglasak na onome πto Hugo 40 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Povratak klasike Boss naziva „off-beat styling“. Drugim rijeËima, unatoË klasiËnom okviru dopuπtene su intervencije u smislu neuobiËajenih i inspiriranih kombinacija boja, dok uzorci na majicama i kravatama kolekciji daju osobnu notu. Naravno, Boss je poznat kao marka koja cijeni i podræava opuπteni sportski stil, a tako je i s ovom kolekcijom: sportsko ujedno znaËi i elegantno, posebice zahvaljujuÊi vrhunskim materijalima od kojih je odjeÊa izraena. Paleta boja takoer pokazuje povratak klasici: od smeeg i svih nijansi plavog do igre u kontrastu izmeu crne i bijele. Kako

bi se toj kombinaciji udahnuo poseban duh, upotrebljavaju se joπ i tople, prirodne boje: mint zelena, lagano æuta, naranËasta i ljubiËasta, od kojih posljednje imaju i posebnu snagu πto razigrava mirnoÊu crne i bijele. OdjeÊa, naravno, mora osim estetske imati i praktiËnu vrijednost s obzirom na godiπnje doba, πto Hugo Boss nikada ne zaboravlja. Tako su, osim odijela, sakoa i hlaËa, dio kolekcije topli vuneni kaputi, koæne jakne i vjetrovke podstavljene krznom. Kako je dæins veÊ dugo ravnopravan dio muπke garderobe, pa Ëak i one za elegantne prigode, prijedlog je Huga Bossa - tamni denim ravnoga kroja.

Kolekcija Hugo Boss za jesen/zimu 2004/ 2005.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 41

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

smart forfour edition sportstyle OgraniËena serija smart forfoura, model sportstyle, bit Êe proizveden u svega 500 primjeraka. Sportstyle izvedba istiËe se sportskim spojlerima, dvostrukom kromiranom ispuπnom cijevi, Brabusovim

17-inËnim aluminijskim naplatcima te sportskim ovjesom, dok promjene u interijeru ukljuËuju panoramski stakleni krov, koæom presvuËena sjedala, metalne papuËice noænih komandi i trokraki

sportski upravljaË koji je, poput ruËice mjenjaËa i ruËne koËnice, presvuËen koæom. edition sportstyle ima i poveÊanu snagu motora koja iz 1,5-litrenog benzinaca umjesto 109 razvija 122 konjske snage. Osim snage, poveÊan je i okretni moment sa 145 na 160 Nm. Maksimalna je brzina 195 km/h, a smartu forfour sportstyle do 100 km/h treba 9,5 sekundi. PoveÊanu snagu motora moguÊe je ostvariti i na standardnim 1,5

litrenim motorima ugradnjom posebnog Brabus sB3 power kit-a.

Jensen πef prodaje i marketinga Doπlo je do promjene u upravljaËkoj strukturi marke smart. Novi je potpredsjednik za marketing i prodaju Anders Sundt Jensen, prije predsjednik i glavni izvrπni direktor DaimlerChryslera za ©vedsku i Dansku. Jensen na toj duænosti nasljeuje Philippa Schiemera koji prelazi na mjesto direktora prodaje DaimlerChryslera za Brazil. 42 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Mobil (Converted)-89 12/15/09 1:18 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

Ledo (Converted)-88 12/15/09 1:18 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

DIZAJN

Kada posao postane strast, sve je moguÊe. Skupina mladih Chryslerovih struËnjaka odluËila je, izvan sluæbenih duænosti, pokazati kakvi sve mogu biti automobili koje stvara njihova tvrtka

Snovi

pretvoreni u kreacije

od lima Velika kompanija mora, prije svega, misliti glavom: osluπkivati træiπte, paziti na troπkove, dobro gospodariti... Meutim, πto kada djelatnici takve kompanije misle srcem, kada æele uËiniti i neπto viπe od onoga / STRAST / PROSINAC 2004 / 45

DIZAJN

zapisanog u opisu radnog mjesta? Chrysler ima odgovor: valja ih podræati na svaki naËin. Skupini Chryslerovih inæenjera, dizajnera, marketingaπa i radnika posao je istodobno i strast. Njihova je æelja bila pretvoriti svoje snove u kreacije od lima. Upravo su stoga udruæili snage i osnovali SkunkWerks team, u kojem je entuzijastima sve dopuπteno. KoristeÊi se svojim struËnim znanjem, inaËe usmjerenim na proizvodnju πto je moguÊe boljih serijskih vozila, oni tuniraju automobile s oznakama Chryslera, Jeepa i Dodgea, pretvarajuÊi ih u unikate od kojih zastaje dah. Ralph Gilles, direktor odjela za dizajn i specijalna vozila, voa je te ‘otkaËene’ ekipe.

Naravno, ne zaboravlja istaknuti kako njihov rad ima i veliki praktiËni smisao: «Nazovite to snovima na Ëetiri kotaËa, ali naπe su prerade svojevrstan testni poligon, kako u marketinπkom, tako i u tehniËkom smislu, za buduÊe automobile ili dijelove koje Êe poslije serijski proizvoditi Mopar Performance Parts.ﬂ Veliki «Sema Showﬂ u Las Vegasu, mjesto susreta ultimativnih tunera iz cijele Amerike, za skunkove je idealno mjesto pokazivanja njihovih jedinstvenih vozila. Ove su ih godine prikazali Ëak πest, od kojih je teπko izdvojiti najdojmljivije vozilo. Moæda je to model PT Cruiser koji je u

46 / STRAST / PROSINAC 2004 /

njihovoj verziji dobio i dodatak imenu Speedster. Mopar je u tuningu ovog modela sudjelovao sa «Stage 1 Turbo Upgradeﬂ kitom koji je snagu motora poveÊao na 225 KS, a hod je ruËice mjenjaËa skraÊen Hurstovom short-throw polugom. Cijelo je vozilo spustio Moparov «Stage 2 coilover suspensionﬂ kit, kotaËi promjera 18 cola proizvod su tvrtke Budnik, dok su gume Bridgestone Fusion dimenzija 235/40 R 18. Sve to, uz joπ mnogo drugih detalja najbolje kvalitete i mnogo uloæenog rada, pretvorilo je PT Speedster u fenomenalni hot-rod napravljen u najboljoj ameriËkoj tradiciji. Naravno, svoju je verziju morao dobiti i

Crossfire. Doduπe, model prikazan na «Semiﬂ ima i vrlo praktiËnu funkciju jer je napravljen tako da zadovolji uvjete SSCA (Sports Car Club of America) za natjecanje u driftu (utrkama u kojima automobili u zavojima obavezno moraju klizati), vrlo popularnoj disciplini posljednjih godina. Tako je Crossfire Drifter dobio niz modifikacija poput razliËitih spojlera, posebnog

ispuπnog sustava, Sparcovih sjedala, pedala i upravljaËa, ultralakih BBS-ovih naplataka i RennTechovog zatvaraËa diferencijala. Jedino nije modificiran motor; posve je dovoljan 400 KS snaæni 3,2 V6 iz verzije SRT6. I ostale su prerade iznimne. Jeep Grand Cherokee u Mojave verziji dobio je 5,7 HEMI motor, kotaËe promjera Ëak 22 cola i

kompletnu off-road opremu. Dodge Dakota Warrior takoer je postao ultimativno vozilo za najteæe terene, dok su Dodge Durango i Magnum preraeni u tradiciji negdaπnjih muscle car vozila iz 70-ih godina. Uglavnom, SkunkWerks team uæiva u svom hobiju i rezultatima rada, a Chrysler i na taj naËin dobiva zanimanje publike. Pa postoji li bolja kombinacija...

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 47

PROIZVODNJA

Kada se spomene ©tajerska, veÊina Hrvata pomisli na skijanje u Bad Kleinkircheimu ili na shopping u Ikei. No, u blizini Graza nalazi se jedina tvornica u Europi koja proizvodi Chryslerove modele

Chrysleri iz ©tajerske

Na zidovima sobe Herfrieda Teschla, voditelja press-odjela tvrtke Magna Steyr, stoje mudre izreke oËigledno motivirajuÊeg karaktera. Primjerice „Razmiπljaj kao Bog, upravljaj kao kralj, radi kao rob.“ Na pitanje jesu li one njegova ideja, samo se nasmijao: „Ne, bile su ovdje kada sam doπao u ured. Sada sam se veÊ naviknuo na njih.“ U svakom sluËaju, djelatnici su tvrtke Magna Steyr ozbiljno shvatili izreke jer je bilo potrebno mnogo izvrsnih ideja, vrhunskog upravljanja i napornog rada da bi se danas, kada industrija veÊinu pogona seli na jeftini Istok ili joπ jeftiniji Daleki istok, jedna „skupa“ Austrija etablirala kao cijenjeni proizvoaË automobila. I to ne bilo kakvih, veÊ elitnih. NajveÊi partner tvornice upravo 48 / STRAST / PROSINAC 2004 /

je DaimlerChrysler, a u njoj se proizvode mercedesi G i E-klase (toËnije 4-matic verzija), Jeep Grand Cherokee i Chrysler Voyager. Sveukupno, viπe od 100 tisuÊa vozila svake godine. Naπ je glavni motiv za dolazak u predgrae Graza bila upravo proizvodnja Voyagera, najpopularnijega velikog jednovolumena u svijetu te najava da Êe se u tamoπnjoj tvornici proizvoditi najnoviji elitni model Chrysler 300C. I odmah nakon dolaska - hladan tuπ od gospodina Teschla: „Naæalost, moram vas razoËarati. Ne moæete iÊi u pogon gdje se radi Voyager jer je taj pogon prije dva dana prestao raditi. Naime, upravo se na istoj proizvodnoj vrpci obavlja instaliranje alata i robota koji Êe opsluæivati 300C u limuzinskoj i touring / STRAST / PROSINAC 2004 / 49

PROIZVODNJA

verziji te s integralnim pogonom.“Ipak, pohvalio se Teschl, stanka u proizvodnji Voyagera i prilagodbe pogona za proizvodnju novog modela bit Êe iznimno kratke za automobilske pojmove - svega tri mjeseca. Drugim tvornicama, Ëak i onim najboljima, za to treba barem dvostruko viπe vremena. Upravo fleksibilnost i Ëinjenica da je Magna Steyr sposobna u rekordno kratkom roku prilagoditi svoju proizvodnju novonastalim uvjetima tajna je njihova uspjeha. Iako Austrija nije poznata kao „auto-

mobilska“ zemlja, tradicija je tvornice duga toËno jedno stoljeÊe. Naime, davne je 1904. proizveden prvi Puch, automobil nastao u suradnji negdaπnje tvornice bicikala Puch, kompanije Steyr i austrijske tvrtke Gottlieba Daimlera sa sjediπtem u BeËkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt). Ipak, prva masovna proizvodnja bio je Puch 600 sredinom 50-ih godina, napravljen kao kopija slavnoga talijanskog Topolina, Fiata 600, a tvornica, tada veÊ pod imenom Steyr-Daimler-Puch, postala je svjetski poz-

50 / STRAST / PROSINAC 2004 /

nata kao konstruktor i proizvoaË iznimnih sustava pogona na sve kotaËe, odnosno terenskih automobila. Meutim, tvrtka nikada nije uspjela potpuno etablirati svoja vozila te je 1979. godine otpoËela s proizvodnjom Mercedesove G-klase koja se pod znaËkom Pucha prodavala vojskama πirom svijeta, i na nekim træiπtima poput hrvatskog. Godine 1995. poËinje suradnja s Chryslerom, toËnije s Jeepom i u Grazu se poËinje sastavljati Grand Cherokee. Tri godine poslije u vlasniËku strukturu tvrtke dolazi

kanadska kompanija Magna (veliki dobavljaË automobilskih dijelova u kojem je zaposleno viπe od 80 tisuÊa ljudi i koji ostvaruje godiπnji promet veÊi od 15 milijardi dolara), Ëiji je vlasnik i osnivaË Frank Stonach, roeni ©tajerac. Magna 2001. godine postaje veÊinskim vlasnikom tvrtke. Posao s proizvodnjom i asembliranjem automobila tada se joπ viπe zahuktao. PoËetkom milenija Magna Steyr poËela je proizvoditi Voyager i tako je tvornica u Grazu postala svojevrsni „nosaË aviona“ za europske aspiracije te

ameriËke marke. Danas na 784 tisuÊe Ëetvornih metara automobile proizvodi 9500 radnika, od kojih je veÊina visokokvalificirana. Upravo su stoga automobili koji dolaze iz Graza iznimno kvalitetni, πto je i jedan od razloga da Chrysler povjerava proizvodnju svojih vozila upravo njima. Drugi je veliki razlog, posebice kada je rijeË o vozilima marke Jeep i o Chryslerovim vozilima koja imaju pogon na sve kotaËe, Ëinjenica πto upravo struËnjaci iz Austrije razvijaju sustave integralnog

pogona. Te sklopove proizvodi tvrtka Magna Drivetrain, Ëiji se pogoni nalaze u blizini tvornice. Obilazak pogona tvornice Magna Steyr objaπnjava i razloge njihova uspjeha. Proizvodnja je izvrsno organizirana, oprema koja se rabi moderna je i napredna, a poseban se naglasak stavlja upravo na kvalitetu proizvoda. Uostalom, izrauju se elitni modeli za najzahtjevnije kupce i pogreπke se moraju svesti na najmanju moguÊu mjeru.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 51

T-Mobile (Converted)-92 12/15/09 1:21 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

Jadransko (Converted)-86 12/15/09 1:17 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

LIFESTYLE

TekuÊe

zlato

COGNAC

Problemi s trgovinom i transportom vina uËinili su ËovjeËanstvo bogatijim za jedan izniman uæitak. Sve osjete: pogled, miris, okus, dodir… pa i sluh (kada se plemenita tekuÊina ulijeva u Ëaπu) valja izoπtriti da bi se potpuno moglo uæivati u - konjaku. Dvostrukom destilatu plemenitih vina regije Cognac, koji moæda i ponajbolje pokazuje kako starenje ima svojih prednosti… “Napraviti odliËan konjak - lako je. Sve πto vam je potrebno jest imati prapradjeda, pradjeda, djeda i oca koji su æivote posvetili upravo proizvodnji konjaka”, omiljena je reËenica Jean-Paula Camusa, predstavnika pete gerenacije “obitelji Cognac” kako Camusove zovu Ëak i njihovi kolege. Samo oni, svi odreda iz regije Cognac, smjeπtene 465 kilometara jugozapadno od Pariza i 120 km sjeverno od Bordeauxa, imaju pravo svoja alkoholna piÊa nazivati tim imenom. Kao i dobra cigara, tako je i dobar konjak poËetak jednoga posebnog doæivljaja. ObiËno nakon dobrog jela nema boljeg naËina za produæenje uæitka od opuπtanja s Ëaπom dobroga, vrhunskoga konjaka. S tim

Êe se sloæiti i oni koji o alkoholu nemaju visoko miπljenje. Jer, konjak, zapravo, i nije obiËan alkohol. To se piÊe ne pije u golemim koliËinama niti radi opijanja. Konjak za cilj ima dodatno pobuditi sva moguÊa ljudska osjetila i ponuditi im posebnu vrstu uæitka. Koliko je taj uæitak traæen i cijenjen govori i podatak da je od ukupno 126,5 milijuna boca konjaka, prodanih primjerice 1996., 119 milijuna ili gotovo 95 posto izvezeno i to najviπe u SAD, Japan, Veliku Britaniju i Hong Kong. InaËe, korijeni konjaka kao piÊa blisko su vezani uz trgovanje solju i vinom. Rimski car Probus proπirio je dozvolu saenja i imanja vinove loze na sve Gale, ali πirenje same plantaæe i dalje je bilo vrlo ogra-

54 / STRAST / PROSINAC 2004 /

niËeno. Prava ekspanzija dolazi u 12. stoljeÊu kada poπiljke soli prema Norveπkoj poËinju ukljuËivati i lokalna vina. Vinogradi niËu πirom regije. Vino, meutim, ne podnosi dobro putovanje i nije baπ spretno za transport. Nizozemski su prijevoznici uz francuske proizvoaËe vina poËeli razmiπljati o destiliranju vina. Sam je proizvod na taj naËin

osjetno reduciran u obujmu, a bio je i stabilniji i otporniji na transport. Iz praktiËnih je razloga to alkoholno piÊe transportirano u hrastovim baËvama, a praksa je pokazala kako na taj naËin ugodno stari i sazrijeva, postaje sve bolje i bolje te se moæe piti i samo, bez mijeπanja i bez vode. U 12. stoljeÊu proizvod je joπ jednom unaprijeen kada je otkrivena dvostruka destilacija. Kako zapravo nastaje to plemenito piÊe bogata okusa? Kao i kod svega πto je vezano uz vino i vinogradarstvo, priËa poËinje u vinogradu. Loze se moraju saditi najmanje tri metra udaljene jedna od druge. Zatim treba raditi, rezati, obraivati i prilagoavati lozu njezinoj kasnijoj funkciji. Vinogradari bi

Koji i kakav konjak odabrati Oznake na etiketama upuÊuju nas na podrijetlo, na destileriju, na podatke o godiπtu i sliËno. Osnova, ispod koje se piÊe ne moæe nazvati konjakom i ne moæe iÊi u prodaju, jest ta da najmlai sastojak ne smije biti mlai od 2,5 godine raËunano od 1. listopada godine berbe. Prva kategorija nosi oznaku V.S. (odnosno Very Special ili Selection ili de Luxe) koja oznaËuje najmanje 4,5 godine starenja najmlaega sastojka u baËvama. Slijedi V.S.O.P. (ili Reserve) kod kojeg je najmlai sastojak izmeu 4,5 i 6,5 godina star. Vrhunsku klasifikaciju za veÊinu smrtnika predstavljaju konjaci s oznakom X.O, Napoleon, Imperial, Vieille Reserve kod kojih je najmlai sastojak uvijek stariji od 6,5 godina, a Ëesto i dosta viπe. To su propisi, a sastojci su najËeπÊe i mnogo stariji od onog propisanog minimuma, Ëak i 12-ak godina stariji. Posebna su priËa konjaci raeni po narudæbi, za odreene obitelji, oni koji se zapravo ni ne pojavljuju u prodaji. rekli da “lozu valja nauËiti πto se od nje oËekuje”. Oni koji su nestrpljivi u poduËavanju, nikad na kraju nemaju takav rezultat kao “strpljivi uËitelji”. Kad loza rodi, dakako, slijedi berba, najËeπÊe poËetkom listopada i traje do kraja tog mjeseca. U regiji Cognac jedan dio proizvoaËa i dalje berbu obavlja ruËno tvrdeÊi da je to jedini ispravan naËin, a drugi su se zbog koliËine i zbog brzine proizvodnje opredijelili za strojno branje. IduÊi je korak proizvodnja vina. Odmah nakon berbe, groæe se preπa, a sok se odmah prepuπta fermentaciji tijekom koje se πeÊeri pretvaraju u alkohol. Pravi proizvoaËi uvijek naglaπavaju kako dodavanje πeÊera nije dopuπteno, a vino se prepuπta starenju. Preπanje i fermentacija, tvrde proizvoaËi, imaju presudan utjecaj na kasniju kakvoÊu piÊa. Vino koje se stvori nakon otprilike tri tjedna fermentacije (od listopada do posljednjih dana studenoga) sadræi oko osam posto alkohola πto je idealno za destilaciju. Regija Cognac ima savrπeno tlo, umjerenu klimu i izvrsnu vlaænost (zbog blizine Atlantika) te mnogo sunca, πto je zapravo idealno za vinogradarstvo. UnatoË svemu tome, vina koja se proizvode u tom podruËju ne bi bila na razini svoje reputacije da nema “alkemije” u loncu za destilaciju u kojem se proizvodi konjak. Alkohol se stvara iz voÊnog πeÊera, ali se nalazi povezan s mnogim drugim komponentima od kojih ih valja razdvojiti; to se Ëini destilacijom jer se tako postiæe odgovarajuÊi bouquet. Kotao za destilaciju, iskljuËivo izraen od bakra, kljuËno je mjesto razdvajanja vinskih sastojaka i glavna je tajna svakog proizvoaËa (iskljuËimo li rad u vinogradu i vinskom podrumu) uz temperaturu i naËin

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 55

LIFESTYLE COGNAC

Kako uæivati Poznata je priËa kako su se pravi ljubitelji naljutili na Edwarda VII, tada princa od Walesa koji je nagnuo i gotovo iskapio stari konjak πto mu je bio serviran. “Vaπe VeliËanstvo! Takav nektar! Valja ga prvo pogledati, zavrtjeti u Ëaπi i dopustiti da se svjetlo poigra s njime. Nakon toga ga treba udahnuti, njeæno i polako, gotovo religiozno, a tada, napokon…” “Tada ga smijem popiti…” “Ne, Vaπe VeliËanstvo, tada treba razgovarati o njemu…” Ova nas anegdota upuÊuje na tri koraka bez kojih je uæivanje u konjaku nepotpuno i, ako se ne provedu, postaje nam svejedno jesmo li pili vrhunski konjak ili bilo kakvu alkoholnu kemiju.

Prvo - vizualizacija Oko mora biti sudac piÊu na tri naËina - u prozirnosti, boji i viskoznosti (konjak ne smije biti zamuÊen niti moæe imati sedimente). Naginjanjem Ëaπe moæemo ocijeniti “noge” ili “suze” koje su znak dobrog starenja.

Drugo - mirisi Oni koji znaju uæivati u konjaku najprije Êe privuÊi Ëaπu na tri do Ëetiri centimetra od nosa i omirisati one jake, gotovo paleÊe mirise konjaka. Zatim Êe Ëaπu joπ pribliæiti i omirisati prije nego πto udahnu one prave, duboke i opuπtajuÊe mirise koji se stvaraju unutar same Ëaπe. Tek tada njuhom moæete otkriti isparive aromatiËne komponente konjaka zavrtjevπi Ëaπu i plemenitu tekuÊinu u njoj i oslobaajuÊi nove mirise. To treba ponoviti nekoliko puta kako bi se produæio uæitak i omoguÊilo otkrivanje punog bouqueta.

TreÊe - okus I kod kuπanja treba poπtovati striktna pravila. Valja uzimati malene gutljaje i to polako. Gutljaj piÊa treba najprije dræati na prednjoj strani usta kako bi se ocijenio okus (odnos izmeu mekoÊe, kiselosti i gorkastog dijela) te “dodir” (osjeÊaj zaokruæenosti, topline, snage, punoÊe, uljnosti, obujma…). Tek se nakon toga uzima veÊi gutljaj, ispune se cijela usta i otkrivaju se puni okus i prikrivenije te manje prisutne note cijelog bouqueta. na koji “hvata” svoje idealne sastojke iz vina. Sama destilacija odrauje se u dva koraka dva ciklusa grijanja nazvanih “chauffe”. Prvi “chauffe” koji traje izmeu osam i deset sati stvara sivkastu i pomalo mutnu tekuÊinu nazvanu “brouillis” s 24 do 30 posto alkoholnoga volumnog udjela. “Brouillis” se zatim ponovno destilira. Drugo grijanje zove se “la bonne chauffe” i traje oko 12 sati. Ovaj se put Ëuva samo ono najbolje, samo “srce” destilacije. ProizvoaËi odvajaju “srce” od “glave” i “repa” u procesu zvanom “rezanje”. “Glava” i “rep” mijeπaju se s drugim “brouillisom” ili Ëak vinom i idu u ponovnu destilaciju, a samo “srce” kao kristalno Ëista tekuÊina s alkoholnim udjelom izmeu 68 i 72 posto odlazi u hrastove baËve na starenje i postupno se pretvara u konjak. Za starenje se tekuÊina pretaËe u velike hrastove baËve obujma 270 do Ëak 450 litara, a razina vlaænosti u podrumima ima velik utjecaj na starenje konjaka i to zbog efekta isparavanja. Upravo su zbog toga za pravu aromu zasluæne i baËve. Koriste se

hrastovi iz dviju πuma - Limousin i Tronçais. Poroznost na alkohol iznimno je vaæna jer na taj naËin, dugotrajnim starenjem, konjak gubi alkoholnu snagu, a dobiva bogatstvo okusa i snagu arome. Taj se “gubitak” naziva “dio za anele”. Kroz starenje, naime, konjak gubi otprilike tri do Ëetiri posto svog obujma svake godine. Samo to isparavanje predstavlja otprilike 27 milijuna boca godiπnje za regiju Cognac. Iako je rijeË o Ëistom gubitku, nuæan je za proces starenja i za punu kvalitetu tog piÊa. Dob konjaka odreuje se jednostavno putem godina provedenih u baËvama. Naime, Ëim stigne u bocu, prestaje sazrije-

56 / STRAST / PROSINAC 2004 /

vati. Kako stari u baËvama, smanjuje mu se udio alkohola, boja prelazi u poznatu smeasto zlaÊanu. U prvih nekoliko godina (od 0 do pet) bouquet omekπava i prestaje biti agresivan, a piÊe dobiva æuÊkastu boju koja i dalje tamni te poprima i miris hrastovine. KonaËna je posljedica ta da okus postaje ugodniji i njeæniji, a miris hrastovih baËvi u piÊu moæe se prepoznati od voÊnih, cvjetnih do vanilije. Kad je stariji od 10 godina, konjak doseæe zrelost i mnogo je tamnije boje, a bouquet je apsolutno najbolji. No, ni to nije sve. Jer sada dolazi na red umjetnost proizvoaËa. Sva su osjetila ukljuËena u mijeπanje konjaka raznih razina starosti kako bi se stvorio jedinstven, prepoznatljiv i toliko æeljen sklop mirisa, okusa, arome… Nema napisane recepture za to slaganje, a omjeri se prenose s koljena na koljeno. I sreÊa da je tako. Jer s konjacima se, kao ni s dobrim vinima, cigarama, pa ni s automobilima, niπta ne bi dobro dogodilo kada bi se na træiπtu pojavljivali u golemim koliËinama i po manjim cijenama. Volumen tu “ubija” kvalitetu, a kvalitetu uvijek treba platiti. Meu piÊima, cigarama, automobilima…

Dnevnik

AVANTURA

iz Kraljevstva slonova

Tekst i foto: DARIN JANKOVIΔ auto motor i sport Foto: IVO PUKANIΔ Nacional IGOR STAÆIΔ Auto klub MARKO GNJIDIΔ EUROline

… ili o tome kako su Ëetiri Hrvata doæivjela Afriku u njezinoj punoj ljepoti, siromaπtvu, divljini, raskoπi… / STRAST / PROSINAC 2004 / 57

AVANTURA

Dan 1. U biti, ovo nam je veÊ drugi dan na putu. Nas Ëetiri avanturista-amatera, Igor, Puki, Marko i moja malenkost, krenuli smo iz Zagreba jedno poslijepodne za Frankfurt i onda - svima dragom ekonomskom klasom Lufthanse, popularno nazvanoj Lepoglava uveËer za Johanesburg. Dobra je strana putovanja na jug Afrike ta da nema vremenske razlike, πto znaËi da nema ni omrznutog „jet-lega“ na koji smo naviknuli kada su u pitanju interkontinentalni letovi. Let od NjemaËke do Juæne Afrike trajao je cijelu noÊ pa unatoË Ëinjenici da nismo previπe spavali, nismo „potrgani“. U biti, osjeÊali smo tek lagani umor i uzbuenje iπËekivanja naπega prvog susreta s Crnim kontinentom. Igor jedini od nas ima afriËka iskustva i njegovi su savjeti zlata vrijedni. Nakon osvjeæenja u zraËnoj luci Johanesburga sjeli smo na let CE202 nacionalne zambijske zrakoplovne

kompanije Nationwide. Strah da su zrakoplovi te tvrtke iz siromaπne zemlje stari „krampovi“ bio je bezrazloæan: dva sata leta do Livingstonea u relativno novom Boeingu bila su vrlo ugodna i udobna. ZraËna luka u Livingstoneu omanja je zgrada ispred koje je jedna jedina pista. Odmah nakon izlaska iz aviona, shvatili smo sve specifiËnosti afriËke klime - iako je bio poËetak listopada temperatura je bila gotovo 30 stupnjeva. Sjeli smo u minibus i krenuli u Royal Hotel Livingstone koji je, baπ kao i grad, nazvan po legendarnom πkotskom istraæivaËu Davidu Livingstoneu. Grad je osnovan 1890. godine, 35 godina nakon πto je odvaæni Livingstone otkrio slapove koje je nazvao po tadaπnjoj engleskoj kraljici Viktoriji. VeÊ pogled iz autobusa na grad otkriva siromaπtvo Zambije, negdaπnje Sjeverne Rodezije, zemlje u kojoj je nezaposleno Ëak 50 posto stanovniπtva. Zapravo, taj podatak ni ne Ëudi buduÊi da je prosjeËna

58 / STRAST / PROSINAC 2004 /

starost nevjerojatnih 16,6 godina. Veliki natalitet, ali i tragiËni mortalitet uz katastrofalne posljedice πirenja AIDS-a, razlog je toj πokantnoj Ëinjenici. Jad s ulica Livingstonea postaje joπ izraæenija nakon πto smo doπli do hiperluksuznog Royal Hotela Livingstone smjeπtenog tek nekoliko stotina metara od Viktorijinih slapova. Prekrasno zdanje izgleda kao iz bajke: oko kuÊica u kojima su smjeπtene luksuzne sobe πeÊu zebre, s drvene terase puca pogled na rijeku Zambezi u kojoj plivaju vodenkonji… Jedina su neugodnost majmuni koji neopreznom turistu znaju ukrasti neπto sa stola. Nakon πto smo se smjestili u sobe, a prije sluæbenog predstavljanja novog Jeepa Cherokeeja, saznajemo i promjenu u planu: neÊemo se kao πto je prvobitno predvieno „seliti“ u Botswanu (gdje smo trebali kampirati u divljini), veÊ ostajemo u hotelu kao bazi. Razlog je opasnost od antraksa,

opasnog otrova nastalog na leπinama nekoliko preminulih slonova, koji strvinari (sve dok i sami ne uginu) πire po nacionalnom parku Chobe. Ipak, ne æalimo, odmah kreÊemo u obilazak prekrasnih Viktorijinih slapova koji nas ostavljaju bez daha. Odmah nakon obilaska idemo na konferenciju za novinare, a na veËeri koja je slijedila, tik pokraj rijeke Zambezi, jedemo originalne afriËke specijalitete. Uvjeravam vas krokodilsko je meso izvrsno.

Dan 2. Opremljeni za afriËke izazove, odmorni nakon Ëvrstoga cjelonoÊnog sna, spremno kreÊemo u divljinu. Duncan Barbour, πef savrπeno organizirane momËadi koja Êe nas voditi sljedeÊih dana i stari prijatelj s mnogih off-road avantura πirom svijeta, upoznaje nas s predstojeÊom avanturom. Nakon informacija o automobilu, cestama, itineraru,

specifiËnostima voænje Afrikom i pravilima voænje u konvoju, upozorava nas: „Ovo πto Êete danas doæivjeti prava je Afrika, bez πminke i uljepπavanja. Ponekad Êe biti πokantno, ali tako se ovdje æivi.“ Tek smo poslije shvatili πto je æelio reÊi. Mala se hrvatska grupica podijelila u dva vozila: Puki i Marko u jednom, Igor i ja u drugom Cherokeeju. Put nas je vodio ka sjeveru Botswane, dijelom usporedno s rijekom Zambezi. ©to se viπe udaljavamo od Livingstonea, okolica postaje sve sumornija. Nestaje i ono malo zidanih kuÊa pokraj ceste - tek s vremena na vrijeme vidimo omanje skupine koliba napravljenih od suπenog blata sa slamnatim krovovima. Kako dolazi sezona kiπa, stanovnici su upravo bili usred posla popravljanja troπnih nastambica promjera tri do Ëetiri metra. Nakon πto smo napustili asfaltnu cestu, jednu od dviju u cijeloj zemlji, slika postaje joπ sumornija. Slabo utabani puteljci, kojima

oËigledno vozila idu iznimno rijetko, vode kroz seoca πto se sastoje od nekoliko koliba. Karavana moÊnih automobila prava je atrakcija i iz trskom ograenih dvoriπta istrËavaju cijele obitelji. Prekrasna musava djeca, kojima se zaËuenost moæe vidjeti u oËima, maπu i trËe za automobilima. Svako je selo zajednica za sebe, u kojoj æivi 50-ak osoba, s poglavicom na Ëelu. S jednim od njih bilo je i dogovoreno da nam dopusti stanku za ruËak na „njegovom“ teritoriju. Naravno, bili smo glavna atrakcija iako, moram priznati, izgubili smo æelju za hranom gledajuÊi sirotinjski naËin æivota tamoπnjih stanovnika. Na poËetku su se neÊkali podijeliti obrok s nama, ohrabrilo ih je tek dopuπtenje „πefa“. Djecu su oduπevili digitalni fotoaparati, toËnije Ëinjenica da se mogu vidjeti u zaslonima nakon fotografiranja. Ljudi iz Jeepa darovali su im veliku vreÊu bombona, luksuza u kojem mnogi od njih vjerojatno nikada nisu uæivali. Ipak, nije

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 59

bilo guæve: vreÊu je uzeo „πef“, naredio djeci da stanu u red i dijelio svakom po jedan bombon. »ovjek se duboko zamisli nakon takvih iskustava… Put nas je dalje vodio na sjever do sela Mwandija gdje smo, na obali rijeke Zambezi, bili gosti na kavi kod mjesnoga sveÊenika. InaËe, u Botswani je tri Ëetvrtine stanovniπta krπÊanske vjere, a crkva je i jedina organizacija koja stalno brine za te ljude: vodi πkolu, organizira dostavu humanitarne pomoÊi, lijeËi duh i tijelo. VeÊ je polako padala veËer kada smo doæivjeli posebno iznenaenje: rendæer Rob Clifford æivio je u Zimbabweu sve donedavno kada je morao, pod pritiskom crnih ekstremista, emigrirati u Zambiju. Zajedno s njim na put su morali i slonovi iz tamoπnjega slonovskog sirotiπta. Danas veÊ velike æivotinje vrlo su pitome, koliko to afriËki slonovi mogu biti, i moguÊe ih je barem hraniti. SuspreæuÊi strah u sebi, svi smo to i uËinili,

πtoviπe Puki je bio tako dobar hranitelj da ga je, nakon πto je vreÊica s hranom ostala prazna, jedan od slonova poËeo vjerno pratiti. Puki ga je morao otpraviti - ipak je prevelik da ga se vodi u Zagreb. Sadræajni je dan zakljuËio ukusni roπtilj pod kroπnjom baobaba i nekoliko boca originalnoga zambijskog Mosi piva.

Dan 3. VeÊ smo ranom zorom bili na putu prema mjestu Kazungula, trajektnom prijelazu gdje se sastaju rijeke Zambezi i Chobe. To je ujedno i mjesto gdje graniËe Ëak Ëetiri dræave: Zambija, Botswana, Zimbabwe i Namibija koja je, doduπe, u ovom druπtvu samo zahvaljujuÊi tankom pojasu nazvanom „Kaprivi strip“, politiËkom teritoriju koji poput maËa ulazi izmeu Zambije i Botswane. Nakon prelaska u Botswanu prvi problemi: Ëinjenica da nam je tamoπnje nadleæno

60 / STRAST / PROSINAC 2004 /

ministarstvo joπ prije nekoliko tjedana odobrilo vize niπta ne znaËi lokalnim sluæbenicima. Naravno, sve se moæe dogovoriti za razumnu cijenu od 200 dolara po vizi. I to je Afrika… Bez putovnica koje su ostale na viziranju, ali ipak dobrog raspoloæenja, kreÊemo put nacionalnoga parka Chobe, poznatog po najveÊoj koncentraciji slonova na svijetu. Ispred nas je voænja zahtjevnog off-roada, te pravi fotosafari. O broju slonova najbolje govori pogled na prirodu oko nas - Ëetvorni su kilometri πuma jednostavno zgaæeni. Naime, simpatiËne debele æivotinje nevjerojatne su πtetoËine. Svojom Êe golemom snagom sruπiti drvo, tek gricnuti koji list i krenuti sruπiti drugo. Problem je veÊ takvih razmjera da vlada Botswane razmiπlja o ponovnom uvoenju dozvole za lov na brojne i raspojasane divove. Ipak, mi smo prije ruËka imali drugi prioritet - osjetiti kakve su terenske

sposobnosti novog Cherokeeja. I svi smo (joπ jednom) oduπevljeni. Sjajni terenac i u ovoj generaciji postavlja kriterije kada je rijeË o off-roadu i omoguÊuje mnogo viπe no πto Êe prosjeËan vozaË ikada trebati. Meutim, postoji neπto πto ni Jeep ne moæe sprijeËiti - puknuÊe gume. Prvo je, s dæipom na „felgi“, u ogromnoj rupi stala posada PukiMarko. Uigrana Duncanova ekipa sve je rijeπila za desetak minuta. Tek pola sata kasnije s gumi-defektom stala je i druga hrvatska posada. Moj grijeh koji sam i iskupio mijenjajuÊi je sam, pod budnim okom Jima Rickerta, πefa marketinga i prodaje marke Jeep. Odmah poslije teπkog off-roada doæivjeli smo i jedan posebno lijep trenutak. Naime, Jeep je odabrao πkolu u selu Mabele, koje se nalazi unutar granica nacionalnog parka, „usvojio“ je i odluËio joj pomoÊi na razliËite naËine: gradeÊi je, opremajuÊi, financirajuÊi... Djeca su nas doËekala pleπuÊi,

izvodeÊi igrokaze s dæipom kao glavnim likom i pjevajuÊi lokalne napjeve. Ipak, nas je posebno ganuo izraz sreÊe i zahvalnosti na njihovim licima. U ime EUROlinea darove je „naπoj“ πkoli dao i Marko, a osjeÊaj kako u zemlji naπih domaÊina nismo bili samo gosti, veÊ smo postali i dio njihove zajednice, prekrasan je. Rastanak s djecom iz Mabele nije bio lagan. Put nas je dalje vodio u Muchenje Lodge, prekrasno mjesto s kojeg puca pogled na stepu, lijepu poput crteæa iz „Kralja lavova“. Nakon obroka i kratkog odmora kreÊemo u srce nacionalnog parka, Elephant Valey. Tamo u pratnji rendæera doæivljavamo divlju Afriku u pravom smislu rijeËi: okruæeni krdima slonova i gazela vozimo pokraj rijeke Chobe. Na izlasku iz parka Ëeka nas obavezna dezinfekcija, posljedica veÊ spomenute zaraze antraksom. Povratak preko Kazungule (ipak su nam vratili putovnice) dok sunce veÊ polako zalazi. VeËeramo u nad-

realnom okruæenju Royal Hotela Livingstone: poslije obroka, na terasi s Ëaπom konjaka u ruci, sluπamo afriËku tiπinu.

Dan 4. Terenske cipele, joπ pokrivene afriËkim pijeskom, veÊ su u koferima baπ kao i bush πeπiri, drvene afriËke maske i ruËno izraene figurice slonova za djecu kod kuÊe. Slijedi oproπtaj s dragim prijateljima i gradom Livingstoneom, a domaÊini iz Jeepa pobrinuli su se da on bude u velikom stilu. Brza voænja do uzletiπta, ulazak u helikopter i doæivljaj koji se pamti cijelog æivota: briπuÊi let kroz zavojiti kanjon Zambezija, samo nekoliko metara iznad glava raftera, a onda naglo uspinjanje na visinu s koje puca pogled na rijeku i Viktorijine slapove, pustinju u Namibiji, savanu u Botswani, πume u Zimbabweu… Tog istog dana Ëekala su nas joπ tri leta do Zagreba. Dovienja, Afriko!

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 61

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

EUROlineov Chrysler Jeep tim u Egiptu

i teπke uvjete voænje. Voænja po vruÊem pustinjskom pijesku, na visokim temperaturama, zatim usponi na dine po mekanom pijesku te kombinacija kamenih i pjeπËanih dina bila je pravi izazov za sve sudionike, Ëak i za one koji veÊ godinama redovito sudjeluju u ovakvim avanturama.

Prolazak kroz mnoge postavljene prepreke traæio je maksimalnu koncentraciju vozaËa i potpuno povjerenje u Jeep vozila. A Jeep je ponovno pokazao da je dorastao zadatku. I potvrdio kako je zaista vozilo koje se najbolje uklapa u „Go anywhere do anything“ filozofiju æivota.

Na predstojeÊem salonu automobila u Detroitu Jeep Êe predstaviti konceptni model Gladiator - autentiËni proizvod Jeepove tradicije i podsjeÊanje na legendarne ameriËke automobile s otvorenim teretnim dijelom. Taj tzv. Flexible Utility Truck pogonit Êe 2,8 Common-Rail dizelski motor sa 163 KS iz Jeepa Cherokeeja, nadograen tek drugaËijom geometrijom turbine. U vozaËkoj kabini ima

dovoljno prostora za Ëetiri osobe, dok je utovarna povrπina dugaËka 1,7 metara. Uæivanje u voænji Gladiatorom na svjeæem zraku omoguÊuje krov od mekanoga materijala.

EUROlineovci su ostvarili izvanredne rezultate u sklopu cijele regije, a da je toËna izreka ‘dobro se dobrim vraÊa’, dokazao je DaimlerChrysler nagradivπi ih putovanjem u Egipat i, naravno, Jeep safarijem Avantura je u Zemlji faraona trajala 5 dana, koji su bili dovoljni za posjet samo jednoga dijela bogate egipatske povijesne baπtine. No, Egipat se pritom zaista pokazao u faraonskom svjetlu - veliËanstvene piramide u Gizi, hram Kom Ombo, hramovi u Karnaku i Luxoru te drevna Dolina kraljeva. Put je avanturiste u dæipovima vodio iznimno zahtjevnim terenom na

kojem su se ponovno dokazale off-road moguÊnosti ovih moÊnih terenaca. Doista, svladati izazove pustinje i opasne dine ne moæe bilo koje vozilo. U uvjetima koji su katkad podsjeÊali na mjeseËevu povrπinu, i koji se mogu vidjeti samo u akcijskim filmovima, Jeep je pokazao svoje prave vrijednosti. Tridesetak Jeep Cherokeeja uspjeπno je svladalo sve zapreke

Jeep Gladiator

62 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Nacional Geograp (Converted)-90 12/15/09 1:19 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

NAUTIKA

Hrvatski brodovi

za ‘oluju nad olujama’

imaju

Mercedesove motore Piπe Mladen Gerovac

Nezaboravne scene iz filma ‘Oluja nad olujama’ mnogima su bile pred oËima za posljednjih æestokih oluja na Jadranu. Posebice tijekom one koja je na sidriπtu izmeu ©ipana i Dubrovnika uzrokovala bliski susret dvaju mega cruisera s nekoliko tisuÊa turista i opasno pribliæavanje veÊega od njih tamoπnjem hotelu ‘Vila Dubrovnik’ na liticama uz obalu, na uæas hotelskih gostiju koji su u smrtnom strahu oËekivali da svakog trena nestanu u kataklizmiËkom udaru golemog broda u hotel. I oluja u studenome brisala je sve pred sobom i na kopnu i na moru; 64 / STRAST / PROSINAC 2004 /

podivljalo more nepovratno je progutalo nekoliko jahti i brodica. U oba sluËaja jaËina vjetra i mora bila je ravna onoj kod jednog od najopasnijih mjesta na svijetu, kod Cape Horna, grobnice brodova i moreplovaca, na srazu Ognjene Zemlje i leda Antarktika. I u spomenutoj ljetnoj oluji i u onoj u studenom Jadranom je divljao orkan brzine 215 kilometara na sat. Sve pomorske zemlje na svijetu imaju brodove, ljude i opremu za spaπavanje i u takvim uvjetima na moru. Osim vojske i policije, o tome brine posebna institucija - obalna straæa, opremljena posebno Ëvrstim brodovim s jakim pouzdanim motorima. Meu najpoznatijima je United States Coast Guard, Obalna straæa Sjedinjenih AmeriËkih

Dræava. U toj floti pravi heroji iz takvih oluja jesu takozvani SAR boats, πto je kratica za Search and Rescue boats, u prijevodu ‘brodovi za traganje i spaπavanje’. Razlikuju se po veliËini i opremi, a najpoznatija je flota onih od 44 stope, dugih oko 14 metara. To su pouzdani i robusni tragaËi bez imena, a razlikuju se jedino po peteroznamenkastom broju na oplati. Njihov je stabilitet Ëudesnih 175 stupnjeva, πto znaËi da se ni u gotovo vodoravnom poloæaju neÊe prevrnuti. Ako se to ipak dogodi, ova inaËe po velikom nevremenu hermetiËki zatvorena plovila, vraÊaju se u plovni poloæaj, tj. s kobilicom prema dolje, za samo 30 sekunda. Istisnina im je 125 tona, njihova brzina nije velika, samo 14 Ëvorova, doseg im je 315 milja, a normalno podnose 50 Ëvorova vjetra i sedam metara valova. Imaju ËetveroËlanu posadu: zapovjednika-kormilara, strojara i joπ dva Ëlana. Te brodove inaËe gradi specijalizirano brodogradiliπte Curtis Bay u Marylandu, mjestu poznatom po Ëvrstim i brzim brodovima joπ od prvog naseljavanja Engleza u zaljev Cheasepeak. Ima li Hrvatska svoje brodove za traganje i spaπavanje po velikom nevremenu? Prve takve brodove za traganje i spaπavanje na hrvatskom Jadranu sagradilo je splitsko brodogradiliπte, tj. njegov pogon za gradnju takozvanih specijalnih objekata. Sagraena su Ëetiri takva broda: Pojiπan za splitsku kapetaniju, Vid za rijeËku kapetaniju, ©ibenik za πibensko podruËje i DanËe za podruËje Kapetanije Dubrovnik. To su zapravo brodovi u vlasniπtvu Ministarstva mora, prometa, razvoja i turizma. Prvi brod Pojiπan sagraen je 1999. godine, odmah zatim i Vid, a ubrzo su zaplovila i ostala dva. Brodovi su namijenjeni za potragu, spaπavanje i prihvat stradalnika, te

Pojiπan, ©ibenik, Vid i DanËe - hrvatski SAR (Search and rescue) brodovi, sagraeni u specijalnom pogonu splitskoga brodogradiliπta, opremljeni su MTU motorima od po 610 kW za nadzor na moru. Izvedeni su tako da mogu pristajati uz sve vrste plovila kako bi πto sigurnije prebacili spasitelje, prihvatili unesreÊene ili bolesnike, dopremili hranu, opremu, lijekove… Ti su brodovi tragaËi dugi 18,08 metara, πiroki 5,90 metara. Trup je od æeljeza, a nadgrae od aluminijske legure otporne na morsku vodu. Zalihe hrane i vode omoguÊuju autonomiju od sedam dana. U brodu je predvien smjeπtaj za Ëetiri Ëlana posade i deset stradalnika s posebnom opremom za reanimaciju. Na brodu je sav pribor za pruæanje lijeËniËke pomoÊi, te oprema za manje kirurπke zahvate. Uz zapovjednika, na brodu su upravitelj stroja i joπ jedan Ëlan posade. Na brodu nemaju stalnu lijeËniËku ekipu, ali se u svakom trenutku i prema potrebi ona moæe ukrcati. Procedura postupka spaπavanja, odnosno njihova intervencija u pravilu

poËinje dojavom iz srediπnjice za traganje i spaπavanje na moru, smjeπtene u Rijeci, o vrsti pomoÊi i poziciji broda kojemu je ona potrebna. Ti su brodovi dosad obavili nekoliko stotina intervencija spaπavanja, najËeπÊe za vrijeme velikog nevremena. Najviπe posla imaju s neiskusnim jedriliËarima Ëarteraπima. Pojiπan, Vid, ©ibenik i DanËe spremni su isploviti 15 minuta nakon dojave o potrebi spaπavanja. InaËe, ukljuËeni su u redovnu kontrolu svog akvatorija. U svim su tim brodovima Mercedesovi (MTU) motori. O tome smo razgovarali s jednim od naπih za to najupuÊenijih ljudi, sa Zdravkom Kaliternom, inspektorom u LuËkoj kapetaniji Split. - U Pojiπanu, ©ibeniku, Vidu i brodu DanËe po dva su Ëetverotaktna Mercedesova MTU dizel motora, svaki jaËine 610 kilowata, odnosno oko 800 konjskih snaga.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 65

NAUTIKA

Imaju direct-drive i klasiËan propeler. To je najsigurnije, jer kod takve snage i brodova takve namjene moderni water-jet moæe u presudnom trenutku otkazati, primjerice ako u usis doe kakav odbaËeni komad najlona. Brodovi su previeni za snagu mora 5, a mogu podnijeti i viπe. Pogonskim sustavom upravlja se daljinski s konzole u kormilarnici ili na otvorenom mostu. Osnovno je elektronapajanje 24 VDC-a iz akumulatorskih baterija. Vanjski sustav veza ukljuËuje VHF radiotelefon, a u sustavu su navigacije radar, GPS, magnetski kompas, autopilot, dubinomjer i brzinomjer. Kapacitet tankova goriva osigurava daljinu od oko 300 nautiËkih milja pri brzini od 20 Ëvorova. - Prvi je bio gotov Pojiπan, sjeÊa se Kaliterna, i odmah smo ga testirali. ©irok je i stabilan, maritimne su mu sposobnosti izvrsne. Pri broju okretaja motora 18002000 postizao je 24 Ëvora. Na posljednjim brodovima to se poboljπalo, tako da ©ibenik i DanËe postiæu 26-27 Ëvorova. Inspektor Zdravko Kaliterna veliki je pobornik MTU motora. - To su jaki i pouzdani motori. I dobro je organiziran servis. Za takve brodove motori ne smiju otkazati u presudnim trenucima, da po ljeti kada su stalno u pogonu ne moraju provesti po tjedan dana na servisu ili Ëekati dijelove. Jest da su skupi, ali sav se taj novac isplati. Zato bi ih trebalo tipizirati, tj. uvesti na sve SAR brodove, πto bi joπ viπe pojednostavnilo i pojeftinilo odræavanje. Uostalom, kada kaæete da u strojarnici imate MTU, to kod znalaca izaziva pravo poπtovanje. Osim ovih brodova, sagraena su

66 / STRAST / PROSINAC 2004 /

i dva manja od po 14 metara, a gradi se i treÊi. Pripreme za ulazak u Europsku uniju zahtijevat Êe daljnje opremanje naπe obalne straæe. Trebat Êe nam joπ bræi, jaËi i robusniji SAR brodovi. Najmanje Ëetiri takva broda za podruËja Dubrovnika, Splita, Zadra i sjevernog Jadrana, za akvatorij Pule i Rijeke. Kapetanije i ispostave raspolaæu i s calafurijama i baylinerima. Calafurije su odliËni brodovi a baylineri, to su brodovi za jezero, kaæe Kaliterna. Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova proπle je godine toj floti buduÊe hrvatske Obalne straæe dopremilo pojaËanje. Iz talijanskog brodogradiliπta poznatih spasilaËkih i patrolnih brodova Cantiere Navali Vittoria iz Adrije dobavljena su prva tri broda za hrvatsku obalnu straæu. Izbor je dobar, jer radi se o iznimno Ëvrstim, brzim i nepotopivim gliserima. Ti su brodovi pod nazivom CP800 Vittoria sastavni dio flote talijanske obalne straæe i provjereni su u viπe od 150 pogibeljnih izbaviteljskih pothvata. Zabiljeæeno je da su ti brodovi, uz potporu iz zraka, dosad spasili 530 ljudskih æivota u raznim nesreÊama na moru. Brodogradiliπte iz Adrije inaËe gradi nekoliko verzija tih brodova. Razlikuju se po veliËini i performansama: od 12,6 do 13,7 metara, s motorima od 850 do 1260 konjskih snaga i brzinom od 32 Ëvora do 40 Ëvorova. Svi su proπli zahtjevne testove ukljuËujuÊi i tzv. IMO Splash-down, test bacanja u more s tri i pol metra visine. Brod je nepotopiv. Trup mu je ispunjen ekspandirajuÊom pjenom, prozori i vrata zatvaraju se hermetiËki, a teæiπte je broda takvo da se prilikom prevrtanja odmah vraÊa u normalan poloæaj. Brod je opremljen najsuvremenijim satelitskim sredstvima i digitalnim sustavom navigacije i veze, te podvodnim videosustavom. S motorima jaËine 850 konjskih snaga postiæe brzinu od 33 Ëvora, a doseg mu je oko 200 milja.

Kapetan duge plovidbe Tomislav MiletiÊ u Ministarstvu mora, turizma i obnove zaduæen je za sigurnost plovidbe Jadranom. Roeni je SpliÊanin, iza njega je dugogodiπnje pomorsko iskustvo, 14 je godina bi zapovjednik prekooceanskih brodova. Duænost pomoÊnika ministra obnaπa godinu dana, upravo u vrijeme kada se na naπem moru i svim onim πto je za njega vezano dogaaju vaæne promjene: Jadran postaje svjetsko vrhunsko nautiËko odrediπte poput Kariba, ustanovljen je ekoloπko-ribolovni pojas,

u plovidbi Jadranom. Kakvi su sigurnosni uvjeti plovidbe Jadranom? - ©to se tiËe sigurnosti plovidbe naπe je more odliËno ureeno oznakama, dnevnim i noÊnim. U peljarima toËno piπe kako treba ploviti, gdje se πto moæe, a πto ne, gdje su sidriπta i vezovi i za male i za velike jahte. Naπe su navigacijske karte vrlo informativne, a sada Êemo ih joπ unaprijediti. Naime, prvi put dosada u nautiËkim kartama bit Êe oznaËena sva zaπtiÊena podmorska arheo-

Sa stajaliπta sigurnosti, u preventivi najviπe pomaæe informiranje javnosti preko medija. Bez toga se ne moæe uËiniti mnogo. Imamo jedno od najljepπih svjetskih mora i moramo ga πtititi. PloveÊi po drugim morima nauËio sam mnogo. NeÊu nas usporeivati s Karibima, veÊ s neËim bliæim, primjerice sa sjevernom Europom, gdje takoer ima puno marina, puno jahti. Ondje se redovito, neprestano i detaljno informira nautiËare, vlasnike plovila, o svemu πto ih Ëeka: od promjena u uvjetima plovidbe, o vremenskim

KAPETAN TOMISLAV MILETIΔ, POMOΔNIK MINISTRA MORA, PROMETA, TURIZMA I OBNOVE

Novi pomorski zakon uËinit Êe Jadran joπ privlaËnijim i sigurnijim

Razgovarao Mladen Gerovac

Ponajprije, zakon toËno definira πto je brod, πto jahta, a πto brodica. Najvaænija je novost ta da nema viπe stranog Ëartera, svi brodovi za iznamljivanje moraju biti pod hrvatskom zastavom uvodi se obalna straæa, mijenja se Pomorski zakonik...U taj posao unio je sva svoja znanja iz struke i, kako sam kaæe, ponudio iskustva koja je stekao ploveÊi svjetskim morima. S kapetanom MiletiÊem, koji je ujedno i predsjedavajuÊi koordinacijskoga struËnog tijela osam ministarstava za obalnu straæu, razgovarali smo o dogaajima koji su obiljeæili proteklu sezonu, o svim novostima πto ih donosi Pomorski zakonik i svemu πto Ëeka nautiËare, domaÊe i strane,

loπka nalaziπta. Lokacije su objavljene, ali Êe biti mnogo jasnije kada se toËno ucrtaju u navigacijske karte. Dakle, tu nema bacanja sidra ni samostalnog ronjenja. To sam ucrtavanje u karte pokrenuo stoga πto ni mreæa nije zaπtita ako se na arheoloπkom nalaziπtu baci sidro. Sada Êe se toËno znati da se ondje ne smije baciti sidro. Dalje, 2004. smo imali puno viπe gostiju i prometa po Jadranu nego prijaπnjih godina. Bila je to top-sezona u rangu onih predratnih.

uvjetima, od broja srediπnjice za traganje i spaπavanje na moru pa do toga da svaku izvanrednu situaciju valja prijaviti. Uzmimo za primjer oneËiπÊenje; ako ga ne prijavimo, Ëinimo kazneno djelo. Primjerice, promijenio sam ulje u motoru, neπto mi je iscurilo u more, ili je kanta puna ulja pala na dno. Valja odmah javiti kapetaniji na kojoj se poziciji to dogodilo i sve Êe biti sanirano prije nego πto se dogodi veÊa πteta. Takoer se ne smije zaboraviti da je broj

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 67

NAUTIKA

Centra za spaπavanje i traganje na moru za podruËje cijelog Jadrana - 9155. Moraju ga znati svi oni koji se na bilo koji naËin otisnu na more. Taj se broj moæe dobiti s bilo kojega fiksnog telefona, moæe se direktno dobiti i mobitelom 098, a s 091 mora se prije njega ubaciti pozivni broj grada Rijeke, gdje je Centar smjeπten. ©to se promijenilo uvoenjem ekoloπkoribolovne zone i kako ona funkcionira? - U ekoloπko-ribolovnoj zoni na naπem podruËju Jadrana mogu ribariti sve zemlje Ëlanice Europske zajednice, tj. samo brodovi koji viju zastavu zemlje pripadnice Europske unije. Naπ je zadatak da osiguramo efikasnu kontrolu naπega dijela Jadrana. To ne smije Ëiniti, primjerice, ribarica Ëiji je vlasnik

No, to su neka druga vremena. I Kolumbo je do Amerike iπao brodovima kojima ja danas ne bih iπao do Italije. Sigurnost plovidbe mora biti dosljedno provedena, valja zaπtititi ljudske æivote. To znaËi da ribarica moæe ploviti u zoni za koju ima valjanu dozvolu, odnosno ima valjanu veliËinu i odgovarajuÊu opremu. Kako je organizirana kontrola sigurnosti i πto je s obalnom straæom? - LuËke su kapetanije pripremljene i ove su sezone veÊ obavile veliki posao u kontroli prometa i intervencijama na moru. Naπi su ophodni brodovi imali puno viπe sati voænje nego lani. Postavili smo ih na strateπke poloæaje. Niste ih mogli vidjeti kao dosad, na vezu pred luËkim kapetanijama. Uzeli smo πestar

Talijan, ali je pod zastavom dræave koja nije Ëlanica Europske unije. To, dakle, ne mogu Ëiniti ni brodovi iz Malte, Turske, Albanije, ali svi imaju pravo prometovanja kroz zonu. Zna se i πto je zabranjeno, jer je to regulirano meunarodnim propisima pa vrijedi i za zonu koja je pod naπom jurisdikcijom: iskoriπtavanje podmorja, πverc, oneËiπÊenje mora. Brod koji je ispustio ulje bit Êe zaustavljen, pregledan, uzet Êe se uzorak ulja iz mora i broda i ako se uzorci podudaraju - slijedi sankcija. I naπi brodovi mogu ribariti u vanjskom pojasu, ali moraju biti za to opremljeni. Imamo prigovora na to: “Pa prije su naπe gajete mogle u ribarenje do Palagruæe.”

i obiljeæili hrvatski Jadran podruËjima do kojih naπ brod ophodnje moæe doÊi za 20 minuta brzinom od 28-30 Ëvorova. Tako smo ih stacionirali. I sljedeÊe Êemo godine raditi na isti naËin, ali joπ efikasnije. Jer 3. je listopada krenula Koordinacija za obalnu straæu. Prve su ocjene povoljne, neki su troπkovi smanjeni. Djeluje se koroodinirano s jednim brodom na odreenom prostoru - dogovorno i ciljano. Sustav je ovakav: svaki Ëetvrtak u tjednu imamo u Zagrebu sastanak struËnoga tijela koordinacije u kojem su predstavnici svih osam zainteresiranih ministarstava. Dogovaramo πto Êemo uËiniti zajedniËki, πto Êemo

68 / STRAST / PROSINAC 2004 /

prepustiti podruËnim koordinacijama pri luËkim kapetanijama. Na osnovi toga oni naËine tjedne i mjeseËne programe djelovanja svojih brodova i ljudi u zajedniËkim akcijama. Naravno, djeluje se i samoinicijativno, prema potrebi. Ako je, primjerice, nuæna intervencija 30 milja dalje od pozicije broda koordinacije, intervenira onaj koji je najbliæi: brod policije ili brod kapetanije. A posao je isti kao i dosada: kontrolira se sigurnost plovidbe, granica i ulaæenje stranih ribarica u naπe teritorijalno more. Kao u automobilu: kontroliraju se “papiri“ i automobila i vozaËa. U kontrolu unutarnjeg ribolova idu i ribarski inspektori i svi oni koji su obuhvaÊeni pojedinim zadatkom, primjerice carinici, zaπtitari okoliπa i kulturnih dobara. To je prvi veliki korak prema osnutku hrvatske Obalne straæe kao zasebne institucije. Kojim brodovima i s kojim ljudstvom raspolaæe obalna straæa? - Svako ministarstvo sudjeluje sa svojim ljudima i brodovima. Mi imamo 18-metarske dobro opremljene ophodne brodove: splitski Pojiπan, ©ibenik, dubrovaËki DanËe i rijeËki Vid. Joπ su dva nova 14-metarska u Umagu i Zadru, a gradi se i treÊi s fly bridgeom, pogodnim za osmatranje. Kapetanije imaju 11 do 12-metarske calafurije, baylinere, brze gumenjake. Opremljeni su za intervencije po nevremenu, za prihvat unesreÊenih... Policija ima Sveti Mihovil i Sveti Rok te druge brodove, takoer Ëvrste, brze i dobro opremljene. Raspisat Êe se i natjeËaj za angaæiranje triju tegljaËa stacioniranih u Dubrovniku, ©ibeniku i Zadru. Hrvatska mornarica ima “Fausta VranËiÊa”, jednog od najmoÊnijih tegljaËa u Mediteranu. Ljudstvo je osigurano, osposobljeno, profesionalno. UkljuËit Êemo roËnike koji sluæe civilni vojni rok. One koji imaju neka pomorska zvanja. Zaπto ih ne bismo iskoristili za ovaj naπ posao, makar na aæuriranju upisnika? Meu tim ljudima ima i Ëasnika trgovaËke mornarice .To smo veÊ dogovorili s odgovarajuÊim sluæbama. Za potrebe obalne straæe Hrvatska ratna mornarica daje brodove i sustav radarskog praÊenja. Koje su najvaænije novosti koje donosi novi pomorski zakon? - Ponajprije, taj zakon toËno definira πto je brod, πto jahta, a πto brodica. Najvaænija je novost ta da nema viπe stranog Ëartera.

Svi brodovi za iznamljivanje moraju biti pod hrvatskom zastavom, a Uredbom se odreuju normativi za bavljenje Ëarterom. Strane jahte moraju u luËkim kapetanijama prijaviti posadu i promjene u posadi. S tim da se posada tijekom godine moæe brojËano mijenjati samo dvostruko od kapaciteta broda. To znaËi, ako je jahta registrirana za petero ljudi, ukupno ih se moæe promijeniti 10, nije vaæno koliko puta i gdje. Moæe u deset puta, jedan po jedan, moæe u dva puta po pet. To nam neÊe biti problem nadzirati, jer su sve naπe kapetanije umreæene u jedinstveni elektronski informacijski sustav. ©to se tiËe ulaza stranih jahti u naπe more, one na najbliæem meunarodnom pomorskom graniËnom prijelazu najprije moraju prijaviti brod i posadu, platiti pristojbe i dobiti vinjetu za plovidbu naπim morem; ne smiju obavljati kabotaæu u naπem moru, tj. ne smiju prevoziti putnike ili robu, πto znaËi da smo i strani crni Ëarter posve stavili pod kontrolu. ©to je novo s “vozaËkim dozvolama” za nautiËare? - Prije svega, kategorija mornar-motorist viπe ne postoji. Mi smo naπa zvanja i πkolovanje uskladili s meunarodnom konvencijom STCW o zvanjima, Ëiji smo potpisnici. Osim voditelja brodice, sada postoji skiperska licencija i yacht master dozvola. ToËno je regulirano tko moæe polagati za koje zvanje, kakve uvjete mora imati i Ëime moæe s tim steËenim znanjem, odnosno dozvolom, upravljati. Gliseri? To je boljka svih turistiËkih srediπta, od Istre i kvarnerskog otoËja do srednje Dalmacije i Cavtata. Viπe se radi o tome da se glisira blizu plaæa i obale. Tu smo sankcijama uglavnom uveli red. Ove je sezone bilo samo nekoliko nesreÊa. Radi se na daljnjem spreËavanju nesreÊa ne samo gliserima, nego i svim drugim plovilima «ljetnih kapetanaﬂ. ©to je Ëovjek mlai, æelja je za brzinom veÊa, πto joπ adrenalin poveÊava, i put je do nesreÊe brz. Nuæno je potrebno ograniËavanje snage motora prema godinama starosti: do 18 godina, moæda 6 do 18 konja - i na vodenim skuterima i na gliserima i na motornim Ëamcima, od 18 do 21 godinu do 20 konja, uz uvoenje obavezne pratnje za poËetnike... Uvodi li se veÊi red i za vozaËe vodenih skutera i za surfere? - Surferi Ëesto jedre tamo gdje ne bi smjeli. Zalaze u brodske koridore. Njima se to Ëini kao igra. Brzi hidrokrilci, brzi putniËki

katamarani ne mogu tako brzo stati i izbjeÊi neopreznog daskaπa. Naπi pomorci znaju πto ih Ëeka posebno na podruËju peljeπaËkog kanala, Bola, na podruËju ©ibenika, pa su oprezni... I za daskaπe i za vozaËe skutera odreeno je gdje se smije voziti, odnosno jedriti. Posebno je vaæno kod jet-skija da zona voænje mora biti toËno obiljeæena s Ëetiri toËke, s ulazno-izlaznom koridorom. Za to su odgovorni koncesionari. Mi Êemo i to strogo kontrolirati i prema potrebi sankcionirati. Prema procjenama turistiËke burze moæemo oËekivati daljnji rast broja nautiËara u Jadranu. ©to je s vezovima? - Imamo investicije na mnogim otocima, postojeÊe luËice ospsobljavaju se za nove vezove za jahte, ljeti. Programi za pretvaranje uvala u luËice i marine, pa makar i pontonske nisu nam dragi. Sadaπnje luke i luËice treba dopuniti vezovima. Netaknute uvale ostaju takve kakve jesu. Radi se o razvoju malih mjesta na otocima i na obali. Na takvom se projektu radi i u sklopu programa razvoja otoka. Nikome se niπta neÊe nametnuti, ali ako æeliπ prihode moraπ neπto i uloæiti i promijeniti. ©to se novih marina tiËe, traæena je koncesija jedino za Sutomiπicu na otoku Ugljanu. Udruga privatnih brodara koji imaju turistiËke brodove ima takoer problem: gdje vezati brod pun turista. Krenut Êu veÊ sada s njima od luËice do luËice koja ima problema i dogovoriti da na odreenom mjestu od toliko do toliko sati mogu privazeti svoje brodove, kako bi gosti mogli obiÊi njihovo mjesto. A mega jahte i veliki cruiseri? - One su ukras svakoga grada i uvale. Ima prijedloga i o ureivanju priveziπta za mega jahte. Na tome se veÊ radi u Splitu, Puli, Rijeci, u Gruæu u Dubrovniku... Posebno se vodi raËuna o prihvatu cruisera, onih mamut-krstaπa s po nekoliko tisuÊa turista. Pomorski fakultet u Dubrovniku izradit Êe studiju sidriπta za cruisere i za mega jahte, za mjesta gdje je taj problem najizraæeniji. Luka Gruæ bit Êe sreena, sidriπte gdje se ljetos dogodio inicident dalje Êe funkcionirati. Radi se o tome da cruiseri moraju dolaziti s najavom, planirano. Nije vaæno samo mjesto za privez ili sidrenje, veÊ koliko grad istodobno moæe primiti posjetitelja. Taj broj nije neograniËen. Radi se jednostavno o naËinu bukiranja ne po broju vezova i mjesta za sidrenje, veÊ po kapacitetu grada. ©to se mijenja u uvjetima plovidbe Kor-

natima? - Jedan od zahtjeva odjela Ministarstva kulture koji vodi nacionalne parkove jest taj da se Kornati ljeti zatvore za plovidbu zbog oËuvanja prirode, to jest da svi koji æele posjetiti Kornate, odnosno ploviti njima, moraju platiti ulaznicu i ponaπati se u skladu s propisima plovidbe Nacionalnim parkom. Sada tamo ne smiju brodovi s opasnim teretom, kao ni oni s viπe od 500 bruto tona. »ekam da mi se jave gospoda iz kulture, pa Êemo u suradnji s Upravom Nacionalnog parka dogovoriti uvjete. A model treba biti sljedeÊi: Kornati su nacionalni park, plati ulaznicu i ponaπaj se u skladu s propisima ponaπanja u Nacionalnom parku. Dva su prolaza i lako se kontroliraju. To treba organizirati Uprava Nacionalnog parka. Naravno, ne plaÊa se sklanjanje od nevremena. GledajuÊi, pak, ne s ekonomske, veÊ sa zaπtitne strane, s Ministarstvom kulture dogovorit Êemo treba li uspostaviti sigurnosnu liniju prolaza. Isto vrijedi za Mljet i za Brijune i za Krku. Pitanje πkoljkaπa ispod πibenskog mosta tek treba razmotriti, jer to je plovni put. Limski kanal ostaje zasad sasvim zatvoren za jahte. U iduÊem broju

Kako se rodio slavni MTU Prvi Mercedesov stroj koji se proslavio na jednom brodu nije bio brodski. Bilo je to u ljeti u Parizu prije 101 godinu. Od 30. kolovoza do 4. rujna 1903. godine na Seini se odræavala prva utrka motornih brodova od Pariza do mora. Ta razdaljina od 322 kilometra podijeljena je u πest dnevnih etapa. Nastupio je i njemaËki motorni Ëamac imena “Mercedes”. Vozio ga je gospodin Charley, predstavnik Mercedesa u Parizu. Pobijedio je suvereno u svih πest etapa i osvojio sve nagrade. A pod brodskom “haubom” nije bila nikakva poznata maritimna zvijer, veÊ prilagoeni 6.6 litreni ËetverocilindriËni motor iz tadaπnjega Mercedesovog Simplexa, koji je pri 1050 okretaja u minuti razvijao 40 konjskih snaga. Bio je to poËetak koji je najavio razvoj jedne od najpoznatijih svjetskih industrija brodskih motora πto danas pogone mnoge poznate luksuzne mega-jahte, sportske krstaπe, performance brodove te interventne brodove vojske, policije i obalne straæe πirom svijeta.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 69

Sunseeker (Converted)-91 12/15/09 1:20 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

Mercedes-Benz, kao jedan od predvodnika u inovacijama u svjetskoj automobilskoj industriji, meu prvima je prihvatio vaænost interneta u svom poslovanju i odnosu s træiπtem. Najistaknutiji element takva pristupa jesu njegove internetske stranice, za mnoge najjednostavniji i najbræi put dolaska do informacija, upravo vrata u virtualni svijet Mercedes-Benza. Potkraj 2001. godine, u skladu s Mercedes-Benzovim standardima i uz potporu DaimlerChryslera, projektni tim na Ëelu s Mirnom Grbac i Pavlom Zobundæijom nakon dva mjeseca rada prvi put u Hrvatskoj predstavlja stranicu www.mercedes-benz.hr.

U skladu sa sve izraæenijom vaænoπÊu interneta kao marketinπkog instrumenta te s mijenjanjem navika kupaca vozila, 2003. godine priprema se potpuno novi koncept stranice www.mercedes-benz.hr koji Êe novim dizajnom i sadræajem prilagoenim suvremenim potrebama korisnika kreirati i nov naËin predstavljanja marke MercedesBenz u Hrvatskoj. Zagreb Transport Show 2003. ponovno je bio prilika za prezentaciju nove www stranice. Najistaknutija je novost uredniji dizajn stranice koji je omoguÊio lakπe snalaæenje i bræe uËitavanje sadræaja. Naglasak je stavljen na orijentiranost prema korisniku:

www.mercedes-benz.hr ‘Internet-Oscar’ za 2004. godinu, ili hrvatsko priznanje za najbolju auto-moto stranicu na internetu, u prestiænom je izboru VIDI VEB TOP 100 pripalo Mercedes-Benzovoj webstranici u hrvatskom izdanju Ta je Mercedes-Benzova stranica veÊ na samom poËetku imala oko 4.000 posjeta na mjesec, premda je svoje javno predstavljanje doæivjela tek 21. oæujka 2002. godine na Zagreb Auto Showu. Odmah nakon toga broj posjeta na sluæbenim hrvatskim Mercedes-Benzovim stranicama raste na nevjerojatne 22.000 u samo jednome mjesecu. Osim predstavljanja marke MercedesBenz, web-stranica obuhvaÊa i pregled cjelokupne ponude proizvoda i usluga, od prikaza tehniËkih specifikacija automobila do opisa postprodajnih usluga, zatim fotografije, informacije o kontaktima namijenjene korisnicima te nezaobilazan pregled vijesti. Razvoj je Merceds-Benzovih internetskih stranica bio neprekidan; slijedili su brojni novi dodaci, proπirivao se sadræaj, unapreivala se interaktivnost s posjetiteljima. U 2002. predstavljene su i hrvatske verzije internetskih stranica Chryslera, Jeepa i smarta.

aktualne i pouzdane informacije, fleksibilnost, dinamika i visoka razina interakcije glavne su znaËajke nove stranice. Sadræajno, stranice su ponudile opπirniji i detaljniji prikaz informacija, od tekstualnih i multimedijalnih opisa vozila i postprodajnih usluga do novosti vezanih za tehnoloπke inovacije, koncepte, sport i za mnoge druge teme. “Naπe stranice postaju sve vaæniji strateπki i marketinπki segment za nas. Za mnoge korisnike naπih prozvoda i usluga, ta je web-stranica ‘lice’ Mercedes-Benza u Hrvatskoj i povezana je s iskustvom posjedovanja Mercedes-Benzovih vozila. Naravno, stalno smo u potrazi za novim naËinima odræavanja stranica ‘svjeæima’ kako bi nastavile pruæati dodatnu vrijednost naπim sadaπnjim i buduÊim kupcima”, kazala je prof. Branislava MalviÊ, izvrπna direktorica Odjela odnosa s javnoπÊu i korporativnog marketinga. Povratne informacije posjetitelja na nove stranice bile su iznimno pozitivne, πto

dokazuje viπe od 60.000 mjeseËnih posjeta, a njihovu potvrdu nije trebalo dugo Ëekati. Internetske stranice www.mercedes-benz.hr proglaπene su najboljim auto-moto stranicama u Hrvatskoj u 2004. godini, u sklopu najprestiænijeg izbora najboljih internetstranica u Hrvatskoj - VIDI WEB TOP 100. Biti proglaπen najboljim u matiËnoj kategoriji u oπtroj konkurenciji od Ëak 2.171 prijavljene stranice, veliko je zadovoljstvo i priznanje dosadaπnjem radu, a posebna zasluga u osvajanju hrvatskoga internet Oscara pripada Pavlu Zobundæiji i Tomislavu Peraku, koji od 2003. joπ aktivnije izrauju Mercedes-Benzove internet-stranice. StruËni ocjenjivaËki æiri u objaπnjenju dodjele navodi: “Sluæbene nam hrvatske stranice jedne od najpoznatijih svjetskih marki automobila pokazuju kako izaÊi iz okvira i postati stranica zanimljiva svima, a ne samo kupcima. Nude se mnogobrojne novosti na lokalnoj i globalnoj razini. Novosti se bave novim modelima, tehnologijama, gospodarskim vozilima, atomobilskim sportom, lifestylom. Ta web-stranica postavlja smjernice koje bi morale slijediti i druge automobilske marke u Hrvatskoj.” Dakako da tu ne prestaje rad na svakodnevnom poboljπavanju internetskih stranica. EUROline Êe, iskoriπtavanjem vlastitog know-howa kako bi se izgled stranica i relevantnost ponuenog sadræaja prilagoavali suvremenim zahtjevima posjetitelja, uskoro proπiriti sadræaj novim moguÊnostima poput konfiguriranja vlastitog auto-

mobila, uvest Êe opciju slanja online upita vlastitom prodavatelju i pretragu ovlaπtenih Mercedes-Benz partnera prema razliËitim kriterijima. Na kraju, kao posjetitelj stranice www.mercedes-benz.hr, moÊi Êete se i sami uvjeriti zaπto je proglaπena najboljom u Hrvatskoj.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 71

Povjerenje

- put do uspjeha

“Kupnjom automobila u ovom salonu naπe prijateljstvo tek poËinje”- znakovit je slogan tvrtke Auto GaπpariÊ. Zaista, topao odnos prema klijentima temelj je filozofije Damira GaπpariÊa. ZahvaljujuÊi toj filozofiji njegova je tvrtka prerasla od malog servisa u uglednu autokuÊu koja brine za kompletan juæni dio Zagreba te za SisaËko-moslavaËku æupaniju. Dokaz je tomu i objekt napravljen prema strogim normama DaimlerChryslera, otvoren potkraj listopada 2003. godine u mjestu Vukovini na cesti koja povezuje Zagreb i Sisak. Time je Auto GaπpariÊ i sluæbeno postao ovlaπteni distributer i serviser vozila marke Mercedes. PriËa o Auto GaπpariÊu zapoËela je joπ 1982. godine kada je Damir GaπpariÊ otvorio mali servis u Velikoj Gorici. Nakon osam

godina, u æelji da udovolji sve veÊem broju zadovoljnih muπterija, preselio se na sadaπnju lokaciju. Poslije je zapoËela i uspjeπna veza s markama koje su i dan-danas vezane uz tvrtku, toËnije od 1995. godine kada je

72 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Auto GaπpariÊ, kao jedna od rijetkih autokuÊa u Hrvatskoj, poËeo prodaju i servis vozila Chrysler i Jeep. Uspjeh u radu s tim markama bio je i najbolja preporuka EUROlineu da bez sumnje povjeri Damiru Gaπpari-

Tvrtka Auto GaπpariÊ uspjeπno je djelovanje dugo 22 godine okrunila izgradnjom modernog centra i distributerskim ugovorom za Mercedes, Chrysler i Jeep

Êu i distribuciju Mercedesovih vozila. Vlasnik tvrtke istiËe iznimne odnose sa svojim principalom: „PomoÊ ljudi iz EUROlinea bila je velika u svakom pogledu i mogu im se samo zahvaliti na takvu odnosu, s nadom da svojim radom opravdavam njihovo povjerenje.“ U danaπnje vrijeme velike konkurencije sve je teæe pridobiti, a posebno zadræati klijente. Toga su u Auto GaπpariÊu vrlo dobro svjesni: „Kupci i vlasnici automobila veoma su zahtjevni i na to imaju pravo. Upravo stoga njihovo povjerenje pokuπavamo zadobiti ljubaznim odnosom, pomaæuÊi im kada je to najpotrebnije, trudeÊi se udovoljiti im u svakom segmentu posla“, kaæe Damir Gaπ-

pariÊ, istiËuÊi kako u njegovu servisu nema kompromisa jer se rabi samo najmodernija oprema, ugrauju se iskljuËivo originalni dijelovi, a rade samo najbolje obrazovani djelatnici. Osim salona i servisa, u sastavu je toga centra i autolimarska, lakirerska i autoelektriËarska radionica - cjelokupna ponuda na jednome mjestu. Naravno, sam je vlasnik i „dobri duh“ cijele tvrtke koji u njoj provede veliki dio radnog dana, kao dobar domaÊin i na usluzi svakom klijentu. „Naæalost, nemam vremena provesti duæe vrijeme za upravljaËem nekog od izvrsnih automobila koje prodajem, ali to je sudbina“, kaæe gospodin GaπpariÊ.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 73

EUROline PUTOPIS

RazliËiti mogu biti razlozi koji Ëovjeka navode da se uputi u Salzburg, ali ako meu njima nema ljubavi prema glazbi, ljubavi u koju nije ukljuËena i zaljubljenost u mozartovsku zvukovnost, vaπ posjet prelijepom austrijskom alpskom gradu biva liπen nezamjenjivog vrijednosnog smisla. Salzburg je, par excellence, grad glazbe, velike, vrhunske glazbe; grad je to u kom se prije 250 godina rodio jedan od najveÊih (neki od najkompetentnijih znalaca glazbe kategoriËki tvrde da je najveÊi) stvaralaËkih umjetnika umjetnosti zvukova; ako se uz njega spomenu oni koji su mu vrijednosno jednaki (izdvojimo Josepha Haydna i Ludwiga Beethovena, koji s njime predstavljaju vrh slavne b e Ë k e k l a s i k e), moæe se iskazati vrijednosna distinkcija formulacijom: prvi meu jednakima. Imensko (anagrafsko) troËlano odreenje onoga koji se rodio u Salzburgu 27. sijeËnja 1756. (2006. godina bit Êe godina velikih mozartovskih slavlja) valja, s razlogom, ispisati cjelovito: W o l f g a n g ili V u Ë i Ê (jer su ga u toplini uzornog obiteljskog doma zvali W o l f e r l) A m a d e u s (ja bih preveo: onaj koji voli Boga ili onaj kojeg Bog voli - ili oboje uobliËeno u B o g o lj u b) Mozart. Kada je S m r t ( ta kobna u l t i m a l i n e a r e r u m) poslije 35 godina æivljenja (godine su djetinjstva bile u znaku sveopÊeg divljenja Ëudu od djeteta, mlade i one zrelije po kojima je tek doπao do praga pune muæevnosti obiljeæene su iznimno bujnim stvaralaπtvom i teπkom borbom za javnu afirmaciju i egzistecijalno preæivljavanje) okrutno i poniæavajuÊe prekinula zemaljsko postojanje V u Ë i Ê a B o g o lj u b a, ostao je glazbeni opus πto zadivljuje svojom koliËinom i kakvoÊom: 626 skladbi (kada bi se dnevno izvele po dvije, valjalo bi sviranjem/pjevanjem ispuniti dvije godine) od kojih je oko 250 dosegnulo, prema najstroæim i najkompetentnijim kriterijima, razinu autentiËnih, apsolutnih remek-djela, æivo su svjedoËenje o jednoj zadivljujuÊoj stvaralaËkoj genijalnosti. Zanimljivo je da je taj Ëudesno nadareni umjetnik zvukova svoju veliËinu realizirao samo u glazbenim oblicima baπtinjenim od antike, srednjovjekovlja, renesanse i baroka, neosjeÊajuÊi potrebu za stvaranjem novih oblika, novih vrsta, novih rodova. On je u zateËenom stanju naπao svoje mjesto, svoju ulogu majstora koji je kadar da sve naslijeeno, sve πto postoji, vrijednosno uzdigne do savrπenstva, do n e p o n o v lj i v o s t i (naglaπavam kvalitativno odreenje n e p on o v lj i v o s t i jer je njime J. Haydn iskazao svoju zadivljenost Mozartovom glazbom Mozart je 6 kvarteta posvetio Haydnu, koji

Piπe Miroslav »ABRAJEC

su u svjetsku povijest glazbe uπli pod nazivom H a y d n k v a r t e t i). Za svoje osobno uvjerenje da su Mozartove skladbe najËistija objava fenomena g l a z b e n o st i, nalazim potvrdu u iskazu A. Rubinsteina, majstora klavira: V j e Ë n o S u n c e G l a zb e, i m e m u je M o z a r t. TraæeÊi πto adekvatniji vidikovac za promatranje jedinstvene urbane ljepote Mozartova rodnoga grada (uspeo sam se i na idealno poπumljeni Kapuzinerberg) naiπao sam na jedno od mnogih spomen-obiljeæja mozartovskog kulta. U kamen su uklesane (1844.) rijeËi: Jung gross/Spät erkannt/Nie erreicht. Ja sam si to ovako preveo: Mlad velik/Kasno prepoznat/Nikad dostignut. S glediπta jedne ljudske biografije, sudbine jednog ljudskog postojanja, dojmljivo je vienje dramatiËne suprotnosti izmeu blistavila sretna Mozartova djetinjstva, teπkoÊa kasnijeg æivljenja i upravo straviËna crnila smrti. Prvo odreenje (Jung gross), koje se odnosi na djetinjstvo i ranije djeËaπtvo, iskazuje zaËuujuÊu istinu: Wolferl Amadeus, roen s duπom glazbenika, veÊ je u treÊoj godini upoznao prve jednostavne note i prve akorde, u Ëetvrtoj je poËeo svirati klavir, u πestoj veÊ komponira, u osmoj mu je tiskana prva sonata, u devetoj sklada prvu simfoniju, u jedanaestoj prvi oratorij, u dvanaestoj prvu operu... Zaista Ë u d o o d d j e t e t a koje je zaintrigiralo kulturne krugove cijele Europe, miljenËe visokog

74 / STRAST / PROSINAC 2004 /

druπtva, obasipano poljupcima carica, kraljica, princeza, plemkinja; carica Marija Terezija poklonila mu je odjeÊu (iznoπenu) svog sina nadvojvode. DjeËak uËi (njegov je uzorni otac profesionalni glazbenik koji bdije nad razvojem sinËiÊa u kojem je odmah prepoznao izvanredan glazbeni talent), nastupa na brojnim koncertima, malo po malo, na vrlo skladan i razuman naËin, asimilira svu dotada nastalu glazbu, prouËava J.S.Bacha, od kojega usvaja tehniku kontrapunkta, J. Haydna, od kojega uËi motiviËku razradu... i tako, uËeÊi i asimilirajuÊi razliËite stilove, uspijeva svojoj galantnosti dodati sigurnost, ËvrstoÊu, moÊnost i dostiÊi stvaralaËko majstorstvo. Mozart posjeduje uroeni osjeÊaj za formu u koji je ugraen i osjeÊaj za mjeru: u njegovim skladbama, od najmanjih oblika (solo, duet, tercet, kvartet) do najveÊih (simfonije, oratoriji, opere, mise) bogatstvo tonskih variranja, pasaæi, kontrapunkt, pjevnost, ritmovi... biva strogo odreeno formom u okviru koje i po kojoj i jesu glazba. Mozartov glazbeni opus svjedoËi na zaista superioran naËin svojom stvaralaËkom puninom o nuænosti stapanja u m i j e Ê a kao profesionalnog (zanatskog) Ëinitelja (πto je stvar mozga i razuma) i umjetnosti (πto je stvar talenta, πto zaista nije samo pitanje mozga i razuma - krleæijanski reËeno) u nedodirljivo jedinstvo. Otac Leopold i sin Wolferl uËinili su sve πto je potrebno da

jedan izniman talenat bude zanatski (dakle profesionalno) pripremljen za velike stvaralaËke pothvate. Bi li bilo moguÊe skladati 54 simfonije (meu njima su glasovite P r a π k a, J u p i t e r, H a f f n e r), 25 koncerata za klavir i orkestar, 7 koncerata za violinu i orkestar, 35 divertissima (meu kojima je i E i n e k l e i n e N a c h t m u s i k, koji na draæestan, elegantan, dopadljiv naËin svjedoËi o svima u ovom zapisu navedenim kvalitetama Mozartova skladanja), 23 gudaËka kvarteta, 10 virtuozno skladanih kvinteta velike ljepote i brojne sonate, 26 scenskih djela (meu kojima su veliËanstveni D o n G i o v a n n i, neodoljivo radosne opere L e n o z z e d i F i g a r o i C o s ì f a n t u t t e (za te je opere verbalne predloπke napisao Lorenzo Da Ponte, kongenijalni libretist), 15 misa (meu kojima su najslavnije K r ö n u n g s m e s s e i R e q u i e m, koja je stjecajem bizarnih, za Mozarta muËnih okolnosti, postala m r t v a Ë k o m m i s o m z a nj e g a s a m a)... IspisujuÊi ove retke o prirodi Mozartove glazbe, spominjuÊi mnogobrojna djela u kojima ona postoji kao zvuËna sveËanost za uho i za duπu Ëovjeka, nisam ni primijetio da sam veÊ apsolvirao prvo odreenje

skupo platio svoje nastojanje da djeluje kao slobodan umjetnik, kao profesionalac koji æeli dostojno i dostojanstveno æivjeti od svojih kvalitetno obavljenih glazbeniËkih poslova. Napustio je dvor salzburπkog kneza-nadbiskupa i otiπao u BeË. Premda je marljivo i mnogo radio, jedva je æivotario na rubu potpune bijede. Poslovi, brige, bolest uzrokovaπe smrt u 36. godini æivota; umro je skladajuÊi R e q u i e m po narudæbi anonimnog nastranog naruËitelja. Kako se njegova bolesna supruga nije mogla pobrinuti za ukop, beËki su grobari bacili njegovo tijelo u grotlo zajedniËke grobnice u kojoj je netragom nestalo zauvijek. Pilki su i opet temeljito obavili svoj morbidni posao. F a m a i t (a kaæe se da tamo gdje ima dima ima i vatre) da je Mozarta, strastvenom zaviπÊu zaslijepljen, otrovao jedan pomodni skladatelj koji nije bio bez talenta; gledajuÊi u kolegi koji se bavi istim poslom superiornog suparnika, velikog majstora, genija, nije mogao podnijeti da netko tko je toliko bolji od njega pokraj njega æivi. Ta straviËna sumnja Ëini krajnje dramatiËnim razmiπljanje πto bi bio Mozart kadar joπ stvoriti da je doËekao Ëetrdesete, pedesete, πezdesete godine æivota. Neka odreenje (ono treÊe na

Virtualno putovanje slijedeÊi eurolineovske znakove salzburger Umweg (B) ispisano na spomeniku (J u n g g r o s s) i da sam veÊ duboko uπao u drugo odreenje (S p ä t e r k a n n t) ali, ispisavπi ih, primjeÊujem da ne iskazuje punu istinu. Mozart se svojim djelovanjem (i kao produktivni glazbenik - skladatelj i kao reproduktivni glazbenik - sviraË i ravnatelj orkestra) nametnuo paænji svojih suvremenika. Mnogi su mu zadivljeno pljeskali, ali su ipak bili brojniji oni koji su preferirali one pomodne skladatelje, vjeπte zabavljaËe, koji su podilazili niæim ukusima πire publike i ukusu, doduπe obrazovanih, ali Ëesto neprofinjenih aristokrata kojima je Mozartovo skladanje izgledalo suviπe komplicirano i zamorno. Meu njima je bio i Josip II, prosvjeÊeni apsolutist. Egzistencija tadaπnjih glazbenika ovisila je o milosti bogatih i utjecajnih (nerijetko samovoljnih, hirovitih, Ëak i okrutnih) gospodskih naruËitelja. Haydna je njegov kneæevski gospodar prisilio da se njegovim dvorom kreÊe u lakejskoj odjeÊi. Mozart je

spomeniku na Kapuzinerbergu) zakljuËi ovo kazivanje: N i e e r r e i c h t! OdvraÊam svoj pogled od spomenika i od u nj uklesane formule, koja teæi iskazati sudbinu jednoga glazbenog genija, i usmjeravam ga prema gradu u kojemu je bio zaista s p ä t e r k a n n t. Danas Salzburg doslovno æivi od slave svoga velikog sina koji je u njemu imao toplinu jednog uzornog obiteljskog doma i hladnoÊu provincijalne duhovne uskoÊe zbog koje se upustio u avanturu traæenja uvjeta dostojnih Ëovjeka - umjetnika. Da, danaπnji je Salzburg sav u znaku Mozarta: Kapuzinerberg se strmo spuπta prema rijeci Salzach na lijevoj obali koja je zdanje glazbenog uËiliπta M o z a r t e u m (pokraj njega je marionetsko kazaliπte u kome spretne ruke lutkara maπtovito pokreÊu lutke s p o s o b n e da, uz pomoÊ snimljene Mozartove glazbe koju izvode vrhunski sviraËi i pjevaËi, predstave sve mozartovske ljepote, i zdanja zemaljskog

kazaliπta, na njegovu repertoaru uvijek figurira poneki Mozartov naslov). Na svakom se koraku nude razglednice, turistiËki prospekti i publikacije, Ëokoladne kuglice, majice, πalice, tanjuriÊi, marame, lepeze, mala poprsja, parfemi, intimno rublje... s Mozartovim likom. Na desnoj obali, u posebnoj ulici na Ëijem se uglu nalazi jedinstveno pojiliπte - kupaliπte (izvrsno konzervirano) za konje, u g r a  e n i su u Ëvrsto stijenje brda Mönchsberg funkcionalni i imponzantni gledaliπni prostori za ljetne glazbene sveËanosti po kojima se Salzburg preobraæava u glazbenu prijestolnicu Svijeta; u mramornim dvoranama dvoraca (Mirabell i tvrava Hohensalzburg u prvom redu), a Salzburg i najbliæa mu okolica puni su raskoπnih dvoraca koji svjedoËe o bogatstvu i moÊi crkvenih kneæeva koji su mudro upravljali malom kneæevinom, dræeÊi je daleko od ratova, koji su harali Europom i trgovali b i j e l i m z l at o m, solju i drvom - S a l z u n d H o l z, svakodnevno odzvanjaju zvuci vrhunske glazbe. Prostori u kojima se moæe Ëuti dragocjena sakralna glazba jesu prekrasne, veliËanstvene crkve ovoga jedinstvenoga grada okruæenog vjeËnim snijegom pokrivenim alpskim vrhovima (K r ö n u n g s m e s s e u katedrali, R e q u i e m u crkvi svetoga Petra ispunjavaju i duπe nevjernika vjerom u viπe duhovne vrijednosti). Stari je Salzburg ekonomski æivio trgujuÊi solju i drvom, modernom Salzburgu Mozartova glazba osigurava blistav napredak. Usmjerivπi svoj pogled prema gradu vizaru πto ga zatvara imponzantna kamena masa srednjovjekovne tvrave Hohensalzburg, uæivam u onome πto vidim: gledam uzornu urbanu, arhitektonsku strukturu prekrasnoga baroknog alpskog naselja. Premda su u cjelini vienog prisutne i srednjovjekovne romanske i gotske graevine kao i one koje su sagraene u novije vrijeme na smiono moderan naËin, opÊi je utisak uvjetovan krovovima, tornjevima, kupolama izrazito barokne orijentacije: ono πto nije barokno istiËe, po zakonitosti kontrastiranja, ono πto se ukazuje u svojoj baroknoj raskoπnosti. Dok ispisujem ove retke, jedan njemaËki televizijski kanal unosi posredstvom malog ekrana u moju sobu sliku i zvuk » a r o b n e f r u l e iz opernog zdanja i Klavirskog koncerta u C-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta iz jedne od koncertnih dvorana Münchena. Inspiracija ili smetnja, dekoncentracija za mene koji piπem? Jedno i drugo. Ipak dolazim do kraja, nakon niza reËenica koje imaju ambiciju da budu h o m m a g e jednom glazbenom geniju uoËi 250. obljetnice njegova roenja.

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 75

EUROline

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJE

MIRKO VUKOTIΔ automobilski novinar godine Hrvatska automobilska udruga (HAU) proglasila je Mirka VukotiÊa, novinara Glasa Slavonije, automobilskim novinarom godine. Mirko VukotiÊ je dugogodiπnji automobilski novinar, urednik automobilske rubrike Glasa Slavonije i donedavni predsjednik Hrvatske udruge automobilskih novinara (HUAN-a). Mirko je nedavno dobio i vozaËku dozvolu za C-kategoriju πto ga svrstava meu malobrojne novinare koji Êe imati priliku ocijeniti i vozne karakteristike Mercedes-Benzovih gospodarskih vozila. Redakcija Strasti Ëestita Mirku VukotiÊu radujuÊi se joπ svestranijoj buduÊoj suradnji. Pogotovo kada se uzme u obzir da Êe automobilski novinar godine polagati za voænju E-kategorijom.

Nagrada za A-klasu

A za Anu Sjajna mlada violonËelistica Ana Rucner u buduÊnosti Êe na brojne nastupe iÊi upravljajuÊi novim mercedesom A-klase. KljuËeve automobila jedinstve-

nog i prepoznatljivog dizajna, s njezinim autogramom i logotipom violonËela, njezina zaπtitnoga znaka, preuzela je ispred EUROline centra u Zagrebu.

76 / STRAST / PROSINAC 2004 /

U izboru struËnog æirija Hrvatske automobilske udruge, mercedes A-klase osvojio je nagradu za inovacije. U obrazloæenju nagrade stoji da se A-klasa moæe pohvaliti ne samo dizajnom i izvrsnim voznim performansama, veÊ i tehnoloπkim inovacijama koje poveÊavaju aktivnu i

pasivnu sigurnost. Kupce privlaËi i koncept interijera koji omoguÊava zavidnu razinu prostranosti i komfora. A-klasa postavila je nove standarde u segmentu istiËuÊi se povoljnom cijenom i bogatom serijskom opremom koja nudi viπe od konkurencije.

ESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJE

prima viπe od 100-tinjak putnika, a moæe se pohvaliti i manjom potroπnjom i cijenom 20% povoljnijom od cijene zglobnog autobusa. Mercedes-Benzov autobus O 530 Citaro L moæe prometovati na ravnim te na optereÊenim linijama. Citaro jednostavno ujedinjuje putniËku udobnost i ekonomiËnost koje svakako zadovoljavaju i najzahtjevnije.

DEMO BUS Citaro L

Mercedes-Benzov O 530 Citaro L, niskopodni gradski autobus s EURO III dizelskim motorom, demo je vozilo Evobusa, koje je predano na probnu voænju javnom poduzeÊu ZET, te naknadno i poduzeÊu Promet u Splitu. Autobusi Citaro O 530 emitiraju

minimalne koliËine πtetnih sastojaka u atmosferu, a u voænji su gotovo neËujni. Posebno su prilagoeni osobama s invaliditetom te sadræe potpuno klimatiziran prostor za vozaËa i putnike. Autobusi imaju tri osovine, a treÊa je zakretna pa stoga prati put kretanja cijelog

autobusa. Kut zakretanja prednje osovine prate senzori koji putem elektronike daju nalog za zakretanje prateÊe osovine u najoptimalnijem kutu pri malim brzinama. Usto, 15metarski autobus ima troja dvostruka vrata, moæe sluæiti kao zamjena za zglobni autobus,

Eno-gastro tour Nedavno je startao prvi hrvatski eno-gastro tour, ideja poznatog automobilista Borisa Durlena realizirana uz pokroviteljstvo Valvolinea i Generalturista. Na putu dugom 2700 kilometara karavana terenskih automobila obilazila je najpoznatije hrvatske vinare - PlenkoviÊa, Katunara, KozloviÊa, MatanoviÊa, Tomca… i nakon sedam napornih dana stigla na cilj kod svjetskoga vinskog prvaka Ivana Enjingija. Atraktivnosti dogaaja pridonijele su i slavne osobe koje su sudjelovale na touru: Δiro BlaæeviÊ, Zlatko Mateπa, Lino »ervar, Slavko Goluæa i drugi. Viπe o ovom sjajnom dogaaju moæete proËitati u sljedeÊem broju Strasti…

/ STRAST / PROSINAC 2004 / 77

STRAST KOLUMNA

ProsinaËka inventura P

oËetkom prosinca stigla sam u Pulu, u grad koji je tih dana nestrpljivo oËekivao dolazak buduÊega nobelovca - knjiæevnika Orhana Pamuka. U grad sam se uvezla u dopadljivom Chrysleru, na Ëijem je straænjem sjedalu drijemao pomirljivi i radosni suputnik, pliπani medo moje kÊeri. ©estoga dana Sajma knjiga organizatori su me zamolili da budem prezenterica “Kiklopa”, literarne nagrade ustanovljene u nekoliko kategorija. Prema prvotnom planu bilo mi je namijenjeno proglaπenje najbolje debitantske knjige. U posljednji je trenutak odluËeno da ja, prepoznatljiva po pamuËnosti svojih likova, ipak proglasim najuspjeπniju djeËju knjigu godine. Ne znam je li se promjena dogodila usred intervencije mede ostavljenoga u autu «retroﬂ linije na parkiraliπtu pulske carinarnice ili se u kadrovske promjene ukljuËio prozaik iz susjedne dræave uvjeren kako su moje emocije primjerenije literaturi za male Ëitatelje. S kuverticom u rukama i s imenima troje pisaca za djecu osjeÊala sam se, priznajem, jako dobro. Te se noÊi radila knjiæevna inventura godine. Izgovarala su se imena najveÊih urednika, pjesnika, prevoditelja, prozaika. Pred sam kraj visokosjajne sveËanosti, osjetila sam nelagodu. Nakon svih pjenuπaca i diskretnih vjeËnih melodija, trebalo je veÊ sutradan, na putu prema Zagrebu, zapoËeti svoj vlastiti opis godine na izmaku. I odmah nakon dolaska u dom otvoriti vrata sobe u kojoj me oËekaju moji idealni partneri. Knjiæevna πtiva kojima se nakon svakog putovanja vraÊam s osjeÊajem krivnje, poput æene koja je zbog iznenadno razbuene kratkotrajne strasti prevarila muπkarca kojeg voli godinama. Jedanput godiπnje preureujem svoju biblioteku. »inim to sredinom prosinca. Umjesto popisivanja najvaænijih dogaaja odlazeÊe godine, izdvajanja vlastitih imena koja su obojila moju osjeÊajnost i nametnula okus dvanaestomjeseËnom dijelu moje biografije, ja se zavlaËim meu svoje zelene police i propitujem se o proËitanim naslovima, o reËenicama koje sam kroz cijelu godinu oponaπala, o piscima koji su mi darovali svoje romane, a ja sam po tko zna koji put povjerovala da se iza grËa na licu glavnoga muπkog lika krije osobna autorska nelagoda njegova stvaraoca. Ne mogu na kraju kalendarskoga ljeta priznati svoju krivnju za loπe poteze i loπe procjene, za suviπne djeËje naivnosti. U desnoj ruci dræim pamuËnu krpu za praπinu i svojom ovnovskom upornoπÊu prozivam pisce. Ljutim se na njihovu moÊ. Prilazim romanima koji su me uvjerili da se konaËnost vidi veÊ na poËetku. S velikom gruboπÊu uzimam tekstove autora koji su u napisanim reËenicama svjedoËili posveÊenost literaturi, a u stvarnom æivotu teæili za ugodnom graanskom komocijom u nekoj srednjoeuropskoj rezidenciji u koju

78 / STRAST / PROSINAC 2004 /

Julijana MATANOVIΔ

poπta iz domovine stiæe diplomatskom brzinom. Polemiziram s literatima koji su u privatnim razgovorima pristajali na moju misao da je svaka napisana reËenica - bila ona smjeπtena u dva stoljeÊa prije nas ili tri poslije nas - samo i uvijek naπa autobiografija, a veÊ u sljedeÊem nastupu pred kolegama tvrdili kako je æivot jedno, a literatura neπto posvema drugo. Uvjeravam se kako ne æelim ponoviti iste pogreπke nakon skoroga otkucavanja ponoÊi i okretanja prve stranice novoga godiπnjeg kalendara. Ne ispisujem æelje na sveËani papir. Knjige prisiljavam na privremene selidbe, otimam ih steËenim zagrljajima, prekidam prijateljstva sklopljena izmeu pojedinih autora i ometam æalosne ispovijedi negativnih junaka koji se godinama nadaju povoljnijoj slici i veÊem razumijevanju u oËima Ëitatelja. Preseljavam stranice s pastoralnim ugoajima baπ u trenutku kad su obavile sve pripreme za prve ljubavne πetnje dvoje mladih proizaπlih iz genoloπkih stabala vjekovima zavaenih obitelji. U prosincu redovito razbijam sklad boja i preciznost nacionalne i æanrovske pripadnosti. NajveÊe zahvate poduzimam u prostoru svojih najdraæih autora i najdraæih naslova. Neke proglasim krivima zbog snage kojom su utjecali na moj svakodnevni æivot i prebacujem ih na najzabaËeniju policu nakrcanu fasciklima, isjeËcima iz novina i pokojim presavijenim reklamnim plakatom skinutim s ulaznih vrata provincijskih knjiænica. Na njima se smijeπim prigodniËarski, zateæem bore i pokuπavam prikriti koliËinu drhtavosti koju ulaæem u priËe koje ispisujem. One iz drugoga reda prebacujem u prvi, nudim ih svome oku, nagovaram se da ih ponovno proËitam. Nastojim, ukratko, samoj sebi postaviti zadatke za sljedeÊu godinu. Pokuπavam neπto promijeniti znajuÊi da Êu tim Ëinom iznevjeriti sebe. Tragam za πtivima u kojima su emocije endemska pojava, kroz koja se moæe istrenirati hladnoÊa u odnosima, u kojima æene ne plaËu i ne mole. I kad sam u jednom trenutku odluËila u prvi red poslagati «musilovskifl registar emocionalnosti i uz pomoÊ tuih priËa zapoËeti terapiju odvikavanja od osjeÊaja, pliπani medo moje kÊeri zamrmljao je glasno. Uz njegovu sam pomoÊ i na njegov nagovor odustala od «nove sebefl te poslagala naslove koje Êu oponaπati sljedeÊe godine. Slikovnice i literaturu za najmlae. Na njihovim stranicama moæe se voljeti najviπe na svijetu, moæe se ozdraviti od poljupca, moæe se jesti Ëokolada, moæe se plakati od sreÊe i zamiπljati nekog pisca kako sjedi na suvozaËkom mjestu i svojim toplim priËama, neprilagoenim naπem vremenu, oponaπa «retrofl liniju dopadljivog Chryslera. Dok se na pulskom nebu, iscrtavajuÊi obavezni smjer, pojavljuju sjene boje pamuka.

2_79 omot final (Converted)-77 12/14/09 6:45 PM Page 1 C

CY CMY

»estitamo EUROline Truck Racing Teamu na osvajanju nagrade PRIX ESCRA “24 HEURES CAMIONS” 2004 Le Mans

Composite

80_1 omot FINAL (Converted)-76 12/14/09 6:42 PM Page 1 C

CY CMY

STRAST PROSINAC 2004. BROJ 5 MAGAZIN TVRTKE EUROline, GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite