Strast br. 26 by Digitalni klik d.o.o.

LIPANJ 2010 BROJ 26 MAGAZIN TVRTKE EUROline

>> Dvosjed koji spaπava svijet. smart fortwo. IznenaujuÊe niske emisije CO2. Junaci æive buran æivot jer neprestano spaπavaju svijet. Stoga je dobro da imaju supermoderan automobil. Onaj koji moæe postati nevidljiv, na primjer, ili onaj koji je otporan na metke, ili - automobil Ëije emisije CO2 iznose samo 86 g/km (u kombiniranoj voænji). To svakodnevno pomaæe spasiti planet. Da biste bili junak, treba Vam samo vozaËka dozvola. smart fortwo cdi. Stvoren za junake. www.the-smart-class.com *smart fortwo CDI: potroπnja goriva (gradska vožnja, otvorena cesta - prosjek) 3,3 l /100 km, emisije CO2 (kombinirano) 86 g/km. Navedene karakteristike potroπnje goriva i emisije CO2 automobila služe samo za usporedbu.

smart - a Daimler brand

IZDAVA»

EUROline d.o.o. Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Group Int. LLC za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Mia RajkoviÊ Dijana ©utalo strast.urednistvo@euroline.hr LEKTURA Parola d.o.o. Irena Miloπ Mladen Miloπ

SUPERSPORTSKI AUTOMOBILI

SLS AMG GT3

GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

Strastan zagrljaj Mercedesa i sporta

TrkaË za gospodu

Hrvatski limunski preporod

—

MERCEDES I MODA

NAUTIKA

R-KLASA

Elegancija u tisuÊu boja

»ari Jadrana

Otmjenost prije svega

—

ROAD SHOW

CENTAR RABLJENIH VOZILA

Spektakularna demonstracija superiornosti

Najbolje za svakog kupca

—

MARKETING I PRODAJA

OGLASNOG PROSTORA

INTERVJU: JOCHEN DIMTER

Ivan DragπiÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK PRINTERA GRUPA Dr. Franje Tumana 14a Sveta Nedelja tel. 01/33 78 600 info@printera.hr

NAKLADA 27.000 primjeraka

‘Ostat Êemo najbolja kompanija u naπem biznisu’ —

— VIJESTI

SMART

—

MERCEDES-BENZ I HELIKOPTER

Kauboji u smartu

Nebeska S-klasa

—

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

DOGA–ANJE

PamuËne slovarice

30 DAIMLEROVA VOZILA I FILM

Povratak kraljica stila

Original se moæe zamijeniti samo originalom

—

TRANSALP TRUCKING 2010.

INTERVJU: TOMO BUTINA

50 godina napretka

‘Umjetnost mi je lijek za stres’

O autima i ljudima... Ova, 2010. godina znakovita je po mnogoËemu. Na primjer, nova E-klasa Ëim se pojavila, nagradama je pokosila cijeli konkurentski premium segment. Ako se pitate kako je to moguÊe, prisjetimo se zaπto cijeli svijet ove godine slavi 200-tu godiπnjicu roenja Frederica Chopina. RomantiËar πiroka opusa preludija, valcera, ali i poloneza i mazurki u kojima se osjeÊa poljska duπa, veÊ je s Ëetiri godine znao note, a skladao je u dobi od sedam. Njegov je velik talent prepoznat odmah; na prvi pogled vidjelo se da odskaËe i da Êe postati vrhunski glazbeni umjetnik. Cjelovit Chopinov opus ove su godine u svemir, na CD-ima, ponijeli i astronauti, jer Êe, kaæu, Chopinova glazba pojaËati osjeÊaj veliËine Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

svemira. Oni koji ne mogu odletjeti s njima, mogu ovdje, u ovoj godini pojaËati osjeÊaj veliËine vlastitoga svemira. No treba znati prepoznati: aute, glazbenike, pisce - ljude... Samo ako znate prepoznati, inaËe gorkast okus limuna u naπoj velikoj temi o njemu postaje sladak - vidjet Êete veÊ na prvi pogled, slike jednostavno plijene pozornost. Snagu umjetnosti prepoznao je i naπ poznati nogometaπ Tomo Butina, pa o njoj i govori u ekskluzivnom intervjuu za Strast, jednako kao πto je snagu ljudi prepoznao novi EUROlineov direktor Jochen Dimter, koji u intervjuu sa straπÊu i predano govori o poslu, planovima i idejama. Ljepotu æene i ljepotu automobila zabiljeæila je ponovno sedma umjetnost pa u filmu „Seks i grad“ Faca i Ëetiri osebujne ljepotice, snaæna karaktera, voze Ëetiri osebujna automobila, takoer snaæna karaktera: E-klasu Cabrio, S-klasu 400 Hybrid, Maybach i G-klasu. Automobili i ljudi - tu postoji jaka veza. Na Grobniku i Jankomiru nije se gledalo prijevozno sredstvo - ljudi su doπli voziti i odvoziti stil, ljepotu, performanse, luksuz, sigurnost ili SLS AMG 63, E Cabrio 220 CDI, E Coupé 500, S 400 Hybrid, ML 63 AMG, SL 500, G 500, SLK 350, na kraju i svemirski SLR 722 GTI… Kako mu i ime kaæe, taj je Road Show bio doista fascinantan. I nije sve u filmu. Fascinirati se moæete i u naπem Centru rabljenih vozila i na prezentaciji, vrlo konkretnoj i uspjeπnoj, originalnih rezervnih dijelova. Pitat Êete se zaπto, premda odgovor veÊ znate - jer se kvaliteta i talent prepoznaju na prvi pogled. Kada uzmete Strast u ruke, slobodno krenite od posljednje stranice prema naprijed, od A-klase do snaænih osobnosti - holivudske glumice Mille Jovovich i E-klase Cabrio. Meutim, zadræite se malo dulje upravo na toj, posljednjoj stranici, na kojoj je oglas za A-klasu. Poseban je po tome πto ga je eksluzivno - i premijerno za Strast - napravio EUROlineov dugogodiπnji grafiËki dizajner, ujedno i akademski slikar Robert Rebernak. Odmak od uobiËajenog i tu je vidljiv veÊ na prvi pogled, jer daroviti ljudi, kao i daroviti automobili - jednostavno odskaËu. 5

S T R A

R C E D E S - B E N Z

Strastan zagrljaj Mercedesa i sporta

A N J

U svojoj je dugoj povijesti Mercedes-Benz napravio i Ëitav niz supersportaπa koji su gotovo redovito postajali automobilska klasika Piπe: Edi Prodan

Pisati o sportskim iskoracima Mercedesovih automobila zadatak je s najmanje dva suprotstavljena predznaka. Ponajprije, veliko je zadovoljstvo listati stranice koje, ma koliko poæutjele bile, gotovo da izazivaju nevjericu u sposobnosti, u ingenioznost svakog pojedinog konstruktora, svakog tima zanesenja6

ka koji je u nekom kutku povijesti stvarao prestiæ s trokrakom, srebrnom zvijezdom. S druge strane, upravo ta superiornost koja je uvijek bila ispred svoga vremena dozira i svojevrstan strah. Jer kretanje pozornicom na kojoj se velikom brzinom vrti vremeplov sa stotinama i stotinama “konja” moæe iza-

zvati pravu konfuziju. Sve one kratice SLR, AMG, DTM, CLK, ma koliko spoj samo triju slova banalan bio, zapravo znaËe tehniËko i tehnoloπko savrπenstvo pokraj kojega novinarska upuÊenost i snalaæljivost djeluju poput srameæljivog patuljka. No koliko se, dakle, pojavljivala teænja za korakom natrag, za bi-

A S T

A N J

2 0 1 0

- B E N Z

jegom, æelja da se dotakne sportske zvijezde nemjerljivo je jaËa. A osnovni poticaj stigao je od SLS-a AMG, najnovijeg supersportskog automobila koji je, naravno, izaπao iz AMG-a. Ta tunerska radionica πto su je 1967. godine osnovali zanesenjaci Hans Werner Aufrecht i Erhard 7

SSK - prvi supersportaπ danaπnjice U biti, prvi pravi supersportski Mercedes bio je 24/100/140 hp model K, lansiran 1926. godine. Najbræi automobil tog doba, koji je mogao pojuriti do vrtoglavih 155 kilometara na sat, imao je kompresorski motor, a postigao je takav uspjeh da je dvije godine poslije predstavljena kompletna serija sliËnih vozila od kojih je poseban status imao model SSK. Snaæan motor za jaka ubrzanja te kratki meuosovinski razmak za bolje manevriranje uËinili su ovaj model jednako popularnim i za utrkivanje i za privatne kupce koji su æeljeli performanse izvan uobiËajenih. Popis je sportskih uspjeha ovog modela podugaËak, a istiËe se pobjeda Rudolfa Caracciole na utrci Mille Miglia 1931. godine. On je postao prvi „netalijan“ koji je postigao takav rezultat. Za one viπe sklone uæitku, Mercedes je nudio SSK i u kabrio verziji. U ponudi Mercedesa ovaj je model ostao sve do veljaËe 1933. godine.

Melcher u Burgstallu an der Murr nedaleko od Stuttgarta ubrzo stjeËe reputaciju pionira vrlo uspjeπnih tuninga automobila. Posebno je AMG posveÊen doradi Mercedesovih automobila, a 1990. godine potpisuje kooperantski ugovor s Daimler-Benzom. Potkraj istog desetljeÊa s njime se integriraju, da bi prvog dana 2005. godine u cijelosti preπli u vlasniπtvo vjerojatno najpoznatije marke automobila na svijetu. Suradnja Mercedesa i AMG-a intenzivira se potkraj posljednjeg desetljeÊa proπlog tisuÊljeÊa. AMG-ov tim 1997. godine pobjeuje u FIA GT prvenstvu s prototipom MercedesBenz CLK-GTR racing sport, ali za “obiËne” korisnike mnogo je vaænije da AMG od tog prototipa stvara i automobil koji udovoljava homologacijskim propisima kako bi mogao postati klasiËno cestovno vozilo: CLK-GTR supersport predstavljen je u travnju 1997. godine. Namjerno smo “obiËne” korisnike stavili pod navodne znakove jer je, naravno, rijeË o rijetkim sretnicima koji su mogli doÊi do 6,9-litarskog stroja s 12 cilindara iz kojih se razvija Ëak 450 kW, odnosno 630 KS. Za razliku od spartanskih sportskih automobila kojima je jedini cilj pokazivati πto veÊu snagu i izvrsne vozne osobine, CLK-GTR obiluje luk8

Mercedes-Benz SSK (1928. do1932., model serije W 06 II, W 06 III i WS 06). Imao je redni 6-cilindriËni motor s kompresorom snaæan 184 kW, najveÊu brzinu od 192 km/h, a proizvedena su 33 primjerka

suzom poput karoserije od karbonskih vlakana, klima-ureaja, vrhunskog audiosustava ili najfinijom koæom presvuËenih sjedala. Maksimalna je brzina tog automobila 320 km/h, a ima i joπ jedan “detalj”: proizveden je u svega 25 primjeraka!

Model koji je uspio nadmaπiti slavu πto ju je stekao CLK-GTR jest CLK DTM AMG, koji je svjetlo dana ugledao 2004. godine. Dakako, i on je prije svoje cestovne pojavnosti proπao zahtjevna sportska natjecanja. Uostalom, kao πto se to prepoznaje i iz samog naziva, taj je

Srebrna strijela postala je sinonim za uspjeh na trkaÊoj stazi

Legenda za upravljaËem legendarnog automobila: Rudolf Caracciola u Mercedesu SSK na utrci za brdsko prvenstvo Europe u Schwabenbergu, rujan 1930. godine International Motor Sports Show u New Yorku, 1954. Mercedes-Benz je predstavio 190 SL i 300 SL

CLK 2003. godine s pilotom Berndom Schneiderom osvojio Deutsche Tourenwagen Masters, odnosno popularno DTM prvenstvo. Uz uistinu jedinstven izgled, karakterizira ga i 428 kW ili po prilici 600 “konja” smjeπtenih u 5,5-litarski V8 Kompressor. Automobil je imao sasvim novo podvozje, posebno osmiπljene gume te vrhunsku aerodinamiku “izbruπenu” u AMG-ovim zraËnim tunelima. Maksimalna mu je brzina 320 km/h (i to, ne treba zaboraviti, elektroniËki ograniËena), a zanimljivo je i ubrzanje od 0 do 100 km/h: svega 3,9 sekundi. Istina, ovaj je automobil uËetverostruËio broj sretnika jer mu se proizvodna serija zaustavila na stotinu. PriËa o AMG-ovim sportskim uspjesima nastavlja se. Novi se iskorak dogaa 2006. godine, kada kreÊe glasovita Black Series generacija niza modela. Ona ukljuËuje MercedesBenz SLK 55 AMG Black Series, zatim CLK 63 AMG Black Series, koji se pojavljuje godinu poslije, te SL 65 AMG Black Series 2008., ujedno i najsnaæniji AMG-ov automobil u povijesti s 493 kW, odnosno 690 KS! No, dok klizimo kroz noviju povijest, umalo zaboravljamo da se Mercedes pojavljuje i u Formuli 1, sasvim sigurno najpopularnijem automobilistiËkom natjecanju na svijetu. Nakon velikih uspjeha pedesetih godina, kada Argentinac Juan Manuel Fangio s Mercedesom osvaja dva naslova svjetskog prvaka, nemale uspjehe sa “srebrnom strijelom” tih godina postiæe i Stirling Moss. Zbog niza razloga Mercedes napuπta natjecanja F1, da bi se devedesetih godina proπlog stoljeÊa vratio, nakon spajanja s McLarenom 1995. U iduÊih petnaestak godina, odnosno do danaπnjih dana, taj tim tri puta daje pobjednika, a jednom se penje i na konstruktorski tron Formule 1. Stoga je jasno da i na cestama pratimo ostvarenja Mercedes-Benza SLR McLarena. Najprije se u Detroitu, na sijeËanjskom sajmu automobila 1999. godine, pojavljuje Vision SLR, automobil koji u svijet civilnih automobila prenosi niz rjeπenja koja se inaËe primjenjuju na F1 automobilima. Tu su, primjerice, karoserija od karbonskih vlakana, keramiËki diskovi i pneumatske koËnice. Vision SLR, kao i veÊina prototipova proizveden u svega jednom komadu, izaziva pravu senzaciju kada 9

S T R

R C E D E S - B E N Z

S T

L I P A N J

2 0 1

300 SL - legenda bez premca Ako bismo trebali odrediti prvi automobil u povijesti koji zadovoljava sve danaπnje kriterije supersportskog vozila - dizajnersku i tehniËku revolucionarnost, gromovite performanse, ekskluzivnost te status ikone od prvog dana proizvodnje - onda je to bez ikakve dvojbe Mercedes 300 SL. Kao projekt, 300 SL je nastao 1953. godine na zahtjev ameriËkog uvoznika Mercedesa Maximiliana Hofmanna, da bi godinu poslije na salonu u New Yorku automobil bio i sluæbeno predstavljen. Njegov nevjerojatni dizajn sa sada veÊ legendarnim „gullwing“ vratima, trolitarski motor s izravnim ubrizgavanjem goriva snage 129 kW te vrhunske performanse i vozne karakteristike uËinile su ga svjetskom senzacijom. Automobil koji je bez problema ubrzao do 250 kilometara na sat postao je omiljenim izborom brojnih trkaËa πirom svijeta i osvojio nebrojene trofeje - spomenimo samo pobjede na utrkama 24 sata Le Mansa, Panamera Americana i Mille Miglia - trenutaËno je postao i statusni simbol koji su vozili najmoÊniji ljudi i najveÊe zvijezde tog vremena: od jordanskog kralja Husseina i plejboja Porfirija Rubirose, preko dirigenta Herberta von Karajana, do glumaca Tonyja Curtisa, Clarka Gablea i Sophije Loren.

ga Mercedes odluËuje pustiti u serijsku proizvodnju. No, ma koliko bilo oduπevljenje, zaljubljenici su morali Ëekati Ëak pet godina jer se Mercedes-Benz SLR McLaren, dakle sljednik Visiona, na træiπtu pojavljuje tek 2004. godine. Motor razvija 460 kW, a maksimalna mu je brzina 334 km/h. Tri godine poslije pojavljuje se i kabrioletska verzija s neπto snaænijim motorom od 478 kW, a tu su i SLR 722 iz 2006. godine te SLR Stirling Moss iz 2008. 10

Dohvativπi se priËe o AMG-u ili opÊenito o Mercedesovim sportskim ili, da budemo do kraja precizni, supersportskim automobilima, kretali smo se uglavnom u bliskom nam podruËju rasprostrtom u posljednjih petnaestak godina. Dakako da smo u svemu tome bili i nepravedni, na neki naËin Ëak i neprecizni, jer povijest Mercedesa ujedno je i povijest sportskih automobila. Kazavπi kako je Mercedes bio uspjeπan pedesetih godina u F1 natjecanjima

Povijest Mercedesa ujedno je i povijest sportskih automobila

bili smo toËni. Iz banalnog razloga jer se svjetsko prvenstvo u automobilizmu poznato kao Formula 1 i pojavljuje tek 1950. godine. No Mercedes je sjajne uspjehe postizao i na natjecanjima tridesetih godina proπlog stoljeÊa pa je tako 1932. osvojio Europsko prvenstvo. Ali, vratimo se na poËetak pa prenesimo kako je povijest zlatnim slovima zapisala da je prvi sportski automobil zapravo bio 35 HP koji je osmislio Wilhelm Maybach, voditelj dizajna Daimler-Motoren-Gesellschafta, koji je 1900. godine stvorio tonu teæak automobil za naruËitelja Emila Jellineka. Dakako, rijeË je ujedno i o prvom Mercedesu koji je naziv dobio po Jellinekovoj kÊeri. Automobil je imao snagu od 35 KS, πto mu i sam naziv govori, a mogao je juriti sve do 90 km/h. Nemojte zaboraviti, rijeË je o 1900. godini, kada je ostvarenje takve brzine bilo mnogo veÊa senzacija od, primjerice, danaπnjih 350 km/h. S druge strane, motor koji je tada ostvarivao 35 KS imao je obujam od 6 litara. Stotinu godina poslije, a ovaj podatak ide u slavu razvoja tehnologije materijala

Mercedes-Benzov konceptni automobil C 111-II s Wankel motorom s Ëetiri komore iz 1970. godine

Mercedes-Benz CLK-GTR iz 1997. godine. Automobil je imao srediπnje postavljen V12 motor koji je razvijao 456 kW, a proizveden je u maloj seriji od 25 komada

od kojih se slaæu motori automobila, bez problema razvija Ëak 200 puta viπe “konja”. Mogla bi πetnja trajati joπ tisuÊama znakova, desecima novinarskih kartica, mogla bi trajati satima ili danima. No, kako nam je osnovna nakana ipak bila zaviriti u najnovija postignuÊa te tako zapravo najaviti nove senzacije iz AMG-ovih pogona u Affalterbachu, moramo je privesti kraju. Posljednji je pregled zavrπio. Joπ samo potpis, i Mercedesov AMG stroj mogao je krenuti u montaæu. U vrijeme opÊe robotizacije, AMGov motor gotovo se u cijelosti izrauje ruËno. I to s potpisom radnika koji ga je sastavljao. O, da, svakako, buduÊnost je takva pogona zajamËena. Kao i novi rekordi. I u broju “konja” stijeπnjenih ispod poklopca motora, i u brzinama koje Êe postizati ili sekundama koje Êe “skidati” da bi doπli do “stotke”. Biti drzak pa pisati ili ponizan pa odustati? Svakako ponosan πto se u nekoliko navrata doπlo s AMG-om u kontakt. Pa skruπeno zabiljeæiti nevjerojatne pomake u zakonima fizike koje je Mercedes tijekom povijesti uspio ostvariti.

Mercedes-Benz CLK DTM AMG iz 2004. godine na stazi Hockenheim. Njegov je V8 kompresorski motor razvijao 428 kW, od 0 do 100 km/h ubrzavao je za 3,9 sekundi i postizao najveÊu brzinu od 330 km/h. Napravljeno je svega 100 komada.

A N J

2 0 1

A S T

L I P A N J

2 0 1 0

- B E N Z

Mercedes-Benz SLS AMG (serija C 197)

Mercedes R-klase, jedan od najveÊih i svakako najluksuznijih velikih monovolumena, u rujnu kreÊe u prodaju u svojem redizajniranom izdanju. Vozilo koje je svojom monumentalnoπÊu prigodom predstavljanja 2006. godine izazvalo niz reakcija osobito je dobro prihvaÊeno na sjevernoameriËkom kontinentu. ©to ni ne Ëudi jer je „Novi svijet“ uvijek preferirao automobile koji su „Starom kontinentu“ Ëesto djelovali predimenzionirano. R-klasa je, naime, automobil koji veÊ u svojoj baznoj verziji doseæe 4,92 metra duæine, a i πirina od 1,92, odnosno visina od 1,66 metara upuÊuje na iznimnu

prostranost. Meuosovinski razmak od 2,98 metara takoer se skladno uklapa u priËu, ali treba znati da Mercedes ima i produæenu verziju R-klase Ëija je ukupna duæina 5,16 metara, meuosovinski razmak poveÊan je na 3,22 metra, a najveÊi moguÊi obujam prtljaænika na Ëak 2,4 tisuÊe litara.

S dizajnerske strane gledano, najuoËljivije su promjene na masci R-klase. Svjetla su postala kompaktnija, a sam reπetkasti dio maske „uozbiljio se“ i uskladio s ostalim Mercedesovim novitetima. Donji dio odbojnika takoer je izmijenjen pa se umjesto dvaju okruglih otvora za maglenke sada istiËu pravokutni

Otmjenost prije svega

oblici. Unutraπnjost, uz luksuz na najviπoj razini, nudi i nekoliko moguÊnosti konfiguracije sjedala. Naravno, najËeπÊi je klasiËni raspored s pet sjedala, ali u produæenoj verziji moæe se birati opcija sa πest ili sedam pozicija. Posebno je zanimljiva i verzija s Ëetiri sjedala u kojoj se R-klasa moæe pretvoriti i u luksuzan ured na kotaËima. No, ono πto posebno cijenimo kod Mercedesa jest njegova iznimna pozornost posveÊena okoliπu, odnosno ekologiji opÊenito. R-klasa je tako sada dostupna s efikasnijim i πtedljivijim motorima, a u ponudi su tri benzinca i jed-

Nakon ljeta u salone dolazi redizajnirano izdanje Mercedes-Benza R-klase, najluksuznijeg jednovolumena na svijetu

nako toliko dizelaπa, automatski mjenjaË sa sedam stupnjeva prijenosa te opcija s pogonom na sve kotaËe 4MATIC. Benzinci 300, 350 i 500 redom imaju snagu 231, 272 i 388 KS, a i dizelski motori nude sliËnu sliku: R 300 CDI BlueEFFICIENCY 190 KS, R 350 BlueTEC 210 KS, a iz jednakog obujma, ali u standardnoj verziji, moæe se i do 265 KS. Motori su tehnoloπki doraeni pa im je prosjeËna potroπnja od 0,9 do 1,7 litara manja, πto je i nemjerljiv doprinos ekologiji. Podvozje pak nudi i AIRMATIC, odnosno zraËni ovjes koji voænju Ëini posebno ugodnom, a tu je i niz drugih

R-klasa je automobil koji traæi prostranstva

rjeπenja koja pomaæu sigurnosti ili jednostavnijem manevriranju tijekom parkiranja kad je u pitanju sustav DISTRONIC. R-klasa dolazi s dva paketa vanjske opreme - Chrome i Sports - te s isto toliko varijanti unutraπnjosti - Sports i AMG sports. R-klasa je automobil koji traæi prostranstva i omoguÊava brzo i udobno prevaljivanje velikih udaljenosti. I u Hrvatskoj bi ona zapravo bila idealna simbioza velikog monovolumena i puta do luksuznih jadranskih hotela, primjerice od onih u biseru juga Dubrovniku do onih u centru svita Splitu ili dostojanstvenom Zadru, te, gledajuÊi iz suprotnog smjera, onih u uglaenoj Opatiji, na zapadu Istre, u zelenom Zagorju, toplome Meimurju i Slavoniji...

PoËetkom srpnja operativno Êe voenje tvrtke EUROline preuzeti Jochen Dimter, menadæer koji donosi znanje i iskustvo prikupljeno tijekom pune 23 godine rada u razliËitim segmentima poslovanja korporacije Daimler Foto: Gec

U izazovnim vremenima odgovornoj je kompaniji najvaænije imati vodstvo sposobno na najbolji moguÊi naËin odgovoriti i na najveÊa iskuπenja. Stoga su vlasnik i Uprava tvrtke EUROline odluËili operativno voenje kompanije prepustiti novom glavnom direktoru Ëije su iskustvo i dosadaπnji rezultati jamstvo da Êe tvrtka uspjeπno poslovati i u buduÊnosti. To je 48-godiπnji Jochen Dimter koji je u razliËitim kompanijama korporacije Daimler proveo svoj kompletan dosadaπnji radni vijek, toËnije pune 23 godine. 18

Ostat Êemo najbolja kompanija u naπem biznisu

Gospodin Dimter roen je u gradu Erbachu pokraj Frankfurta. Godine 1987. diplomirao je na ekonomskom fakultetu u Mannheimu te se iste godine zaposlio kao vjeæbenik u Mercedes-Benzovom odjelu za domaÊu prodaju. VeÊ sljedeÊe godine postaje pomoÊnik direktora velikog prodajno-servisnog centra u Nürnbergu da bi nakon dvije godine postao voditelj prodaje u istom centru. Godine 1993. zapoπljava se u odjelu kontrolinga Mercedes-Benza AG u centrali u Stuttgartu gdje provodi dvije godine. S tim iskustvom

promaknut je na mjesto voditelja odjela regionalnog kontrolinga za Europu u Daimlerovoj kompaniji za financijske usluge - Debis. U tom razdoblju nastavlja visoko πkolovanje, i to na glasovitom londonskom sveuËiliπtu Brunel (koje su, meu ostalima, zavrπili i mnogi poznati ljudi poput nogometnog trenera Tonyja Adamsa, atletiËarke Kelly Sotherton ili glavnog konstruktora F1 momËadi McLaren Mikea Coughlana) poznatom po praktiËnom, poduzetniËkom te inovativnom pristupu biznisu. Godine 1996. ondje stjeËe titulu MBA

'Jednostavno, EUROline i Mercedes moraju ostati lideri u premium klasi'

(Master of Business Administration). Nakon tri godine provedene na radnome mjestu u srediπnjici Debisa dobiva i prvu meunarodnu funkciju: postaje direktor kompanija AC Leasing Slovenija i Debis Leasing Hrvatska te se seli u Zagreb. Nakon Ëetiri godine uspjeπnog rada u regiji, 2003. godine vraÊa se u Stuttgart kao voditelj sluæbe za europsku koordinaciju flotne prodaje Daimlerovog korporativnog odjela za financijske servise DaimlerChrysler Services, a nakon dvije godine postaje direktor

te kompanije kojoj je sjediπte u Berlinu. Na toj funkciji preuzima potpunu odgovornost za flotnu prodaju cjelokupne korporacije Daimler. U Berlinu provodi sljedeÊe dvije godine da bi do pristupanja u EUROline bio direktor odjela prodaje flotnih i rabljenih vozila u Mercedes-Benzovoj prodajnoj organizaciji za NjemaËku (MBVD) koja je u 100-postotnom vlasniπtvu Daimlera AG. S gospodinom Dimterom, koji Êe funkciju u potpunosti preuzeti poËetkom srpnja, razgovarali smo prilikom jednog od njegovih broj19

'TrenutaËno tek dobivam kompletnu sliku stanja, ali veÊ imam viziju gdje æelim vidjeti EUROline'

Jochen Dimter, Dario Ljuπtina i Mario Osojnik u EUROlineovu servisu

Direktor Jochen Dimter i djelatnici EUROlinea: Marijan StubliÊ, Mario GlavaË i Saπa Bitterman

nih dolazaka u Hrvatsku gdje se priprema za preuzimanje duænosti. Gospodine Dimter, kako se osjeÊate ponovno u Hrvatskoj? - OsjeÊam se odliËno. Tijekom svog prvog boravka ovdje upoznao sam mnogo sjajnih ljudi, znam i mnoge kupce, a sve me to posebno motivira na posao i prepun sam energije i spremnosti da svoje kompletno dugogodiπnje iskustvo stavim u funkciju uspjeha tvrtke EUROline. TrenutaËno tek dobivam kompletnu sliku stanja, ali veÊ imam viziju gdje æelim vidjeti EUROline, odnosno Mercedes-Benz kao najvaæniju marku u tvrtki. Koje su osnovne smjernice te vizije? - Jednostavno, EUROline i Mercedes moraju ostati lideri u premium klasi. Ne samo u smislu opsega prodaje, iako sam svjestan da se od njega æivi, nego u smislu da EUROline mora postati prepoznatljiv kao kompanija koja pruæa najbolju uslugu u biznisu. Naπ je

cilj zadovoljan i sretan klijent, a naπi djelatnici moraju raditi u kompaniji u kojoj Êe i dalje sa smijeπkom dolaziti i odlaziti s posla. EUROline ipak radi s Mercedes-Benzom koji je bez ikakve dvojbe marka broj 1 na svijetu, marka koja ima tradiciju i povijest. Naπa je duænost, ali i velika odgovornost, i dalje pronositi slavu marke na træiπtima na kojima radimo.

'Naπa je duænost, ali i velika odgovornost, pronositi slavu marke na træiπtima na kojima radimo.'

Danaπnje vrijeme, naæalost, nije posebno vedro za automobilski biznis… - ToËno, nije, ali mi se moramo postaviti iznad toga i raditi najbolje πto moæemo. Slikovito reËeno, u igri kakva se danas igra moramo biti igraËi, a ne lopta. To se odnosi i na korporaciju Daimler u globalnim okvirima, i na EUROline lokalno. Uvjeren sam kako i dalje postoji velik neiskoriπten potencijal za vozila iz naπe palete, ovdje posebice mislim na dostavna vozila i kamione, a uvjeren sam da moæemo napredovati u doslovno svakom segmentu rada. »ak i tamo gdje je sve dobro, uvijek moæe biti joπ bolje. 21

Na Ëemu se temelji vaπa strategija odnosa s klijentima? - Na izvrsnosti u svakom smislu. Mi moramo klijenta gledati u oËi i znati πto treba i æeli i prije no πto nam to kaæe, mi mu moramo postati druga „obitelj“ kada je rijeË o zadovoljenju potreba oko osobnog transporta. Moramo biti svjesni kako se naπa baza potencijalnih klijenata znatno proπirila. Mercedes-Benz viπe nije samo luksuzna marka. Doduπe, u svojoj ponudi imamo mnogobrojne fantastiËne luksuzne i sportske modele, ali imamo i mnoge modele koji su dostupni πirokom krugu kupaca. Da ne spominjem marku smart… Odnos s klijentom ne smije zavrπiti u trenutku kada on kupi vozilo, πtoviπe, odnos tada tek zapoËinje i o njemu Êe ovisiti hoÊe li nam klijent danas to ostati i sutra. Klijent uvijek mora znati da nam je vaæan i mi ga moramo uËiniti zadovoljnim. Uvijek istiËem kako klijent mora vidjeti osmijeh Ëak i preko telefona. Koliko znate ljude koji danas rade u EUROlineu, kako Êete suraivati s njima? - Neke znam od prije, neki su mi novi, ali mislim da je svima zajedniËko to πto su veliki profesionalci i uvjeren sam kako imam tim s 22

kojim Êe biti ugodno raditi. Vjerujem u njihovu pripremljenost i motivaciju, kao i u to da Êemo zajedno napraviti velike stvari. Koji Êe vam biti prioritetni zadaci kada preuzmete novu duænost? - Imam cijeli niz zadataka i teπko ih je i nabrojiti, ali jedan je od glavnih obiÊi naπu mreæu ovlaπtenih partnera. Oni su odluËujuÊe vaæan segment organizacije Mercedes-Benza u Hrvatskoj i æelim im prenijeti poruku kako smo „svi u istom Ëamcu“ i kako ovisimo jedni o drugima. Mislim da imamo izvrsne ovlaπtene prodavatelje i da moæemo napraviti dobar posao. Osim toga, trebam analizirati i postoje li mjesta u Hrvatskoj u kojima Mercedes-Benz nije adekvatno zastupljen. Hrvatska nije samo Zagreb i uvjeren sam kako bismo boljom prisutnoπÊu u nekim regijama postigli joπ bolje rezultate. Jesu li u planu i neke investicije? - U vrijeme poput ovoga najvaænije je imati konsolidiranu i financijski stabilnu tvrtku, ali naravno da treba razmiπljati i o buduÊim investicijama u posao Ëim to okolnosti budu dopuπtale. VeÊ sam sada vidio mnogo segmenata u kojima bi poveÊanje kapaciteta novim

'Slikovito reËeno, u igri kakva se danas igra moramo biti igraËi, a ne lopta'

ulaganjem bilo opravdano, ali o svemu tome treba jako dobro razmisliti te investirati namjenski i u duhu precizno definirane strategije. Cijeli æivot radite u Mercedes-Benzu. Smatrate li to posebnom prednoπÊu? - Naravno. Mercedes-Benz je vrhunac, to je tvrtka koja je izmislila automobil i zapoËela globalni automobilski biznis. Raditi u Mercedes-Benzu neπto je posebno i prestiæno, ali s druge strane i vrlo odgovorno. Stoga sam joπ viπe motiviran za svoju novu zadaÊu i veselim se godinama koje su ispred mene i EUROlinea.

Nebeska S-klasa

Novi odjel Mercedes-Benz Style poznati Ă&#x160;e Mercedesov stil aplicirati na raznorazne proizvode - prvi je na redu helikopter EC145 koji viĎ&#x20AC;e nije samo izvrsna letjelica, veĂ&#x160; je i pojam elegancije i luksuza

Kada sjednete u automobil Mercedes-Benza, kriteriji su vam visoki: udobnost sjedala, kvaliteta materijala, dizajn interijera... Sve to mora biti na najviπoj razini. Meutim, nije ni blizu tako kada sjednete u interijer znatno skupljeg helikoptera. No zaπto ne bi bilo? To su pitanje postavili struËnjaci tvrtke Eurocopter, dijela korporacije European Aeronautic Defence and Space Company (EADS), te pomoÊ potraæili od onih najboljih: u Mercedes-Benzovom studiju

za napredni dizajn u talijanskom Comu, na mjestu na kojem nastaje prepoznatljiv Mercedesov stil. Suradnju nije bilo teπko dogovoriti: “Eurocopter i Mercedes-Benz savrπen su par jer oba teæe inovacijama i vrhunskim proizvodima. Stoga smo oduπevljeni πto zajedno s Eurocopterom otkrivamo prvi proizvod naπeg novog odjela Mercedes-Benz Style”, rekao je πef dizajna Mercedes-Benza Gorden Wagener predstavljajuÊi posebno stiliziranu ediciju

luksuznih helikoptera Eurocopter EC145. I zaista: veÊ prvi pogled na interijer ovog vrhunskog leteÊeg stroja otkriva eleganciju i stil koji mogu dati samo Mercedes-Benzovi automobili. Kokpit i kompletna kabina presvuËeni su u najfinije materijale, dostupne u viπe razliËitih boja, s minuciozno osmiπljenim detaljima u drvu. Strop helikoptera takoer je obloæen drvenim oblogama. Osvjetljenje je posueno iz E-klase i S-klase te mu se moæe 25

E R C E D E S - B E N Z

Jedinstvenost je Mercedes-Benza to πto dizajn i funkcionalnost uvijek idu ruku pod ruku

prilagoavati jaËina, i to u razliËitim bojama. Meutim, estetski dizajn kabine znale bi napraviti i druge kompanije, a jedinstvenost je Mercedes-Benza to πto ovdje dizajn i funkcionalnost idu ruku pod ruku. Tako je EC145 postao jedini helikopter u klasi u koji stane do osam putnika, i to zahvaljujuÊi modularnom pristupu koji je inspirirala nova R-klasa. Sjedala su montirana na vodilice te se jedno26

stavno mogu premjestiti ili potpuno ukloniti iz letjelice kako bi se dobio dodatan prostor za prtljagu. Ugraeni su i multifunkcijski boksovi koji sadræavaju korisne detalje kao πto su pretinac za hlaenje, dræaË za Ëaπe, stol ili 15-inËni zaslon s DVD playerom. Iskoriπten je svaki milimetar prostora te su, primjerice, u pregradu izmeu kabine i kokpita montirane ladice. Tu je joπ mnogo korisnih detalja inspi-

S T

L I P A N J

0 1 0

T R A S T

P A N J

E R C

E D

- B E N Z

Sjedala su montirana na vodilice te se mogu ukloniti iz letjelice kako bi se dobio dodatan prostor za prtljagu

Suradnja s Eurocopterom tek je prvi korak u razvoju odjela Mercedes-Benz Style

riranih R-klasom πto EC145 Ëini najpraktiËnijim i najprostranijim modelom u svojoj klasi. Oduπevljeni su i proizvoaËi letjelice. „Ovom smo suradnjom postavili globalni standard za luksuz i stil poslovnog helikoptera. ZahvaljujuÊi kreativnosti, znanju i preciznosti Mercedes-Benzovih inæenjera naπ je helikopter dobio poseban karakter i jedinstvenu osobnost“, rekao je potpredsjednik kompanije Olivier Lambert.

InaËe, suradnja s Eurocopterom tek je prvi korak u razvoju odjela Mercedes-Benz Style koji se neÊe usmjeriti samo na proizvode vezane uz transport, veÊ Êe dizajnirati i namjeπtaj ili neke druge „lifestyle“ proizvode, naravno na osebujan naËin svojstven Mercedes-Benzu, ali i prema æeljama partnera. Gotov Êe se dizajn, odnosno prava na njegovu replikaciju, prodavati proizvoaËima odreenih proizvoda koji Êe tako postati nositelji posebne licencije. 29

Stil za Carrie, luksuz za Charlotte, pamet za Mirandu i brzina za Samanthu - sve to imaju limuzine Maybacha

Carrie, Samantha, Charlotte i Miranda vraÊaju se na velika platna u drugom nastavku hitfilma ‘Seks i grad’

Povratak kraljica stila One su ikone stila i ponovno su s nama: Carrie, Samantha, Charlotte i Miranda, zvijezde najprije hit-serije, a nakon toga i hit-filma “Seks i grad”, vraÊaju se u æeljno oËekivanom nastavku filma koji se ovih dana poËeo prikazivati i u hrvatskim kinima. Ako se tek spremate pogledati film, neÊemo vam otkriti njegov sadræaj, samo Êemo reÊi kako su Ëetiri prijateljice ostale vjerne svom ekskluzivnom æivotnom stilu - i u smislu odjeÊe i izlazaka, i πto se tiËe

izbora automobila. Samantha vozi legendarni Mercedes G-klase, a na egzotiËnom putovanju Ëekaju ih najluksuzniji automobili danaπnjice: Maybachove limuzine s vozaËima. Svoj je vozni park proπirio i Faca, vjeËna ljubav prpoπne Carrie: uz Mercedes-Benz S 400 Hybrid, njujorπki zavodnik nepogreπiva stila ulicama Velike jabuke vozi novu E-klasu Cabrio. “Seks i grad” veÊ je odavno znatno viπe od serije ili filma - on stvara nove trendove i promovira

Sarah Jessica Parker i Chris Noth u Mercedesu E-klase Cabrio

“lifestyle” u njegovu najljepπem obliku. Stoga je Mercedes-Benz otvorio i posebnu internetsku stranicu www.mercedes-benz.com/ sexandthecity pomoÊu koje moæete krenuti u virtualno putovanje noÊnim æivotom New Yorka, baπ kao i zvijezde filma. Usto, tu je i mnoπtvo informacija o filmu, scene sa snimanja te informacije o modi i, naravno, o novoj E-klasi Cabrio. InaËe, zvijezde filma zvijezde su i ameriËke promidæbene kampanje za ovaj novi model s izvanrednim sloganom: “Dovolj-

no stila za Carrie, dovoljno luksuza za Charlotte, dovoljno pameti za Mirandu i dovoljno brzine za Samanthu.” InaËe, film “Seks i grad 2” reæirao je i scenarij napisao Michael Patrick King koji ga je uz Darrena Stara, Johna Melfija i Sarah Jessicu Parker i producirao. Nije se mijenjala sjajna glumaËka ekipa: najveÊe su zvijezde i dalje Ëetvorka Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis i Cynthia Nixon, uz muπku asistenciju Johna Corbetta i Chrisa Notha.

'Seks i grad' veÊ je odavno znatno viπe od serije ili filma - on stvara nove trendove i promovira 'lifestyle' u najljepπem obliku

Ta 1960. godina bila je tako burna, toliko je znaËajnih ljudi donijela i odnijela da bi se samo o njoj moglo pisati. VeÊ na poËetku odnijela je francuskog pisca i filozofa Alberta Camusa, mnogim afriËkim zemljama donijela je osloboenje od kolonijalne vlasti, polovinom godine u vjeËnost je otiπao Boris Pasternak, a prvi plaË zaËuo se iz grla Bona Voxa, Ayrtona Senne i Siniπe GlavaπeviÊa. Te je godine 34

i ameriËka zastava dobila pedesetu zvjezdicu u Ëast godinu prije primljene dræave Havaji, a osnovani su OECD i OPEC, organizacije koje nisu ni slutile koliko Êe vaæne i utjecajne biti pedeset godina poslije, baπ kao πto tadaπnji vozaËi kamiona nisu bili svjesni koliko Êe njihov mukotrpan posao za samo pedeset godina biti lakπi. Oni su danas u zasluæenoj mirovini ili u bezvremenskim prostranstvima, dok cesta-

ma jure moÊne krstarice natovarene raznovrsnom robom i udaljenosti svladavaju u za njih potpuno nepojmljivom vremenu. Pedeset je godina za veÊinu ljudi vrijeme podvlaËenja crte, trenutak za analiziranje uËinjenoga i reprogramiranje planova za ostatak æivota. SliËno su uËinili i u Mercedesu te proveli temeljitu analizu kamionskog transporta u proteklih pola stoljeÊa. OËekivano,

TRANSALP TRUCKING 2010.

Prije sto godina sve je bilo na leima konja, a u posljednjih pedeset godina za 80 posto poveÊana je uËinkovitost prijevoza tereta, smanjen napor vozaËa te poboljπana sigurnost i udobnost

50 godina napretka Piπe: Mirko VUKOTIΔ / Glas Slavonije

velik napredak ostvaren je u naglom slijedu i to je razlog zaπto se kamion iz 1960. ne moæe usporeivati sa svojim modernim nasljednikom. U to smo se mogli uvjeriti u komparativnoj voænji nazvanoj Transalp Trucking 2010. u kojoj su moderni kamioni i njihovi pedeset godina stariji prethodnici rame uz rame svla-

davali jednu od najzahtjevnijih europskih cestovnih dionica u okolici πvicarskog prijevoja San Bernardino. Ni tunela San Bernardino nije te 1960. godine bilo, otvoren je tek sedam godina poslije, znatno skrativπi putovanje, a olakπao je i protok ljudi i robe. Prije poËetka komparativne voænje organi-

zirane za novinare iz cijeloga svijeta Mercedesovi su inæenjeri proveli opseæna mjerenja aktualnog Actrosa 1844 i modela iz 1964. godine pod imenom Mercedes-Benz LP 1624, voæenih na dugaËkoj ruti od Stuttgarta do Milana i natrag. Rezultati su pokazali ne samo 50 posto razlike u potroπnji goriva i emisiji CO2 po toni

nosivosti nego i Ëak 89 posto smanjenu emisiju duπikova oksida. FiziËki i psihiËki napor za vozaËa takoer je smanjen, dok su se performanse prijevoza udvostruËile, a sigurnost znatno porasla. Tijekom komparativne voænje od Stuttgarta do Milana i natrag Actros je vozio pro-

sjeËnom brzinom od 76 km/h pod teretom od 25 tona. Model LP 1620 iz 1964. nosio je tek 16 tona uz prosjeËnu brzinu od 58 km/h. Gledano iz danaπnje perspektive, muËio je i sebe i vozaËa i sve oko sebe, a ne zaboravimo, bio je to hit-kamion πezdesetih godina. Napredak je joπ oËitiji ako se usporede vremena potrebna

za prevaljivanje 1159,6 kilometara - Actrosu je trebalo 12 sati i 36 minuta, a LP 1620 na istoj dionici vozio je gotovo 8 sati duæe, do cilja je stigao za ukupno 20 sati i 8 minuta. VozaËi iza kamiona veterana morali su biti jako strpljivi na prijevoju San Bernardino, jer je brzina uzbrdo bila tek 29 km/h, a nizbrdo 36 km/h, uz

Autor teksta s tno kamionom nezna starijim od njega samoga

Velik napredak ostvaren je u naglo m slijedu i zato se kamion iz 1960. ne moæe uspo reivati sa svojim modernim nasljednikom

stalnu opasnost pregrijavanja motora i koËnica. Actros je, s druge strane, manje iskuπavao strpljenje drugih sudionika u prometu jer je uzbrdo glatko iπao 45 km/h, a spuπtao se sa 77 km/h. Uzmemo li u obzir Ëinjenicu da je ova ruta 1960. godine ukljuËivala i planinske ceste preko prijevoja, razlike bi bile joπ izraæenije. 38

U 40-tonskom Actrosu s poluprikolicom aktivna i pasivna sigurnost podrazumijeva se u svakom trenutku. Mercedes-Benz joπ je 1981. godine u teπke kamione uveo ABS (anti-lock braking system). Znatan napredak postignut je u razvoju tehnologije koËenja, πto je rezultiralo stvaranjem retardera koji funkcionira bez habanja kao dodatni sustav uz elek-

tronski kontrolirane koËnice. Taj se napredak najbolje vidi na putu koËenja potrebnom da bi se zaustavio kamion pri brzini od 80 km/h. Actrosu je za to potrebno svega 38,5 m, dok je LP 1620 trebao 56 metara, dakle razlika u koju stane nekoliko putniËkih vozila koja bi zajedno sa svojim putnicima teπko stradala u srazu s nekoliko desetaka tona teπkim ka-

Oprema je nuænost, a ne luksuz

Prije nekog vremena Daimlerovi su struËnjaci utvrdili da je oprema koja se smatrala luksuzom zapravo nuæna za smanjen je napora u voænji, buduÊi da voza Ëima pomaæe da na najmanju mjeru svedu moguÊe pogr eπke za upravljaËem. Tu se misli na klima-ureaj umjesto spuπtenog prozora, udobno sjediπte umjesto drvene klupice te prilagodljiv leæaj umjesto spartanski tvrdog kreveta. Prije se spoj ka morala pritiskati snagom od 30 kiloponda za svaku promjenu stupnja prijenosa , dana s je prijenos automatski. Preko San Bernardina novi je model imao registriranih 175 auto mat skih promjena stupnja prijenosa, dok se u starom modelu spojka morala priti snut i toËn o 290 puta, uz odgovarajuÊi rad desne ruke na velikoj i nerijetko svojeglavoj ruËici mjenjaËa. Napor u voænji u novom Actrosu znat no je smanjen i zvuËnom izolacijom . Kabina Megaspace ima iznimno nizak stupanj buke od 63 dB(A) pri 80 km/h, u usporedb i sa 72 dB(A) u LP 1620. Uz tako nisku razinu buke voza Ë moæe uæivati u voænji i sluπati glaz bu. Ovaj je test joπ po neËemu bio jedin stven - provedena su mjerenja EEG -a kako bi se utvrdio mentalni napor vozaËa. Oni su izaz ivali pozornost gdje god su doπli jer su na glavama nosili specijalne kape sa senzorima EEG -a koji su registrirali trenutak kada bi mozak postao svjestan akustiËnih signala u uhu. Mjerenja su pokazala da vozaËi u Actr osu imaju jednako vremena reagirati kada se voze napo rnom dionicom (radovi i sliËno) kao i kada su uvjeti nezahtjevni, dok su vozaËi u LP-u 1620 za reakcije trebali 400 milisekundi viπe . U opasnoj situaciji to bi znaËilo da bi koËenje poËelo 9 metara kasnije, ako se kam ion kreÊ e 80 km/h, a jasno je kakve posljedice mogu nast ati u tih devet metara.

mionom. Uz ABS, vozaËu Actrosa na raspolaganju su i brojni drugi elektroniËki sustavi, ukljuËujuÊi Active Brake Assist koji olakπava zaustavljanje u ekstremnim situacijama. Na kraju, brojke su nepobitne: svijet je pedeset godine stariji, pametniji, napredniji. Za nama je stoljeÊe najveÊeg ljudskog uspjeha u koje je Mercedes utisnuo svoju srebrnu, trokraku zvijezdu. AnalizirajuÊi automobil-

ske trendove, moæe se pretpostaviti u kojem Êe smjeru iÊi i razvoj kamiona i kamionskog transporta. Uslijedit Êe daljnje smanjenje potroπnje i oneËiπÊenja, primjena novih tehnologija i kombiniranje alternativnih pogona, a sve s ciljem poveÊanja uËinkovitosti i smanjenja cijene prijevoza. Sve Êe biti potpomognuto elektronikom svake vrste koja Êe vozaËu znatno olakπavati posao ili ga u cije-

ak Joπ ima prostora za napredËju uËinkovitosti modernih komercijalnih

ima je pionir u podru ma okoliπu. Mercedes-Benz desetljeÊ nosti voænje te obzira pre ob ud i, ost urn sig e ivn i pas rcedes-Benz vozila, njihove aktivne a do Milana i natrag, Me tne voænje od Stuttgart tes a tar 20 posto me oko kilo 0 je 116 πio tro Tijekom 60 -ih godina, po redniji svjetski kamion nap naj e po toni bio litr 4 je i 2,3 koj 0, πio LP 162 da je veteran tro uju kaz po ja ren Mje . 44 s 18 Ëi gotovo upola viπe goriva nego Actro samo 1,27 litara. To zna tara, dok Actros treba me kilo 0 10 tros prelazi lina Ac a a, ort tog transp ova. Kao rezultat plin h tni πte u isij em i iva standard Euro smanjenu potroπnju gor eri veÊ se pripremaju za enj inæ ovi ler im Da no i, isij mite norme Euro 5 o em 4. godine. 201 gu sna na iva i isto Êe tolipa stu i 6 koj joπ 20 posto manje gor Êe πit tro ila voz na ijal ionske voænje Za deset godina komerc tijekom usporedne kam rekao je o svojoj viziji 2, CO u Daimlerove isij za em n iti uæe anj ko sm Ëlan uprave zad no Andreas Renschler, rdi rna Be rcedesove San Me oja za jev cu pri tvi preko je postavio ljes svojom izjavom visoko Tom . kamiona use ku ob mi aut ina i e od ion kam morali poboljπati aer su eri enj inæ u, zov iza ne vozne sustave, inæenjere. Da bi dorasli o ugoditi konvencional fin , om olic rik lup po s a pogona. Te su s prikolicom ili tegljaË iËne upotrebe hibridnog lom dje do sve a ivim gor m oliko desetljeÊa koristiti se alternativni logija u posljednjih nek no teh na ual akt je da Êi Ënu ulogu u mjere bile nuæne, budu i ekonomija imali su klju iva gor ost vit nko uËi a , sti iscrpila svoje moguÊno a. ion toje poboljπati i kam u razvoj iva i πtetnih plinova, nas gor u πnj tro po iti anj sm u. Zanimljivo je Dok se inæenjeri trude velik utjecaj na prodaj aju im ici ben Ëim ti svi smatrao dovoljno performanse motora, jer Nm okretnog momenta 0 70 i KS 0 20 od ion atra prikladnim kako se 1960. godine kam poslije, u Europi se sm cija era gen iko kol Ne e. i okretni moment. jakim za transport 32 ton veÊu snagu i tri puta veÊ uko str dvo a im a ton ih snaga) i impre da kamion nosivosti 40 ima 440 kW (598 konjsk , V8 i rsk ita ,9-l 15 , tor testa svjedoËili smo Najsnaæniji Actrosov mo ajuÊi kamione tijekom enj Mij . nta me mo og troπnje, uËinkovitosivnih 2800 Nm okretn godina, i u podruËju po t ese ped ) mo (sa u iji pravoj kamionskoj evoluc mici, dizajnu, buci… i, i kad je rijeË o aerodina ost urn sig i je mi ono erg sti,

losti odraivati umjesto njega. Ne sumnjamo da Êe i u sljedeÊih pedeset godina Mercedes na sebe preuzeti velik dio odgovornosti za stvaranje automobilske i kamionske povijesti i buduÊnosti te da Êe, nakon srebrne u dvadesetom, u povijest dvadeset i prvog stoljeÊa utisnuti zlatnu trokraku zvijezdu.

U dobroj staroj tradiciji Mercedes-Benza, svaki supersportski automobil mora se dokazati i na trkaÊoj stazi, a iznimka nije ni novi SLS. Stoga je predstavljena njegova verzija GT3 koja je trenutaËno u procesu homologacije za utrke, a poËet Êe se isporuËivati automobilistima diljem svijeta poËetkom sljedeÊe godine. U odnosu na standardni model, GT3 se veÊ na prvi pogled istiËe modifikacijama na karoseriji koja je velikim dijelom izraena od karbonskih vlakana te aerodinamiËki optimizirana. Na poklopcu motora napravljeni su otvori za bolju ventilaciju, stakla su zamijenjena onima od laganog polikarbonata, a blatobrani su proπireni kako bi pod njih stale gume veÊih dimenzija, 5 centimetara πire od onih standardnih. Za stabilnost automobila brinu se posebni spojleri koje je moguÊe prilagoavati ovisno o potrebama odreene staze. PoveÊan je i spremnik goriva, na 120 litara, te postavljen iza vozaËa. U skladu s propisima za klasu FIA GT3, motor je ostao praktiËno jednak onomu u serijskom modelu: atmosferski V8 obujma 6,3 litre koji olakπani automobil do sto kilometara na sat katapultira za 3,8 sekundi, dok je, ovisno o prijenosu, bez problema moguÊe postiÊi brzinu veÊu od 300 kilometara na sat. Jedina je promjena u sustavu podmazivanja koji je poboljπan u odnosu na serijski model kako bi se osiguralo stalno podmazivanje, Ëak i u trenucima jakih boËnih ubrzanja na trkaÊoj stazi. Motoru je pridodan sekvencijski mjenjaË sa πest stupnjeva prijenosa vrlo kompaktne konstrukcije, πto omoguÊava smjeπtanje cijele pogonske grupe vrlo nisko, a to pak blagotvorno djeluje na aerodinamiku, stabilnost i upravljivost vozila. Na veÊ ionako savrπenom ovjesu nije se previπe radilo, tek postoji moguÊnost razliËitih prilagoavanja opruga i amortizera te kuta kotaËa, veÊ ovisno o zahtjevima staze. Takoer, gotovo je identiËan kao u serijskom modelu i upravljaË SLS-a GT3, tek s neπto izravnijim odzivom za poboljπanu agilnost. BuduÊi da pravila GT3 zabranjuju uporabu keramiËkih koËnica koje su opcija na standardnom modelu, koËnice ovog modela izraene su od Ëelika i aluminija i proizvod su trkaÊeg odjela AMG-a. Imaju klijeπta sa πest klipova sprijeda i Ëetiri straga, a diskovi su ventilirani i perforirani. Na ovaj sportski model posebno su ugraena Ëetiri automatska pneumatska podizaËa koji podiæu automobil za 19 centimetara kako bi se promjena guma u boksu mogla izvesti u rekordnom vremenu. KonaËno, u skladu s karakterom automobila promijenjen je i interijer koji ima tipiËni trkaÊi izgled. Ugraeno je sportsko sjedalo sa sigurnosnim pojasom u πest toËaka i sustavom 42

TrkaË za gospodu

zaπtite glave i vrata HAN S, kabina je ojaËana zaπtitnim kavezom, a umjesto instrumenata ugraen je srediπnji zaslon koji vozaËa informira o parametrima kao πto su brzina, broj okretaja motora, temperature, vrijeme krugova ili stupanj prijenosa. Ostale su sekundarne kontrole postavljene na srediπnju konzolu, a gumbi za namjeπtanje balansa koËnica na srediπnji tunel.

Od sljedeÊe godine na stazama diljem svijeta utrkivat Êe se i GT3 verzija modela SLS AMG

Elegancija u tisuĂ&#x160;u boja

Strast vam donosi ekskluzivne snimke editorijala u povodu srpanjskog Fashion Weeka u Berlinu u kojem je slavnu holivudsku glumicu Millu Jovovich slikao glasoviti modni fotograf Miles Aldridge

Glasoviti klobuËar, Irac Philip Treacy, napravio je πeπir od 300 pera, oblikovanih i obojenih poput oznaka na cesti

Je li moguÊe pronaÊi bolju kombinaciju: jedinstvena osobnost i stil modela, glumice (“Peti element”, “Hotel od milijun dolara”, “Chaplin” ) i pjevaËice Mille Jovovich i novog Mercedesa E-klase Cabriolet? Teπko, posebice kada ih spoje joπ dva velika umjetnika. Prvi je najpoznatiji svjetski dizajner πeπira, Irac Philip Treacy, koji je u svojoj dugoj karijeri radio s najveÊim modnim kreatorima ovog doba kao πto su Alexander McQueen i Karl Lagerfeld te koji sada dizajnira πeπire za najekstravagantniju pjevaËicu danaπnjice Lady Gagu. Drugi je slavni modni fotograf Miles Aldridge

Ëiji su radovi redoviti na stranicama raznih meunarodnih izdanja Ëasopisa Vogue, a koji je kao najavu srpanjskog izdanja berlinskog Fashion Weeka realizirao izvrstan modni editorijal Ëiji je rezultat koloristiËan „hommage“ modernom nadrealizmu. Kompletan projekt naglaπava temu kampanje nazvanu „Izrazi svoj stil“ („Express your style”), a æarke boje koje ionako karakteriziraju rad Milesa Aldridgea pojaËavaju vizualni motiv spajanja modernog dizajna i umjetniËke slobode, pri Ëemu se autor suvereno poigrava s temama osobnosti i samoizraæajnosti. Elegan47

Milla Jovovich: 'Joπ nikada nisam radila na kampanji u kojoj mi je partner bio automobil'

cija Mercedesove E-klase, uzbudljivost pojave Mille Jovovich i ekstravagancija πeπira Philipa Treacyja spajaju se u neodoljiv skup. Glasoviti je klobuËar πeπir napravio od 300 pera, a svako je posebno oblikovano i obojeno tako da podsjeÊa na oznake na cesti. „©eπir izraæava individualnost i ekstremnu formu luksuza te simbolizira pozitivan pogled na svijet“, kaæe Treacy koji naglaπava kako je ideja za dizajn πeπira nastala suradnjom s fotografom Aldrid-

geom. On je, pak, oduπevljen E-klasom Cabriolet: „Od poËetka sam oboæavao ideju fotografiranja ovog automobila. To je pravi luksuzni dizajnerski predmet, pojam savrπenog stroja. Mislim da je nevjerojatno fotogeniËan i da je sjajno ispao na fotografijama.“ Da joj je fotogeniËnost E-klase Cabriolet bila „konkurencija“ priznala je i sama Milla Jovovich: “Joπ nikada nisam radila na kampanji u kojoj mi je partner bio automobil. Iza-

Fotograf Miles Aldridge snimio je modni editorijal kao koloristiĂ&#x2039;an 'hommage' modernom nadrealizmu

zov je bio ne dopustiti da me E-klasa Cabrio zasjeni, tako da sam se morala pomuËiti”, rekla je kroz smijeh ova prekrasna mlada æena. InaËe, nova kampanja “Izrazi svoj stil” imat Êe premijeru na otvorenju Mercedes50

Benz Fashion Weeka u Berlinu koji poËinje 7. i traje do 10. srpnja, a koji je u samo pet godina postao jedan od najvaænijih svjetskih modnih dogaaja Ëija je znaËajka da ruku pod ruku spaja visoku i “pret a porter“ modu te etablirane i mlade modne dizajnere.

E R C E D E S - B E N Z

EUROline je u suradnji s posebnom Daimlerovom ekipom pristiglom iz NjemaËke sredinom lipnja na Automotodromu Grobnik te nekoliko dana poslije i u Zagrebu odræao spektakularnu demonstraciju Mercedesove superiornosti pod naziovm “Fascination Unlimited Road Show”. Mnogobrojnim posjetiteljima predstavljeni su uistinu atraktivni vrhunci automobilske tehnologije, a svi su bili potpu52

S T R A

S T

L I P A N J

2 0 1 0

S T R A S T

I P A N J

2 0 1 0

E R C

E D E S

- B E N Z

Piπe: Edi Prodan

Na Grobniku i u Zagrebu odræan je Mercedes Fascination Unlimited Road Show

Spektakularna demonstracija superiornosti Piπe: Edi Prodan Foto: Ivica TomiÊ, Ivan LackoviÊ, Gec, Petra KontuπiÊ

E R C E D E S - B E N Z

S T R A

S T

A N J

2 0 1 0

Pod sigurnom rukom Daimlerova profesionalnog vozaËa gosti su uæivali u adrenalinskoj voænji SLS-om 63 AMG

no oËarani novom generacijom SLS-a. SudeÊi prema dojmovima i zanimanju posjetitelja, automobil predstavljen lani na frankfurtskom autoshowu ima goleme πanse postati jednako omiljen kao i njegov prethodnik. Usto, nakon testnih voænji organiziranih na razliËitim razinama ‘Grobnika’ fascinacija SLS-om bila je joπ i veÊa. Naime, kako ostati hladan nakon πto osjetite silinu motora 63 AMG πto omoguÊava ubrzanje od 0 do 100 km/h za svega 3,8 sekundi! Jedina ‘mana‘ te demonstracije bila je u tome da vas je - vozio instruktor.

Zvijezda Gira d'Italia, biciklist Robert Kiπerlovski: ‘Mercedesovi me automobili oduvijek fasciniraju. Auto je fenomenalan, a meni kao stopostotnom adrenalinskom ovisniku odliËno odgovara’

Naπ nogometni as Robert KovaË, i sam vlasnik CL-a 63 AMG, uæivao je u paleti brzih automobila

Naravno, i ostatak Mercedesove game ponuen na Fascination Unlimited Road Showu bio je u najmanju ruku impresivan. Uostalom, πto reÊi na sljedeÊi niz: E-klasa Coupé 500, ML 63 AMG, SL 500, SLK 350, G 500, S-klasa 400 Hybrid, E-klasa Cabrio 220 CDI?! Niπta do shvatiti kako je automobilska tehnologija u sluËaju trokrake, srebrne zvijezde otiπla uistinu daleko. No, da Mercedes ni u sluËaju svojih uistinu ultimativnih modela koji prπte snagom stotina “konja” ne zaboravlja na ekologiju, pokazala je moguÊnost testiranja modela BlueEFFICIENCY koji velikoj snazi u suodnos stavljaju vrlo nisku potroπnju goriva. Dakako, najveÊe zanimanje izazvala je luksuzna S-klasa 400 Hybrid. Sam naziv govori kako se klasiËnom benzincu pridodalo i elektromotor te se tako znatno smanjila potroπnja. Zanimljiva je bila i 55

E R C E D E S - B E N Z

S T R A

I P

A N J

2 0 1 0

Zadovoljna lica automobilskih novinara: Kristijan TiÊak, Vedran Flajnik, Neven Novak i Majda Lojo

kabriolet verzija E-klase 220 CDI, s efikasnim paketima mjera za optimizaciju potroπnje goriva i razine emisije πtetnih tvari. Svi su vozaËi na raspolaganju imali instruktore koji su im potanko objaπnjavali karakteristi56

S T R A S T

L I P A N J

0 1 0

E R C

E D E S

- B E N

Zabavno je bilo provjeriti vozaËke sposobnosti i na Playstation igraÊoj konzoli

ke automobila, poæeljne stilove voænje - πto u smislu iskoriπtavanja snage, πto u cilju postizanja πto manje potroπnje goriva. Uz sam sustav automotodroma, pojedinci su se s nekim od Mercedesovih automobila mogli okuπati i na zavojitom usponu πto od GrobniËkog polja vodi prema Gornjem Jelenju, odnosno Platku.

Iako se ne radi o samim voznim osobinama, posjetitelje je oduπevio i sustav sigurnosti πto se ugrauje u Mercedes-Benzove automobile. Demonstracija sustava PRE-SAFE izazvala je nemalu pozornost, pa i Ëuenje - sustav naime radi po principu prepoznavanja opasnosti i aktivaciji niza

predradnji koje umanjuju posljedice sudara. Uz mnogobrojne gastronomske delikatese i ugodnu glazbu, u klimatiziranom luksuznom paviljonu gosti su svoje vozaËke sposobnosti mogli pokazati na simulatoru voænje SLS AMG-a u Gran Turismu 5 na Playsation igraÊoj konzoli. k Vanna Ivana Vrdolja ROline EU uz k ije uv

Suradnja lineovih RO EU i h vi Daimlero lno se na io ic ad tr struËnjaka nom eπ pj us la za poka

S M A R T

S T R A

L I P A N J

2 0 1 0

A S T

A N J

0 1

S M A R T

Kauboji u smartu

Daimlerov program car2go proπirio se i na SAD: nakon uspjeπne primjene u njemaËkom Ulmu, Austin, glavni grad ameriËke savezne dræave Teksas, postao je drugi grad u svijetu u kojem je program car2go uπao u komercijalni rad. Podsjetimo se: car2go originalni je i inovativni program alternativnog javno-osobnog prijevoza automobilima smart fortwo, u svojoj realizaciji doraen i do najmanjih detalja. Na nizu za to odreenih mjesta u gradu, prije svega na javnim parkiraliπtima ili u podzemnim

Nakon πestomjeseËnog probnog razdoblja, potkraj svibnja Daimlerov program car2go puπten je u javni rad u Austinu, glavnom gradu ameriËke savezne dræave Teksas

garaæama, ali i garaæama u blizini æeljezniËkih kolodvora, zraËnih luka ili πoping-centara, nalaze se parkirane flote vozila smart fortwo. Svatko tko za to ima potrebu, moæe jednostavno unajmiti automobil te se njime koristiti onoliko koliko je to potrebno. Automobil se moæe unajmiti spontano, “u prolazu”, a postoji i moguÊnost rezervacije do 24 sata unaprijed telefonom ili internetom. U tom se sluËaju toËna lokacija vozila, odnosno mjesto na kojem se ono nalazi (broj parkiraliπnog mjesta),

Program car2go prepun je inovativnih rjeπenja koja korisnicima πtede novac i vrijeme

korisniku dojavljuje e-mailom ili SMS-om. Sudjelovanje je u programu besplatno - sve πto treba jest prijaviti se, pri Ëemu se korisniku na njegovu vozaËku dozvolu pridodaje mali elektronski Ëip. Taj se Ëip u trenutku preuzimanja automobila primakne ËitaËu, u njega se utipka PIN i vozaË moæe krenuti prema æeljenom odrediπtu. Dok je automobil u vaπem 60

posjedu, sustav ËitaËa i PIN-a ne omoguÊuje njegovo unajmljivanje nikom drugom, tako da ne postoji moguÊnost da vam netko od drugih korisnika te usluge automobil odveze dok ste, primjerice, u duÊanu. Vrijeme najma potpuno je fleksibilno: ako æelite, moæete se voziti tek desetak minuta (od jedne do druge toËke), ali i unajmiti automobil na viπe sati ili Ëak dana.

Ako trebate nadopuniti gorivo, nema problema: u svakom se automobilu nalazi „pre-paid“ kartica za gorivo, a vrijeme potroπeno na benzinskoj crpki nadoknadit Êe vam se besplatnim minutama veÊ prilikom sljedeÊeg unajmljivanja vozila, uz dodatne nagradne minute. Kada zavrπite s planiranim poslom, sve πto trebate napraviti jest ostaviti automobil na nekom od car2go parkiraliπta. Ondje Êe se osoblje pobrinuti za nadolijevanja goriva i ËiπÊenje automobila te Êe svaki novi korisnik dobiti automobil potpuno spreman za voænju. InaËe, svi su smartovi opremljeni i satelitskom navigacijom te telefonskim sustavom za kontakt s centralom u sluËaju potrebe. U teksaπkom Austinu pilot-program provodio se u suradnji s gradskim vlastima, a prvi korisnici bili su zaposlenici gradske uprave, njih viπe od 1200. Tijekom programa pridruæilo im se joπ oko 1800 Ëlanova koji su napravili viπe od 20.500 unajmljivanja, odnosno u prosjeku viπe od 2000 transakcija svakog tjedna. Iskustva su bila i viπe no pozitivna te je projekt preπao u komercijalni rad. InaËe, program car2go prepun je inovativnih rjeπenja koja korisnicima πtede novac i vrijeme, a ovdje Êemo istaknuti samo jedno:

R A S T

I P A N J

S M A R

U teksaĎ&#x20AC;kom pilot-programu napravljeno je viĎ&#x20AC;e od 20.500 unajmljivanja, odnosno u prosjeku viĎ&#x20AC;e od 2000 transakcija svakog tjedna

RaËun za utroπene minute dolazi vam jednom mjeseËno na kuÊnu adresu, poput raËuna za troπkove s kreditne kartice

s gradskim vlastima u Austinu dogovoreno je da smartovi iz car2go flote imaju besplatno parkiranje na gradskim parkiraliπtima, a za uzvrat car2go daje gradu besplatne minute koje onda djelatnici u gradskoj upravi iskoriπtavaju za sluæbene voænje. Uπtede za gradsku upravu su, treba li reÊi, goleme. Kada veÊ govorimo o uπtedama, valja naglasiti kako je veÊ u pilot-projektu u Ulmu definirana ekonomska cijena koja iznosi 19 centi po minuti, dakle 1,38 kuna, dok jedan sat koriπtenja stoji 9,90 eura, odnosno 72 kune. Drugim rijeËima, unajmljivanje smarta na sat i pol, πto je i viπe nego dovoljno za odlazak u grad i obavljanje πopinga ili posla, stoji oko 110 kuna. U taj je iznos ukljuËeno sve: najam, gorivo i osiguranje… Maksimalna dnevna cijena unajmljivanja je 119 eura, πto znaËi da se plaÊa 12, a koristi 24 sata. RaËun za utroπene minute dolazi vam jednom mjeseËno na kuÊnu adresu, poput raËuna za troπkove s kreditne kartice. Posebna je beneficija moguÊnost besplatnog parkiranja na car2go parkiraliπnim mjestima, πto najam, osobito pri danaπnjim cijenama pakiranja, Ëini joπ povoljnijim.

E R

S T

C E D E S - B E N Z

R A

S T

L I P A N J

2 0 1 0

SERVISNA AKCIJA DAIMLERA I EUROLINEA

Original se moæe zamijeniti samo originalom Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino - ta poznata izreka dobro opisuje stanje na træiπtu rabljenih automobilskih dijelova. Redovito odræavanje originalnim rezervnim dijelovima jamstvo je sigurnosti, dugovjeËnosti, pouzdanosti i ekonomiËnosti automobila te zaπtite okoliπa. Nije to tek puka fraza, niti su oni koji 64

kupuju neπto jeftinije zamjenske dijelove pametniji od drugih jer „iste“ dijelove kupuju jeftinije. Ti „isti“ dijelovi ni pribliæno nisu isti te svaki prosjeËan kupac moæe lako uoËiti da je razlika u kvaliteti i izvedbi neusporedivo veÊa od one u cijeni. To je detaljno pokazano

Na jedinstvenim servisnim prezentacijama u Zagrebu, Splitu, Zadru i Osijeku struËnjaci Daimlera AG i EUROlinea pokazali su zbog Ëega su originalni rezervni dijelovi neusporedivo kvalitetniji i isplativiji od zamjenskih

Piπe: prof. dr. Æeljko MaruπiÊ Foto: Vojko BaπiÊ, Gec

S T R A S T

L I P

A N J

2 0 1 0

na jedinstvenoj servisnoj radionici, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na mnogim vaænim primjerima. Usporeeni su originalni MercedesBenzovi i zamjenski rezervni dijelovi. I to ne bilo koji, nego najbolji zamjenski dijelovi, koje proizvode najugledniji proizvoaËi, s najjaËim brendovima. Isti oni koji proizvode originalne

dijelove prema najstroæim Mercedes-Benzovim standardima. Ali, kad te dijelove rade za træiπte zamjenskih dijelova, kako bi uπtedjeli, rade ih pojednostavnjenom izvedbom i od jeftinijih materijala. Joπ je veÊa i opasnija razlika kad se rezervni dijelovi kupuju od „no name“ proizvoaËa.

Branko JordaniÊ, u ime Uprave, Siniπa »ulin, direktor postprodaje i Saπa Gumhalter, zaduæen za realizaciju cijelog projekta, pozdravili su nazoËne

R A

L I P

A N J

Originalni diskovi i disk-ploËice spaπavaju æivote Neoriginalni koËni diskovi produæuju zaustavni put te mogu izazvati potpuno otkazivanje koËnica. Zbog male uπtede nastaju veliki problemi i rizici. Originalni su diskovi izraeni od visokokvalitetnog materijala, potrebne hrapavosti i postojanosti povrπine, koji osigurava dobra frikcijska svojstva i funkcionalnost, za razliku od zamjenskih. Bitna svojstva zadræavaju u duljem razdoblju upotrebe i kod dugotrajnih i uzastopnih koËenja, za razliku od neoriginalnih. Unutraπnjost samoventilirajuÊih diskova na prvi pogled izgleda isto kao kod originalnih, ali im konstrukcija ne osigurava osnovnu funkciju samoventiliranja i unutarnjeg hlaenja koËnog diska, πto je iznimno vaæno za pouzdanost koËenja i spreËavanje opasnog koËnog „fadinga“ (potpunog otkazivanja zbog taljenja povrπine koËnog diska). Kod neoriginalnog diska zrak ostaje zarobljen radijalnim utorima i vrti se s diskom, bez ventiliranja i hlaenja. Neoriginalne disk-ploËice u pravilu imaju neusklaena tarna svojstva i otpornost na troπenje u usporedbi s koËnim diskom te dolazi do ubrzanog troπenja diska ili disk-ploËica, uz smanjenje intenziteta koËenja.

- Kod Mercedes-Benza jedino kvaliteta ne koπta niπta, jer se najviπa kvaliteta podrazumijeva u svim dijelovima i sklopovima naπih vozila, naglasio je na poËetku konferencije za novinare Branko JordaniÊ, predsjednik Uprave EUROlinea. Njegovo bogato iskustvo, kao dugogodiπnjega glavnog dræavnog inspektora

Republike Hrvatske, bilo je iznimno korisno u osmiπljavanju cijele akcije. Dobro je poznato da na sigurnost automobila podjednako utjeËu vozaËi, prometnice i automobili, a kolika je razlika u kvaliteti, materijalima i izvedbi originalnih i zamjenskih koËnih diskova, disk-ploËica i amortizera lako se uvjeriti. Ako

jedna slika govori viπe od stotinu rijeËi, samo jedan pogled na originalne i zamjenske diskove i koËne ploËice, prelazak prstom preko tarnih ploha, o kojima ovise spasonosne sekunde i metri, pokazuje dramatiËne razlike, zakljuËio je JordaniÊ. Mnogi, naæalost, osobito nakon isteka jamstve-

A S T

A N J

E R C

E D E S

- B E N Z

Samo jedan neodgovarajuÊi dio moæe poremetiti funkcioniranje cijelog sklopa

Filtar goriva - jamac ispravnosti i dugovjeËnosti motora ProËistaË goriva iznimno je vaæan za funkcioniranje sofisticiranih sustava ubrizgavanja suvremenih benzinskih i dizelskih motora. Ako se gorivo dobro ne proËiπÊava, motor gubi na pouzdanosti i trajnosti, ima loπije performanse, troπi viπe goriva te ispuhuje viπe πtetnih plinova. Zbog male uπtede nastaju veliki problemi i πtete. Originalni filtar ima znatno finiji filtrirajuÊi papir koji osigurava zaustavljanje πtetnih Ëestica (prljavπtine) u gorivu. Krajevi „harmonikastog“ filtrirajuÊeg materijala kod originalnog su filtra spojeni tankim limom, za razliku od neoriginalnog, kod kojeg su zaπiveni ili zalijepljeni te propuπtaju neproËiπÊeno gorivo. FiltrirajuÊi papir originalnog filtra ima ispupËenja koja spreËavaju da se kruæna „harmonika“ slijepi, za razliku od neoriginalnog, kod kojeg je povrπina ravna, pa filtar brzo gubi funkciju. FiltrirajuÊe tijelo boËno je zabrtvljeno spiralnom oprugom, koju neoriginalni filtar nema, pa nakon odreenog vremena propuπta neproËiπÊeno gorivo. PrikljuËci originalnog filtra imaju graniËnike na dovodu i odvodu koji osiguravaju dobro priËvrπÊenje dovodnih i odvodnih cijevi. Neoriginalni ih imaju samo na dovodu, πto oteæava pravilnu montaæu i moæe izazvati oπteÊenje spojnih crijeva. Kod originalnog filtra zatvorena su oba prikljuËka, a kod zamjenskog samo dovodni, pa u unutraπnjost mogu uÊi neËistoÊe i vlaga. KuÊiπte originalnog filtra goriva napravljeno je samo za tu namjenu te je potpuno cilindriËno, dok zamjenski Ëesto koriste kuÊiπte filtra ulja s kruænim utorima koji oteæavaju funkcioniranje.

nog roka, prestaju s redovitim odræavanjem u ovlaπtenoj servisnoj mreæi te ga potpuno zanemare ili automobil nastave odræavati izvan ovlaπtene servisne mreæe, s neoriginalnim, odnosno zamjenskim rezervnim dijelovima. Pritom misle da Êe uπtedjeti, ali, naæalost, dogaa se upravo suprotno. - Automobil s neoriginalnim dijelovima postaje manje pouzdan i manje trajan, pa se skraÊuje interval izmjene dijela, a servisni posao Ëesto treba ponoviti, uz poveÊan troπak. Samo jedan neodgovarajuÊi dio moæe poremetiti funkcioniranje cijelog sklopa i oπtetiti druge dijelove, a troπkovi popravka i posljedice, odnosno izravna i neizravna πteta, viπestruko nadmaπuju ono πto se uπtedjelo ugradnjom zamjenskih dijelova, naglasio je Siniπa »ulin, direktor postprodaje EUROlinea. TehniËku podrπku prezentaciji pruæile su 67

Nadine Förster i Franscisca Schilder iz korporacije Daimler AG, koje su izravno ukljuËene u sustav osiguranja kvalitete u servisnim aktivnostima. Djelatnice njemaËke centrale sudjelovale su u organizaciji prezentacije dok su struËni djelatnici i savjetnici EUROlinea demonstrirali bitne razlike u izvedbi sljedeÊih vaænih sklopova: koËnica, odnosno diskova i disk-ploËica, filtara zraka, goriva, ulja i klime za osobna i gospodarska vozila, amortizera, svjeÊica i metlica brisaËa. StruËnjaci EUROlineova tima brojnim su novinarima, poslovnim partnerima i zainteresiranim kupcima detaljno pokazali bitne razlike u izvedbama i funkcionalnosti tih dijelova. Automobil se sastoji od nekoliko desetaka tisuÊa dijelova, a neki su predvieni za izmjenu. Radi se ponajprije o potroπnim dijelovima, na Ëiji radni vijek utjeËe radni ciklus motora, odnosno automobila te naËin voænje. Zbog toga se ti dijelovi u propisanom roku trebaju zamijeniti rezervnim dijelovima i tada je bitno da se ugrade originalni Mercedes-Benzovi

rezervni dijelovi koji su potpuno jednaki onima koji se ugrauju prilikom sklapanja automobila u Daimlerovim tvornicama. Te dijelove proizvodi sama tvornica ili ovlaπteni kooperanti i oni potpuno zadovoljavaju standarde izvedbe i kvalitete. Neoriginalni i zamjenski dijelovi u pravilu su loπije izvedbe i kvalitete, na raËun funkcionalnosti i pouzdanosti, s viπestrukom πtetom i moguÊim opasnostima. »ak i kad dijelove proizvodi tvrtka koja je ovlaπtena ili je bila ovlaπtena za proizvodnju dijelova za Mercedes-Benz, ako nemaju certifikat originalnosti, u pravilu su loπiji od izvornih. Naime, da bi bili konkurentni, moraju se prodavati po osjetno niæim cijenama, a to se postiæe πtednjom na materijalima, izvedbi i tehnologiji. Joπ su gori „zamjenski“ dijelovi koje proizvode neovisni proizvoaËi koji ne moraju ispunjavati najstroæe standarde sigurnosti. Radi se o naizgled jednakim dijelovima, a razlike su neusporedivo veÊe nego πto pro-

Neoriginalni i zamjenski dijelovi u pravilu su loπije izvedbe i kvalitete, na raËun funkcionalnosti i pouzdanosti, s viπestrukom πtetom i moguÊim opasnostima

Alen Razum, Juraj Tuen i Nenad Savnik

Bitne razlike u izvedbi i funkcionalnosti Filtar klima-ureaja uklanja pelud i prljavπtinu iz usisanog zraka te osigurava ugodan i zdrav ambijent u unutraπnjosti. Zamjenski filtar, premda ga proizvodi isti renomirani proizvoaË kao i originalni, bitno se razlikuje. NoseÊi je okvir, umjesto od tvrde plastike, izraen od kartona, koji ne osigurava potpuno brtvljenje. Bitna je razlika u filtrirajuÊem papiru, a „harmonika“ koja poveÊava filtrirajuÊu povrπinu kod originalnog je filtra postavljena uspravno, Ëime se omoguÊava da vlaga i prljavπtina padaju u njegov donji dio. Kod zamjenskoga je postavljena vodoravno te se znatno prije blokira. Vaæna je razlika i u materijalima metlica brisaËa, koje su posebno izraene za lijevi i desni brisaË, guma je otpornije strukture, a kod sjeËenja ostvarena je veÊa preciznost reza koja poboljπava kvalitetu brisanja staklene povrπine. Amortizeri su izraeni posebno za svaki model, a kad ih isti renomirani proizvoaË radi za træiπte zamjenskih dijelova, izvedba je kompromisna, s dvodijelnim (prilagodljivim) spojnim mjestima, umjesno fiksno izraenih, Ëime se smanjuje trajnost i pogorπava funkcionalnost. I ovdje vrijedi pravilo da „isto“ nije isto.

sjeËan kupac zna, odnosno moæe oËekivati. Tako je razlika u cijeni manja od one u izvedbi i kvaliteti te kupac dobiva manje za uloæen novac, s nesagledivim izravnim i neizravnim πtetama. Zbog toga je vaæno odræavati automobil originalnim dijelovima, to viπe πto je EU-

ROline cijenu najvaænijih rabljenih dijelova sveo na razinu zamjenskih. To je vaæno kako bi se onima koji redovito servisiraju automobile u ovlaπtenoj mreæi omoguÊila dugotrajna funkcionalnost i pouzdanost, uz smanjenje ukupnih troπkova, jer re-

dovito odræavan automobil ima niæu potroπnju, bolje performanse i veÊu sigurnost. Sve je to dobra nadoknada za odgovorno odræavanje u ovlaπtenom servisu, osobito kada se uraËuna veÊa træiπna vrijednost rabljenih automobila s uredno ispunjenom servisnom knjiæicom. 69

A S T

I na strani i kod kuÊe Tomo brani nemoguÊe - mantra je koju veÊ godinama ponavljaju najvatreniji navijaËi zagrebaËkog Dinama. Tomo Butina, popularni BuÊo, jedan je od najpopularnijih i najboljih igraËa hrvatskoga nogometnog prvaka NK Dinama s impresivnom sportskom karijerom. Tomo je svoju vratarsku karijeru zapoËeo u velikogoriËkom Radniku, a kao pionir doπao je u Maksimir. Svoju je prvu utakmicu za Dinamo odigrao 1992. godine. Prvi je nastup za seniorsku reprezentaciju Hrvatske upisao 5. rujna 2002. godine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2002. u Serravalleu protiv San Marina, a ukupno je u dresu „vatrenih“ nastupio 28 puta braneÊi, meu ostalim, na Europskom prvenstvu u Portugalu 2004. Joπ prije toga, u svibnju 2003. godine, otiπao je u belgijski Club Brugge s kojim je osvojio nacionalni kup 2004. i prvenstvo 2005. godine. Dva je puta bio i pobjednik belgijskog superkupa. PoËetkom 2006. odluËio je otiÊi u GrËku te je sljedeÊe tri godine branio boje najmoÊnijega grËkog kluba Olympiacosa. Od hrvatske se reprezentacije oprostio na prijateljskoj utakmici s Poljskom 2006. godine, a 2008. vratio se u Dinamo te mu pomogao u osvajanju dviju uzastopnih kruna prvaka dræave.

S T R A

P A N J

2 0 1 0

S T

A S T

A N J

Umjetnost mi je lijek za stres

A S T

Tomo Butina, vratar zagrebaËkog Dinama i osvjedoËeni ljubitelj Mercedes-Benzovih automobila, vrijeme izvan nogometa prije svega posveÊuje obitelji i umjetnosti Foto: Gec, Cropix

Tomina je sklonost umjetnosti veÊ poznata, no manje je poznat njegov umjetniËki ukus: - Za mene je umjetnost bijeg od svakodnevnog stresa. Netko tko ne dijeli sliËan osjeÊaj prema umjetnosti ne moæe shvatiti uzbuenje kada vidim umjetniËko djelo koje mi se svia ili kada otkrijem ono πto sam dotad viao samo u knjigama i poæelio imati. Katkad noÊima ne spavam zbog uzbuenja dok Ëekam da mi u kuÊu stigne naruËena umjetnina, kaæe BuÊo. Tomina je najveÊa umjetniËka ljubav apstrakcija iz sredine 20. stoljeÊa. Oduπevljava ga estetika toga razdoblja, ali i sam kontekst u kojemu je stvarana ta umjetnost, inaËe izriËajem daleko ispred svoga vremena. Svoje vizualno zadovoljstvo tom vrstom umjetnosti Tomo dopunjuje i vrlo iscrpnim informiranjem putem razliËitih knjiga i kataloga o tom vremenu ili nastalih tada. - Zanimanje za umjetnost razvilo se sluËajno, s obzirom na krug ljudi u kojem se kreÊem, a u kojem, meu ostalima, ima i mnogo umjetnika te ljudi drugih zanimanja koji takoer imaju sklonost prema umjetnosti. Tako sam uz njih poËeo pratiti, a poslije i razumijevati umjetnost. S ljudima iz umjetniËkog miljea imam svakodnevne kontakte, upoznajem

mnoge autore i podræavam ih, ali se u tome vodim iskljuËivo svojim osobnim ukusom. I zaista je tako: za razliku od mnogih drugih ljubitelja umjetnosti, Tomu nimalo ne zanimaju razglaπeni ili pomodni autori, uopÊe mu nije vaæno da πira publika prepoznaje potpis na slici, skulpturi ili instalaciji koju posjeduje. ©toviπe, Butina se ne smatra niti kolekcionarom jer svoje umjetnine skuplja samo za vlastiti guπt: one krase zidove njegova zagrebaËkog doma i iskljuËiva im je funkcija estetski doæivljaj za njega samoga. S vremena na vrijeme i mijenja postav slika, veÊ prema osjeÊaju, a o komercijalizaciji ljubavi prema umjetnosti uopÊe ne razmiπlja. - Umjetnine sam poËeo kupovati kada sam imao 17 ili 18 godina i imam ih radi sebe. Iako sam svojedobno bio suvlasnikom galerije, ne vidim se u poslu galerista. Za to valja imati trgovaËku crtu, a ja je, posebice kada je rijeË o umjetnosti, nemam. Ne æelim robovati „opÊem“ ukusu koji ima komercijalni potencijal. U biti, zaista joπ ne znam πto Êu raditi nakon nogometne karijere i stvarno nisam siguran da Êe to imati bilo kakve veze s umjetnoπÊu. Velikim dijelom u Tomine se umjetniËke afi-

nitete uklapa i ljubav prema marki MercedesBenz. S trokrakom, srebrnom zvijezdom prvi se put susreo u Belgiji, gdje je Mercedes bio klupski sponzor, pa ga je ondje i poËeo voziti. Od tog trenutka Mercedes je dio njegova æivota, a danas su u obitelji Butina Ëak dva: Tomin CLS te A-klasa njegove supruge AnaMarije. Ona posebno hvali svoj automobil kao iznimno praktiËan za svakodnevne obiteljske obveze, posebice stoga πto je prije samo nekoliko mjeseci obitelj proπirena za joπ jednog Ëlana: uz kÊer Magdalenu tu je i sinËiÊ Hrvoje. Za svoj Mercedes-Benz CLS Tomo ima samo rijeËi hvale: - ©to reÊi o takvom sjajnom automobilu? Prekrasan je, siguran, brz, pouzdan… Kako oboæavam voziti, svaki je trenutak za upravljaËem CLS-a praznik. Prezadovoljan sam svakim detaljem automobila. Ipak, kako je sada obitelj poveÊana, ozbiljno razmiπljam o prostranijoj, novoj E-klasi koja mi se straπno svia. Takoer, vrlo Êu vjerojatno posluπati i savjet svog starog prijatelja iz EUROlinea Draæena JuriπiÊa te vozni park proπiriti i smartom koji je idealan automobil za kratke, gradske relacije, kao πto je moj svakodnevni odlazak na trening. 73

110 cm Radujem se učenju i školi. Sada znam da mojoj znatiželji nema granica!

100 cm Bio sam u bolnici dva dana - ništa strašno! Samo operacija krajnika, a Merkur je platio ugovorenu naknadu.

90 cm Za ovaj rođendan dobio sam najbolji dar – policu osiguranja SRETNO DIJETE! Zaista sam sretno dijete!

80 cm Mama i tata bezbrižno promatraju kako rastem. Novim oblikom štednje osiguravaju i štite moju budućnost.

S T

A S T

L I P A N J

2 0 1 0

T R A S T

LIMUNIZACIJA

Hrvatski limunski preporod

Dva tisuÊljeÊa nakon πto se doselio na Sredozemlje te proæivio niz nevjerojatnih pustolovina, limun je danas spreman za vodeÊe kulinarske uloge, osobito u Hrvatskoj Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Jasminka Jug

Dug je put limun prevalio kroz prostor i vrijeme dok se domogao statusa kulinarske zvijezde

Moæe se reÊi da znalci strani ‘konfekcijski’ limun koriste u banalne svrhe dok se domaÊi rabi vrlo promiπljeno

Limunski preporod u Hrvatskoj u kojem upravo uæivamo temelji se na dvjema premisama: 1. Dobar limun nije samo kiselkast dodatak jelima i napicima, on u gastronomiji moæe imati glavnu ulogu u cijelom nizu vrhunskih recepata, od lakih predjela do zavrπnih deserata. 2. DomaÊi dalmatinski limuni raznih sorti izvrsne su kakvoÊe. No dug je put limun prevalio kroz prostor i vrijeme dok se domogao statusa kulinarske zvijezde. Bila je to kronologija sporednih i bizarnih uloga u kojoj je neshvaÊeni limun nastupao u rasponu od vrtnog ukrasa i puËkog parfema pa sve do sredstva za ËiπÊenje nadobudnih domaÊica i izvora elektriËne energije

vrlo niskog napona i jakosti, kako to joπ uvijek znaju demonstrirati odlikaπi u πkolskim laboratorijima. Negdje prije dva tisuÊljeÊa limun se iz dalekoazijskih krajeva gotovo neprimjetno doselio na Sredozemlje. Bio je toliko diskretan da mu Rimljani u poËetku nisu nadjenuli latinsko ime, nego su to uËinili znanstvenici znatno kasnije. Ime limun, pak, perzijskog je podrijetla, mi smo ostali vjerni perzijskom izvorniku, a drugi su mu narodi ime prilagoavali svojim jeziËnim navikama. Kinezi su ga, primjerice, prozvali li mong. Ni zapadni znanstvenici nisu uveli limun na velika gastronomska vrata, nazvali su ga Citrus medica. Njegova je preventivna i tera-

pijska uloga, reklo bi se, oËigledna. No nije baπ tako. Limun su mornari stoljeÊima naveliko prevozili svijetom. ©panjolski moreplovci veÊ u Kolumbovo vrijeme proπirili su ga Sjevernom Amerikom, portugalski Juænom. Potpalublja njihovih jedrenjaka bila su pretrpana zrelim plodovima limuna, a posada je istodobno patila i umirala od skorbuta. Tek je sredinom 18. stoljeÊa britanski mornariËki lijeËnik James Lind povezao skorbut s nedostatkom sastojka kasnije nazvanog vitaminom B i njegovom koncentracijom u limunu (i kiselom kupusu). Jednako su tako stoljeÊa prolazila prije nego πto su napokon Talijani drvo limuna iz ukrasnih vrtova premjestili u voÊnjake i limun poËeli intenzivno uzgajati. 77

Na naπim trænicama domaÊi limun postiæe viπestruku cijenu u odnosu na uvozni

Kod nas se limun upravo kreÊe tim prelaznim stazama, a joπ se dogaa da urodi najboljeg limuna, onog s Visa, ostanu dijelom neobrani. No to Êe uskoro biti proπlost koju Êe buduÊi naraπtaji s nevjericom prepriËavati. Vidljivo je to na naπim trænicama, gdje domaÊi limun postiæe Ëak i viπestruku cijenu u odnosu na uvozni. OpÊenito se moæe reÊi da znalci strani “konfekcijski” limun koriste u banalne svrhe zakiseljavanja jela i napitaka, dok se domaÊi promiπljeno i pomno rabi prema viπim kulinarskim ciljevima. Limuni su na Visu sada duboko i postojano ukorijenjeni. Spontani sortni odabir doveo je do πirenja takozvanih limuna mjeseËara. To su ona stabla koja plodove daruju ustrajno iz mjeseca u mjesec, tako da je u svjeæem limunu moguÊe uæivati cijele godine. To je sretna 78

okolnost koju sada sve viπe iskoriπtavaju lokalni vinari destilirajuÊi Ëak i takve derivate kao πto je “ulje limuna”. Limun danas nije samo sve ËeπÊi glavni sastojak delikatesa, on se pretvorio i u alternativni naËin pripreme sirovih namirnica. Mnoge vrhunske sastojke koji u termiËkoj obradi, kuhanju, præenju ili peËenju, izgube svoje delikatne mirise i okuse vrsni kuhari samo mariniraju u soku dobrih limuna. Na træiπtu se poËinju pojavljivati proizvodi u kojima se slavi vrhunski limun, pa tako od ove godine ljubitelji mogu uæivati u izvanrednom mutnom limoncellu od viπkog limuna. Popularnost ovog digestiva proπirila se Hrvatskom u samo nekoliko godina i izvrstan je pokazatelj spomenutog fenomena limunskog prevrata. Najinovativniji naπi kuhari propitu-

ju sve poznate tradicijske limunske recepte i stvaraju svoje inovacije. SjevernoafriËka navika da se limun kiseli u limunu fantastiËan je naËin konzerviranja limuna za slana jela. NajËeπÊe se limun proreæe, pospe krupnom morskom soli i prelije limunovim sokom. Tako nastali sirup i komadiÊi limuna odleæavanjem dobivaju egzotiËan miris i okus. Mogu odleæavati u staklenim posudama na postojanoj temperaturi Ëak i viπe godina i poprimaju, reËeno rjeËnikom sommeliera, delikatne tercijarne arome. Znalci od tako dobivenog limunskog sirupa i komadiÊa odleæanog limuna, maslinova ulja i ljutike rade fantastiËan riæoto. Ovako ukiseljen limun nije atrakcija samo nakon dugog odleæavanja. VeÊ nakon nekoliko tjedana pretvara se u omiljenu staklenku u smoËnicama vrsnih kuhara.

Limun danas nije samo sve ËeπÊi glavni sastojak delikatesa, on se pretvorio i u alternativni naËin pripreme sirovih namirnica

Mario »erhak u kuhinji i gastronomskom laboratoriju svog restorana Marcellino uvijek je u potrazi za 'Ëistim okusima'

U limunu se uæiva i prije nego πto se ubere. Zreo plod na stablu trenutaËno nas uvodi u meditativne sfere. A Ëim se ubere - podatan je. Filirani svjeæi limun, posoljen i zaËinjen maslinovim uljem, savrπeno je predjelo uz prepræeni kruh. Dodatak ljute paprike Ëini ga joπ zanimljivijim. Za ovu vrstu recepata Talijani su u okolici jezera Garda odnjegovali sortu u kojoj je i u sirovom stanju jestivo sve: bijela potkoæica njihovih naizgled neizglednih krupnih kvrgavih limuna nije gorka. Taj se limun moæe jesti doslovce kao jabuka, ili se u malo civiliziranijim kuÊanstvima reæe na fete od kojih se pripremaju krasne salate. Ova se sorta polako πiri i naπim dalmatinskim vrtovima, πto bi mogao biti nov poticaj inovativnim kuharima. Za to vrijeme kandirana kora limuna i marmelada od limuna domaÊi su proizvodi koji sve samouvjerenije zauzimaju police delikatesnih trgovina. Njihovu kombinaciju u savijaËama, punjenim kolaËiÊima i tortama odavno su prepoznali francuski slastiËari; sada pak te ideje opsjedaju naπe kulinare. Posluæivanje tih slastica sa πerbetima i sorbetima, orijentalnim i okcidentalnim izvedenicama iste ideje, zaokruæuje slatke varijacije na limunsku temu. Mario »erhak u kuhinji i gastronomskom laboratoriju svog restorana Marcellino uvijek je u potrazi za “Ëistim okusima”, receptima koji vjerno slijede potencijale namirnica od kojih se spravljaju. Taj jasan profesionalni kredo uveo je njegov restoran u vrh hrvatske gastronomije. Na spomen limuna prva asocijacija Marija »erhaka, uz limunadu, bila je souffle od limuna koji se pripravlja i posluæuje u kori od limuna. Od prve zamisli do izvedbene perfekcije proπla su 24 sata. Sve u sluæbi STRASTI. 80

Najveći centar namještaja i prateće opreme za uređenje interijera

Besplatan časopis ‘‘Moj životni stil’’ pronađite u Interijer centru Solidum, Škorpikova 11, Zagreb, kao i na internet stranici Centra. Saznajte novosti iz svijeta interijera, informirajte se o proizvodima Solidumovih trgovina, pročitajte kako urediti svoj dom u skladu s modernim trendovima i - otkrijte svoj pravi životni stil!

Piπe: Mladen Gerovac Foto: Romeo IbriπeviÊ, Mario Majcan, Robert Rebernak i arhiva

»ari Jadrana 82

Najbolji je naËin za otkrivanje pravih Ëari Jadrana krstarenje brodom. NautiËari to veÊ dobro znaju, a oni koji ne znaju, iskusit Êe uæitak otkriÊa neËeg novog i nezaboravnog. Vaæno je zaploviti: jedrilicom, jahtom ili barem jednim od brojnih tradicionalnih jedrenjaka - guletom

Rovinj je nautiËko srediπte Istre i privlaËno odrediπte za sve æeljne ronilaËkih avantura

Brijuni veÊ gotovo 100 godina svojom zelenoplavom ljepotom privlaËe svjetsku elitu

PrivlaËnih nautiËkih odrediπta na jadranskoj obali i otocima ima bezbroj. Zaustavit Êemo se samo na nekim doista iznimnim mjestima od Istre do Dubrovnika...

Ljeto u Rovinju Zaplovimo najprije do Rovinja, nautiËkog srediπta Istre. ©armantni sedamnaest stoljeÊa stari gradiÊ sa suvremenom marinom, poznatom crkvom svete Eufemije, slikovitim arhipelagom i mnoπtvom zbivanja. Ondje Êe se i ovo ljeto odræavati VeËeri ribarske tradicije, Festival cvijeÊa, Ljetni glazbeni festival s nastupom poznatih glazbenika, svakodnevne zabave uz latino glazbu i zalazak sunca na plaæi... Rovinj je i poznata ronilaËka destinacija. Taj mu je glas priskrbio jedan davni i, naæalost, tragiËni dogaaj. Zbilo se to pred sam poËetak Prvog svjetskog rata. „Barun Gautsch“ je prevozio izbjeglice iz Boke i Dubrovnika u Trst, obitelji oficira i dræavnih Ëinovnika. Dan je bio lijep, more mirno, a onda odjednom, na πest milja jugozapadno od svjetionika sv. Ivana, brod je uzdrmala jaka detonacija. Naletio je na minu i za samo nekoliko minuta nestao u dubini. No, olupina koja leæi na 40 metara toliko je oËuvana da se moæe osjetiti ozraËje belle epoque, dotadaπnjeg razdoblja lijepog æivljenja, iako danas njome vladaju stanovnici 83

mora: salonom plivaju menule, u njemu stanuju ugori, mostom πeÊu gofovi...

Vladavina tiπine i dah starine Prvi grijani bazen s morskom vodom iz 1912. svjedoËi o dobu kada su Brijuni postali mondeno ljetovaliπte i ljeËiliπte svjetske elite. U novije doba Brijuni su bili ljetna rezidencija Josipa Broza Tita koji je ovdje punih 25 godina radio i ugoπÊivao najistaknutije dræavnike i mnoge druge znamenite ljude svijeta... Na Brijunima su otkriveni tragovi dinosaura, a poseban je i safari park Ëiji su stanovnici deve, zebre, ljame, antilope, indijske svete krave, ali i obiËni domaÊi magarci. Atraktivno je i podmorje - netaknuto ribarskim mreæama, sidrima i podvodnim puπkama. NautiËarima je vaæna informacija da je plovidba unutar akvatorija Nacionalnog parka Brijuni zabranjena bez posebnog odobrenja Uprave nacionalnog parka. Smije se uploviti u luku Veli Brijun, nakon Ëega se treba prijaviti na recepciji hotela Karmen. No, iznimka je uvala sv. Mikule na Malom Brijunu. To je relativno nova nautiËka destinacija, mirna i pitoma, okruæena bujnim zelenilom i povijesnim spomenicima. Tu su stari Rimljani imali svoje vile i bavili se uzgojem maslina i vinogradarstvom. Na obliænjem brdu Austrija je

potkraj 19. st. na mjestu drevne ilirske gradine podignula impresivnu vojnu utvrdu poznatu pod imenom Brioni Minor. Tu je i kapelica sv. Barbare, zaπtitnice topnika. Na otoku su i dva mala slana jezera. Ovdje se iskopavao prvoklasni kamen od kojega su graene palaËe u Trstu, Veneciji i Ravenni. Mali Brijun ima plaæu i viπe malih skrovitih uvala za kupanje i uæivanje u miru i tiπini te ljetni bar-restoran.

Neugasiv πarm prve dame Opatija je kao nautiËko odrediπte zanimljiva zbog ACI marine u IËiÊima, marine uz hotel Admiral i luke. Ovdje nautiËari mogu vezati plovila ili ih spustiti u more. U Opatiji se moæe iznajmiti jahta i zapoËeti krstarenje Jadranom. Otud i novovjeki naziv ovog podruËja: vrata jadranskog nautiËkog raja. Jedinstven je i povijesni πarm te prve dame hrvatskog turizma. Sredinom 19. stoljeÊa poËele su se graditi poznate opatijske vile i parkovi, hoteli Imperial i Kvarner, a bogata austrougarska klijentela, zajedno s njemaËkom carskom obitelji dolazila je u Opatiju. I poznatu ameriËku plesaËicu Isadoru Duncan ovdje je za nove pokrete ramena i ruku nadahnulo treperenje palmina liπÊa. Simbol Opatije, skulptura Djevojka s galebom, rad kipara Zvonka Cara, postavljena je na istu hrid na kojoj je godina-

Vrata jadranskog nautiËkog raja otvaraju se u Opatiji

ma stajala Madonna koju su otrgnuli morski valovi za olujnoga juga. Madonnu je postavila grofovska obitelj Kesselstadt da bdije nad duπom njihova sina Arthura, nestalog nedaleko od tog rta u proljeÊe 1891. Sve znamenitosti valja obiÊi jedinstvenom 12 kilometara dugom πetnicom od Preluka do Lovrana, Ëiji je naziv Lungo mare postao sinonim za πetnju uz more. A na put kroz vrata jadranskog nautiËkog raja prema jugu, Opatija Êe nas i ovo ljeto ispratiti bogatim programom priredbi: tradicionalnim Liburnia jazz festivalom, Zvjezdanom noÊi operete u Villi Angiolini, Susretom klapa u Voloskom, priredbama uz Dan grada Opatije i Dan zaπtitnika Opatije sv. Jakova...

U sjeni stoljetnih borova i grandioznog svjetionika Put nas dalje vodi do jedinstvenog mjesta uvale Pantera. To je mirno sidriπte u zelenom zagrljaju sjeverozapadnog luka Dugog otoka, koje podsjeÊa na lagune svjetskih juænih podneblja. Veæite brod za jednu od bova i okupajte se u Ëistom moru. Zatim brodskim gumenjakom otplovite do moliÊa u sjeverozapadnom dijelu uvale, iskrcajte se i krenite kroz stogodiπnju aleju borova, koju su zasadili stari austrijski svjetioniËari. Nakon desetominutne πetnje kroz polutamu debele hladovine

Na Dugom otoku nalazi se Veli rat, najviπi svjetionik na Jadranu

Zaljev TelaπÊica jedna je od najsigurnijih, najljepπih i najveÊih prirodnih luka na Jadranu

izaÊi Êete iz πume, a pred vama Êe bljesnuti puËina i grandiozna graevina. To je Veli rat, najviπi svjetionik na Jadranu. Visok je 42 metra, njegovo se svjetlo vidi s 18 milja, a na sjevernim vratima Dalmacije straæari veÊ punih 160 godina. U njegove æuÊkaste debele zidove graditelji su umutili 100.000 æutanjaka, kako bi bolje odolijevao vremenu, vjetru i moru. U dvoriπtu svjetionika zavjetna je kapelica sv. Nikole, zaπtitnika pomoraca, u kojoj je saËuvan Rimski misal iz 1869. godine. Ovdje su se generacije svjetionËara molile, vjenËavale, krstile djecu. I danas se katkad odræavaju romantiËna vjenËanja. Ako vam zatreba alternativa, ili ste odluËili produæiti boravak u ovoj divoti, svakako posjetite obliænju plaæu Saharun (ne po jugu), dugu oko 800 metara, sa sitnim bijelim pijeskom πto moru daje tirkiznu boju.

stiËki brodovi pa mir treba potraæiti na sidru. TelaπÊica je park prirode, valja platiti ulaznicu u koju je uraËunat i vez. Sada moæete uæivati u πetnji prirodom i diviti se skladu i raznovrsnosti 400 biljnih vrsta od kojih su neke vrlo rijetke, a neke i endemske. Kada vam je dosta kopna, moæete i zaroniti. I tu Êete naÊi bogatstvo biljnog i æivotinjskog svijeta, pa i sve rjei crveni koralj i mesojednu spuævu. Svakako posjetite slano jezero Mir. Mulj je ljekovit, cijene ga i zdravi ljudi, i oni s kostoboljom. I neka vam ne smeta πto u jezeru æivi endemska jegulja zvana kajman. Sasvim je bezopasna. Kratkom se i laganom πetnjom zatim popnite na krunu 200 metara visokih klifova, koji se ovdje strmoglavljuju u morske dubine do 90 metara. S jedne je strane smirujuÊi pogled na puËinu, a s druge su divlje klisure u kojima se gnijezdi sivi sokol.

Ljekovito jezero i divlji klifovi

Kornatska simfonija

Zaljev TelaπÊica smjeπten je na samom jugu Dugog otoka, gdje ga od Kornata dijele prolazi Mala i Vela Proversa. To je jedna od najsigurnijih, najljepπih i najveÊih prirodnih luka na Jadranu. Vezovi su u uvali Mir, restoran takoer, ali ljeti su ovdje mnogobrojni turi-

Ljepote Kornata inspirativno su opisane na tisuÊe naËina. Knjiæevnik George Bernard Shaw, nakon posjeta ovom zemaljskom raju, nadahnuto je napisao: „Posljednjeg dana stvaranja Bog je poæelio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha“. Bijele

okomite litice zvane kornatske krune, ilirske gradine i gomile, utvrda Turet... Nakon toga do najzapadnije civilizacijske i nautiËke oaze - marine Piπkera, smjeπtene na otoËiÊu Vela Panitula. Mnogo veÊi otok Piπkera nalazi se nasuprot. Piπkera je od davnina otok ribara; tu su joπ prije 500 godina podignuta skladiπta ribe. Nasuprot marine na Piπkeri nalazi se i kapelica Gospe od Anela (1560.), danas jedino iskljuËivo ribarsko svetiπte u Hrvatskoj. Ni Vela Panitula nije bez spomenika. Nedaleko od marine kamena je utvrda s dvjema kulama. To su ostaci kaπtela koji su podignuli MleËani da bi oporezivali ribare, pa su oni svakoga jutra ovamo morali donositi ulov na procjenu. Kornati su raj za sva osjetila: u uvalama kornatskog otoËja 20-ak je æivopisnih restorana i konoba s domaÊim specijalitetima: ribom, hlapovima i jastozima, lignjama, sipama i hobotnicom, πkoljkama i kornatskom janjetinom. To su jela pripremljena na starinski naËin, na domaÊem ognjiπtu, pod pekom, na gradelama, uz zaËine koji ovdje rastu nadohvat ruke. Uz domaÊe vino i travaricu, takoer spravljenu prema starim receptima. Nisu to mjesta gdje Êe oko vas titrati uglaeni konobari s leptirmaπnom. Nisu to restorani s Ëetiri zvjezdice. 85

Poznata kornatska marina Piπkera

Ovo je viπe od toga, jer jela se sluæe pod nebom posutim zvijezdama, s pogledom na more i zalazak sunca, uz mirise mora, kamena i mediteranskog bilja - kadulje, mirte, lavande, majËine duπice, origana, smilja...

Turbo zabava i mir Paklenjaka Hvar je neizostavno odrediπte svih elitnih ljetnih jadranskih moreplovaca æeljnih druæenja i zabave. NoÊni æivot Hvara postao je poznat ponajviπe zahvaljujuÊi klubu Carpe Diem. Britanski Timesonline taj je klub proglasio srediπtem europske zabave, uvrstivπi ga meu deset najboljih europskih mjesta za zabavu. Oni koji pak æele nepomuÊeni mir, odlaze u kultnu Palmiæanu, na Paklenjacima. Paklinski otoci najljepπi su dio hvarske rivijere. OtoËiÊi su niski i πumoviti, more je azurno. Prepuni su skrovitih æala, kamenih 86

Hvar je nezaobilazno ljetno odrediπte

terasa i pustih uvala. NajveÊi je otok Sv. Klement i na njemu je Palmiæana, najomiljenije izletiπte i svratiπte nautiËara. To je skrovita uvala okruæena gustom borovom πumom, mirisnim vrijeskom, ruæmarinom i raznovrsnim egzotiËnim biljem. Ovdje u marini brod je siguran od svih vjetrova i oluja. Iznad marine na πumovitom prijevoju poznati je restoran - izloæba umjetnina kod Dagmar. To je posjed obitelji Meneghello, za koju je vezana uglav-

nom poznata ljubavna priËa hvarskog ronioca i novinarke-umjetnice koja je ovamo doπla prije 50-ak godina - i ostala. Marina Palmiæana obiËno je prepuna pa svoj brod moæete usidriti i s druge strane, u dubokoj pjeπËanoj uvali VinogradiπÊe, ali ne po juænim vjetrovima. Popularno je odrediπte na Paklenjacima i Vlaka. Tu moæete uæivati u ronjenju. Kod rta Stambedar zaronite u carstvo gorgonija. Brod smjestite u uvalu ispred ostataka ladanjskog

Zlatni rat oplakuje Ëisto, prozirno more

Knjiæevnik George Bernard Shaw nazvao je Kornate zemaljskim rajem

crkva, pjaceta, Kaπtil. Od novovjekih znamenitosti tu su brojni teniski tereni, ovdje se igra odbojka na pijesku i uËi roniti. Ako æelite dobro veËerati, najbolji riblji restoran je Ribarska kuÊica, smjeπten na plaæi istoËno od mjesta. I svakako probajte vino Bolski plavac. Nakon svega, ostavite vremena i snage da se popnete na Vidovu goru, najviπi otoËni vrh na Jadranu (778 m). Povijest tog mjesta otkrijte sami, a u restoranu potraæite teletinu pod pekom.

Marko Polo, moreπka i vino

posjeda nekog rimskog patricija. Uæivajte kao πto je i on uæivao u to doba. U uvali je sve isto kao prije dvije tisuÊe godina.

Bol i Zlatni rat Zlatni rat je gotovo pola kilometra dug πljunËani rt koji oplakuje Ëisto, prozirno more, s velikom plaæom koja mijenja oblik i poloæaj, ovisno o vjetru i morskim strujama. Ovdje je Hvarski kanal najuæi, pa je to mjesto vjetrovito

i izvrsno za jedrenje na dasci. Ovdje se moæe sidriti s jedne ili druge strane „pokretnog“ rta, ovisno o vjetru. Dakle, na programu je kupanje i surfanje. Ako ste, pak, æeljni kulture, druæenja i noÊnog æivota, tu je Bol, najstarije obalno naselje na BraËu, s dominikanskim samostanom i bogatom arheoloπkom zbirkom, urbanom jezgrom uz luku, gdje se niæu barokni ljetnikovac, loæa s crkvicom, renesansnobarokna palaËa s galerijom umjetnina, æupna

Grad Marka Pola i drevne narodne igre moreπke jedna je od nautiËkih meka Jadrana. Posebno otkako je ovdje sagraena suvremena marina. Dakle, najbolje je brod smjestiti na ovo sigurno mjesto i krenuti u grad KorËulu, opasan zidinama i kulama, i uæivati u slikovitim trgovima i srednjovjekovnom ambijentu. Vrijedi istraæiti povijest sve od kamenog stupa u spomen na trojanskog junaka Antenora, prema predaji osnivaËa grada, preko prvog poploËenog trga (1569.), proÊi kroz Morska vrata, posjetiti kapele Gospe od Snijega i Gospe Lurdske, crkvicu sv. Katarine i, naravno, kuÊu Marka Pola. Valja nam pogledati i 400 godina staru igru moreπku, borbu dobra i zla, koja se u KorËuli izvodi 50-ak puta godiπnje. 87

Dubrovnik je najdestinacija koja se nikako ne smije zaobiÊi

Mljet je najπumovitiji jadranski otok

Okrjepu je najbolje potraæiti u jednom od mnogih restorana, a desert u slastiËarnici Cukarin, gdje se nude izvrsni tradicionalni korËulanski kolaËi. Isplati se otiÊi i do 5 km udaljene Lumbarde, gradiÊa bogate arhitekture, i okupati se na velikoj pjeπËanoj plaæi u uvali Præina, probati hobotnicu na buzaru i svakako to zaliti domaÊim grkom, a moæe i poπipom iz »are ili maraπtinom. Lumbarda ima i lijepu marinu.

Tajne mljetskih πuma i jezera Mljet je najπumovitiji jadranski otok i nacionalni park. Sidrenje je dopuπteno samo u uvalama pred mjestima Pomena i PolaËe. U uvali Pomena su hotel Odisej i vezovi za jahte, a u blizini i znamenito Veliko i Malo jezero. Ta dva danas morska jezera bila su od svog nastanka prije 10.000 godina do poËetka krπÊanske ere - slatkovodna. Oba svojim neistraæenim tajnama joπ privlaËe prirodoslovce iz cijeloga svijeta. Na otoËiÊu Sveta Marija usred Velikog jezera nalazi se stari benediktinski samostan s crkvom, zaπtitni znak Mljeta. Oko jezera je biciklistiËka i pjeπaËka staza duga 12 kilometara. Bicikli se mogu iznajmiti u Pomeni. Priroda Mljeta obiluje stoljetnim πumama, poluπpiljama, πpiljama i jamama te mljetskim “blatinama”, boÊatim jezerima koja povreme88

no presuπuju. U nekima od njih stoljeÊima su se lovile jegulje i ptice moËvarice. U jednoj je od tih πpilja zapeo i Odisej. Tu ga je na povratku iz Troje zaËarala nimfa Kalipso... Na Mljetu nemojte zaobiÊi ni uvalu Saplunara. Tu su poznata pjeπËana plaæa Blace i nekoliko dobrih restorana. Vjeruje se da je tomu mjestu ime dao sveti Pavao 61. godine, kada se nakon brodoloma ovdje iskrcao...

Carstvo riba, hlapa i koralja Lastovo je puËinski otok, izoliran, divlji, poseban, πumovit poput Mljeta, ali nema ograniËenja nacionalnog parka. More je bogato ribom, jastozima, koraljima. Smjestimo se u Zaklopatici, zaklonjenoj mirnoj uvali na sjeveru otoka. Za to valja koristiti istoËni πiri ulaz koji je dubok 8 metara. Sidri se na sredini uvale, na dubini od 4 do 14 m. Po jakoj buri valja uzeti krmeni vez na otoËiÊ Zaklopatica, a po vrlo jakoj otiÊi u obliænji Mali Lago, u zaklon rta PrehodiπÊe. Ispred restorana i konoba Triton i Augusta Insula jesu gatovi, ali dubine su 1,5 do 2 m. No, upravo ovdje treba potraæiti moguÊnost ribolova, ronjenja, obilaska ovog iznimnog otoka biciklom ili skuterom. U restoranima se pripremaju tradicionalna ribarska jela, riba je domaÊa, svjeæa, ukusan je riæoto od sipe i kulinarska inovacija - sirova riba u soku od limuna. Mjesto Lastovo u

unutraπnjosti udaljeno je cestom 2 km, u Ublima je diskoteka. Valja obratiti pozornost na osebujnu arhitekturu, posebno na æivopisni izgled dimnjaka - ne postoje dva jednaka. Ishodiπte moæe biti i Skrivena Luka, najveÊa uvala juæne obale, stvorena za kupanje, πetnju i trËanje. Na visokoj je litici atraktivan svjeti-

KorËula je jedna od nautiËkih meka Jadrana

onik Struga. PriËa kaæe da su ovdje poËetkom proπlog stoljeÊa ribari uhvatili hlapa kapitalca teπkog 18 kilograma i odmah ga poslali u BeË caru Franji Josipu na dar. U BeË je hlap stigao æiv, a car im je odmah uzvratio sandukom punim πeÊera i kave. I joπ jedan rekord: ovdaπnji koraljari pod kamenim liticama Struge, koje

se ovdje spuπtaju u more do dubine od 50 m, izvukli su koralj teæak 45 kilograma.

Dubrovnik i Elafiti Dubrovnik je kultno mjesto svih nautiËara svijeta, bilo da dolaze megajahtama ili skromnim desetmetarskim jedrilicama, pa se

pri izboru najdestinacija nikako ne smije zaobiÊi. Najbolje je ostaviti brod u sigurnosti ACI marine u Komolcu, unajmiti brzi sigurni gumenjak ili dnevni cruiser i krenuti u obilazak najodrediπta u dubrovaËkom akvatoriju. Osim Dubrovnika, vrijedno je posjetiti Elafite, dubrovaËki arhipelag koji Ëine otoci Lokrum, KoloËep, ©ipan, Lopud... Na najbliæem Lokrumu nalaze se egzotiËni botaniËki vrt i duboko slano jezero zvano Mrtvo more... ©ipan je najveÊi otok Elafita. Prepun je povijesnih spomenika, na njemu su 33 kapelice. Na zapadu je ©ipanska Luka, sigurno sidriπte, otvorena jedino na lebiÊ (jugozapadnjak). Ovdje treba doÊi na objed. Treba probati kozice a la Marko, janjeÊi Ëop, file na seljaËki i piti πipanski plavac. KoloËep (Kalamota) poznat je po koraljarima. Moæete sudjelovati u Ëarobnom noÊnom ronjenju u Ëetiri povezane podmorske plitke πpilje visokih stropova i pjeπËano-πljunËana dna na samo 12-ak metara dubine. Na Lopudu je jedna od najpoznatijih pjeπËanih plaæa ©unj. Ako ste ovdje u vrijeme DubrovaËkih ljetnih igara (od 10. srpnja do 25. kolovoza), razumije se da Êete biti na nekoj od predstava u atriju Kneæeva dvora ili palaËe Sponza, na GunduliÊevoj poljani ili na tvravama Revelin i Lovrijenac... U Dubrovniku nemojte oËekivati noÊni æivot, jer cijeli Grad noÊu - spava. 89

I P A N J

Skromno, Ëesto samozatajno, Ëak i nekoliko stotina metara dislocirani od bljeπtavog salona u Kovinskoj ulici, predano rade ljudi iznimno vaæni za rad cijelog EUROlinea. To su djelatnici Centra rabljenih vozila, odjela koji ne samo da je posebna profitna jedinica unutar kompanije ekskluzivno zaduæena za promet rabljenih vozila - veÊ i iznimno vaæna poluga prodaje novih vozila. Svega ih je devetero: u prodaji su Dejan MaksiÊ, Drago ©imunaci, Marin JurËeviÊ i Igor JordaniÊ, procjenitelj je Tomislav Kaπtelac, u dispoziciji rade Gordana Jakuπ JovanoviÊ i Melita StubliÊ, a vrijednu podrπku svima njima pruæa Marko LeæaiÊ, a veÊ godinu dana ovu malu grupu predvodi Draæen JuriπiÊ, svojevrsna legenda tvrtke, osoba koja Êe uskoro napuniti cijelo radno desetljeÊe u EUROlineu. Bogato je iskustvo ovaj roeni ZagrepËanin skupljao u prodaji novih vozila te stoga ne Ëudi da mu je organizacija suradnje izmeu odjela prodaje novih i rabljenih vozila bila prioritet: „U interesu

EUROlineov Centar rabljenih vozila samozatajan je, ali vrlo vaæan segment cijele kompanije

Najbolje za svakog kupca

Foto: Gec

kupaca mi moramo raditi zajedno, i to vrlo koordinirano, jer iza svakog novog kupca stoji njegov rabljeni automobil koji valja prodati. Nama je duænost, zajedno s prodajom novih vozila, napraviti kupcu najbolji moguÊi paket te ga rasteretiti svih problema i poπtedjeti gubitka vremena“, kaæe JuriπiÊ. Osobni pristup kupcu u kojem prodavatelj zajedno s njim ide na procjenu vrijednosti rabljenog vozila, zatim u potpunosti individualizirane ponude i najveÊa moguÊa fleksibilnost jednostavno se podrazumijevaju. Odmjeriti poπtenu cijenu za rabljeno vozilo jedan je od glavnih prioriteta JuriπiÊa i njegovih kolega. Stoga, ali i zato πto u otkup Ëesto dolaze i automobili izvan Daimlerove grupe, stalno prate træiπte i kretanje cijena rabljenih vozila te se sluæe najmodernijim programima koji elektroniËki procjenjuju vrijednost automobila. „Idealna je situacija, kojoj teæimo i koju sve ËeπÊe postiæemo, kada su nakon sklopljenog posla iznimno zadovoljne obje strane: kupac koji je dobio realnu vrijednost za svoj rabljeni automobil, ali i mi koji imamo moguÊnost taj isti automobil po poπtenoj cijeni prodati nekomu drugomu.“ 90

Slijeva nadesno: Drago ©imunaci, Igor JordaniÊ, Tomislav Kaπtelac, Marko LeæaiÊ, Draæen JuriπiÊ, Dejan MaksiÊ, Marin JurËeviÊ, Melita StubliÊ, Mira Pomper i Gordana Jakuπ JovanoviÊ

0 1 0

T R A S T

P A N J

2 0 1 0

E U R O

L I N E

U R O L I N E

S T R A

P A N J

0 1 0

Draæen JuriπiÊ, voditelj Centra rabljenih vozila

U nekim segmentima ovog posla nema kompromisa, a to je prije svega pitanje podrijetla vozila

Tomislav Kaπtelac, dugogodiπnji djelatnik EUROlinea

Naravno, tu je i osnovna djelatnost samog odjela, a to je trgovina rabljenim vozilima koja je - posebice sada, u doba krize - zanimljivija nego ikada. „InaËe, postoji odreeni tip kupaca koji uvijek kupuju neπto starija vozila, pa Ëak i vrlo velike vrijednosti, i to treba cijeniti. Mi se prema njima odnosimo s istim poπtovanjem kao i prema kupcima novih vozila. Takoer, u posljednje vrijeme vrlo su popularna demo vozila, kao i ona sluæbena, koja nude gotovo sve πto nude novi automobili, ali za manje novca“, tvrdi JuriπiÊ, istiËuÊi da se u godinu dana u Centru rabljenih vozila proda oko 500 automobila, a joπ stotinjak „ode“ prema modelu „staro za novo“ ili „staro za staro“. U nekim segmentima ovog posla nema kompromisa, a to je prije svega pitanje podrijetla vozila. „Svi automobili koji dou u Centar vrlo su pomno provjereni, kontrolira se i ispravnost kilometraæe te sva vozila prolaze struËnu procjenu iskusnih procjenitelja. Na svaki znak nepravilnosti odgovor je: Hvala, ne!“, kaæe JuriπiÊ. Takoer, svi automobili prije ulaska u ponudu prolaze stroge kontrole u EUROlineovom ovlaπtenom servisu, popravljaju se originalnim rezervnim dijelovima uz sluæbenu proceduru, πto Centru omoguÊava da za svaki automobil (ili lako gospodarsko vozilo, odnosno kamion) ponudi polugodiπnje jamstvo. Osim toga, Centar pruæa joπ jednu zanimljivu uslugu: usluænu prodaju. Ako neki klijent nije zadovoljan procjenom i tvrdi da na „slobodnom træiπtu“ moæe postiÊi bolju cijenu, djelatnici Centra njegov Êe automobil izloæiti te prodavati po cijeni koju odredi klijent, upravo kao da je rijeË o automobilu iz njihove ponude. KonaËno, novi vaæan medij Centra rabljenih vozila njegova je internetska stranica na adresi www.euroline.hr/crv gdje se nude deseci rabljenih, salonskih i demo vozila. „Naπa stranica ima u prosjeku 500-tinjak pretraæivanja svakog dana te je postala vrlo vaæno mjesto prezentacije vozila, svojevrsni salon otvoren 24 sata dnevno“, kaæe JuriπiÊ, zakljuËujuÊi kako je najbolji znak da dobro rade svoj posao velik broj kupaca koji se vraÊaju u EUROlineov Centar rabljenih vozila znajuÊi da su doπli na najbolje moguÊe mjesto. 93

S T R A

S T

L I P A N J

2 0 1 0

Spoj tiskarske industrije i umjetnosu tistikarskim veÊ dugi niz godina Printera grupa, tiskara koja u svojim je prostorima poslovima prati EUROline, e ZBIRKA KRAJA»IΔ otvorila treÊi postav izloæb

metalu zasigurno ma Sa- skulptura u Na putu od Zagreba pre avlja ravnoduπnim. privuÊi nikoga ne ost moboru prvo πto Êe vam ntera grupa lider je o zdanje Isto tako, Pri pozornost jest ostakljen industriji na ovome izgledom u tiskarskoj koje svojim modernim se sve bogatstvo koje na tiska- podruËju pa ni najmanje ne podsjeÊa i u tehnici, bojama ade naj- umjetnost nud ru. Ulaskom u prostor zgr a moæe ost variti i li u gale- i materijalim prije pomislite da ste doπ djelatnosti. Knjige, doËekati u tiskarskoj riju. U predvorju Êe vas endari, katalozi, alumi- monografije, kal impozantna skulptura od ba samo poæeljeti! . Kako posjetnice... Tre nija Aleksandra Srneca iranih umjetnika j etaæi, I deseci afirm se penjete prema gornjo samo povjerili svo m boja Printeri nisu Vatroslav Kuliπ ekspresijo la, nego i tiskanje moguÊe ja iznimna dje usporava vaπ hod, pa je i kataloga o njima. reni sa- monografija da i zakasnite na dogovo je razumije u boje entativ- A tko se bol stanak. Slijedi niz reprez ih: Vaniπta, VejzoviÊ, na jedno- od njih sam nih umjetniËkih djela .. S najmodernijom e moæete ©ebalj, Prica. me mjestu i u isto vrijem tiskarskom tehnolobnostima opremom, uæivati u razliËitim oso doba i prestiænim StanËiÊ, gijom novog i likovnim stilovima: ima koji jamËe MurtiÊ, ISO certifikat Vaniπta, Reiser, Prica, oke standarde poSvakako kvalitetu i vis Picelj, SeneËiÊ, Knifer... rin tim s viπe od jet ovoj slovanja, Printe je sigurno da vaπ prvi pos ika profesionalno Êe neÊe biti 120 djelatn tiskari u Svetoj Nedelji ki posao. I njihova ja umjet- odraditi sva i posljednji. Koncentraci a www.printera.hr akvarela, web-stranic niËke ljepote u nizu hommage tiskartorskih svojevrstan je ulja na platnu, kompju i. nike i skoj djelatnost grafika, kombinirane teh 94

O Printera grupi m poËela s radom 2009. godine,

imeno Iako je pod sadaπnjim iskustvo u gragogodiπnju tradiciju i du a im Printera grupa tki od kojih je je naslijedila od triju tvr fiËkoj proizvodnji, koje .o. S takvim a d.o.o. i Bauer grupa d.o nastala: Kratis d.o.o., Gip Printera vriuistinu se moæe reÊi da spojem iskustva i znanja u realizaciji re stoji golemo iskustvo jedi - trostruko! Iza Printe Ëudi da im se klijenata. Stoga ni ne najzahtjevnijih zadataka sigurnoπÊu... povjerenjem i jednakom klijenti uvijek vraÊaju s

I J

Renault-Nissan i Daimler AG objavili πiroku strateπku suradnju Grupacija Renault-Nissan i Daimler AG objavili su zajedniËku strateπku suradnju koja Êe im omoguÊiti korist u zajedniËkim projektima te razmjenu najboljih iskustava u proizvodnji. Objavljena je i razmjena dionica kojom Êe Renault-Nissan ostvariti 3,1 posto udjela u Daimleru, a Daimler 3,1 posto udjela u Renault u te 3,1 posto udjela u Nissanu. Dio je sporazuma i suradnja ovih dviju korporacija u proizvodnji na buduÊim projektima za osobna i laka gospodarska vozila, primjerice za novi smart fortwo i Renaultov Twingo nove generacije,

Nagrada ‘Naπ auto’ za E-klasu

ukljuËujuÊi i elektriËne verzije tih vozila. Daimler, Renault i Nissan takoer Êe suraivati u razvoju buduÊih dizelskih i benzinskih motora koji Êe se koristiti u novom smartu i Twingu te Êe biti prilagoeni Mercedes-Benzovim zahtjevima za novu generaciju premium kompaktnih automobila. Daimler Êe takoer dati na raspolaganje svoje benzinske i dizelske motore za Nissanovu luksuznu marku Infiniti, a Mercedes-Benzovi transporteri proπirit Êe portfelj te Êe Mercedes-Benzo v Vito koristiti dizelske motore i mjenjaËe iz game vozila grupaci -

Na ovogodiπnjem izboru „Naπ auto“ (Unser Auto) Ëitatelji viπe od 120 regionalnih tjednih novina u NjemaËkoj, meu kojima i oni vodeÊih automagazina kao πto su auto, motor & sport, Auto Bild, Auto Zeitung, ADACmotorwelt te

je Renault-Nissan. Ovu strateπk u suradnju vodit Êe Renault-Nissanov i Daimlerov odbor za suradnju pod nazivom Cooperation

Committee, kojim Êe zajedniËki upravljati partneri Dieter Zets che i Carlos Ghosn s izvrπnim menadæerima obiju tvrtki.

, do sportskih auweb portala autoscout24, izabra- srednje klase znih premium luksu i ila tomob u li su Mercedes-Benzovu E-klas enzova Edes-B Merce ina. limuz vokao najpopularnije njemaËko o kao mjest prvo je la osvoji klasa rnije zilo. U kategoriji „najpopula Ëke njema vozilo nije pular najpo za “ vozilo njemaËke proizvodnje u jednu joπ i time a , odnje proizv obroj2010. konkurirala su mnog ih nagrada. na vozila premijerno predstavlje - nizu mnogobrojn h aktni na proπle godine - od komp malih automobila, zatim vozila

ElektriËni Vito na minus 30 Ledene temperature do Ëak minus 30 stupnjeva tijekom dana i noÊi, testovi trakcije na ledenoj povrπini, na ugaæenom snijegu i na javnoj cesti - to su bili uvjeti s kojima se suoËio prototip Merce-

des-Benzovog Vita s elektriËnim pogonom kad je uspjeπno svladao najteæe testove u blizini polarnoga kruga. Vito je prvi serijski transporter s elektriËnim pogonom uopÊe. Motor pokreÊe snaæna li-

tij-ionska baterija. Sa snagom od 400 volta, 16 ampera te 32 kWh rasp oloæ ivog kap acit eta, Vito moæe prijeÊi 130 kilometara, no ovisno o stilu voænje ta udaljenost moæe biti i znatno veÊa. ElektriËni

motor razvija snagu od 90 kW. Brzina mu je elektronski ograniËe na na 80 km/h, idealno za prije voz u urbanim sredinama, a i po kapacitetu utovara jednak je kao i klasiËan Vito.

Mercedes-Benzovi transporteri trostruko uvjerljivi

Osim 18 vozila i izabrao po- „Transporteri do 3 tone“. Natjecanje „CEP Van of the Year ocijenio je oTechn Gas ral pet kategorija. Mer- toga, NGT (Natu 2010“ po deseti put odræalo se na bjednike u dila pobije tera Sprin ov Sprinter Ëetvrtu logy) verzija autoshowu Auto Mobil Interna- cedes-Benz Drive om potvrdio je svoju je u kategoriji „Alternative zared tional (AMI) u Leipzigu, koje je godinu a da godin prva je o prvo mjesto u ka- Systems“ - ovo organizirala izdavaËka kuÊa Euro nadmoÊ i osvoji nagra tu lio dodije sporteri do 3,5 tona“. je izdavaË ETM Transport Media (ETM Verlag) iz tegoriji „Tran veÊu sve πava nagla o enzov Vito takoer je du, πto ujedn Stuttgarta. Æiri od 30 struËnjaka Mercedes-B enta u te je peti put zaredom vaænost ekoloπkoga segm æiri iz takozvane CEP branπe (Couri- uvjerio mjesto u kategoriji autoindustriji. er, Express and Parcel Services) osvojio prvo

I J

Mercedes-Benz osvojio Auto Bild Design Award 2010.

Po peti put najveÊi njemaËki automobilski Ëasopis Auto Bild zamolio je Ëitatelje da glasuju za najatraktivnije automobile. Imali su izbor od 103 nova vozila u pet kategorija.

Oko 100.000 Ëitatelja magazina Auto Bild odabralo je MercedesBenzov SLS AMG za najatraktivniji automobil u NjemaËkoj. Ovaj supersportski automobil dobio je viπe glasova od svih novih mo-

dela. Drugo mjesto u ukupnom poretku zauzeo je novi Mercedes-Benzov kabriolet E-klase. Usto, Mercedes-Benz F 800 Style pobijedio je u kategoriji „studije i konceptni automobili“.

Travego Safety Coach Tour

U svome centru na zagrebaËkome Jankomiru EUROline je organizirao dogaanje pod nazivom Travego Safety Coach Tour. U sklopu prezentacije novog autobusa Tra-

vega Safety Coach, kupci su imali ekskluzivnu priliku testirati autobus i osobno se uvjeriti u sve njegove posebnosti. Usto, Merce desov struËnjak za Travego svim

je zainteresiranima bio na raspo laganju za vrijeme cijelog Toura - Travego Safety Coach mogao se, naime, testirati jednako na autocesti kao i na lokalnoj cesti. InaËe,

Travego je na meunarodnom sajmu autobusa u Kortrijku u Belgiji proglaπen autobusom godine - dobio je nagradu „Coach of the year 2010“.

PamuËne slovarice

Uvijek, sinko, postoji prvi put, govorila je Jela, dobra prijateljica moje bake. Pamtim joj lice, i bore na rukama, i kriæiÊe istetovirane iznad lijeve πake. Oni koji me, joπ i sada, pitaju za mjesto moga roenja, ne znaju da baπ u toj reËenici, koju okonËavaju nepotrebno velikim upitnikom, nakratko izgube svoj glas pa im ga ja, neovisno o svojoj volji, viπe ne prepoznajem. Netko se, u danu koji je bio sunËan i dok se joπ Ëisto plavetnilo dovodilo u ljubavni odnos s nebom, pobrinuo da ljudska znatiæelja, da bi se uopÊe mogla izdræati, do mene stigne bojom Jelina glasa. I moji vjerni prijatelji, i blijedo poznati, i ozbiljni poslodavci, i skloni Ëitatelji, i oni koje sam æeljela voljeti, ali mi to nisu - strahom zarobljeni - dopustili, i pedantni predsjednici povjerenstava i kritiËari motivirani osvetama, baπ svi su oni, u tih tridesetak sekundi zvuËali, a i danas zvuËe, kao Jela. Jer, ona koja o rijeËima nije sluπala u πkolskim klupama i kazaliπnim radionicama, nasluÊivala je da se u brojnim rijeËima, πto dolaze iz usta uËenih i velikih, kriju opasnosti. Znala je da svakoj teπkoj rijeËi treba pridruæiti najmanje dvije meke. A meke su Jeli bile i neusporedivo draæe. Sjedila je na malenoj stolici ispred praga i sastavljala Ëudesne pamuËne slovarice. »ovjek mora imati prag svoje kuÊe, da katkad stane na njega, a katkad ga prekoraËi. Nije isto, stati i prekoraËiti. Prag. Upamti. Treba znat kad se πto mora. Prag kuÊe u kojoj je starjela postavio je njezin otac. Vlastitim rukama, joπ u onoj dræavi, prije druga Tite. Voljela je da drugi Ëuju njoj vaæne povijesne koordinate. Podcrtavala ih je. »inila je to i naËinom na koji je izgovarala ime velikog voe, ali i smijeπnom grimasom koju su sugovornici mogli uoËiti samo onda kada bi uspjeli uhvatiti trenutak u kojem se drugovo ime prelijevalo u zavrπni vokal e i duæilo se, i trajalo, i Ëekalo da Jela na slobodu pusti zadræani cigaretni dim od kojeg je, preplavljena uæitkom, iz dana u dan sve viπe kaπljucala, dok su joj usnice modrile bojom srpanjskih oluja. Svakog je proljeÊa osvjeæavala zidove bijelim vapnom. Iz onih unutraπnjih izvlaËila je sivilo i miris duhana. Iz vanjskih otjerivala zavist koju urokljivi pogledi upuÊuju prema sitnim utorima opeka i æbuke pa u njima raaju nemir i nesreÊu koju Êe u posljednjim minutama prije svanuÊa, u nekoj od dolazeÊih godina, udahnuti dijete koje moæda joπ i nije roeno. Jela se budila, bolovala i radovala, sve na istoj stolici, onoj dovoljno blizu i dovoljno daleko puteljku kojim su prolazili mjeπtani. Dovoljno blizu za otkrivanje lica i dovoljno daleko za sklanjanje pred dolazeÊim koracima. Oni kojima se dala vidjeti, zastali bi uz njezinu bagremovu ogradu. I prije nego πto su je poËeli rukom i oËima dozivati, ona bi ustala i poravnavala dæep uπtirkane suknje, vjerojatno zbog toga da iz 98

njega πto lakπe i πto bræe izvadi pokoju meku rijeË, joπ neupotrijebljenu i mirisnu. Znala je da Êe samo njome moÊi lijeËiti priznanje koje Êe uskoro poËeti s Ma nikada mi se to dao sada nije dogodilo, eto prvi put. I sada je zamiπljam kako mi prilazi sa smijeπkom. Jasno joj je da Êe uskoro poËeti odgovarati na pitanja poput Mogu li se s nove haljinice, pripremljene za πetnju procesijom na blagdan sv. Ilije, zaprljane prvi put crnim dudovima, skinuti mrlje; Je li prva hostija stvarno slatka; Naraste li zaozbiljski rep nakon πto prvi put progutaπ malo crne kave i poliæeπ soc s dna… Sluπala je paæljivo. Nije mi dopuπtala da pogled skrenem u stranu. Nudila je odgovore koji su bili lijepi, ali iz kojih nisam mogla zakljuËiti hoÊu li biti kaænjena zbog uniπtene sveËane odorice, zbog bombona koji planiram sakriti u ustima kako bih njime zasladila Tijelo Kristovo, zbog popijenog napitka koji Êe me uvesti u pravo æensko druπtvo. Ona je svojim rijeËima tkala nevidljivu zaπtitnu odjeÊu koja bi poËinitelja pogreπke prve iz podruËja tog i tog Ëinila otpornijim pred tuæiteljima i sucima kojima nisu trebali ni svjedoci, ni porota, a najmanje Jelina pamuËna slovarica. Bila sam kilometrima daleko od njezina dvoriπta kada sam primila vijest da se jedno jutro nije pojavila pred kuÊom. I bila sam u godinama kad sam veÊ dobro znala kakav je okus priËesne hostije. Pitanja koja bi se vezala uz prvi odlazak, prvi preljub, prvu osvetu, prvu ljubomoru, prvi strah, prvu dijagnozu viπe nisam imala komu postavljati. Moje priËe nisu zasluæivane da bi se na njih iπlo rijeËima ispisanim na latinskom. A i ne vjerujem da postoje slova kojima bi se razjasnilo zaπto sam, u noÊima nedavnih poplava, pozvala Jelu. U mom oslikanom snu stajala je pred svojim pragom. Voda se penjala uz brdo. Priznala sam joj da se ne sjeÊam kako su, u vrijeme moga πkolovanja, izgledali testovi za provjeru znanja. Ne pamtim u kojem sam razredu pisala prvi. Moja me kÊerka probudila. Prvoπkolka se zabrinula da joj je mama zaspala i da Êe ona zbog toga zakasniti na pisanje kontrolnog listiÊa iz prirode. Preπutjela sam joj da ni ja ne bih znala odgovoriti na pitanje o razlici izmeu sela i grada. Uz jutarnju kavu, dovoljno jaku da od nje naraste rep, uzaludno sam pokuπavala dozvati lekcije iz svojih prvih udæbenika. Jasno sam vidjela radosna lica svojih vrπnjaka, prljave, a tako gospodske sjedalice u πkolskom autobusu, naranËaste lipine biljeænice. Nigdje nije bilo testova, radnih biljeænica, udæbenika iz vjeronauka, likovnog i glazbenog odgoja. Samo njeæno sjeÊanje na vrijeme u kojem su odliËni bili i oni koji su ocijenjeni kao dobri, za razliku od danas kada su odliËni s jednom vrlo dobrom ocjenom, u oËima svih, samo dobri. I kad se nitko nije pitao Koje je boje plavo. Nebo se brine o moru, napisala je toga dana moja prvoπkolka kao odgovor na pitanje Zaπto je more plavo? Uz, po katalogu znanja, pogreπan odgovor, stajala je uËiteljeva crvena kvaËica toËnosti. PodsjeÊala me na Jelin uπtirkani dæep nakrcan mekim rijeËima koje su pred oËi izlazile sloæene u ljepotu. Ljepota je slabila strahove. I nagovarala nebo na brigu; prvi put, pa iznova prvi put, pa po koji put prvi put; tvrdoglavo i dosadno. Sve dok ne Ëuju odabrani.

Julijana MatanoviÊ

10 GODINA STRASTI, SNAGE I PREDANOSTI KUPCU.

A-klasa. Sluæbeno vozilo za dobar provod! Classic, Classic PLUS i Sport Edition. ISP (5 godina besplatnog redovnog odræavanja) i povoljni uvjeti financiranja u suradnji s Mercedes-Benz Leasingom

A-klasa 160 Classic Edition

16.200 EUR + PDV* A Daimler Brand

* U kunskoj protuvrijednosti 117.100 kn + PDV. Ponuda se odnosi na ograniËenu koliËinu vozila