Issuu on Google+

RUJAN 2009 BROJ 23 MAGAZIN TVRTKE EUROline

KORICE 100_1.indd 1

12/10/09 6:57:47 PM


2

M E R C E D E S - B E N Z

Pokuπajte skrenuti pogled.

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

R U J A N

2 0 0 9

3


4

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o. Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/34 41 197 www.euroline.hr

22

50

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Mia RajkoviÊ Paula KolendiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

LEKTURA Parola d.o.o. Irena Miloπ Mladen Miloπ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Ivan DragπiÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK PRINTERA GRUPA Dr. Franje Tumana 14a Sveta Nedelja tel. 01/33 78 600 info@printera.hr

6

RAZGOVOR

Dr. Bernd Fischer, veleposlanik NjemaËke u RH Diplomat iz profesije i strasti

14

E-KLASA AMG

MERCEDES-BENZ I FILM

42

PUTOPIS

80

NAUTIKA

Legenda o Marini

50

IAA FRANKFURT

SLS AMG zvijezda Franfurta

86

EUROLINEOV TIM

59

ESF 2009

Najsigurniji automobil na svijetu

90

64

98

HOTEL OLYMPIA VODICE

PoËasnim koπem otvoren Olympia Hall

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Mamin izbor

NAVIGACIJA

Trinaest glasova Mercedes-Benza

36

GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

EUROlineovi gastronomi

Oskarovci na Ëetiri kotaËa

32

74

Tikva: Od prezira do oboæavanja

NOVITETI

Automobil s terapeutskom moÊi

22

SMART

Urbani πminker

Krakov: Tamo gdje je mir

E-klasa T-model: Pobjeda funkcionalnog luksuza

19

38

66

DODGE CALIBER

Automobil velikog kalibra MITSUBISHI FUSO

Canter Depannage: Prva pomoÊ u podzemlju

69

LIFESTYLE

Milana VlaoviÊ: Sasvim sigurna u sebe

NAKLADA 23.000 primjeraka

S T R A S T


U V O D N I K

Urednici svojim mladim novinarima vrlo Ëesto naglaπavaju da za dobru priËu i zanimljiv intervju moraju imati pravi povod. U pravu su. A povodi mogu biti, samo ako æelimo paæljivo pogledavati svijet u kojemu jesmo, i pamtiti ono u Ëemu smo bili, zaista najrazliËitiji. Strast je u dolasku novog veleposlanika Republike NjemaËke u Hrvatsku prepoznala povod za svoj srediπnji intervju. Tu priËa o povodu ne prestaje. Razgovor s veleposlanikom dr. Berndom Fischerom vodili smo i uz obljetnicu velikog povijesnog dogaaja, pada Berlinskoga zida - dogaaja koji je svijet uËinio drukËijim, otvorenijim, povezanijim. Zid je sruπen, kao πto znamo, 10. studenoga 1989. Kada se nekih dogaaja, nekih roenja i nekih umiranja ne bismo sjetili uz njihove okrugle obljetnice, bili bismo siromaπniji i mi, ali i dokumenti koje Êemo mlaima ostaviti. Da je vrijedno gledati, da je znaËajno biti svjedokom, uvjerili smo se i sami posljednjih desetljeÊa vlastite povijesti. S takvim iskustvima dublje osjeÊamo reËenice dr. Fischera u kojima on s ponosom govori o svom doæivljaju velike povijesti iz neposredne blizine. ZnaËajni dogaaji, njihove obljetnice i opisivanja iz prve ruke… Koliko povoda za dobre priËe. Prije toËno Ëetiri desetljeÊa Neil Armstrong svjedoËi o Ëemu razmiπlja Ëovjek koji prvi zakoraËuje na Mjesec, jedno desetljeÊa poslije toga Margaret Thatcher zna kako se osjeÊa prva premijerka Velike Britanije, a 1999. Günter Grass spreman je odgovoriti na pitanje πto pomisli knjiæevnik u trenutku kada mu jave da je dobitnik Nobelove nagrade. U nekom æanrovskom filmu moæda bi i naπi automobili mogli posvjedoËiti kako oni postiæu brzinu dok za njihovim upravljaËima, u jednoj uzbudljivoj sceni, sjedi slavna glumica koja Êe uskoro mamiti uzdahe muπkaraca u kinodvoranama svih kontinenata. Povodi za priËu mogu biti i mali, i osobni, i prijateljski, kao πto je i naπ o djelatnicima restorana i kuhinje. Ispravno odabrani oni su uvijek isprepleteni s naπim æivotima. U ovom broju donosimo i priËu o Milani VlaoviÊ. Razlozi su mnogi, ali moæda nam je najdraæe istaknuti onaj koji dolazi iz svjedoËenja naπe kolumnistice, knjiæevnice Julijane MatanoviÊ koja je i u javnim nastupima, kao i u privatnim druæenjima, argumentirano nizala pohvale vezane uz Milanin roman Blato. Jesen je joπ jedan povod: jednima za pisanje sjetne poezije, drugima naputak za oprezniju voænju, treÊima znak poËetka akademske godine… Niz se moæe nastaviti. Bio bi dug. U njemu bi se naπli i oni koji jesen povezuju i s objavljivanjem novog broja naπe Strasti, i ovaj put pripremane, uvjerit Êete se sami, i sa srcem, i s brojnim povodima.

Pravi povod

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

R U J A N

2 0 0 9

5


6

S T R A S T

Diplomat

U povodu 20. godiπnjice pada Berlinskog zida dr. Bernd Fischer, novi njemaËki veleposlanik u Hrvatskoj, opisuje vlastito vienje tih burnih dogaaja te svoju dinamiËnu diplomatsku karijeru S T R A S T


S T R A S T

iz profesije i strasti Ove godine Nijemci slave dvadesetu obljetnicu pada Berlinskoga zida, odnosno Mirne revolucije kojom je zavrπena gotovo polustoljetna podijeljenost NjemaËke na Saveznu Republiku NjemaËku i NjemaËku Demokratsku Republiku (DDR). Prije dvadeset godina nezadovoljstvo graana s obiju strana njemaËke granice kulminiralo je mirnim, ali i veoma odluËnim prosvjedima i naposljetku mirnim i nenasilnim ponovnim ujedinjenjem NjemaËke. No, pad Berlinskoga zida jedan je od kljuËnih dogaaja mnogo πirih, europskih i svjetskih razmjera koji oznaËava zavrπetak bipolarne podjele svijeta, otvaranje bivπih socijalistiËkih zemalja demokraciji i træiπnom gospodarstvu, ukratko cjelovitu i korjenitu promjenu sustava tih zemalja. ©to je pad Berlinskoga zida Nijemcima, a πto je na prijelazu u devedesete godine proπlog stoljeÊa znaËio nama u tranzicijskim zemljama, napose u Hrvatskoj? Kako se ponovno njemaËko ujedinjenje, a to znaËi integracija bivπe IstoËne R U J A N

2 0 0 9

NjemaËke u Saveznu Republiku NjemaËku, razvijalo u proteklih dvadeset godina? Zanimljivih sugovornika o ovim pitanjima bilo bi zasigurno mnogo i u NjemaËkoj i u Hrvatskoj, ukljuËujuÊi i hrvatske graane koji su u doba njemaËkog ponovnog ujedinjenja 1989. i 1990. æivjeli u toj zemlji. No, naπ je izbor za razgovor novi njemaËki veleposlanik u Hrvatskoj dr. Bernd Fischer, Ëija je diplomatska karijera obiljeæena Ëinjenicom da je ovaj iskusni njemaËki diplomat prijelomne trenut-

7

Foto: Gec

ke njemaËke, europske i svjetske povijesti doæivio iz neposredne blizine, kao suradnik znamenitih politiËara poput Helmuta Kohla, Hans-Dietricha Genschera, berlinskoga gradonaËelnika Diepgena i mnogih drugih. „Tih smo dana preko televizijskih ekrana saznali da sloboda kretanja, a to znaËi putovanja, vrijedi ‘ab sofort’, dakle odmah. Kakav neopisiv osjeÊaj sreÊe... Znate, podijeljenost NjemaËke koja je trajala desetljeÊima bila je Ëinjenica s kojom smo bili prisiljeni æivjeti,

Strastveni vozaË Veleposlanik dr. Fischer, kako sam priznaje, strastveni je vozaË automobila: “Automobil je za mene jedinstveno i neponovljivo sredstvo osobne autonomije putovanja. Nijedno prijevozno sredstvo u tom se smislu ne moæe mjeriti s osobnim automobilom. Kada sam za upravljaËem, vozim sigurno, viπe defenzivno, ne vozim uæurbano. Uæivam u krajolicima, a putovati automobilom diljem Hrvatske, sluπajuÊi glazbu hrvatskih klapa, neponovljiv je doæivljaj koji sam sebi u ovih nekoliko mjeseci veÊ mnogo puta priuπtio. Tko je ijednom putovao automobilom sa sjevera zemlje prema dalmatinskom jugu ili od Istre preko Rijeke prema Vukovaru zna toËno o Ëemu govorim.”


8

S T R A S T

NATO kao preduvjet razvoja Ulazak Hrvatske u NATO 1. travnja 2009. bio je povijesni dogaaj. S tim su datumom granice Hrvatske postale sigurnije nego ikada prije u njezinoj povijesti. NATO je snaæan savez koji se dræi svojih obveza, πto znaËi da su Zagreb, Split i drugi hrvatski gradovi sada jednako sigurni kao Stuttgart, München, Washington, San Francisco, London, Pariz. To je senzacionalno! Ako se nekomu moæda ne Ëini da je tako, treba se sjetiti Hrvatske 1991. Usto, Ëlanstvom u NATO-u Hrvatska postaje joπ atraktivnija zemlja za ulaganja. Ne treba zaboraviti da je hrvatski vojnik svoju sposobnost pokazao u Domovinskom ratu, a sada rame uz rame s njemaËkim vojnikom u Afganistanu sluæi oËuvanju mira. Iznimno smo zadovoljni πto radimo zajedno. Radovali smo se hrvatskom Ëlanstvu u NATO-u i s vrlo snaænim osjeÊajima gledali sveËanost proglaπenja Hrvatske Ëlanicom vojnog saveza. Ulazak Hrvatske u NATO uistinu je povijesni trenutak kojeg Êe mnogi ljudi tek s vremenom postati svjesni. SreÊom, trenutaËno ne postoji nikakva neposredna ugroza ni prijetnja Hrvatskoj. A tu je i Ëlanak 5. o kolektivnoj sigurnosti i obrani u sluËaju napada na zemlju Ëlanicu, koju brane sve ostale zemlje.

ali je nikada nismo uistinu prihvatili, premda je ponovno njemaËko ujedinjenje i mnogim Nijemcima bilo nezamislivo sve do posljednjih dana DDR-a. InaËe, tog dana, 9. studenog 1989., trebao sam u SAD-u dræati govor pred dvjestotinjak vrlo utjecajnih Amerikanaca. Organizatorica je gostima javila da zbog neodgodivog posla neÊu biti nazoËan i da sam joj u telefonskom razgovoru rekao kako je pao Berlinski zid. Svi su se prisutni grohotom nasmijali i πaljivo komentirali da je ‘naπ prijatelj Bernd oËito popio koju Ëaπicu previπe’, buduÊi da vijest joπ nije doπla do ameriËkih medija. S T R A S T


S T R A S T Proslava u povodu Dana njemaËkog jedinstva odræana je u Hrvatskom muzeju arhitekture na Tuπkancu

Da vijest o padu Berlinskog zida nije πala, mogli su se uvjeriti kojih pola sata kasnije.“ Kao πto je u Hrvatskoj njezina samostalnost ili u drugim europskim zemljama promjena sustava proslavljena s velikom euforijom, tako su i Nijemci (naravno, ne samo oni) ponovno ujedinjenje doæivjeli s golemim ushitom. Veleposlanik Fischer naglaπava: „Integracija istoka zemlje bila je u svakom pogledu golem pothvat. Ne mislim samo na tzv. doprinos ili porez solidarnosti ‘Soli’, kako ga Nijemci kolokvijalno zovu, veÊ i na nevjerojatno opseæne gospodarske, socijalne i npr. R U J A N

2 0 0 9

administrativne mjere pomoÊi i suradnje. Ne zaboravimo: Savezna Republika NjemaËka kao Ëlanica Europske unije integrirala je u sebe priliËno velik dio zemlje koji u trenutku integracije nije ispunjavao kriterije EU-a. Pojam pada Berlinskoga zida i njemaËkog ujedinjenja danas se diljem svijeta povezuje sa slikama oduπevljenih ljudi na zidu, kolonama istoËnonjemaËkih automobila trabanata... Ali iza te slike krije se, danas bismo rekli ‘milenijski’ pothvat. »esto se kaæe da je lako bilo istoËnim Nijemcima, oni su imali bogatog brata blizanca na zapadu. Ne poriËem, ta kon-

9

stelacija ima, naravno, svoje velike prednosti. Stvari, meutim, nisu tako jednostavne jer se radi, prije svega, o integraciji ljudi koji su desetljeÊima bili odvojeni u dvjema dræavama i dvama umnogome dijametralno razliËitim i prije svega suprotstavljenim druπtvima. Zanimljivi su i ponekad zgodni kliπeji i predrasude koje su mnogi istoËni i zapadni Nijemci imali jedni o drugima. Uzmimo, primjerice, automobil Trabant, vozilo istoËnonjemaËke proizvodnje koje je i ovdje u Hrvatskoj mnogima poznato, pogotovo je poËetkom devedesetih bilo ‘znak prepoznavanja’. Kada se pokoji istoËni Nijemac æivcirao zbog zapadnog Nijemca, smatrao ga je ‘tipiËnim zapadnim pametnjakoviÊem’. Trabant, luksuzni automobili, Döner, istoËnonjemaËki krastavci iz Spreewalda u Brandenburgu (inaËe vrhunski kiseli krastavci, kraÊe razdoblje nakon reunifikacije bila je zapela njihova proizvodnja, ali danas su ih, nasreÊu, pune prodavaonice u cijeloj zemlji), banane kao ‘egzotiËni’ dio ponude obilja na zapadu, u ‘zemlji radnika i seljaka’ rezervirane samo za opskrbu duænosnika, ‘Jammer-Ossi’ i ‘Besser-Wessi’ (istoËnjaci gunala, zapadnjaci sveznadari), ‘die Platte’ - betonska ploËa kao simbol stanogradnje u DDR-u… To su neki od primjera kako smo jedni druge vidjeli kroz prizmu stereotipa. InaËe, svaka revolucija, pa i naπa njemaËka Mirna revolucija 1989./1990., na vremenskoj osi proizvodi amplitude, uspone i padove: u naπem sluËaju one su bile razmjerno male, a kada je rijeË o negativnostima, one, nasreÊu, nisu imale drastiËne razmjere kao, naæalost, u nekim drugim zemljama u to doba.“ Bivπi njemaËki ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher, koji je s tadaπnjim kancelarom Helmutom Kohlom imao odluËujuÊu ulogu ne samo u osamostaljenju Hrvatske veÊ i u ponovnom ujedinjenju NjemaËke i koji vrlo pozorno i s velikim simpatijama prati danaπnji razvoj Hrvatske, rekao je ovih dana u povodu obiljeæavanja ponovnog ujedinjenja NjemaËke: “Imamo razliËitu proπlost, ali i zajedniËku buduÊnost. U proteklih dvadeset godina puno toga je postignuto πto je temelj za uspjeπnu buduÊnost.“ Dr. Fischer smatra se privilegiranim πto je imao moguÊnost biti suvremenikom ovih povijesnih dogaaja: „Ponekad mi se Ëini da moju diplomatsku karijeru prati sretna zvijezda: svi moji diplomatski poslovi bili su takvi da sam mnoge povijesne dogaaje doæivio iz neposredne blizine i uz velike njemaËke dræavnike. Svoj posao ni izdaleka ne shvaÊam ni ne æivim tek kao neπto πto moram obaviti da bih se potom


10

S T R A S T

S T R A S T


S T R A S T

11

Nekoliko stotina uzvanika prisjetilo se povijesnih dogaaja

mogao posvetiti neËemu drugom. Naprotiv, u svoj posao ulaæem svu svoju energiju i kreativnost, stoga je diplomatski posao za mene i posao i strast. InaËe, jedno je od podruËja mog posebnog interesa i povijest diplomacije kojom sam se intenzivno bavio.“ Mjesto veleposlanika u Hrvatskoj kruna je karijere ovog posebnog Ëovjeka: „Veleposlanik sam u Hrvatskoj od oæujka ove godine. No, tu sam veÊ bio nekoliko tjedana proπle godine i vodio sam veleposlanstvo tijekom priprema i realizacije trodnevnog posjeta njemaËkog R U J A N

2 0 0 9

saveznog predsjednika Köhlera Hrvatskoj u travnju 2008. Tada sam imao priliku primijeniti svoja iskustva iz Tokija i Washingtona, ali i iz devedesetih godina kada sam bio πef protokola u gradu Berlinu i berlinskom senatu. Predodæbe o diplomaciji koje Ëesto Ëujemo govore o svijetu istanËane komunikacije premreæene formalnostima unutar kojih se kreiraju stvarnost i buduÊnost. O tome i o povijesti diplomacije u NjemaËkoj objavio sam zajedno s nekoliko drugih autora 1998. godine knjigu ‘Zwischen Wilhelmstraße und

Bellevue. 500 Jahre Diplomatie in Berlin’ (‘Izmeu Wilhelmstraße i Bellevuea - Petsto godina diplomacije u Berlinu’).” Iz svoje diplomatske karijere dr. Fischer posebno pamti iskustva iz Japana. „U Tokiju sam bio dva puta na sluæbi: neposredno prije Zagreba kao zamjenik veleposlanika i voditelj politiËkog odjela te osamdesetih godina na poËecima diplomatske karijere. Tijekom prvog mandata u Tokiju, zbog prirode pravnokonzularnog posla, pomagao sam mnogobrojnim Nijemcima iz DDR-a, npr. glazbenicima, koji su iskoristili svoj boravak u Tokiju da pobjegnu u slobodni svijet te su se javljali njemaËkom veleposlanstvu. SjeÊam se jednog istoËnonjemaËkog glazbenika koji je u Tokiju tijekom bijega prema veleposlanstvu u ruci dræao jedino i vrlo rijetko izdanje karte Tokija, na kojem su veleposlanstva DDR-a i Savezne Republike NjemaËke nekom grafiËkom pogreπkom bila zamijenjena. Taj je glazbenik, drhteÊi kao πiba u japanskom taksiju i s posljednjim novcima u ruci, na temelju te karte Tokija bio dospio do veleposlanstva DDR-a, dakle zemlje iz koje je bjeæao! Kakav uæas... SreÊom, u posljednji se tren uspio nekako spasiti i dospjeti do naπeg veleposlanstva. Poslije sam ga pozvao u svoj dom, predstavio svojoj supruzi. Nahranili smo ga, napili i odjenuli - svidjelo mu se, bio bi se


12

S T R A S T

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan JandrokoviÊ, dr. Bernd Fischer i dr. Klaus Mangold, predsjednik Odbora njemaËkog gospodarstva za zemlje istoËne, jugoistoËne i srednje Europe te srediπnje Azije

Slijeva: ministar prehrane i ruralnog prostora njemaËke savezne pokrajine Baden-Württemberg Peter Hauk, njemaËki poduzetnici Georg Gafron i Axel Brauer s veleposlanikom dr. Fischerom

gotovo udomaÊio (smijeh)... U Lufthansinom zrakoplovu za NjemaËku iznenadili su ga toplim pljeskom i premjeπtajem iz ekonomske ne u poslovnu, veÊ u prvu klasu. Kasnije se zaposlio u jednom zapadnonjemaËkom orkestru, dugo smo ostali u kontaktu.“ Veleposlanik Fischer bio je inaËe domaÊin pri-

manja u povodu sluæbenog njemaËkog nacionalnog praznika Dana njemaËkog jedinstva. U Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na zagrebaËkom Tuπkancu okupilo se nekoliko stotina ljudi. Gost je bio i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan

JandrokoviÊ, a veleposlanik Fischer podijelio je svoju ulogu domaÊina s ministrom poljoprivrede njemaËke savezne pokrajine BadenWürttemberg Peterom Haukom koji se na primanju susreo s hrvatskim ministrom poljoprivrede i imenjakom Petrom »obankoviÊem. Bili su tu i mnogobrojni uglednici iz politiS T R A S T


S T R A S T

13

PoËasni konzuli Savezne Republike NjemaËke u Hrvatskoj: u Splitu Vice Dodik, u Osijeku Ivica ©kojo, u Rijeci Robert JeæiÊ te hrvatski veleposlanik u NjemaËkoj dr. Miro KovaË

Klapa Hrvatske ratne mornarice ‘Sveti Juraj’

ke, poslovnog svijeta, kulture iz Hrvatske i NjemaËke. Poseban gost bio je i predsjednik Odbora njemaËkog gospodarstva za istoËne zemlje dr. Klaus Mangold, jedan od najpoznatijih gospodarstvenika ne samo u NjemaËkoj. Veleposlanik Fischer ima posebno miπljenje o vezi diplomacije i biznisa: R U J A N

2 0 0 9

„»esto sam Ëuo da su to navodno dva odvojena svijeta. Pitajte hrvatsko-njemaËku poslovnu zajednicu πto misli o tome. Za mene je poticanje njemaËkih investitora i njemaËkohrvatskih gospodarskih odnosa, ukratko gospodarska diplomacija, prioritet mog posla, to znaju i vide ne samo moji suradnici u

veleposlanstvu, veÊ i poslovni ljudi i svi koji s gospodarstvom imaju veze. Prema tome, u danaπnje doba nekakve slijepe i striktne odvojenosti izmeu diplomacije i poslovnog svijeta ni nema. Naposljetku, to smo vidjeli i na ovogodiπnjem primanju u povodu Dana njemaËkog jedinstva.“


14

M E R C E D E S - B E N Z

Kreativci, individualci, umjetnici. Znanstvenici i genijalci, shvaÊeni ili ne - sol su civilizacije. Ma koliko zapravo veÊina ne razumjela πto su nam to æeljeli poruËiti svojim kubistiËkim slikama, romanima toka svijesti, strojevima koji Êe letjeti ili roniti, kreativci su uvijek na kraju ti koji pokreÊu svijet. Kada je Mercedes na frankfurtskom autosalonu 1977. godine predstavio karavansko izdanje E-klase, premda se tada joπ nije tako nazivala, novinari i konkurencija reagirali su dvojako. Zbunjeni su, dakako, bili svi. Luksuz i karavan? Pa tko je to joπ vidio! U karavanske iskorake, ne raËunamo li sjevernoameriËki kontinent, odlazili su rijetki. K tome u pravilu zbog potreba obrtnika, poljoprivrednika i

sliËnih profesija koje za obavljanje svojih djelatnosti ne trebaju “gole” teretne kombije, veÊ klasiËne automobile veÊeg tovarnog prostora. Karavani su stoga nerijetko dobivali etiketu “seljaËkih” automobila, a jedini koji su se takvim banaliziranim podjelama donekle suprotstavljali bili su Skandinavci. Njih i njihovo poimanje dizajna ionako je karakterizirala naglaπena funkcionalnost pa se koketiranju s karavanima i nije trebalo Ëuditi. Ali Mercedes?! Pojam napredne tehnologije i vrhunskog luksuza, pa usto i u prestiænoj E-klasi, a - karavan? To u glave prvih posjetitelja tog, prije 32 godine odræanog Frankfurta, nikako nije iπlo. S druge strane, bilo je i onih koji su se trudili shvatiti i prihvatiti Mercedesov po-

tez. Objaπnjavali su taj neobiËni iskorak srebrne trokrake zvijezde, koja je veÊ i samim simbolom istaknula svoju æelju za osvajanjem kopna, mora i zraka - dakle sveobuhvatnoπÊu prometovanja uvijek i svugdje - njezinom pragmatiËnoπÊu. Postojale su, naime, sluæbe koje su trebale produæeni i funkcionalniji luksuz. Kako se nitko na taj korak nije odluËivao, Mercedes je pronaπao “træiπnu niπu”, kako to vole nazivati ekonomisti, i krenuo u osvajanje slobodnog prostora. A istina? Gdje je toËna odgonetka u Frankfurtu postavljene zagonetke s otkrivanjem luksuzne E-klase u karavanskom izdanju? Odgovor nije jednosloæan, nije ni jednostavan, ali ga je ipak najlakπe saæeti

Zaπto bi potreba za praktiËnoπÊu i pragmatiËnoπÊu zavrπavala kod luksuznih automobila? Nova E-klasa T dokaz je kako se uspjeπno mogu pomiriti i naizgled nepomirljive suprotnosti Piπe: Edi Prodan

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Pobjeda funkcionalnog luksuza

R U J A N

2 0 0 9

15


16

M E R C E D E S - B E N Z

u Ëinjenicu da se Mercedes nikada u svojoj povijesti nije bojao osebujnih iskoraka te da odluke menadæmenta iz Stuttgarta nikada nije optereÊivao strah od moguÊeg neuspjeha. Dakako da su u stvaranju i træiπnom pozicioniranju luksuznog karavana pronalazili i spominjanu “træiπnu niπu”, ali prije svega i iznad svega kreatori su pred sobom imali raanje nove generacije poduzetnika koja Êe upravo tih godina poËeti s mnogobrojnim

novim hobijima. Dæoging, treking, alpinizam, da o pravoj skijaπkoj revoluciji ni ne govorimo. ©to je njima, dakle, trebalo? Pa da, luksuz i sigurnost na koje su se navikli kupujuÊi Mercedes, ali, ako je moguÊe, i znatno veÊi, izdaπniji prtljaænik. Nedavno je svijet ugledala treÊa generacija Mercedesa E-klase. Uz ogradu da T-modelu, kako u Mercedesu nazivaju karavan, πto dolazi od pojma “Touring and Transport”, svje-

doËimo viπe od tri desetljeÊa, naziv E-klasa pojavljuje se devedesetih godina proπlog stoljeÊa. Automobil se u potpunosti, dakle stilski te ponudom paketa opreme i motora, naslanja na limuzinsko izdanje E-klase, ali ima i produæetak. Dimenzije su promijenjene, no nude i neke neoËekivane vrijednosti. Primjerice, duæina i meuosovinski razmak ostali su isti: 4868 i 2874 mm. T-model ili Estate, kako ga neki nazivaju, sa svojom S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Efikasnost kao zajedniËki nazivnik

πirinom od 18x22 mm Ëak je 3,2 centimetra uæi u odnosu na limuzinu, ali je zato visina s 1471 narasla na 1506 mm. Pomalo graniËi s iluzionizmom to da je uz gotovo jednake dimenzije prtljaæni prostor automobila s 540 narastao na uistinu golemih 695 litara. Odgovor se krije u produæetku krova, odnosno pravilnom volumenu koji nastaje “usisavanjem” treÊeg volumena ili pretvaranju slobodnog prostora u zatvoreni, karavanR U J A N

2 0 0 9

17

Motori su posebna poslastica ove generacije E-klase. Uz rast snage, uoËljivo je veliko smanjenje potroπnje i emisije πtetnih plinova. Dakako, rijeË je o BlueEfficiency sustavu koji limuzinu teπku od 1,7 do 1,9 tona pokreÊe sa svega nekoliko litara goriva na stotinu kilometara. U ponudi su trenutaËno tri dizelske opcije, a to je apsolutno i najtraæeniji tip agregata ovog Mercedesova karavana: E 220 CDI snage 170 KS te prosjeËne potroπnje od svega 5,8 litara na sto kilometara, zatim E 250 CDI koji unatoË rastu snage na 204 KS troπi samo decilitar goriva viπe, te E 350 CDI snage 231 KS i prosjeËne potroπnje 7,3 l na 100 kilometara. Uskoro Êe se na træiπtu pojaviti i E 200 CDI snage 136 KS te E 350 CDI s 4MATIC pogonom. Kao optimalan izbor istiËemo E 250 CDI Ëije Êemo karakteristike detaljnije izloæiti. ProsjeËnu smo, dakle, potroπnju doznali, no zanimljivo je da ni u gradu nije rastroπan: u prosjeku su mu dovoljne 7,4 litre. Emisija CO2 apsolutno je prihvatljivih 150 g/km, dok Êe vas dinamika oduπeviti: ubrzanje od 0 do 100 km/h 7,8 sekundi, maksimalna brzina 233 km/h! Impresivno, jednako kao i podatak da je prava nemoguÊa misija sresti ovako veliki karavan Ëiji je koeficijent otpora zraka samo cx 0,29. Benzinci su, ma koliko bili rjei izbor, takoer zanimljivi. Aktualna su dva - E 350 CGI snaæan 292 KS s prosjeËnom potroπnjom od prihvatljivih 8,9 litara na 100 kilometara te E 500 - moÊnik snaæan 388 KS Ëije se 11,2 litre mogu smatrati ako ne prihvatljivim, onda svakako razumljivim. Uskoro se oËekuju i E 200 CGI sa 183 KS te E 250 CGI s 204 KS i vrlo prihvatljivom potroπnjom od 8,2 litre na 100 kilometara. Svakako se veselimo i pojavi AMG-ove verzije karavana E-klase, kao i E 350 s 4MATIC pogonom.

ski dodatak, πto inicira velik rast obujma. Iako sasvim sigurno pod nemalim utjecajem standarda i naËina promiπljanja automobilske realnosti, i sami se zatjeËemo u misli kako nam je karavan gotovo ljepπi od limuzine. Naime, karoserijski dodatak toliko je skladan, tako lijepo oblikovan, da se straænja svijetla vizualno u njemu bolje snalaze nego kod limuzinskog zavrπetka. Znamo da nije potrebno usporeivati ta dva karoserijska oblika, ali

malo je odgovora koji bi poniπtili razmiπljanja ili jednostavno estetski doæivljaj karavanskog dodatka E-klase. Unutraπnjost se ne razlikuje od smirenog luksuza koji krasi limuzinsko izdanje dok je prtljaæni prostor, ma koliko bio namijenjen primanju najrazliËitijih sadræaja - ne samo putnih torbi od najfinije koæe, veÊ i znojnih tenisica ili mokrih “pancerica” - besprijekorne zavrπne obrade s viπe nego kvalitetnim materijalima koji se, premda djeluju


18

M E R C E D E S - B E N Z

“njeæno”, teπko prljaju i lako odræavaju. Parcijalno preklapanje straænjih sjedala vrlo je jednostavno, a ako su u putniËkom prostoru dovoljna samo dva mjesta, volumen prtljaænog prostora raste do nestvarnih 1950 litara. Drugi se red sjedala jednostavno u cijelosti vadi,

a prtljaænik je opremljen i easy pack sustavom koji, kako mu i naziv kazuje, olakπava utovar dvodijelnim otvaranjem petih vrata: u cijelosti ili samo prozorskog dijela. Zanimljivo, novi T-model E-klase donosi i moguÊnost ugradnje dvaju manjih, djeËjih sjedala u treÊi

red koja se usto mogu okrenuti suprotno od smjera voænje. Pogon E-klase je tradicionalan, na straænju osovinu, ali svima koji to trebaju i æele, a skijaπa je, kako smo veÊ istaknuli, sve viπe, napominjemo da dolazi i integralni pogon, odnosno pravilna raspodjela sile na obje osovine koja osobito olakπava voænju u teπkim uvjetima. Danas, kada je Mercedesova E-klasa na frankfurtskom salonu automobila ponovno imala svjetsku premijeru karavana, takav je kroj limuzine uobiËajen. Karavani su posvuda oko nas. Imaju ih sve marke automobila, bile one luksuzne ili “narodne”. Ipak, Mercedesovo izdanje mami posebne uzdahe. Elegancija, snaga, funkcionalnost i najnapredniji sigurnosni sustavi koji vozaËu gotovo omoguÊavaju da bude tek nadzorni, a ne presudni Ëimbenik voænje. Viπe nitko nije zbunjen, viπe se nitko ne Ëudi niti pomalo podsmjeπljivo zdvaja o smislu i biti luksuznog karavana. I kako to obiËno biva s romanima toka svijesti ili avangardnim slikarstvom - shvaÊeni su s vremenskom zadrπkom. SreÊom, nemalo je Mercedesovih kreativaca koji su imali to zadovoljstvo vidjeti i doæivjeti joπ jednu pobjedu svoje hrabrosti. S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

19

Bez kompromisa, ali i bez pretjerivanja. Teπko je uistinu u cijelosti prihvatiti siæe stava kojim konstruktori iz kultnog Mercedesovog AMG centra u Affalterbachu nedaleko od Stuttgarta opisuju svoje pretvorbe cijelog niza automobila sa srebrnom zvijezdom. Svakako bez kompromisa, ali i bez pretjerivanja...

Automobil s terapeutskom moÊi Predstavljeno je AMG izdanje nove generacije E-klase s 525 KS snaænim motorom, vrhunskim voznim karakteristikama te estetikom koja savrπeno kombinira eleganciju i dinamiku

R U J A N

2 0 0 9


20

M E R C E D E S - B E N Z

Najnovije je izdanje AMG-ova centra posljednja generacija E-klase. Postupak je zapravo jednostavan. U limuzinu se stavlja najsnaæniji moguÊi motor, najkvalitetniji serijski automatski mjenjaË, u cijelosti se dorauje ovjes, a karoserija dobiva i niz prestiænih estetskih dodataka. I, naravno, natpis AMG. Raanju AMG izdanja E-klase imali smo Ëast svjedoËiti upravo u Baden Württembergu, odnosno u samom Affalterbachu. Motor koji pokreÊe ovaj prestiæni automobil nosi oznaku 63, a obujam mu je 6208 ccm raspodijeljenih u osam cilindara. Iz ovako moÊnog postava oËekuje se velika snaga, no kad se dozna kako je rijeË o 525 KS pri 6800 okretaja motora, fascinacija dodatno raste jer postajemo svjesni da je rijeË o jednom od najsnaænijih serijskih automobila danaπnjice.

Ili, da budemo precizni, nije baπ lako naÊi snaænije izvedenice klasiËnih, velikoserijskih automobila. Podaci koji se dalje redaju jednako su impresivni. Okretni moment od 640 Nm pri niskih 2000 okretaja, ubrzanje automobila od 0 do 100 km/h za samo 4,5 sekundi te maksimalna brzina koja je u veÊini zemalja ograniËena na 250 km/h, odnosno 300 km/h u ipak znatno manjem broju. No, da ne biste pomislili kako je tu kraj, znajte da E-klasa AMG 63 moæe i preko te granice. NeÊemo, ma koliko se u AMG svijetu ponajprije ispituju granice izdræljivosti materijala, zaboraviti ni na ekologiju pa tako istiËemo da je prosjeËna potroπnja prihvatljivih 12,6 litara. MjenjaË koji omoguÊava suverenu raspodjelu sila je AMG Speedshift. Sedam stupnjeva prijenosa funkcionira iznimno brzo i bez ikakvih trzaja, πto i ne treba Ëuditi jer u

najbræem reæimu promjena mjenjaË izmjenjuje stupnjeve prijenosa za svega 100 milisekundi. Kako bi se do kraja iskoristili potencijali vozila, omoguÊena su Ëetiri reæima rada: “C” (Controlled Efficiency), “S” (Sport), “S+” (Sport Plus) i “M” (Manual). Cijela ova lijepa priËa bila bi, dakako, bez ikakvog efekta kad E AMG ne bi imao vrhunski ovjes. Uz standardni Comfort, kojim Êe se u pravilu koristiti poslovni ljudi, ujedno i najËeπÊi kupci ovog automobila, tu su i Sport te Sport plus kada se uæici penju prema svojim vrhuncima. Elegantni decentni izgled E-klase promijenjen je u sluËaju AMG izvedbe. Dojmljivi su golemi pneumatici - sprijeda 255/35, straga 285/30 na 19-inËnim naplacima od lake legure. Unutraπnjost je prava posveta luksuzu, a broj elektromotora koji pomaæu vozaËu i putnicima u nizu situacija izaziva novu ne-

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

21

vjericu. Sjedala su upravo zahvaljujuÊi elektromotorima namjestiva u svim smjerovima, s moguÊnoπÊu grijanja i hlaenja. Kada nakon dulje voænje osjetite bolove u kraljeænici, masaæni dodaci u sjedalu vrlo Êe vas brzo opustiti i oporaviti. Dodajmo joπ da je tu AMG Drive unit koji ujedinjuje kontrolu rada mjenjaËa, ovjesa i stabilnosti automobila. Na samoj testnoj voænji suoËeni smo s uobiËajenim situacijama u okolici Stuttgarta. Blago breæuljkasti tereni nisu nikakva zapreka za snagu E AMG-a, a Ëini se kako se upravo uæivljavanjem u situacije koje se najËeπÊe dogaaju u “obiËnom” æivotu æeljelo pokazati koje su prednosti ovako snaænog automobila. Ono πto se prvo uoËava jest jednostavnost pretjecanja i izbjegavanja kritiËnijih situacija u intenzivnom ritmu gustog prometa vrhunski strukturiranih njemaËkih cesta. Snaga

E AMG-a ima i odreenu terapeutsku moÊ jer nema tog vozaËa kojeg, bez obzira na guæve, bilo πto moæe iznervirati dok vozi ovakav automobil. Dolazak na autocestu, osobito kad se zna da one u NjemaËkoj u pravilu nisu brzinski limitirane, traæi maksimalno hlaenje emocija i æelje za brzinom ili nadmetanjem koja se u pravilu javlja kod svakog zaljubljenika u svijet na Ëetiri kotaËa. Silina i jednoR U J A N

2 0 0 9

stavnost dosezanja najviπih brzina tjeraju na odreenu defenzivu. Ma koliko o njoj bilo smijeπno govoriti kada znamo da nas pokreÊe 525 KS. Na poËetku priËe stjeËe se dojam kao je AMG-ova verzija E-klase neπto Ëemu se priklanjaju brzinskom ekstremizmu skloni bogati vozaËi. Nakon iskustva voænje u najrazliËitijim prometnim situacijama, priËa dobi-

va i svoj nastavak pa Ëak i negaciju takvog stava: automobil je to za veliku veÊinu vozaËa. Druga je strana medalje πto si ga mogu priuπtiti samo oni koji rade iznimno mnogo i uspjeπno. Voænja Êe im prestati biti napor, a sati koje provode u automobilu postat Êe im na odreeni naËin funkcionalno zadovoljstvo. Da je E-klasa u AMG izdanju automobil apsolutno bez kompromisa postalo nam je jasno veÊ nakon prvih kilometara. A da ipak stoji i drugi dio tvrdnje - bez pretjerivanja - takoer nam je vrlo brzo postalo jasno. Jednostavno, kad se u rukama ima takva silina, voziti se moæe beskrajno leæerno, jer Êe se vrhunci snage i brzine prizvati nevjerojatno brzo kako bi obavili sloæeniju dinamiËku zadaÊu. Nakon toga broditi se opet moæe neometano, bez pritiska i, dakako, bez pretjerivanja.


22

M E R C E D E S - B E N Z

Richard Gere u filmu “The Hoax” iz 2007. godine

Red Dot

Kao neodjeljiv dio povijesti i kulture, Mercedes-Benz je imao vaænu ulogu i u filmskoj umjetnosti, u kojoj je uvijek bio znatno viπe od rekvizita - on je sastavni dio filmske priËe koji naglaπava autorovu poruku gledateljima

Pokuπajte zamisliti kako bi izgledao svijet bez Mercedes-Benza? Da, danas je tako neπto teπko zamisliti jer Mercedes-Benz se tijekom svih ovih godina pretvorio u sastavni dio svijeta u kojemu æivimo. Bez obzira na to shvaÊate li mercedese samo kao prijevozna sredstva ili, poput mnogih, cijenite njihovo znaËenje u ljudskoj povijesti i kulturi, ostaje Ëinjenica da je srebrna trokraka zvijezda duboko utisnuta u æivote svakoga od nas. Primjerice, i putem filma koji veÊ viπe od stotinu godina predstavlja nevjerojatnu kombinaciju uvjerljivog umjetniËkog æanra i snaænog medija.

Pustimo sada Ëinjenicu kako je MercedesBenz, kao proizvoaË ponajboljih automobila na planetu, logiËan izbor zvijezda filmova. Lista glumaca, redatelja, producenata... koji su vozeÊi neko od Mercedes-Benzovih vozila tijekom viπe proπlih desetljeÊa, pa i danas, svijetu zorno pokazivali svoj rafinirani ukus, æivotni stil i uspjeπnost (a pritom su mu povjeravali i svoju osobnu sigurnost) tako je duga da bismo samo ispisivanjem imena zauzeli veÊi dio ovih stranica. Meutim, kao marka s jakim simboliËkim znaËenjem, MercedesBenz je postao i sastavni dio filmske kulture

Grace Kelly i Frank Sinatra u Mercedes -Benzu 190 SL tijekom snimanja filma “High Society”, u oæujku 1956.

S T R A S T


Red Dot

M E R C E D E S - B E N Z

23

Nicole Kidman i George Clooney u akcijskom hitu “Mirotvorac�

Mercedes-Benz Archives & Collection

R U J A N

2 0 0 9


24

M E R C E D E S - B E N Z

Filmski

Red Dot

partneri Jean Re no i R ob e r t De N filmu “R iro u onin� iz 1998. g odine

Mercedes -Benz Arc

hives & Collection

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

25

Red Dot

Audrey Hepburn i Albert Finney u slavnom filmu “Two for the Road” iz 1967. godine

Gina Lollobrigida uvijek je voljela marku Mercedes

R U J A N

2 0 0 9

te ga bez previπe promiπljanja moæemo staviti uz bok æivim ljudima koji su pisali filmsku povijest. Uostalom, zanimljiva je i sama veza izmeu automobila i filmova. Dok je Gottlieb Daimler radio prve kilometre u svojoj motornoj koËiji, braÊa Lumiere u fotografskoj su radionici svog oca, takoer briljantnog inovatora, razvijala patente koji su bili presudni u nastajanju filma. Povijest je zapisala kako je prvi film prikazan 1895. godine, a veÊ sljedeÊe godine Lumierei snimaju film „Voitures Automobiles” sa scenama automobilske utrke od Pariza do Marseillea. Automobili i film od tog su se vremena razvijali gotovo paralelno, sve do danas kada u tehniËkom, estetskom i sadræajnom smislu i jedan i drugi doseæu perfekciju. Zakratko, jer smo ubrzo shvatili da je uvijek moguÊe napraviti korak dalje. Jedna je velika razlika izmeu Mercedes-Benza i ostalih marki automobila koje se pojavljuju u filmovima. Dok su, uz duæno poπtovanje rijetkim iznimkama, automobili

drugih marki tek transportna sredstva koja moæemo staviti uz bok klasiËnim filmskim rekvizitima, jak karakter marke MercedesBenz u najveÊem broju sluËajeva ta vozila Ëini vaænim dijelom same filmske priËe koji sugerira ili Ëak naglaπava ono πto scenarist i redatelj æeli prenijeti gledateljima. Primjerice, obiteljskim obvezama pretrpana kuÊanica koju u komediji Douga Limana “Gospodin i gospoa Smith” iz 2005. glumi Angelina Jolie, vrlo logiËno, vozi C-klasu T-model. Tako se najbolje skriva pravo zanimanje gospoe Smith - plaÊenog ubojice. Ili primjer povratka romantici kada Audrey Hepburn i Albert Finney kao Joanna i Marc Wallace u komediji “Two for the Road” iz 1967. svoj propali brak namjeravaju spasiti putujuÊi juænom Francuskom u bijelom Mercedes-Benzu 230 SL. Mercedes je detalj koji iznimno odgovara odreenim likovima. Tako izgleda prirodno da Barbara Carrera u filmu iz serijala o Jamesu Bondu “Nikad ne reci nikad” iz 1983. godine, glumeÊi agenticu Fatimu Blush, vozi


26

M E R C E D E S - B E N Z

Red Dot

Glenn Ford bio je ljubitelj i kolek cionar automob primjerkom po ila, a sa svojim zirao je na loka najdraæim ciji snimanja fil ma ”Love is a ba ll” iz 1962.

sportski model SL iz serije R 107. Isti model, iz dramatski razumljivih razloga, vozi i Richard Gere u velikom hitu Paula Schradera iz 1980. godine “AmeriËki æigolo”. U filmu “Evita” Alana Parkera iz 1996. godine, u kojem naslovnu ulogu ima Madonna (znatno uspjeπnija kao pjevaËica), Evu Peron vozaË je vozio u Mercedes-Benzu 300. Doduπe, nisu uvijek Mercedes-Benzova vozila u rukama pozitivnih likova - katkad su i na „tamnoj strani”. Primjerice, kao kada negativci Sam (Robert De Niro) i Vincent (Jean Reno) u modelu 450 SEL bjeæe od jednako “mutnih” tipova u filmu Johna Frankenheimera „Ronin” iz 1998. godine. Uzgred reËeno, isti automobil slavni redatelj vozi i privatno. Svoj autoritet πefice japanske mafije, vozeÊi se s vozaËem u S-klasi, nameÊe Lucy Liu kao O-Ren Ishii u akcijskom filmu Quentina Tarantina „Kill Bill” iz 2003. godine. No lijepa Lucy Liu automobil Mercedes-Benza vozi i kada glumi potpunu pozitivku - u hitu “Charliejevi aneli” iz 2000. godine za upravljaËem je predivnog SL-a. Model 280 SE vozi i Hugh Grant kao plejboj Daniel Cleave u hitu

“Dnevnik Bridget Jones” (2001., redateljica Sharon Maguire), a automobil mu sluæi kako bi oduπevio zaposlenicu Bridget koju izvanredno utjelovljuje Renée Zellweger. Imao je Mercedes jednako dojmljive, ali i simpatiËnije uloge. Tako uËmalost provincijskog gradiÊa Eastwicka otkaËeni Daryl van Horne, kojeg je utjelovio izvanredni Jack Nicholson, razbija jureÊi i trubeÊi u svom Mercedesu 600 u izvrsnom filmu Georgea Millera “Vjeπtice iz Eastwicka” iz 1987. godine. Mercedes je izbor i arogantnog, ali poslije simpatiËnog novinara Phila Connorsa (kojeg tumaËi Bill Murray) u filmu “Beskrajni dan” (1993., redatelj Harold Ramis). U povijesti filmske umjetnosti ostat Êe zapisana i scena iz glasovitog filma “Sjever-sjeverozapad” Alfreda Hitchcocka iz 1959. godine u kojem Cary Grant vratolomno vozi svoj MercedesBenz 220 S Cabriolet. U nekim filmovima vaæne uloge ima i viπe razliËitih Mercedesovih modela. Tako se povjesniËarka Abigail Chase (Diane Kruger) i lovac na ljude Benjamin Franklin Gates (Nicolas Cage) u filmu “Nacionalno blago: Knjiga

Ljepotica i ljepota Sophia Lo n: ren i Mercede s -Benz 300 SL G ullwing

S T R A S T


27

M E R C E D E S - B E N Z

Red Dot

Liu na Lucy Atraktiv ju filma n a na snim eli” jevi an “Charlie

Mercedes-

R U J A N

2 0 0 9

Benz Arch

ives & Co

llection


nz Archives

Mercedes-Ben

z Archives & Co

llection

tajni” (2007., redatelj Jon Turteltaub) najprije Londonom voze u C-klasi, a neπto kasnije spektakularno bjeæe u novom GL-u. Isti glavni glumac, samo sada u paru s Angelinom Jolie, igra kradljivca automobila kojem je u filmu Dominica Sene iz 2000. godine “Nestali u 60 sekundi” cilj ukrasti Ëetiri MercedesBenza. Æelja je tako jaka da svaki od automobila-ciljeva dobiva i vlastito ime: Dorothy (300 SL), Donna (CL 500), Samantha (S 600) i Ellen (SL 600). Krasti Mercedese u filmovima je priliËno popularno - tako je usred dana S 500 lijepe Kate Wheeler (Cate Blanchett)

& Collection

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes- Be

28

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Margaret H ayes vozila je Mer ce Benz 300 SL desu filmu “The Botto m of the Bottle” - ov dje sceni s Jose u phom Cottenom

29

pokuπao “maznuti” Terry Lee Collins (Billy Bob Thornton) u gangsterskoj komediji “Banditi” iz 2001. godine. Mercedes E 500 odabir je i agenata Kaya (Tommy Lee Jones) i Jaya (Will Smith) u drugom nastavku uspjeπnog hita “Ljudi u crnom” (2002., redatelj Barry Sonnenfeld), samo πto je tom prilikom E-klasa opremljena impresivnim dodacima koji automobil pretvaraju u futuristiËko vozilo - ukljuËujuÊi raketni pogon i upravljanje putem joysticka. U filmu znanstvenofantastiËne tematike glumio je i popularni SUV serije ML - verzija 320 bila je

S op h v r hu ia L o r e n n n slav cu svoj a e vo e zila je, n a Mer ravno, c e de s

R U J A N

2 0 0 9


30

M E R C E D E S - B E N Z

Sarah Jessica Pa rker i Chris Noth u filmu “Sek s i grad” S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Merced

es -Benz

Archive

s & Colle

ction

vaæan dio filma “Jurski park: Izgubljeni svijet” Stevena Spielberga iz 1997. godine. KonaËno, Mercedes-Benz je u nekim filmovima bio tako vaæan da je uπao i u samo ime. Primjerice, u gorko-slatkoj komediji “Mercedes, mon amour” (1993., redatelj Tunc Okan) turski se radnik u svom MercedesBenzu 350 SE zlatne boje vraÊa s “peËalbe” u Münchenu kuÊi u Anadoliju. Izdvajamo i nagraivani dokumentarac “Bog joj je dao Mercedes-Benz” Katije Forbert Peterson koji, iako naslovom referira na poznatu pjesmu Janis Joplin, govori o potpuno drugoj temi: moÊnoj æeni iz afriËke zemlje Togo koja trgovinu u svojoj zemlji kontrolira sa straænjeg sjedala svog Mercedesa, πto joj je i donijelo nadimak “Mama Benz”.

Red Dot

Esther W il vozila je liams 300 SL Roadste ru "The Big filmu Show"

31

Uz Vanessu Lee Chester i Jeffa Goldbluma u parku” Stevena kom “Jurs Spielberga glumio je i Mercedes ML

R U J A N

2 0 0 9


32

M E R C E D E S - B E N Z

Danas uobiËajeni naËin aktiviranja navigacijskog sustava u automobilu, da putem zaslona osjetljivog na dodir utipkate æeljenu adresu, kod Mercedes-Benza veÊ je stvar proπlosti. PomoÊu sustava Linguatronic vozaËi S-klase ili E-klase æeljeno odrediπte svom automobilu jednostavno moraju reÊi - baπ kao πto spomenuti sustav prepoznaje rijeËi kojima vozaË daje naredbu za odabir æeljene radiopostaje ili pozivanje toËno odreenog imena iz memorije ugraenog mobilnog telefona, tako prepoznaje i adresu na koju vozaË æeli iÊi. Ako viπe odrediπta ima naziv koji sliËno zvuËi, nema problema: sustav Êe pokazati izbor moguÊih adresa. Uglavnom, novi Mercedes-Benzovi modeli doslovno komuniciraju sa svojim vozaËem, ali na kojem jeziku i kojim glasom? ToËan je odgovor - na 13 jezika, a glas automobilu i navigacijskom sustavu posuuje isto toliko profesionalnih spikera posebno odabranih upravo za tu priliku. Za svaki pojedini jezik - danski, njemaËki, engleski, πpanjolski, francuski, talijanski, nizozemski, portugalski, turski, ruski, japanski, kineski te ameriËki engleski - izvrsno uvjeæbani spikeri snimaju rijeËi, fraze, imena te brojeve puna tri dana. RijeË je o knjizi s viπe od stotinu stranica, a proËitane se rijeËi individualno spremaju i kodiraju kako bi ih raËunalo znalo prepoznati te kombinirati u smislene reËenice. Naravno, posao snimanja rijeËi potrebnih za navigacijski sustav joπ je opseæniji. Meutim, kada govorimo o navigacijskom sustavu, ne govorimo samo o tek tako snimljenim rijeËima na odreenom jeziku. Ovdje je presudna vjeπtina spikera koji, s jedne strane, mora imati lijep glas savrπene dikcije, ali mora biti sposoban i sve potrebne rijeËi Ëitati istom intonacijom kako bi konaËna informacija koju Ëuje vozaË, primjerice za koliko je metara skretanje, zvuËala potpuno prirodno. Za taj je sloæen posao MercedesBenz odabrao 12 æena i jednog muπkarca. I za to postoje razlozi: istraæivanja su pokazala kako vozaËi i vozaËice u veÊini svijeta viπe preferiraju æenski glas na navigaciji, osim u Turskoj - ondje se sluπa samo muπki glas. Stoga je odabir pao na Selçuka Birdala, radijskog voditelja Ëiji je ugodan glas poznat i milijunima gledatelja filmova i TV-serija koji se u toj zemlji redovito sinkroniziraju. Talijanska je podruænica Mercedes-Benza pod motom “Italija traæi Mercedesov glas” lansirala kampanju na koju su se prijavile tisuÊe zainteresiranih dama. Najbolja je bila mlada Cristina Mambretti koja se inaËe bavi pjevanjem te je sve poznatija u talijanskim

13 glasova Mercedes-Benza

Maria de Fatima de Oliveira Baptista S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

33

Linguatronic i navigacijski sustavi u elitnim modelima S-klase govore mnogim jezicima, a spikeri - sve izvorni govornici - odabrani su nakon veoma rigoroznih testiranja. Ovo je priËa o njima...

R U J A N

2 0 0 9


34

M E R C E D E S - B E N Z

jazz-krugovima. Dok Cristina pjeva, Zoraya López - Mercedesov πpanjolski glas - pleπe. I to ne bilo πto, veÊ pleπe i pouËava orijentalni, odnosno trbuπni ples. Meutim, najviπe je postigla zahvaljujuÊi svom glasu koji se, osim na Mercedesovoj navigaciji, moæe Ëuti i u mnogobrojnim reklamama te Ëak dok izgovara sigurnosne upute u zrakoplovima. Ova roena ©panjolka æivi u Berlinu, savrπeno govori njemaËki jezik te ima jedinstven talent: moæe govoriti njemaËki sa πpanjolskim naglaskom, πto je idealno za sinkroniziranje “latino” æena u ameriËkim filmovima i serijama. Primjerice, posljednji joj je takav projekt rad na popularnoj seriji “Navy CIS”. U sliËnoj seriji, “CSI New York”, moæete Ëuti joπ jedan Mercedesov glas. Tamo detektivka Stella Bonasera govori glasom Hamburæanke Gabriele Libbach koja se spikiranjem poËela baviti veÊ s 12 godina. Ona godinama radi za Mercedes-Benz i njezin je glas dio svakog standardnog navigacijskog ureaja marke. Ako æelite dokaz ljepote njezina glasa, evo samo jednog podatka: Gabriele je jedina æena u NjemaËkoj koja sinkronizira glumaËke role Ornelle Mutti te Angeline Jolie u ulozi Lare Croft. Dankinja Jette Sieversten takoer radi na sinkronizacijama, primjerice animiranih hitova kao πto je “Kralj lavova”. Meutim,

Constanze Kamps

ona je u “stvarnom” æivotu glumica s desecima uloga u Shakespeareovim dramama, Molièreovim komedijama te filmovima i TVserijama. U svojoj zbirci uradaka i ona ima jedan holivudski: u reklamama za L’Oreal sinkronizira Penelope Cruz. Posao Nizozemke Constanze Kamps znatno je manje vezan uz glamur. Godinama je bila spikerica u programu na nizozemskom jeziku na radijskim postajama “Deutschlandfunk” i “Deutsche Welle”, a sada spikira u mnogim reklamama i namjenskim filmovima. Ipak, kao najdraæi angaæman istiËe onaj muzeja “Zegt de plaats en de straat” za tzv. audiovodiËe jer, kako kaæe, radeÊi to uvijek nauËi neπto novo. Godinama je na radiju i televiziji radila Portugalka Fátima de Oliveira Baptista koja sada organizira PR aktivnosti za razliËite klijente. Nju su Mercedesovi struËnjaci naπli preko njezine internetske stranice na kojoj su mnogi govorni ulomci - glas ih je oduπevio, a Fatimin sjajno odraen posao dokazao je kako su bili u pravu. Joπ jedan glas radijske postaje Deutsche Welle govori u Mercedesovu navigacijskom sustavu. Samo je ovdje jezik ruski, a spikerica je Margarita Kalz. Ova roena Moskovljanka prije preseljenja u Köln Ëitala je vijesti na ruskoj televiziji, a sada ureuje i vodi emisiju

o NjemaËkoj na ruskom jeziku. U redakciji do njezine radi Kineskinja Zhang Danhong koja je njemaËki jezik poËela studirati joπ u

Selçuk Birdal

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Jette Sophie Sievertsen

rodnom Pekingu, a u NjemaËku se doselila prije 20 godina. Radi kao radijska novinarka i spikerica, a osobito je ponosna πto je Mer-

Margarita Kalz

R U J A N

2 0 0 9

cedes-Benz njezinim angaæiranjem pokazao kako Kinu smatra jednim od kljuËnih svjetskih træiπta.

35

Ako smatrate primamljivom vjeπtinu trbuπnog plesa kojom vlada ©panjolka Zoraya, onda Êe vam joπ uzbudljivijom biti priËa francuske spikerice Christine Ott. Pet je godina radila kao plesaËica u svjetski poznatim pariπkim barovima “Lido” i “Moulin Rouge” (da, s perjem, samostojeÊim Ëarapama i bez grudnjaka), da bi tada dobila posao u glasovitom plesnom teatru Reinhilda Hoffmanna u Bremenu. Igrom sluËaja poËela se baviti i spikiranjem, πto ju je i dovelo do MercedesBenzove navigacije. Znatno manje “pikantnu” karijeru ima Engleskinja Claire Ashworth. Nikad nije bila ni glumica ni profesionalna spikerica, radi u jednoj londonskoj banci, ali ima prirodno prekrasan glas i talent za Ëitanje. To je otkriveno na audiciji na koju se Claire prijavila jednostavno traæeÊi zgodan “dodatni posao”. Nijedan od ovih spikera nema lak zadatak: glavno je pravilo Ëitati istom intonacijom jer raËunalni sustav u automobilu munjevitom brzinom povezuje slova, rijeËi, fraze i brojke pretvarajuÊi ih u reËenicu koja mora zvuËati apsolutno prirodno - kao da spiker sjedi u automobilu pokraj vozaËa. I, mora se reÊi, ovi talentirani ljudi to i uspijevaju te stoga imaju Ëast biti neπto uistinu posebno - glas Mercedes-Benza.

Zoraya Lopez


36

Foto Gec

M I T S U B I S H I

F U S O

Prva pomoÊ u podzemlju

Podzemne garaæe pravi su hit diljem Hrvatske. Bez obzira na to je li rijeË o gradskim srediπtima gdje jednostavno nema druge moguÊnosti za parkiranje automobila ili o pomodnim πoping-centrima, uvesti svoj automobil u podzemnu garaæu svakom je vozaËu postalo najnormalnija stvar na svijetu. Meutim, problemi nastaju u trenutku kad se u podzemnoj garaæi neki automobil pokvari ili jednostavno viπe nije mobilan. Razlog je jednostavan: klasiËni kamioni πlep-sluæbe u garaæu ne mogu uÊi jer su previsoki. Do sada su se takvi sluËajevi, u posljednje vrijeme sve uËestaliji, rjeπavali na naËin koji je sve samo ne elegantan: πlepanje drugim automobilom s pomoÊu motke sporo je i nerijetko izazove joπ veÊe πtete na automobilu koji se tegli. Meutim, postoji idealno rjeπenje: kamioni Mitsubishi Fuso Canter. Ovi su sjajni radni strojevi veÊ nadaleko poznati po Ëinjenici da zahvaljujuÊi svojoj maloj πirini sjajno funkcioniraju u pretrpanim gradskim srediπtima ili u gradiÊima s uskim ulicama (kod nas, primjerice, u Dalmaciji), ali u sluËaju podzemne garaæe njihov je glavni adut visina. Odnosno, dovoljno mala visina. Mitsubishi Fuso u svojoj paleti nadogradnji za Canter nudi i jednu posebnu pod

nazivom Depannage koja je kao stvorena za rad u podzemnim garaæama. Baπ kao πto smo napomenuli, glavna je karakteristika ovog vozila visina od 2015 milimetara, πto znaËi da vuËno vozilo moæe bez problema uÊi u svaku podzemnu garaæu u kojima je visina stropa uobiËajeno izmeu 220 i 230 centimetara. ©toviπe, zahvaljujuÊi maloj visini Canter Êe se bez problema provuÊi i ispod „sprinklera“, odnosno prskalica integriranog vatrogasnog sustava kojim je opremljena svaka moderna podzemna garaæa. Meutim, mala visina samo je osnovni preduvjet za obavljanje posla jer je Canter Depannage opremljen i svim ostalim detaljima potrebnima za maksimalnu efikasnost prilikom izvlaËenja i prijevoza automobila. Na platformi je skriven krak dizalice od visokootpornog Ëelika s vuËnim vitlom i uæetom duæine 20 metara i kapaciteta vuËe od toËno dvije tone. Kada se dizalicom automobil jednom izvuËe do samog kamiona (πto se, zahvaljujuÊi dugom kraku dizalice, moæe napraviti Ëak i ako je pokvareni automobil u drugom redu), podigne se prednjim ili straænjim krajem na straænju vilicu koja ima nosivost od 1400 kilograma - potpuno dovoljno Ëak i za najteæe automobile. Ako je automo-

bil potpuno blokiran (dakle, u brzini i s podignutom ruËnom koËnicom) ili mu se kotaËi ne mogu okretati iz nekog drugog razloga, dio je opreme vozila i par vuËnih kolica s ojaËanim kotaËima koja se lako montiraju na vuËeno vozilo. Usput reËeno, operatera ne treba uzrujavati πto Êe prilikom toga uprljati ruke jer su sastavni dio nadogradnje spremnici za vodu i sapun za pranje ruku te papirnati ruËnici na dræaËu. Takoer, nismo rekli sve kada govorimo o vuËi automobila - naime, straænja vilica ima i poseban adapter koji omoguÊava vuËu motocikala. Kada se jednom automobil (ili motocikl) izvuËe i prikvaËi za Canter, sve πto se dogaa straga vozaË moæe pratiti putem kompleta za videonadzor sa zaslonom u boji. To je samo jedna od mnogobrojnih opcija koja se moæe naruËiti uz ovo vozilo, a koje ukljuËuju i posebne grijaËe goriva ili kabine, gume s poveÊanom trakcijom, posebna signalna svjetla ameriËkog tipa ili sliËno. Problem je automobila rijeπen, ali πto s putnicima i njihovom prtljagom? Canter ima odgovor i na to pitanje: u njegovu prostranu, dvostruku kabinu bez problema Êe stati svi putnici, dok Êe se njihova prtljaga spremiti u prostrane boËne spremnike. Da Êe Canter bez S T R A S T


M I T S U B I S H I

F U S O

37

Ako vam kojim sluËajem automobil stane upravo u podzemnoj garaæi, pomoÊ vam moæe pruæiti samo jedno vozilo: Mitsubishi Fuso Canter s nadgradnjom Depannage

problema voziti sav taj teret, jamËi moderni common-rail turbodizelski motor obujma tri litre sa 125 KS koji je, usput reËeno, opremljen filtrom Ëestica te zadovoljava strogu ekoloπku normu Euro4. Prema dobroj staroj tradiciji marke Mitsubishi Fuso, motor je iznimno nezahtjevan (dakle, jeftin) i kada je rijeË o odræavanju: interval zamjene ulja je R U J A N

2 0 0 9

Ëak 30 tisuÊa kilometara. Naravno, ovdje smo spomenuli samo neke od glavnih karakteristika Cantera Depannage, a njih ima joπ mnogo. Primjerice, opremljen je i spremnicima za alat te elektriËnim pokretaËem za startanje vozila, πto znaËi da njegov operater moæe najprije pokuπati popraviti vozilo u kvaru, prije nego πto se iskoriste Canterove vuËne kvalite-

te. Kako bi se moglo precizno raditi u podzemnoj garaæi, vozilo je opremljeno i posebnim radnim svjetlima te signalnim Ëunjevima koji oznaËavaju mjesto intervencije. Uglavnom, rijeË je o ultimativnom i jedinstvenom specijalnom vozilu za izvlaËenje i prijevoz automobila - kao stvorenom za uvjete u modernim gradovima.


38

S M A R T

Urbani πminker

smart je predstavio posebno izdanje svog modela fortwo, koje kombinira sve klasiËne osobine ovog vozila s vrhunskom elegancijom i stilom - kao stvoreno za gradske trendsetere

S T R A S T


S M A R T

Zgodan, praktiËan, ekonomiËan, viælast, originalan, moderan, jednostavan, napredan... sve su to epiteti koji se uobiËajeno rabe kada je rijeË o smartu fortwo. Meutim, rijetko se kada vezano za ovaj jedinstveni automobil upotrebljavao epitet luksuzan. Sve do sada: ovih je dana, naime, lansirana posebna prestiæna verzija smarta fortwo naziva edition highstyle koja ovaj ultimativni gradski automobil Ëini i ultimativnim gradskim πminkerom. Ovaj je fortwo prepoznatljiv veÊ R U J A N

2 0 0 9

iz daljine: obojen je u trendi Ëokoladnu metalik boju, a dojam elegancije naglaπavaju 15inËni kotaËi s Ëak 12 krakova. Aluminijske ploËice s oznakom edicije kompletiraju dojam jedinstvenosti vanjπtine tog modela. Meutim, pravo se iznenaenje nalazi u unutraπnjosti. Koæna sjedala u jedinstvenom “metalik” izdanju u sjajnom su kontrastu s tkaninama posebno odabranima za ovu ediciju modela - s detaljima u Ëokoladnosmeoj boji koji odgovaraju eksterijeru. Koæom meta-

39

lik boje prekriveni su upravljaË, ruËica mjenjaËa te ploËa s instrumentima. Pozornost nije bila usmjerena samo na estetiku, veÊ i na kvalitetnu, ali i na dinamiËnu impresiju interijera. InaËe, edition highstyle temelji se na modelu coupé passion πto znaËi da u serijskoj opremi dolaze softouch automatski mjenjaË, elektriËni podizaËi prozora, automatski klimatizacijski ureaj te panoramski krov sa sjenilom. Uz to, standardna su oprema mode-


40

S M A R T

la i instrumenti na prednjoj konzoli (mjeraË okretaja motora i sat) te audiosustav. Od opcijske opreme izdvajamo elektriËni servoupravljaË, grijana sjedala, pretinac za rukavice s moguÊnoπÊu zakljuËavanja te poseban smart sound system koji ima moguÊnost prikljuËenja MP3 ureaja. Posebni model dostupan je s dvama benzinskim pogonskim agregatima: onim snage 52 kW/71 KS koji se isporuËuje u mhd (micro-hybrid) izvedbi te sa snaænijim motorom sa 62 kW/84 KS. Pozornost privlaËi upravo slabiji motor zbog jedinstvenog hibridnog start/stop sustava koji iskljuËuje motor svaki put kada automobil stoji, znatno smanjujuÊi potroπnju goriva te tako pozitivno djelujuÊi na okoliπ. Podsjetimo se: svaki put kada vozaË poËne koËiti i brzina vozila padne ispod 8 km/h, motor se automatski iskljuËuje te ostaje iskljuËen sve dok je pritisnuta papuËica koËnice. U trenutku kada vozaË pritisne papuËicu gasa, sustav djeluje u djeliÊu sekunde, ukljuËuje motor i pokreÊe vozilo. Takav, potpuno automatski sustav provjereno smanjuje potroπnju u gradu Ëak 20 posto πto donosi znatnu uπtedu goriva, a time i novca. Novom je izvedbom svog modela fortwo smart napravio idealan automobil za gradske trendsetere koji æele imati praktiËan i okoliπu prihvatljiv automobil, ali bez kompromisa u eleganciji i stilu. S T R A S T


42

S T R A S T

Stari æidovski naziv za Poljsku - Polin, πto znaËi 'tamo gdje je mir' - najbolje opisuje æivot prelijepoga kraljevskoga grada Krakova i njegove okolice

Tamo gdje je mir Piπe: Mirko VukotiÊ

Zmaj Smok Wavelski Legenda kaæe kako je u davnoj proπlosti ovim prostorima harao zmaj Smok Wavelski kojega se moglo umiriti jedino ærtvovanjem djevica iz ugroæenih sela. Kada ih je ponestalo i za ærtvu ostala samo kraljeva kÊi, kralj je ponudio njezinu ruku onomu tko ubije zmaja. Mnogim vitezovima i plemiÊima to nije uspjelo, ali jest siromaπnom mladiÊu koji je zmaja nahranio ovcom napunjenom sumporom. Kada je zbog silne æei popio pola Wisle, to je bio i njegov kraj. Kao i mnoge druge, i ova legenda zavrπava reËenicom „æivjeli su dugo i sretno…“

S T R A S T


S T R A S T

43

Krakov ima jedan od najveÊih europskih gradskih trgova, nastao polovinom 13. stoljeÊa

Poljska, jedna od najveÊih europskih zemalja, mnogima Êe pobuditi asocijacije na dugogodiπnji æeljezni socijalizam, Lecha Walesu i pokret Solidarnost, legendarni Fiat 126P - Peglicu ili na turiste koji su osamdesetih godina dolazili na Jadran usput prodajuÊi opremu za kampiranje i proizvode od koæe za dvije-tri „Ërvene“. Danas je Poljska dio Europske unije, tragove socijalizma, kao i u drugim zemljama istoËnog bloka, teπko je obrisati, demokracija je u punom zamahu, Peglica je sve manje na cestama, a sve je viπe turista R U J A N

2 0 0 9

koji sada idu u Poljsku. Mnoge nepoznate i malo poznate znamenitosti samo πestotinjak kilometara od sjevernih hrvatskih granica Ëinile su se pravim izazovom, savrπenim za joπ bolje upoznavanje nove E-klase. Tijekom noÊi „progutali“ smo Maarsku i SlovaËku i u svitanje stigli u Poljsku. Loπe ceste polako odlaze u povijest i treba imati strpljenja za mnogobrojne radove i graevinske strojeve koji ih obavljaju. Iako bi se Poljsku moglo istraæivati mjesecima, u jedan produljeni vikend odluËili smo smjestiti tek djeliÊ

njezinog juga, toËnije Krakov i okolicu. Grad koji mnogi vole usporeivati s Pragom uËinio nam se pravim izazovom, ponajprije zato πto je rijeË o kraljevskom gradu koji se ponosi svojom povijeπÊu i tradicijom. Uz to je okruæen mnogim zanimljivim mjestima pa smo prije Krakova posjetili Wieliczku, malo, zanimljivo mjesto poznato po rudniku soli. Rudnik veÊ neko vrijeme nije u eksploataciji, ali je 1978. godine uvrπten na popis UNESCO-ve kulturne i prirodne baπtine. RijeË je o rudniËkom kompleksu na devet razina rasporeenih na dubinama od 64 do 327 metara, s viπe od 300 kilometara tunela ukupnog obujma preko sedam i pol milijuna prostornih metara. Nekada vrednija od zlata, sol se u Wieliczki eksploatirala od srednjeg vijeka pa sve do 1996. godine. Kroz povijest je, razumljivo, bila neobiËno vaæna svim vladarima, a danas je turistiËka atrakcija koju svake godine posjeti viπe od 1,2 milijuna turista. Posjetiteljima su otvorene najljepπe galerije od prve do treÊe razine ukupno duge viπe od dva kilometra. U rudniku je stalna temperatura 14 Celzijevih stupnjeva, tako da je ljeti potrebna i dodatna odjeÊa, no uzbuenja koja rudnik nudi potiskuju osjeÊaj hladnoÊe. Tijekom rute kroz rudnik moæete se upoznati s uvjetima æivota i rada rudara i minera, naËinima eksploatacije soli, ali i tuænim sudbinama konja koji su samo jednom uπli u rudnik i u njemu radili do smrti. PoznajuÊi Poljsku kao izrazito katoliËku naciju, ne Ëudi da na svakoj razini posto-


44

S T R A S T

Rudnik Wieliczka 1978. godine uvrπten je na popis UNESCO-ve kulturne i prirodne baπtine

je kapelice posveÊene svecima zaπtitnicima koji su rudarima davali snagu i sigurnost u teπkim uvjetima rada pod zemljom. Posebno mjesto meu njima zauzima papa Ivan Pavao II., Poljak koji je svoj impresivan æivotni put zapoËeo upravo nedaleko od Krakova i na kojega su Poljaci iznimno ponosni. Upravo ta odanost vjeri najbolje se potvruje na viπe od 100 metara pod zemljom, jer posljednje πto biste na tom mjestu oËekivali jest prava crkva duga 54, πiroka 15-18 i visoka 10-12 metara. Uredili su je rudari kipari nakon uklanjanja velikog slanog bloka 1896. godine. Za ureenje i stvaranje kipova trebalo im je sedamdeset godina, a danas je to jedna od najneobiËnijih crkava u svijetu. U trenucima naπeg posjeta sluæila se misa na maarskom jeziku za skupinu turista koji su u Wieliczku stigli iz Maarske. Tridesetak metara dublje nalaze se restoran i kongresna dvorana, nastala na mjestu iskapanja 20.000 tona soli. Impresivno mjesto na kojemu moæete vidjeti πto su sve ljudi i æivotinje morali otrpjeti za dragocjena bijela zrnca bez kojih nema æivota. Iako je temperatura u rudniku bila vrlo ugodna u odnosu na vanjskih 35 stupnjeva, znatiæelja i zov Krakova bili su jaËi. Krakov je, mnogi to ne znaju, bivπi glavni grad Poljske, grad u kojemu je od 11. do 16. stoljeÊa stolovao kralj, o Ëemu svjedoËi prekrasan

dvorac Wavel u kojemu moæete vidjeti i kraljevske odaje, riznicu, oruæarnicu i druge povijesne znamenitosti. Unutar kompleksa je i katedrala u kojoj je okrunjena veÊina poljskih kraljeva, a u njoj je i grobnica sv. Stanislava, biskupa i muËenika ubijenog na kraljevu zapovijed u jedanaestom stoljeÊu. Zanimljivo je da Poljaci nisu podlegli turistiËkoj groznici i da je broj posjetitelja ograniËen kako bi se vri-

jedna zbirka oËuvala od najezde znatiæeljnika iz cijeloga svijeta. Kada kupite ulaznicu, na ekranu se mijenja brojka koliko joπ posjetitelja toga dana moæe uÊi u dvorac. Okoliπ je ureen poput najljepπih engleskih vrtova, a pogled s brijega na Wislu i ostatak grada doista je impresivan. Poljaci su ponosni na svoju povijest i Ëuvaju naslijeeno te stjeËete dojam da ne æele, poput nekih drugih europskih graS T R A S T


S T R A S T

45

Krakov je bivπi glavni grad Poljske u kojemu je od 11. do 16. stoljeÊa stolovao kralj, o Ëemu svjedoËi prekrasan dvorac Wavel R U J A N

2 0 0 9


S T R A S T

Æidovsko utoËiπte Od 10. stoljeÊa u Krakov stiæu karavane arapskih i æidovskih trgovaca i tada se osnivaju prve æidovske zajednice u podnoæju Wavela. Dva su razloga za πirenje zajednice. Traæili su utoËiπte od progona iz zapadne Europe, a Poljska je za vrijeme Kazimira Velikog poticala urbanu kolonizaciju. Upravo je po njemu æidovska Ëetvrt Kazimierz dobila ime jer ju on nastanio æidovskim izbjeglicama iz NjemaËke i Francuske te 1334. godine legalizirao njihov status. Za njegove vladavine æidovske su se zajednice razvijale bez ograniËenja, πto je u tadaπnjoj Europi punoj etniËkih i religioznih sukoba bilo neuobiËajeno. Stara æidovska rijeË za Poljsku - Polin, πto znaËi „tamo gdje je mir“ - datira upravo iz tog razdoblja. UoËi II. svjetskog rata Æidovi su Ëinili 23 posto populacije Krakova. Nacisti su ih zatvorili u geto koji je imao 70.000 stanovnika. Geto je uniπten 13. oæujka 1943. kada su njegovi stanovnici deportirani u logore i ubijeni. R U J A N

2 0 0 9

47

dova, od svega toga napraviti veliki biznis. Za obilazak grada dovoljna vam je dobra obuÊa i neπto kondicije te, naravno, dovoljno vremena i moÊi Êete vidjeti doista mnogo toga. Unutar nekadaπnjih obrambenih zidina staroga grada krije se toliko zanimljivosti, toliko detalja da biste mogli provesti dane prouËavajuÊi ih. Zmaj, simbol grada, motri vas s najneobiËnijih mjesta, a uvjerljivo su najdojmljiviji oni na zavrπecima krovnih oluka koji za kiπe umjesto vatre - bljuju vodu. Krakov ima jedan od najveÊih (200 x 200 metara) europskih gradskih trgova, nastao polovinom 13. stoljeÊa, a okruæuju ga pravilni blokovi zgrada koji su prave riznice trgovina, kafiÊa, tradicionalnih restorana, slastiËarnica, suvenirnica, pa sve do radionica starih zanata. Na trgu, gotovo πest puta veÊem od Trga bana JelaËiÊa, uvijek se neπto dogaa, od performansa krakovskih umjetnika do nastupa uliËnih sviraËa, slikara ili breakdancera. Uza sve to moæete uæivati i u voænji fijakerima kojima upravljaju lijepe Poljakinje. Svi oni koji vole vidjeti lijepe æene doÊi Êe na svoje jer toliku koncentraciju prirodnih ljepotica prije Krakova joπ nisam vidio. Kako je u sklopu trga jedna od najljepπih gotiËkih crkava, bazilika podignuta sv. Mariji u Ëast, moæe vam se dogoditi i da se naete usred svadbene povorke. Nitko vam neÊe zamjeriti, dapaËe, gostoljubivost zraËi na svakom koraku. Uz to imate i osjeÊaj sigurnosti, a policijske sirene tijekom boravka u Krakovu gotovo da nismo Ëuli. Na sredini trga nalazi se zgrada Sukkienice (nekadaπnja tekstilna trænica) unutar koje je i danas trænica, a datira iz 14. stoljeÊa, kada ju je dao sagraditi kralj Kazimir. Ovdje Êe dame svakako doÊi na svoje jer mnogobrojni πtandovi s nakitom od jantara ili koænom galanterijom ni jednog πopingholiËara ne ostavljaju ravnoduπnim. Æelite li trgovati neπto starijim i uzbudljivijim metodama, koji blok juænije od staroga grada je Kazimierz, æidovska Ëetvrt u Ëijem se srediπtu nalazi trænica. Ondje moæete kupiti gotovo sve, od najnovijih „brendiranih“ odjevnih predmeta pa sve do antikviteta koji su desetke godina Ëamili na dnu nekog ormara. Uza sve to neizbjeæno je cjenkanje, a imate li dovoljno izdræljiv æeludac i nemate straha, u okolnim gostionicama moæete upoznati joπ jedno zanimljivo lice Krakova. Ondje je pravo mjesto i za automobilske sladokusce jer Êete pronaÊi neke od automobila uz koje smo odrastali, pa i starije od njih. Od neizbjeæne Peglice, preko Poloneza, do pojedinih ponosa ruske autoindustrije sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa.


48

S T R A S T

Osim πto ima najveÊi trg, Krakov ima joπ jedan epitet „naj“. Naime, u tom je gradu najstarije europsko sveuËiliπte koje datira iz 1364. godine. Moæda se u ovoj Ëinjenici jednim dijelom krije objaπnjenje o mnogobrojnim lijepim djevojkama na krakovskim ulicama. Kada se umorite od razgledanja i sustigne vas glad, moæete se okrijepiti u nekom od brojnih ma-

lih restorana i gostionica. Hrana je ukusna i jeftina, neπto slaa u odnosu na naπe navike, a bez obzira na to bili ljubitelji piva ili vina, teπko Êete se odluËiti πto odabrati iz bogate ponude po cijenama sliËnim onima u Hrvatskoj. Isto Êete tako teπko odabrati i meu veËernjim i noÊnim dogaanjima, a za svaku dob i svaki ukus ima neπto u ponudi.

Ne ponovilo se! Poljska je, poput veÊine slavenskih zemalja, tijekom povijesti imala nesreÊu da je bila dijeljena meu susjedima, napadana, razarana… Ipak, jedno od najteæih razdoblja kroz koje je proπla bio je Drugi svjetski rat. Nesumnjivo su najbolniji podsjetnik na to doba logori Auschwitz i Birkenau u mjestu Oswiecim, pedesetak kilometara od Krakova. Povratak u ne tako daleku proπlost i detalji poput djeËjih igraËaka i odjeÊe ili tona æenske kose koriπtene za izradu tkanine i opÊenito ideja o tvornici smrti nikoga ne mogu ostaviti ravnoduπnim. Nakon svega ostaje bolno pitanje: „©to se u meuvremenu promijenilo?“ Ostale su rasne, etniËke i druge netrpeljivosti, bolesna æelja za vlaπÊu i osvajanjem tuega i dalje je æiva, a tehnika i tehnologija u πezdeset godina znatno su uznapredovale. Danaπnji auschwitzi maË su nad glavama suvremenog ËovjeËanstva. S T R A S T


S T R A S T

49

Zadovoljstvo putovanja Kilometri do Krakova i natrag za novu su E-klasu bili poput zagrijavanja atletiËara za maratonsku utrku. Joπ se jednom potvrdilo zaπto je E-klasa prvi odabir razumnih poslovnih ljudi i onih koji dræe do sebe i do svoje obitelji. Niska potroπnja, vrhunski komfor i mnogobrojni elektroniËki i drugi sustavi na usluzi vozaËu i putnicima uËinili su i ovo putovanje pravim zadovoljstvom.

R U J A N

2 0 0 9


50

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

51

SLS AMG zvijezda Frankfurta Uz mnoπtvo zanimljivih konceptnih automobila Mercedes-Benz je na najveÊem svjetskom salonu automobila - IAA u Frankfurtu - imao i najveÊu atrakciju Foto: GEC

Mercedes-Benz joπ je jednom imao zvijezdu frankfurtskog salona automobila - to je SLS AMG, fascinantan sportski automobil puristiËkog dizajna, superiorne vozne dinamike i uzorne sigurnosti. „Gullwing“ nove generacije, koji je uz predsjednika korporacije dr. Dietera Zetschea predstavio aktualni svjetski prvak u Formuli 1 Lewis Hamilton, izazvao je najveÊu pozornost svjetskih medija. Sve R U J A N

2 0 0 9


52

M E R C E D E S - B E N Z

Lewis Hamilton i dr. Dieter Zetsche predstavljaju SLS AMG

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

53

B-klasa F-CELL s klasiËnim dvolitrenim benzinskim motorom (136 KS) koja u proizvodnju kreÊe potkraj ove godine

ih je, uz dizajn, oduπevila i Ëinjenica da ovaj automobil pokretan najsnaænijim atmosferskim motorom na svijetu - 6,3-litrenim V8 strojem snaænim 571 KS s Ëak 650 Nm okretnog momenta - zahvaljujuÊi aerodinamici i niskoj masi troπi tek 13,2 litre na stotinu kilometara. InaËe, do 100 km/h sprinta za 3,8

sekundi te postiæe maksimalnih 317 km/h. Istodobno s ovim serijskim automobilom prikazan je i eDrive koncept stvoren na bazi SLS-a koji pogone Ëetiri elektriËna motora kombinirane snage od 392 kW i okretnog momenta od 880 Nm. Svaki motor pokreÊe jednu osovinu, πto optimizira prijenos snage

Lewisa Hamiltona oduπevio je BlueZERO E-CELL PLUS konceptni automobil R U J A N

2 0 0 9


M E R C E D E S - B E N Z

55

i, naravno, smanjuje emisiju ispuπnih plinova. Meutim, SLS AMG bio je tek jedan od mnogih fascinantnih izloæaka na najveÊem svjetskom salonu automobila. Koncept Vision S 500 Plug-in HYBRID pokazuje buduÊnost luksuznih vozila jer Êe, zahvaljujuÊi inovativnom plug-in hybrid pogonu, troπiti svega 3,2 litre goriva na 100 kilometara te biti sposoban do 30 kilometara voziti iskljuËivo troπeÊi elektriËnu energiju. Spomenuti pogon sastoji se od snaænog V6 motora s izravnim ubrizgavanjem goriva, hibridnog modula snage 44 kW/60 KS te litij-ionske baterije snage 10 kWh koja se moæe dopunjavati. Ovaj je automobil luksuzan kao i svaka druga S-klasa, a unatoË hibridnom pogonu ima izvanredne performanse, primjerice, ubrzanje do 100 km/h za svega 5,5 sekundi. Prema zadanom cilju od nulte emisije ispuπnih plinova Mercedes-Benz Êe voditi i dva modela predstavljena u Frankfurtu: B-klasa F-CELL s klasiËnim dvolitrenim benzinskim motorom (136 KS) koja u proizvodnju kreÊe potkraj ove godine i omoguÊit Êe voænju putem gorivih Êelija u dosegu od 400 kilometara te BlueZERO E-CELL PLUS konceptni automobil koji Êe imati doseg od Ëak 600 kilometara. BlueZERO ima kompaktni trocilindriËni turbomotor postavljen R U J A N

2 0 0 9


56

M E R C E D E S - B E N Z

Sjajan dio postave na izloæbenom prostoru bila je usporedba nekadaπnjih i aktualnih te konceptnih modela koji zorno govore o napretku tijekom proteklih desetljeÊa (gore). Svjetski prvak u Formuli 1 Lewis Hamilton bio je iznimno traæen (desno)

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

na straænju osovinu koji tijekom voænje puni baterije. Sam automobil pokreÊe 100-kilovatni elektriËni motor koji vozilo do 100 km/h ubrza za manje od 11 sekundi. Vratimo se, meutim, u sadaπnjost. Premijeru je imala E-klasa u karavanskoj verziji - nju posebno predstavljamo u ovom broju revije - koju je Dieter Zetsche nazvao „srcem marke Mercedes-Benz“. Takoer, predstavljene su i prinove u obitelji SUV-a klase GLK:

57

vrlo πtedljivi GLK 250 CDI 4MATIC Blue EFFICIENCY s pogonom na sve kotaËe te GLK 220 CDI BlueEFFICIENCY koji ima samo straænji pogon. Osobito je zanimljiv posljednje naveden model Ëiji dvolitreni ËetverocilindriËni motor razvija Ëak 400 Nm okretnog momenta na πirokom podruËju okretaja, do „stotke“ sprinta za svega 8,5 sekundi i postiæe maksimalnih 205 km/h, a troπi samo πest litara dizelskog goriva na 100 kilometara.

smart: πtednja i luksuz U Frankfurtu se novitetima iskazao i smart. Moæda je i najvaænija vijest lansiranje linije BRABUS fortwo koju Êe vlasnici moÊi u potpunosti individualizirati, odnosno luksuzno opremiti ovisno o svojim æeljama. Tako Êe na izbor biti tisuÊe boja za interijer, viπe od stotinu kombinacije koæe i dizajna za sjedala, mekani krov kabrioletskog modela dostupan u πest boja, a sve Êe se to moÊi kombinirati s dodatnom opremom iz paleta smart i smart BRABUS. Za one æeljne elegancije, ali ipak manje zahtjevne, tu je model edition highstyle koji je u Frankfurtu doæivio svoju premijeru. Od tehniËkih noviteta izdvajamo poËetak serijske proizvodnje smarta s drugom generacijom elektriËnog pogona koja ima inovativnu i vrlo efikasnu litij-ionsku bateriju. Snaga motora od 30 kW uz okretni moment od 120 Nm omoguÊava dostatne performanse, a rezerve elektriËne energije osiguravaju vozaËu doseg od 135 kilometara prije sljedeÊeg punjenja. Potpuno dovoljno za gradske potrebe. Za one koji se ipak æele dræati konvencionalnoga goriva tu je nova generacija dizelskog cdi motora koji Êe se ugraivati od sljedeÊe godine. On je sada 21 posto snaæniji te ima 54 KS, ali je unatoË tome potroπnja ostala na razini od svega 3,4 litre na 100 km, a emisija πtetnih plinova na samo 88 grama po kilometru.

R U J A N

2 0 0 9


M E R C E D E S - B E N Z

59

Experimental Safety Vehicle ili ESF 2009 sadræi sve najmodernije sustave aktivne i pasivne sigurnosti od kojih Êe mnogi uskoro postati dio serijskih modela

Najsigurniji automobil na svijetu Ovo je godina u kojoj Mercedes-Benz obiljeæava nekoliko obljetnica na podruËju sigurnosti: u kolovozu 1939. pionir sigurnosti Béla Barényi zapoËeo je svoj rad u Sindelfingenu. On je izumio princip „zona guævanja“ koje su postale dio svih serijskih Mercedes-Benzova joπ od 1959. Uz pomoÊ svog instituta za sigurnost koji je osnovan 1969. Mercedesovi su inæenjeri u sljedeÊim godinama razvili revolucionarne inovacije na podruËju sigurnosti. Sada je vrijeme za pogled u buduÊnost, a u ovoj obljetniËkoj godini Mercedes-Benz je predstavio eksperimentalno sigurnosno vozilo ESF 2009 koje otkriva na Ëemu struËnjaci R U J A N

2 0 0 9


60

M E R C E D E S - B E N Z

zaduæeni za sigurnost rade i na Ëemu Êe raditi u buduÊnosti. ESF 2009 prvo je eksperimentalno vozilo koje je Mercedes-Benz napravio joπ od 1974. godine. Kao i njegov povijesni prethodnik, on utjelovljuje najnovija dostignuÊa na podruËju sigurnosti i omoguÊuje pogled na postignuti napredak. Neke nevjerojatne, ali nipoπto lude

ideje ukljuËuju napuhavanje metalnih dijelova automobila koji u djeliÊu sekunde daju viπe stabilnosti strukturnim komponentama vozila, kao i takozvani braking bag. Ovaj zraËni jastuk, smjeπten na podnici vozila, aktivira se kada se smatra da je sudar neizbjeæan, a iskoriπtava trenje s povrπinom ceste kako bi prije zakoËio automobil. “Sigurnost je

srediπnji element marke Mercedes-Benz. U tom smislu vodeÊi smo u svijetu veÊ gotovo 70 godina - sve za dobrobit naπih kupaca i ostalih sudionika u prometu. ESF 2009 pokazuje da i dalje imamo puno ideja i da smo apsolutni predvodnik automobilske industrije u ovom podruËju”, kaæe dr. Dieter Zetsche, predsjednik i izvrπni direktor Daimlera AG i S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes-Benz Carsa. ESF 2009 razvijen je i izraen u radionicama za testna vozila u njemaËkom Böblingenu. Ovo vozilo temelji se na Mercedesu S 400 HYBRID te ukljuËuje viπe desetaka inovacija, od kojih je veÊina u potpunosti funkcionalna. Istaknut Êemo samo neke od njih. PRE-SAFE struktura ima zadatak poveÊati stabilnost strukturnih komponenti u sluËaju sudara. Kada je sve normalno, taj je metalni dio presavijen radi uπtede prostora. Meutim, kada je potreban njegov zaπtitni uËinak, generator plina u djeliÊu sekunde stvara unutarnji tlak od 10 do 20 bara, uzrokujuÊi otvaranje tih metalnih dijelova koji znatno poveÊavaju ËvrstoÊu kompletnog automobila. PomoÊna koËnica braking bag nova je komponenta sustava PRE-SAFE. Ako sustav zakljuËi da je sudar neizbjeæan, b raking bag se aktivira, poËinje koËiti automobil i stabilizira ga na kolniku pomoÊu trenja. Na taj naËin pomaæe u usporavanju vozila prije nego πto doe do sudara. R U J A N

2 0 0 9

61


62

M E R C E D E S - B E N Z

Interactive Vehicle Communication sustav ESF-a 2009 u stanju je komunicirati izravno s drugim vozilom ili preko relejne stanice. Koristi se “ad hoc” mreæom i WLAN radijskom tehnologijom te moæe primati i slati upozorenja u sluËaju, primjerice, loπeg vremena ili prepreke na cesti. PRE-SAFE Pulse daljnji je razvoj PRESAFE tehnologije koji moæe za treÊinu smanjiti sile πto djeluju na torzo putnika u sluËaju boËnog udara. To Ëini tako da ih, kao mjeru opreza, pomiËe prema srediπtu vozila do 50 milimetara. Taj aktivni sustav koristi se za to komorama u boËnim dijelovima sjedala. Spotlight osvjetljenje dio je glavnog LED svjetlosnog sklopa, a posebno osvjetljava potencijalne opasnosti. Infracrvena kamera Night View Assist PLUS otkriva, primjerice, æivotinje ili pjeπake na cesti te moæe osvjetljavati izvan normalnog podruËja kao svojevrstan reflektor. S T R A S T


64

S T R A S T

Nije bilo presijecanja vrpce, veÊ jedno lijepo ubacivanje u koπ. Ta sveËana duænost pripala je Antoniji Miπuri, koπarkaπici Jolly JBS-a, kluba Ëiji je sponzor EUROline, a koja je proglaπena najljepπom sportaπicom ovogodiπnjih Mediteranskih igara. Tako je sluæbeno, poËetkom listopada, u sklopu gala veËere kojoj su prisustvovali mnogobrojni uzvanici iz cijele Hrvatske, otvorena nova viπenamjenska dvorana hotela Olympia u Vodicama, jedinstveno zdanje koje je znaËajno obogatilo ponudu vodiËkog bisera turizma. Dvorana Olympia Hall primjer je da sport, biznis i zabava sada mogu postojati ispod jednog krova.

Sport i biznis na jednom mjestu Dvorana je namijenjena organizaciji raznih kongresa, predavanja, banketa i sveËanosti, ali Olympia Hall ima i svoje sportsko srce. Tako se u samo nekoliko trenutaka iz stropa prostorije spuπta koπ, a podiæu projektori i dvorana postaje idealno mjesto za sportske susrete i pripreme koπarkaπa i odbojkaπa. Tijekom sveËane veËere u povodu otvorenja

dvorane lijepa i talentirana koπarkaπica Antonija Miπura zakucala je poËasni koπ, nakon Ëega su na scenu stupili poznati dalmatinski glazbenici i prekrasne manekenke koje su nosile kreacije poznatih hrvatskih kreatorica Marte BuzoliÊ i Nataπe Kos te haljine iz salona Kontesa Nera. Uzvanici u dvorani Olympia mogli su tako vidjeti sva lica ovog zdanja koje Êe upotpuniti turistiËke sadræaje cijele desti-

nacije. Dvorana je opremljena najmodernijom audiovizualnom opremom, kabinetima za reæiju i prevoditelje te sportskim rekvizitima.

Stara ljepotica s novim πarmom Hotel Olympia ove godine slavi 40. obljetnicu postavljanja kamena temeljca. Stara ljepotica koja s ponosom nosi ime boæanskog podrije-

tla mijenja svoje sadræaje, nadopunjuje ponudu i obnavlja sve segmente, no ne gubi πarm i tradiciju. Hotel Olympia poznat je po svojoj savrπenoj lokaciji uz more, izvrsnoj usluzi, prekrasnom ambijentu, zabavi, ali i po odliËnoj ponudi jela i piÊa. S T R A S T


S T R A S T

65

Antonija Miπura, koπarkaπica kluba Jolly JBS Ëiji je sponzor tvrtka EUROline, sveËanim ubacivanjem prvog koπa otvorila je novu viπenamjensku kongresnu, odnosno sportsku dvoranu u hotelu Olympia u Vodicama

PoËasnim koπem otvoren Olympia Hall

Nakon uspjeπne turistiËke sezone, koja je dokazala da za hotele visoke kvalitete i s dobrom uslugom nema krize, Olympia je spremna za razne kongrese, za pripreme sportaπa i mnoge zabavne veËeri koje Êe se odvijati tijekom zime. Najave su za iduÊu sezonu izvrsne, a R U J A N

2 0 0 9

s novom ponudom hotel Êe biti popunjen i izvan sezone. Od trenutka privatizacije hotela Olympia, menadæment je kao strateπke ciljeve postavio orijentaciju prema gostima viπe plateæne moÊi te prema ‘leisure&fun’, i od ove godine, biznis kategoriji. Viπegodiπnjim ulaganjem u objekt, infrastrukturu i plaæu hotel postaje vodeÊi po kvaliteti u ovoj regiji. Vizija je hotela Olympia biti meu vodeÊim hotelskim poduzeÊima u Hrvatskoj po znanju i struËnosti osoblja, po prepoznatljivoj kvaliteti usluga te po odnosu prema klijentima, odnosno gostima. Smjer je uspjeha jasan - biti pozicioniran na træiπtu kao ‘opinion leader’ i ‘market leader’ s vlastitim brendom i vlastitim standardima usluge te graditi konkurentsku poziciju i prednost na meunarodnom træiπtu nudeÊi suvremen i kvalitetan hotelski proizvod uklopljen u

kompleksnu i autentiËnu resort destinaciju. Misija je hotela osigurati najviπu kvalitetu turistiËkog proizvoda na hrvatskom Jadranu polazeÊi od potreba i æelja svojih gostiju i prilagoavanjem svjetskim trendovima.

Boæanski odmor u srcu Jadrana U svibnju ove godine u hotelu su renovirane sobe koje su dobile superior kategoriju, a paralelno s novom dvoranom otvoren je i Olympia Life wellness centar, idealno mjesto za uæitak tijela i duha, mjesto u kojem se savrπeni ambijent spaja s izvrsnom uslugom, a sve u sluæbi uæitka i zdravlja. Simbol Olympije maslinova je granËica, simbol mira i blagostanja, a ulaganjem u nove sadræaje ovaj hotel plete svoj vjenËiÊ s maslinovim listiÊima stvarajuÊi boæansko mjesto za odmor, opuπtanje, zabavu i poslovne susrete.


66

D O D G E

Nova generacija Dodgea Calibera nudi luksuzan interijer, znatno poboljπanu motorizaciju te osobine SUV-a za cijenu kompaktnog vozila

Ako koju marku na svijetu moæemo zvati pravom ameriËkom, onda je to Dodge. Njihove su automobile oduvijek simbolizirali odvaæan dizajn, snaga, robusnost i ËvrstoÊa. Meutim, πirenjem na izvanameriËka træiπta Dodge je u svoju paletu trebao pridodati modele koji Êe biti prilagoeni ponajprije europskom ukusu, a takav je prije svih Dodge Caliber. Na salonu automobila u Frankfurtu lansirana je nova generacija modela koja je joπ bolja kombinacija svih originalno ameriËkih atributa ove marke te rigoroznih zahtjeva europskih kupaca. Caliber svojom staturom daleko nadilazi okvire niæe srednje klase u koju nomenklaturno pripada. Dizajnom viπe podsjeÊa na kakav SUV, a Ëinjenica da i gabaritima prelazi svoj razred ogleda se u bogatstvu prostora u kabini te u prtljaæniku. Nova generacija Calibera estetski je tek osvjeæena, ali najveÊe su promjene napravljene u interijeru. Naime, europski su kupci πto se tiËe kvalitete materijala i izgleda interijera mnogo zahtjevniji od onih ameriËkih, πto su u Dodgeu prepoznali i

Automobil

prema tome djelovali: potpuno novi interijer sada je napravljen od vrhunskih materijala, a posebna je pozornost posveÊena kvaliteti izrade. Iznova je dizajnirana i ploËa s instrumentima koja je sada preglednija, baπ kao i srediπnja konzola s veÊim prekidaËima

klimatizacije i ventilacije. Oni su oplemenjeni aluminijskim detaljima, kao i poluga za otvaranje vrata ili okviri oko ventilacijskih ispusta. Izmeu vozaËeva i suvozaËeva sjedala nalazi se velika srediπnja konzola s mnogo prostora za odlaganje predmeta, obloæena S T R A S T


D O D G E

67

velikog kalibra

materijalom ugodnim na dodir. Na popisu opcija nalazi se velik broj inovativnih detalja koji voænju u Caliberu Ëine joπ ugodnijom: hlaeni pretinac u koji stanu konzerve piÊa, navigacijski sustav Uconnect, moguÊnost prikljuËenja iPod playera te tzv. MusicGate R U J A N

2 0 0 9

Power tvrtke Boston Acoustics koji se sastoji od dvaju zvuËnika ugraenih u prtljaænik vozila - idealno za zabavu i kada je automobil parkiran. Posebna je priËa tehnologija. ImajuÊi na umu zahtjeve europskih kupaca, razvijen je

potpuno novi 2,2-litreni common-rail dizelski motor koji razvija Ëak 163 KS i 320 Nm okretnog momenta, a zahvaljujuÊi potroπnji od svega 5,8 litara na 100 kilometara te filtru Ëestica zadovoljava i najzahtjevniju ekoloπku normu Euro 5 (emisija CO2 iznosi 154 g/km). U odnosu na dosadaπnji motor znatno su smanjeni buka i vibracije. Novi je i bazni benzinski motor: onaj dosadaπnji obujma 1,8 litara zamijenit Êe dvolitreni Ëetverocilindraπ s VVT tehnologijom upravljanja ventilima koji razvija 156 KS i 190 Nm okretnog momenta. Novi Dodge Caliber ne pristaje ni na kakve kompromise ni kada je rijeË o sigurnosti: kompletni set zraËnih jastuka (ukljuËujuÊi i one za straænji red sjedala), kontrola trakcije i elektroniËka kontrola stabilnosti te aktivni nasloni za glavu podrazumijevaju se. Kako bilo, Dodge s novim Caliberom europskom træiπtu nudi iznimno zanimljiv model koji cijenom ulazi u tzv. golf-segment, a svojim osobinama pribliæava se funkcionalnom kompaktnom SUV-u. I sve to uz ono najbolje od ameriËkog duha.


S T R A S T

69

Sasvim sigurna u sebe

Knjiæevnica, skladateljica, tekstopisac, majka... sve je to Milana VlaoviÊ, æivi dokaz da se prateÊi svoje snove sve moæe stiÊi i u svemu biti uspjeπan Foto: Gec

R U J A N

2 0 0 9


70

S T R A S T

„Niπta ne raditi za mene nikad nije bila moguÊnost. Zato sam, dok smo æivjeli u inozemstvu, sama sebi izmislila posao, poËela pisati i skladati pjesme te pronaπla pjevaËicu koja Êe ih izvoditi“, kaæe Milana VlaoviÊ, skladateljica, tekstopisac i odnedavno knjiæevnica. I ne samo to: Milana je majka troje djece, πto njezin dnevni raspored Ëini zaista ispunjenim. Meutim, bez obzira na to πto je status poznate osobe zasluæila dugogodiπnjim uspjeπnim radom u glazbi, ova je posebna mlada æena javnost pozitivno iznenadila svojim knjiæevnim prvijencem „Blato“ izdanim za izdavaËku kuÊu VBZ. „Pomalo sam s tjeskobom dala svoj rukopis na Ëitanje uredniku i sjajnom knjiæevniku Miljenku JergoviÊu i cijenjenoj kolegici Julijani MatanoviÊ, sa sumnjom u svoje knjiæevniËke potencijale. Njihove pozitivne ocjene bile su mi veliko ohrabrenje, baπ kao i nakon toga priznanje πiroke ËitalaËke publike. Nipoπto nisam htjela iskoristiti svoje ime za promociju romana: odbila sam prijedlog izdavaËa da moja slika bude na naslovnici. Æeljela sam napraviti finu priËu koja dotiËe ljude i potiËe ih na razmiπljanje, bez kalkulacija i iskreno. Mogu reÊi da sam postigla cilj i da je roman uistinu tako i prihvaÊen.“ Svoja dva talenta, za glazbu i spisateljstvo, Milana pripisuje obiteljskom naslijeu: otac Branko cijelog æivota bio je glazbenik, a majka Nedjeljka diplomirala je hrvatski jezik i knjiæevnost. Ipak, Milana nije ni sanjala da Êe se jednom profesionalno baviti svojim talentima. „Kao mlada studentica kratko sam vrijeme radila kao novinarka, za Globus i Pop Extra, bila sam i honorarna suradnica na Hrvatskoj televiziji. Kada sam se udala za Gorana, svoj sam æivot, naravno, dijelom morala prilagoditi njegovoj karijeri profesionalnog nogometaπa, ali uvijek sam znala da Êu i sama stvoriti svoju karijeru.“ I poËelo je s glazbom. Milana, koja je i sama bila pjevaËica (manje je poznato da je bila prateÊi vokal nekad popularnoj TajËi na Eurosongu u Zagrebu), opisuje svoj kreativni proces: „Tekst i glazba dolaze mi na pamet nekako zajedno. Kada doem u studio, doslovno otpjevam pjesmu koju sam zamislila. Doduπe, taj proces katkad traje vrlo dugo - neke se pjesme ‘slaæu’ i po dvije godine. Osim toga, veÊ kada razmiπljam o pjesmi, znam i za koga je stvorena i kako treba zvuËati.“ Svoje je najveÊe hitove Milana napisala za Vesnu PisaroviÊ i Lanu JurËeviÊ - dok Vesni odgovara zvuk talijanskog popa, za Lanu je viπe tzv. brit-pop. Ipak, postoji jedna velika

Sigurnost pod okriljem „poglavice“ U kozmopolitskom æivotu obitelji VlaoviÊ jedno je konstanta: moÊni terenac Jeep Grand Cherokee. Prvi su kupili joπ dok je Goran igrao za Valenciju jer su æeljeli automobil koji je siguran i udoban na dugom putovanju od ©panjolske do Hrvatske. „Kada ponekad u automobilu bez prestanka provedete 17 sati, æelite da on daje osjeÊaj sigurnosti, da bude udoban i luksuzan. Sve smo to dobili s naπim Grand Cherokeejem i od tada je taj model stalni sudionik naπih obiteljskih putovanja.“ Tijekom godina mijenjale su se generacije „velikog poglavice“, a nova je uvijek doπla i u vlasniπtvo obitelji VlaoviÊ. S T R A S T


S T R A S T

razlika izmeu stvaranja pjesme i pisanja knjiæevnog djela. „Kada sam pisala knjigu, uËinila sam to jer sam imala osobnu potrebu neπto reÊi. S pjesmama je druga stvar: njih ne mogu pisati samo za svoju duπu, moram zadovoljiti sve aspekte koji neku pjesmu Ëine uspjeπnom, moR U J A N

2 0 0 9

ram, koliko god to okrutno zvuËalo, napraviti neπto πto Êe se isplatiti. Na kraju krajeva, ja sam i producentica svih svojih pjesama, πto znaËi da preuzimam punu odgovornost za njihov uspjeh ili neuspjeh, a tako i za uspjeh pjevaËice i cijelog tima koji radi na pjesmama. To mora biti komercijalno.“

71

Da svoj posao radi dobro, dokaz su mnogi hitovi te pobjeda na Dori 2002. godine s pjesmom „Sasvim sigurna“ koju je izvela Vesna PisaroviÊ. U to vrijeme Milana je æivjela u Ateni, gdje je njezin suprug Goran, proslavljeni hrvatski nogometni reprezentativac, igrao za glasoviti Panathinaikos. GrËka je


72

S T R A S T

„Sve drugo osim toga. Moj je ideal bio raditi, nipoπto ne samo radi novca, veÊ prije svega radi mene same. Upravo sam zbog toga inzistirala i na fakultetskoj diplomi koja mi je nakon povratka iz inozemstva ostala kao neπto nedovrπeno. Volim zavrπiti ono πto poËnem

bila samo posljednja postaja u puteπestvijama obitelji VlaoviÊ. „Nedugo nakon vjenËanja preselili smo se u Italiju, gdje je Goran igrao u Padovi. Nakon dvije godine otiπli smo u ©panjolsku, toËnije u Valenciju, gdje smo proveli sljedeÊe Ëetiri godine. KonaËno smo otiπli æivjeti u Atenu, gdje smo ostali iduÊe Ëetiri godine. U Hrvatsku smo se napokon vratili 2004. godine.“ Iako je tijekom tih godina dva puta postala majka - sinova Stjepana i Marija koji sada imaju 15, odnosno 13 godina, a nakon povratka u Hrvatsku i kÊeri Nike kojoj je pet godina - biti profesionalna „supruga nogometaπa“ Milani nije bilo ni na kraj pameti. S T R A S T


S T R A S T

pa sam za svoj guπt diplomirala na Fakultetu politiËkih znanosti.” Uspjeh knjige „Blato“ vrlo logiËno otvara pitanje o novoj knjizi. Milana kaæe da se nikamo ne æuri. „Znam da je drugi roman uvijek potvrda

R U J A N

2 0 0 9

uspjeha onog prvog, ali ja ne æelim ‘trËati’. KonaËno, knjigu nisam napisala radi toga da bih postala poznata ili radi novca, uËinila sam to jer sam imala potrebu neπto reÊi. Naravno da mi se glavom veÊ mota drugi roman, ali æelim nastaviti s poπtenim pristupom i ne

73

æelim æuriti. Kada zakljuËim da je doπlo vrijeme za to, doÊi Êe i sljedeÊi roman. Na kraju krajeva, posla ima i oko aktualnog romana: trenutaËno se priprema i TV serija temeljena na njemu pa imam mnogo posla oko stvaranja scenarija. Uglavnom, sve u svoje vrijeme.“


74

S T R A S T

Tikva Od prezira do oboæavanja

Odnos Ëovjeka prema buËi, tikvi, tikvanji kako je veÊ nazivali - toliko je pun nesluÊenih obrata da bi se od te priËe lako napisala uzbudljiva romansirana kronika, dramatiËni povijesni roman s tom neuglednom, a opet veliËanstvenom biljkom u glavnoj ulozi. Pogledajmo samo kulinarske krajnosti: od prezrene sirovine koja se Ëesto ostavlja u polju da istrune ili baca svinjama kao napoj do boæanske inspiracije velikih kuhara koji su njome πarmirali najveÊe znalce. Od usputne S T R A S T


S T R A S T

Tikva obiljeæava poËetke i vrhunce civilizacije, stvara temelje preæivljavanja ljudske vrste, a odabrane vodi do najveÊih uæitaka

Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Jasminka Jug

R U J A N

2 0 0 9

stanovnice polja do mitskog biÊa kojem se pripisuju nadnaravna svojstva, zastraπujuÊa kada u NoÊi vjeπtica iskazuje demonska svojstva, zadivljujuÊa kada se u bajci pretvara u veliËanstvene koËije koje voze ka pustolovini i ultimativnim uæicima. VeÊ pojavom i izgledom moæe biti siÊuπna i mimikrijski nezamjetna u korovu. Ili se pretvoriti u najveÊe plodove upadljive naranËaste boje. Rekordne primjerke ne registrira samo Guinness, nego i najugledniji arbitar u pitanjima prehrane The Oxford Companion to Food: poljodjelac znakovita imena Ivan Peace, rodom iz jednako pamtljivog mjesta Suncook, dræava New York, 1962. πepurio se grdosijom od tikve pod kojom je, pred svjedocima, kazaljka na vagi dosegnula oznaku 122 (kilograma). U povijesti tikva zauzima kljuËno mjesto. Neki od povjesniËara pretpostavljaju da je upravo s tikvom poËelo kljuËno umijeÊe pretvaranja nejestive sirovine u jestivu, umijeÊe kuhanja, bitna odrednica samih poËetaka civilizacije. Prije nego πto su se domislili kako

75

pripravljati “meso” tikve, Indijanci su jeli njezine cvjetove, liπÊe i sjemenke. Njihovi nasljednici danas u Argentini kuhaju meso koristeÊi se tikvama kao slasnim posudama. InaËe je pojava posuda u pripravi jela kljuËan iskorak od primitivnog raænja i roπtilja prema svim suvremenim tehnikama kuhanja. GorËina pojedinih sorti dovodi do paæljivog odabira sve manje gorkih tikava i njihove sadnje. Tikva se tako pojavljuje u joπ jednom povijesnom meaπu: onom u kojem se nomadska skupljaËka plemena pretvaraju u postojane stanovnike poljodjelce, upravo one koji Êe stvarati prva naselja i time zaËeti urbanizaciju. Tikva je meu najstarijim biljkama koje su ljudi poËeli uzgajati. Sva ta tisuÊljeÊa od kada se uzgajaju i selekcioniraju, dakle sortno probiru, dovela su do nepreglednog broja sorti tikava. Danas se omiljene japanske sorte πire svijetom - doprle su i do nas - viπestruko umnaæajuÊi cijenu tikava na πtandovima trænica i delikatesnih voÊarnica.


76

S T R A S T

S T R A S T


S T R A S T

Japanske sorte skrenule su pozornost kuhara prema nekim osobitim odlikama: tikve, dakle, ne moraju imati samo jednostavan priprost okus koji katkad asocira na zemlju. Naprotiv, tikve mogu imati profinjene aromatske komponente i njeænu slatkoÊu koja traæi delikatnu kuharsku ruku. Nisu samo Japanci utkali tikvu u svoju kulinarsku samobitnost. Austrijski ©tajerci odnjegovali su svoje najcjenjenije sorte, a buËinom ulju digli ugled do razine maslinovih ulja. RijeË je samo o pristupu: jamËim kako su najbolja naπa meimurska, podravska i zagorska buËina ulja na jednakoj razini kao i probrana πtajerska. Na nama je sada samo promisliti inteligentan marketinπki pristup i promociju kako bismo dosegnuli status na koji su ©tajerci uzdignuli svoje tikve. Specijalizirane tematske kuharice dobra su zamisao R U J A N

2 0 0 9

na tom putu. Slovenci su, primjerice, izdali takvu kuharicu zgodnog naslova: „Dobrote iz buË“ (autor Joæi Jordan). Povratak ugleda tikve posljednjih desetljeÊa poveÊava cijenu pojedinih sorti i obratno. I skok od puËke ili Ëak sirotinjske hrane do ponude u luksuznim restoranima dojmljiv je. Vrijedi zabiljeæiti kako je u prosincu 1994. godine u najveÊem zagrebaËkom hotelu, tada joπ Intercontinentalu, gostovao mali, ali vrlo ugledni i prestiæni restoran La Subida iz talijanske vinske regije Collio. Umjesto tartufa ili neke sliËne ekskluzivne namirnice, jelovnik je poËeo slijedom od tikve: fantastiËni njoki zamirisani ruæmarinom i makom urezali su se u sjeÊanje nazoËnih sretnika i odmah pretvorili u predmet rasprave: zaπto je tikva u nas podcijenjena kada je tako podatna? Zai-

77

sta, tikva se moæe kuhati, pirjati, præiti, peÊi, dobra je u krutom i tekuÊem obliku i u svim varijacijama izmeu tih agregata. Moæe se jesti vruÊa, topla, mlaka ili hladna. Od nje same dade se napraviti zgodno jelo, jednako je tako druæeljubiva, pristaje uz nebrojene druge namirnice. Dobra je kao prilog, neÊe zakazati ni kao glavno jelo, protegnut Êe se na svim pozicijama jelovnika: od prvog laganog slanog predjela do zamamnog slatkiπa na vrhuncu i kraju objeda. Danas su juhe najraπirenija vrsta jela koja se spravlja od tikve. Najpoznatija je ipak ameriËka pita, glasovita pumpkin pie, koja je jednako tako obljubljena i na jugu Francuske. U naπe buËnice ËeπÊe se stavljaju naribani rezanci svjetlijih sorti tikve nego ovih velikih æutih. Osobno za pripravu veÊine jela od æutih sorti tikava postupak poËinjem tako


78

S T R A S T

πto ih zapeËem u peÊnici. Potom je podatnost mesa tikve upravo neograniËena. Od nje se mogu spravljati njoki, okruglice, male i velike knedle, punjena tjestenina ili umak za tjesteninu. Varijacije na temu zlevki ili zlevanki neograniËene su. Na poËetku sezone obiËno se napravi neka juha, koja moæe biti jednostavna, upravo kao ova koju donosimo.

Jedna od najveÊih hrvatskih kuharskih zvijezda Tomislav ©piËek iskoristio je to bogatstvo svojstava tikve i na iznenaenje mnogih sladoled zalio uljem od tikvinih sjemenki, dakle vrhunskim buËinim uljem. Tomek je buËino ulje prelio po sladoledu od pistacije, πto se pokazalo izvrsnim odabirom. No na toj ideji lako je uzdignuti tikvu do joπ veÊih razina.

Krem-juha od buËe, najbolje nezaËinjena 500 grama buËe 1/2 litre sirutke ili mlaÊenice BuËa se peËe u peÊnici dok ne dobije koricu, dakle dosta dugo na temperaturi oko 200 stupnjeva. Potom se od peËene buËe napravi pire, i to opet najlakπe u veliËanstvenom izumu zvanom blender (koji ipak ima svoja ograniËenja, primjerice ako se svjeæi luk u njemu usitnjava postaje gorak). U blender se doda mlaÊenica i sve zajedno umijeπa (homogenizira) u krem-juhu koju zatim samo treba podgrijati na æeljenu temperaturu. Osobno, u ovoj juhi najviπe mi se svia Ëisti okus peËene buËe, no ona se moæe zaËiniti, na primjer koprom ili Ëak i nekim egzotiËnim zaËinom poput zvjezdastog anisa. Recept sam prepisao iz vlastite, joπ neobjavljene kuharice.

I sam sladoled moæe se naËiniti koristeÊi se peËenom tikvom i od nje napravljenim pireom koji se, primjerice, razrijedi vrhnjem. PrepeËene sjemenke buËe upotrebljava i ©piËek u svom sladolednom aranæmanu i to je dosjetka koju ne treba zaobiÊi. No sladoled od buËe ne mora biti samo slastica na kraju, nego Ëak i prvo hladno slano predjelo ili pak veliËanstven prilog, primjerice teleÊem peËenju. SkeptiËni kuhari tvrde kako su svi veliki recepti veÊ smiπljeni, treba ih samo primjereno interpretirati. Tikva, meutim, dokazuje suprotno: njezina je primjenjivost tolika da najveÊe kuhare uvijek iznova izaziva ne samo na nove interpretacije nego i na nove majstorske pothvate.

S T R A S T


80

N A U T I K A

MALI LO©INJ: NOVI ÆIVOT STAROG TRAJEKTA

Legenda o Marini

Marinin æivot poËeo je prije 73 godine na dalekom sjeveru Danske. Porinuta je 7. veljaËe 1936. u Frederickshavnu, u brodogradiliπtu Verft Flydedock. Bio je to velik dan za tek osnovanog, poslije znamenitog morskog prijevoznika popularno zvanog Sessan-Lignen. Dobili su supermoderan “ferry” koji Êe preko skandinavskog mora uza Kattegat povezivati dansku luku Frederikshaven sa πvedskim Göteborgom.

Dogaaj je bio tim veÊi πto je krsna kuma broda bila πvedska princeza Ingrid. Brod je tako dobio ime Kronprinsessan Ingrid. A buduÊi da se kraljevna nekoliko mjeseci prije udala za danskog prijestolonasljednika Frederika, danaπnja loπinjska “Marina” roena je kao simbol povezanosti dvaju nordijskih kraljevstava. Marinina kuma postat Êe slavna kraljica, koja Êe gotovo 30 godina sa svojim suprugom Frederikom vladati Danskom. Brod Êe u

©vedskoj dva puta promijeniti vlasnika, pa Êe se u jednom svom æivotnom razdoblju zvati Christoffer Pohlen, da bi mu 1963. Express linien iz Stockholma dao danaπnje ime “Marina”, a pod tim je imenom stekao slavu i na ovim naπim prostorima. Dakle, “Marina” je tada bila vrhunac brodograevinske tehnologije. »vrst robustan brod graen za teπko more, ujedno i luksuzan, sa salonima, restoranom i kabinama, dugaËak 64 i πirok 10,85 S T R A S T


N A U T I K A

81

Danas 73 godine star luksuzni trajekt ‘Marina’ u Mali Loπinj prvi je put uplovio 30. studenog 1969. Otad je ‘Marina’ povezivala otoke i ljude, uπla je u njihove domove i srca, krojila im sudbine, postala zaπtitni znak i maskota - postala je legenda Piπe: Mladen Gerovac

metara. Mogao je primiti 700 putnika i 30 automobila. U strojarnici je imao dva najmodernija Polar Atlas dizela od po 1080 KS kojima je mogao postiÊi brzinu od 16 morskih milja. Tako je “Marina” 1936. zamijenila stari parni linijaπ na ugljen te putovanje preko Kattegata smanjila s tri na dva sata. Bio je to velik napredak i u brzini, i u sigurnosti i u komforu, ali neki bi tadaπnji putnici ipak voljeli da putovanje traje malo duæe. Naime, “Marina” R U J A N

2 0 0 9

je prije svega bila linijaπ za siguran prijevoz putnika i automobila, ali i mjesto na kojem su ©veani mogli slobodno i u miru uæivati u Ëaπici piÊa jer je njihova domovina veÊ onda bila priliËno nesklona maliganima. Kako je promet rastao, tako je narasla i “Marina”. Godine 1950. ubacivanjem novog segmenta u sredinu trupa brod je produæen za osam metara te je mogao primiti viπe od tisuÊu putnika i gotovo 50 vozila. SljedeÊu

preinaku “Marina” je doæivjela 1961. kada je dobila uz boËne ulaze i krmenu rampu. Njezina manevarska moguÊnost ukrcaja i iskrcaja postala je znatno veÊa. PoËetkom studenoga 1969. kupila ju je Loπinjska plovidba. BuduÊi da je graena za silovite Ëudi Sjevernoga mora i Baltika, bio je to trajekt po mjeri za naπe zimske bure i olujna juga. “Marina” je u Mali Loπinj prvi put uplovila 30. studenoga 1969. Prva njezina linija bila


82

N A U T I K A

Brod ‘Marina’ pred pristajanjem u Malom Loπinju

Julijano SokoliÊ

KroniËar Loπinja i broda ‘Marina’ Ono πto je za Marinu bio u predloπinjsko doba njezin danski kroniËar Per Brenghi iz Frederikshavna, to je kod nas Loπinjanin Julijano SokoliÊ. Tom vrijednom svjedoku i biljeæniku povijesnih zbivanja na cresko-loπinjskom otoËju moæemo zahvaliti i za to πto “Marina” neÊe nestati pod praπinom zaborava. Julijano je inaËe Nerezinjanin, diplomirao je strojarstvo u Ljubljani, magistrirao na Strojarstvu i brodogradnji u Zagrebu, plovio je na trgovaËkim brodovima, radio u maloloπinjskom brodogradiliπtu, a ove godine otiπao je u mirovinu s mjesta direktora Loπinjske plovidbe - Turizam. Julijano SokoliÊ bio je i predsjednik opÊine Cres-Loπinj, osnivaË je i prvi predsjednik loπinjskog Rotary kluba, dugogodiπnji urednik OtoËkog ljetopisa Cres-Loπinj, autor brojnih publikacija meu kojima su Loπinjski zapisi, Bibliografija otoËne skupine Cres-Loπinj, Ruke moje matere, Od Velog Loπinja do Osora, Nerezinski libar... Jedan je od SokoliÊevih sadaπnjih zadataka doprinos oËuvanju Marine u povijesnom obliku i njezino pretvaranje u Pomorski muzej Loπinja.

je Rijeka-Cres-Rabac-Rijeka. Odmah zatim preuzima novu liniju Pula-Mali Loπinj-Zadar, nedjeljom plovi za Italiju na relaciji Pula-Rovinj-Rimini, a (neπto kasnije) utorkom iz Pule za PoreË i Veneciju. I stanovnici Silbe dobro pamte Marinu. Godine 1978. dovrπeno je produæenje pristaniπnoga gata i otada “Marina” ukljuËuje taj osebujni otok zadarskog arhipelaga u svoj æivotni krug. Svaki dan dolazak Marine u luku bio bi pravi praznik. Posebno u Malom Loπinju. DoËekivali bi je i oni koji nisu nikoga ni Ëekali ni ispraÊali. A kad se sluËajno ne bi na vrijeme pojavila iza

punte Koludarca na ulazu u maloloπinjsku luku, veÊ je gradom strujala zabrinutost. To se zaista dogaalo rijetko jer Marini nije smetalo nikakvo nevrijeme, ni veliki valovi, ni jaka bura, ni olujno jugo. Ona nikad nije iznevjerila. No, jednog se poslijepodneva ipak nije pojavila u oËekivano vrijeme. Zbilo se to 1. rujna 2001. Vani je tutnjala nevera. A Marine nema pa nema. ©to se zapravo s Marinom dogaa tih je trenutaka u Loπinju znao jedino luËki kapetan Zoran TomiÊ. O drami koja se odvijala na pobjeπnjelom moru izmeu Unija, Suska i otoËiÊa Zabodaski na

ulazu u maloloπinjsku luku izvijestio ga je zapovjednik Marine Tulio Morin. U nevolji se naπao 19-metarski dvojarbolni turistiËki jedrenjak “Pogled”. Usred oluje ostao je bez motora. Iskusni splitski kapetan Pogleda Branimir AgniÊ bio je bespomoÊan. Na brodu su bila Ëetiri braËna para i troje djece. AgniÊ je odmah uputio poziv upomoÊ “mayday” i S T R A S T


N A U T I K A

83

Prvobitno sidreno vitlo joπ je u funkciji

Spremna za goste

ispalio crvenu raketu. “Marina” se zatekla na pet-πest milja od mjesta havarije. Nevera se pretvorila u jaku buru, more je kuhalo na sedam bofora. Oluja je “Pogled” nosila prema otvorenom moru, uz moguÊnost da ga razbije o Susak. Zapovjednik Morin primio je “mayday” i odmah odluËio spasiti brod i ljude. Poznavao je dobro Marinu. Njezinih 220 putnika i tovar od 35 automobila ni trenutka neÊe biti ugroæeni. Uz pomoÊ prvog Ëasnika palube Æeljka KapoviÊa, voe palube Anelka KrπloviÊa, komesara broda Nine Palmana, upravitelja stroja Marija ZoroviÊa i ostalih R U J A N

2 0 0 9

Ëlanova posade vjeπtim manevrima kapetan Morin je s Marinom uzeo “Pogled” u tegalj i uskoro su uplovili u sigurnost luke Mali Loπinj. S jednim satom zakaπnjenja “Marina” je zaplovila prema Silbi. Te je godine njezina posada zasluæeno dobila najviπe hrvatsko priznanje za spaπavanje na moru “Plavu vrpcu Vjesnika”. Uvukla se u domove i srca mnogih ljudi, krojila im sudbine - postala je legenda. Bez nje nije mogao proÊi ni loπinjski karneval, postala je loπinjski zaπtitni znak i maskota. Neumorni kroniËar Loπinja (i Marine) Julijano

SokoliÊ zapisao je: “Na prvo putovanje trajekt ‘Marina’ krenuo je iz Malog Loπinja prema Puli odnosno Zadru 15. svibnja 1971. i nakon dvije decenije, toËnije 31. svibnja 1991., zakljuËio svoje posljednje putovanje povratkom iz Zadra preko Silbe u Mali Loπinj. Na poËetku preuzimanja ove pruge Mali Loπinj je brojio 4200, a nakon dvadeset godina tu je æivjelo i radilo 6500 æitelja... Godine 1971. prevezeno je 13.548 putnika i 2675 vozila, a 1989. pak 63.306 putnika i 8558 vozila.” Ljeto je 1991. viπe nitko ne misli na sunce, more i odmor. Marinu je unajmila Jadrolinija za prugu Split-Hvar-KorËula-Dubrovnik. Dubrovnik je pod granatama, posada ne spava na brodu, veÊ u skloniπtu. “Marina” 8. listopada preuzima humanitarnu ulogu, poput one na kraju Drugog svjetskog rata u ©vedskoj, kada su πvedska ratna mornarica i Crveni kriæ Marini povjerile prijevoz πest i pol tisuÊa ljudi koji su preæivjeli strahote logora. Pod okom europskih promatraËa ukrcava izbjeglice iz razorenih dubrovaËkih naselja i prevozi ih u slobodni Split. U Splitu brod mijenja zastavu. Na jarbol se diæe barjak Saint Vincenta i Granadina, otoËne dræavice u Malim Antilima, a na trup ispisuje nova luka pripadnosti - Kingstown. UËinjeno je to da se “Marina” kao dio hrvatske flote spasi. Napokon veæe cimu u Malom Loπinju. Na rivi slavlje vjernih Loπinjana. “Marina” svojim πarmom i salonima postaje mjesto promo-


84

N A U T I K A

Nije ju moglo zaustaviti nikakvo nevrijeme ni jako jugo kod Loπinja

cije loπinjskog turizma. I na opÊe oduπevljenje svojih putnika i πtovatelja vraÊa se u stare brazde: Zadar-Silba-Mali Loπinj-Pula. I tako sve do 2005. Postala je najstariji brod ove vrste na svijetu s plovidbenom dozvolom. UoËi sedamdesetog roendana πalju je u mirovinu. Ne prijeti joj rezaliπte jer su Danci veÊ pokazali zanimanje da svoju “princezu” otkupe i vrate u zaviËaj. Na sreÊu, otkupljuje ju domaÊa maloloπinjska tvrtka “Arhipelag”. Od grada Malog Loπinja dobiva koncesiju i stalni vez u lijepom mjestu Velopinu, nasuprot »ikata. I evo nas ponovno na Marini vezanoj krmom, s visoko podignutim kolnim ukrcajnim vratima. DoËekuje nas naπ domaÊin na Marini Ivica Krstaπ, koji je zajedno s vlasnikom tvrtke “Arhipelag” Dubravkom Kuπetom odluËio udahnuti novi æivot legendarnom brodu. - Brod smo kupili prije Ëetiri godine, napravili smo neke preinake i jedan njegov dio veÊ je u pogonu, priËa Ivica i vodi nas kroz Marinu. Njezin je lim u tako dobrom stanju kao da je juËer napravljena. Sondiranje je pokazalo da je lim zdrav i na najtanjem dijelu debeo punih 13 milimetara u odnosu na 15 mm koliko je iznosio prije 70 godina kad je brod porinut. Ivica nas vodi prema pramcu i dobro poznatom nekadaπnjem putniËkom salonu. Posvuda osebujan, neponovljiv plemenit miris staroga broda. Uvukao se u svaki kutak, u svaki komad namjeπtaja u svaku zavjesu. Na svakom koraku spomenici povijesti. Primjerice, u dnu salona nekada je bio duty free shop, koji je u zlatno doba bescarinske trgovine otvarao vrata kad bi brod na putu za Veneciju bio izvan hrvatskih teritorijalnih voda. - Za taj salon sada imamo poseban plan, priËa Ivica. NjegujuÊi izvorni izgled i ugoaj, namjeravamo od njega napraviti ugodno mjesto kojim bi se sluæile loπinjske udruge i udru-

DomaÊin na Marini: Ivica Krstaπ

Glavni salon danas

ge pomoraca, gdje bi se mogle odræavati prigodne male sveËanosti, skupovi i predavanja. VeÊ sada imamo ugovor s Pomorskom πkolom da mladi pomorci ovdje ostvare prvi kontakt s pravim brodom, kako bi dobili matrikulu. Novi vlasnici broda krenuli su i u sanaciju pramËane palube. Njom dominira impozan-

tno sidreno vitlo s lancima i lanËanicima, ono originalno iz 1936. Cijeli ureaj funkcionira kao i u vrijeme kad je postavljen. Iznad nje uzdiæe se zapovjedniËki most na kojem kao da je vrijeme stalo - sve je tu kao nekad: kormilo, busola, stari brodski telegraf, dojavna veza sa strojarnicom... Iza zapovjedniËkog mosta S T R A S T


N A U T I K A

85

Krmena paluba danas

rekonstruiran je salon, pretvoren u brodski pub. Krmena paluba nekad je bila otvoreni prostor gdje su putnici uæivali u plovidbi na svjeæem morskom zraku i na suncu. Sada je pokrivena i pretvorena u noÊno zabaviπte za oko 300 ljudi. Ureena je u pomalo egzotiËnom stilu s velikim plesnim podijem. Tako je nekadaπnji sun-deck postao popularni fundeck. Ondje je dvije sezone gostovao brazilski plesni ansambl iz Sao Paola, zimi se ondje znaju okupiti rotarijanci, organizirana je degustacija vina... Nedavno su sedam dana na brodu proveli i mladi arhitekti iz Trsta. Odradili su idejne projekte prema kojima bi ovaj dio nekadaπnje vojne zone postao marina za megajahte. Krajnji je cilj vlasnika, uz muzejski prostor, organizirati æivot na Marini kao na pravom cruiseru. Tako Êe se “Marina” obnoviti i saËuvati jer iako ne plovi, ona mora imati stalne Ëlanove posade, mornare koji Êe je dræati Ëistom, mijenjati dotrajalo, farbati i, mornarskim jezikom reËeno, “piketivati ruzinu”. A to je, kao i na svakom brodu, posao od 24 sata. Najvaænije je da je trajekt “Marina”, taj dobri duh Loπinja, ostao ovdje meu ljudima koji je vole i cijene. R U J A N

2 0 0 9

Upravitelj stroja Mario ZoroviÊ:

‘Marina’ je Ëudo od broda Ni “Marina” nije proπla bez nezgoda. Da bi zavezla krmom, njezini su se strojevi morali ugasiti i zatim ponovno upaliti. To je manevar kod svakog pristajanja. Naravno, strojevi u tim presudnim trenucima nisu smjeli zatajiti. A upravo se to dogodilo prije tridesetak godina. Strojari su ugasili strojeve, a onda su shvatili da ih neÊe moÊi na vrijeme ponovno upaliti. “Marina” je udarila u gat i napravila krπ na rivi. Nije se to dogodilo Mariju ZoroviÊu iz Nerezina koji je s prekidima odradio ukupno 13 godina kao upravitelj stroja na Marini. Ali nam je Mario objasnio o Ëemu se radilo. - Stalno treba paziti da spremnik za paljenje motora ne ostane bez zraka. U tom sluËaju strojeve nije moguÊe upaliti. InaËe, πvedski Atlas Polar izvrsni su motori. Kad je “Marina” porinuta, bili su vrhunac tehnologije. Vjerno su nas sluæili sve to vrijeme. Istina, nije bilo rezervnih dijelova, ali smo se snalazili u vlastitoj radionici. Odræavali smo ih s ljubavlju i radom. UopÊe “Marina” je Ëudo od broda, kaæe Mario. Je li bilo teπko biti strojar, odnosno upravitelj stroja na Marini? - Bilo je teπko ljeti. Bili smo jedini brod na toj liniji, nije bilo zamjene. Plovilo se ujutro od 6,30 do ponoÊi. I tako svaki dan, puna tri mjeseca. A u pojedinim dijelovima strojarnice temperatura je bila i do 40 Celzijevih stupnjeva. Mario se sjeÊa drame oko spaπavanja Pogleda, prijevoza izbjeglica, ranjenika, bolesnika, pomorskih blokada. Kaæe da mu je ipak bilo najteæe u listopadu 1991. kada ih je na izlazu iz Gruæa doËekao ratni brod jugoarmade “Zelengora” i odveo ih u zatoËeniπtvo u crnogorsku luku Zeleniku. Mario ZoroviÊ posljednjih je deset godina staæa proveo na Marini. I u mirovinu je otiπao 2005. zajedno s njom. Strojeve je ostavio u besprijekornom stanju. Iako su za muzej, joπ bi mogli voziti godinama.


86

E U R O L I N E

Mario Bainac za πankom u salonu

Boæo Kova�� pri svakodnevnoj pripremi toplih sendviËa

S T R A S T


E U R O L I N E

87

EUROlineovi gastronomi VeÊ u 5 sati ujutro, dok joπ velika veÊina djelatnika EUROlinea duboko spava, Suzana Bogdan budi se i priprema za odlazak na posao iz zagrebaËkog prigradskog naselja Bistra. U 6 sati i 30 minuta veÊ je u EUROline centru u Kovinskoj, zajedno s joπ dvoje kolega: svojim πefom Boæidarom KovaËem i pomoÊnicom Dubravkom Ljubas. Neπto kasnije doÊi Êe i Mario Bainac koji Êe raditi poslijepodnevnu smjenu na πanku u salonu, iako Êe i on Ëesto odraditi jutarnju „πihtu“ umjesto πefa Boæe. Razlog Suzanina rana dolaska u tvrtku vrlo je jasan: ona je glavna kuharica, a za nekoliko sati kantinu Êe tvrtke pohoditi gladni djelatnici æeljni krepkog obroka koji Êe im dati energiju R U J A N

2 0 0 9

za cjelodnevni rad. Iskustvo je Suza, kako je zovu, skupljala u mnoπtvu kuhinja: u kantini tekstilnoga giganta Kamenskog radila je obroke za gotovo dvije tisuÊe zaposlenih, bila je i u brojnim restoranima, ali joj je posao u EUROlineu najdraæi: „Radim u ugodnoj sredini, s dobrim ljudima koji cijene dobru hranu i slobodna sam vikendima - moæe li biti ljepπe“, kaæe simpatiËna Suzana. Svakog dana EUROlineova kuhinja izbaci sto-

tinjak ukusnih obroka, ne raËunajuÊi hladne i tople sendviËe koje svako jutro svjeæe pripremaju Boæo ili Mario. Industrijska hrana ovdje je nepoznat pojam: „Sve je domaÊe i friπko. Sami radimo rezance za juhu, tijesto za πtrudle i buÊnice, povrÊe kupujemo na trænici, a dosta toga sa svoga gospodarstva donese i sama Suza. Meso uvijek samo dan prije, negdje oko pola tri, naruËimo kod mesara koji ga onda sutra ujutro svjeæe dostavi

Samozatajni mali tim iz EUROlineove kuhinje svakodnevno se brine kako bi svi djelatnici tvrtke bili siti i spremni za naporne dnevne zadatke


88

E U R O L I N E Glavna kuharica Suzana Bogdan

Dubravka Ljubas inaËe je struËnjakinja za kolaËe

u kuhinju. Sami kuhamo juhe, peËemo kolaËe… ©krinje za zamrzavanje gotovo da nam ni ne trebaju“, tvrdi Boæo koji veÊ pet godina vodi ovaj mali, ali uigran tim ljudi. Glavnoj kuharici Suzi u svemu pomaæe Duda koja je struËnjakinja za peËenje kolaËa, dok se Boæo i Mario brinu za πank i posluæivanje na liniji. Svi zajedno dogovaraju i dnevne jelovnike na kojima su uvijek barem tri kuhana jela, od kojih jedno vegetarijansko, juha, salate i kolaËi. Brinu se i za nabavu sastojaka, a njih je popriliËno. Naime, svaki tjedan kroz EUROlineovu kuhinju proe 100-tinjak kilograma raznog mesa, potroπi se 30 kilograma povrÊa, 60 kilograma krumpira, najmanje pet kilograma

tijesta i 60-ak jaja, ne raËunajuÊi joπ gomilu ostalih potrepπtina. Sve u kuhinji mora raditi precizno poput πvicarskog sata jer kada glad doe, ne pita se je li sve bilo u redu ili nije obroka mora biti. A koja su jela najpopularnija? „DeËki najviπe vole konkretnu mesnu hranu: beËki, naravni, peËenje, faπirane πnicle… Naravno, posebno su popularni grah s finom samoborskom kobasicom, vinski gulaπ i Ëobanac. Cure, s druge strane, viπe vole lakπu hranu: primjerice talijansku salatu od tjestenine, salatu s mozzarelom i rajËicom, tjesteninu zapeËenu sa sirom, graπak varivo s noklicama… Meutim, svi jednako vole naπe πtrukle, pite zeljanice, buÊnice i domaÊe kolaËe“, ponosno

istiËe πef Boæo, napominjuÊi kako je u dobroj, staroj tradiciji petak dan kada se nude i morski specijaliteti: lignje, orada ili brancin na æaru, riæota od kozica ili plodova mora… I sve to za „siÊu“: Ëak i najskuplje jelo ne stoji viπe od 20 kuna, a kompletni meni s juhom, glavnim jelom i salatom stoji tek 25 kuna. Ovaj samozatajni, ali vaæni dio obitelji EUROline - odjel drag svima, a posebno glavnoj urednici ovog magazina - na kuπnji je i kada u tvrtku stignu VIP gosti iz cijelog svijeta. Iako se tada svi posebno potrude kako bi tvrtku, ali i hrvatsku kulinarsku tradiciju predstavili u najboljem svjetlu, Ëesto se dogaa neπto zanimljivo: „Znamo pripremiti neke posebne delicije, a ugledni se gosti ‘zalete’ prema liniji i uzmu najjednostavnija jela: πtrukle, gulaπ, tripice, musaku od patlidæana… i jednostavno se oduπeve. OËigledno je i njima puna kapa nekih ‘kerefeka’ i æele pravu, jednostavnu i ukusnu hranu“, sa smijeπkom kaæe Boæo. S T R A S T


E U R O L I N E

R U J A N

2 0 0 9

89


90

V I J E S T I

Kupci Mercedes-Benza najzadovoljniji

Prema posljednjoj studiji J.D. Power and Associates 2009 Germany VOSS, u kategoriji za zadovoljstvo uslugom MercedesBenz dobio je najviπe bodova u premium segmentu. Anketa J.D. Power procjenjuje cjelokupno zadovoljstvo vlasnika vozila u

kategoriji kvalitete vozila, privlaËnosti, troπkova i zadovoljstva uslugom. Ovogodiπnja anketa u kojoj su online sudjelovala 16.283 vozaËa iz NjemaËke pokazala je da su rezultati Mercedes-Benza iznad prosjeka u automobilskoj industriji.

E-klasa road show U svome centru na zagrebaËkome Jankomiru EUROline, glavni zastupnik Daimlera AG za Hrvatsku, od 29. lipnja do 1. srpnja organizirao je automobilski spektakl “E-klasa Coupé road show”.

Tom su prigodom posjetitelji prvi put sjeli za upravljaË nove E-klase Coupé i uæivali u njezinom dizajnu, komforu i voznim performansama. Mnogobrojni su gosti iz prve ruke mogli doæivjeti novu

generaciju E-klase i upoznati se s naprednom tehnologijom i novim sigurnosnim sustavima na cesti i testnom poligonu. Na posebno pripremljenom testnom poligonu posjetitelji su iskuπali i sigurnosni sustav PRE-SAFE

koji u sluËaju riziËnih situacija u prometu automatski aktivira mjere za zaπtitu putnika - zateæe sigurnosni pojas i olakπava izlazak iz automobila. Na raspolaganju je bila i E-klasa sa sustavom pomoÊi pri parkiranju. S T R A S T


V I J E S T I

Mitsubishi Fuso za Adris grupu

Tvrtke Cenmar i Marimirna, koje posluju unutar Adris grupe, obnovile su svoj vozni park trima novim hladnjaËama za prijevoz ribe. Vozila su isporuËena 8. srpnja u AUTOline centru u Zadru. KljuËeve vozila preuzeo je Julijan Matulina, direktor prodaje i marketinga tvrtke Cenmar d.d. Nove hladnjaËe sklopljene su na podvozju Mitsubishi Fuso Cantera, lakog gospodarskog vozila iznimno velike nosivosti i prilagodljivosti razliËitim namjenama. HladnjaËe su pokretane dizelskim motorima snage 132 kW, odnosno 180 KS, i razvijaju 530 Nm okretnog momenta pri 1600 o/min. Kabine su dodatno opremljene klima-ureajima, πto vozaËima omoguÊava ugodniji rad, a time i sigurniju voænju. Radi zaπtite okoliπa pri prijevozu ribe, hladnjaËe su opremljene i spremnikom za prikupljanje tekuÊine od 200 litara.

GLK dobio ekoloπki certifikat GLK je prvi model u Mercedes-Benz SUV obitelji koji je zasluæio vrlo cijenjeni certifikat o zaπtiti okoliπa u skladu s ISO standardom 14062. Pri dodjeljivanju certifikata struËnjaci iz testne organizacije TÜV joπ su jednom prepoznali æelju tvrtke za zaπtitom okoliπa koja je postavljena meu temeljne

R U J A N

2 0 0 9

91

odrednice cijele Daimler grupe. Certifikat o zaπtiti okoliπa temelji se na procjeni cijelog æivotnog ciklusa MercedesBenza GLK koji sadræi oko 40.000 zasebnih procesa. Uz Mercedes-Benz GLK, modelima A, B, C i S-klase veÊ je dodijeljen TÜV Süd certifikat o zaπtiti okoliπa.


92

V I J E S T I

Dan vlasnika smartova NajveÊi skup oboæavatelja smart vozila odræao se potkraj kolovoza u Austriji. Nekoliko tisuÊa smart entuzijasta iz cijele Europe prisustvovalo je ovom trodnevnom dogaanju na kojem se moglo vidjeti mnoπtvo unikatnih i personaliziranih smartova. Program skupa ukljuËivao je, meu ostalim, smart konvoj, razne koncerte i smart times natjecanje, a voeni su i tehniËki razgovori sa struËnjacima koji se bave razvojem i doradom smart automobila. Na dugooËekivanoj dodjeli nagrada „Meunarodni motor godine 2009“ motori iz Mercedes-Benza i AMG-a proglaπeni su najboljima u tri kategorije. AMG-ov 6,3-litreni V8 motor odnio je dvije nagrade, u kategorijama „Best performance engine“ i „Above 4 liters“. Taj usisni motor visokog broja okretaja koji razvija do 386 kW/525 KS zauzeo je prvo mjesto s velikom prednoπÊu pred konkurentima. U kategoriji „2 to 2.5 liters“ pobijedio je novi ËetverocilindriËni dizelski motor iz Mercedes-Benza. Meunarodna nagrada za motor godine meu najprestiænijima je u automobilskom svijetu, a dodjeljuje ju britanska izdavaËka tvrtka UKIP Media & Events. Najbolje motore godine u dvanaest kategorija bira nezavisna komisija koju Ëine 64 poznata automobilska novinara iz 32 zemlje. Ove godine dva motora pobijedila su oπtru konkurenciju iz NjemaËke, Italije, Velike Britanije, SAD-a i Japana.

Najbolji su motori AMG-a i Mercedesa

S T R A S T


V I J E S T I

93

Novi motori za Sprinter Mercedes-Benzov Sprinter joπ viπe utvruje svoju vodeÊu poziciju, odvajajuÊi se od konkurencije s novom generacijom dizelskih motora, novim manualnim mjenjaËima i mnogim drugim novitetima. Sprinter je s motorima primjerene uËinkovitosti ËiπÊi, ekonomiËniji i snaæniji nego ikad prije. Daljnja poboljπanja Mercedes-Benzova Sprintera temelje se na novorazvijenom pogonskom traktu s potpuno novim ËetverocilindriËnim dizelskim motorima koji nose kuÊnu oznaku OM 651 te bitno izmijenjenim

motorom OM 642 V6. Ovi motori ispunjavaju sva oËekivanja od snaænih jedinica s Mercedesovim znakom, a ona nipoπto nisu mala: izvanredna pouzdanost i dug operativni vijek koji se nose s visokim zahtjevima svakodnevne komercijalne upotrebe, kao i dugi servisni intervali. Sve izvedbe novog motora ispunjavaju Euro 5 standarde emisije πtetnih plinova. Ti standardi od jeseni postaju obvezni za komercijalna vozila iznad 3 i pol tone ukupne dopuπtene mase, a za vozila ispod toga praga od 2011. godine.

Foto: Ivica TomiÊ

Tourino za opÊinu Jelenje Komunalno druπtvo u opÊini Jelenje, KD Jelen d.o.o. iz Draæica, preuzelo je poËetkom rujna rabljeni turistiËki midi autobus Tourino. Primopredaja je odræana u EUROlineovom centru u Zagrebu. KljuËevi su sveËano uruËeni naËelniku opÊine Jelenje prof. Branku JuretiÊu. Ovo je prvi Mercedesov autobus u vlasniπtvu KD Jelen i sluæit Êe za potrebe prijevoza djece, mladih, umirovljenika i Ëlanova sportskih druπtava koja djeluju u opÊini Jelenje. R U J A N

2 0 0 9


94

V I J E S T I

U2 i EUROlineova vozila na spektaklu godine Za luksuzna i udobna vozila marke MercedesBenz, Jeep i Chrysler dobro je poznato da su traæena i za prijevoz osoba iz javnog, politiËkog, sportskog, estradnog æivota… Tako su Mercedes E i S-klase, moÊni terenci GLK, ML i Jeep Grand Cherokee, uz Viano, Sprinter i Chrysler Grand Voyager doËekali poznate Irce - U2 na aerodromu u Zagrebu neposredno uoËi njihova prvog koncerta u Zagrebu 9. kolovoza ove godine. Dobro raspoloæenog frontmena grupe Bonu Voxa i Ëlanove sastava U2 udobnost, glamur i sigurnost vozila, koje im je za potrebe dvaju koncerata (drugi je odræan 10. listopada) ustupio EUROline, pratili su dok su se probijali kroz tisuÊe vatrenih oboæavatelja, ne samo iz Hrvatske, nego i iz drugih europskih dræava. Dva Êe se koncerta pamtiti desetljeÊima i to ne samo po dobro poznatim hitovima, nego i po originalnom nastupu (Bono je na hrvatskom jeziku recitirao GunduliÊeve stihove), a dobar su posao i ovaj put odradila EUROlineova vozila.

S T R A S T


V I J E S T I

po vatrenocrvenoj boji kose. Dio svoje karizme i nesumnjivog ukusa i smisla za eleganciju Mick je pokazao iziπavπi ispred dvorane iz crnog Mercedesa S-klase, koji je na koriπtenje ustupila tvrtka EUROline, jednako legendarnog i karizmatiËnog kao πto je i sam. Zanimljivo, sam Hucknall, beskompromisan kakav jest, od organizatora koncerta Lupa promocije, uz raspoloæenu publiku, traæio je samo jedno - nije pristajao ni na πto manje od S-klase. Uz to, Ëlanovi benda od EUROlinea su na koriπtenje dobili Mercedes Viano. Nema nikakve sumnje, najbolji su doista zasluæili najbolje!

Jedini zahtjev Mercedes S-klase Jedan od najdugovjeËnijih rock bendova, britanski Simply Red, na svojoj posljednjoj turneji, naæalost i oproπtajnoj, kojom je slavio Ëetvrt stoljeÊa postojanja posjetio je i Ljubljanu. Slavni manchesterski rokeri koji su u karijeri prodali viπe od 50 milijuna albuma 24. lipnja nastupili su u ljubljanskoj Hali Tivoli, a u oduπevljenom mnoπtvu bilo je,

naravno, i mnogo posjetitelja iz Hrvatske. Svi su oni uæivali u vjeËnim i planetarno popularnim hitovima poput Holding Back the Years, A New Flame, If You Don’t Know Me by Now ili Stars. Velik dio popularnosti britanski pop-rokeri mogu zahvaliti svojem frontmenu Micku Hucknallu, karizmatiËnom pjevaËu prepoznatljivom i pamtljivom

AUTOline za Dina i Borisa

R U J A N

2 0 0 9

95

Na splitskim BaËvicama, kultnoj plaæi koja je mnogima simbol grada i kupaliπte velikog broja SpliÊana, poËetkom srpnja odræan je koncert „Kontra regula“ u poËast preminulim SpliÊanima, takoer svojevrsnim simbolima grada, Dinu i Borisu Dvorniku. Mnogobrojne SpliÊane i njihove goste oduπevili su nastupi Josipe Lisac, Nine BadriÊ, Gibonnija, Deana Dvornika, Nene Belana, Marijana Bana i mnogih drugih. AUTOline je kao sponzor koncerta organizatorima na koriπtenje ustupio Mercedes-Benzov Viano bez kojeg bi organizacija koncerta nesumnjivo bila znatno teæa jer to viπenamjensko kombi vozilo ispunjava sve zadatke i u svim uvjetima.


96

V I J E S T I

Suradnja Jeep klubova Hrvatske i Austrije U organizaciji Jeep kluba Hrvatska poËetkom rujna odræan je Jeep Tour Croatia - Korana 2009. „Staza sarkofaga“ na kojem su prvi put sudjelovali i Ëlanovi Jeep klubova iz Austrije i Maarske. Dvadesetak Jeep vozila proπlo je iznimno zanimljivu i prirodnim bogatstvima jedinstvenu rutu izmeu rijeka Korane i Mreænice. Ruta ukupne duæine oko 100 km sastojala se od 90 posto voænje bijelim cestama i πumskim putovima, no to nije bio nikakav problem poznavajuÊi sposobnosti vrhunskih terenaca Jeep Wrangler, Cherokee, Grand Cherokee i Commander. Obilazak je takoer ukljuËivao posjet prirodnim znamenitostima, kojima ti krajevi Hrvatske doista obiluju - poput πpilje VraæiÊ u BariloviÊu, kao i Primiπlja, odnosno tamoπnjeg jezera. Nakon nezaboravnih off-road avantura, oboæavatelji Jeep vozila uæivali su u domaÊim specijalitetima, zdravoj hrani i vrhunskim vinima te se druæili i razmjenjivali iskustva o svojim vozilima - nesumnjivim kraljevima terenske voænje. »lanovi Jeep kluba Austria bili su toliko oduπevljeni svime vienim da su odmah osigurali pozivnice za hrvatske kolege na Jeep Jamboree Austria 2009. koji se odræao dva vikenda nakon hrvatskog Jeep Toura. Na austrijskom Jeep Jamboreeu sudjelovalo je viπe od 130 posada iz cijele Europe, a aktivnosti su ukljuËivale Jeep Academy (πkolu sigurne terenske voænje), natjecanje u preciznosti voænje po posebno ureenom terenskom poligonu, voænju po razliËito zahtjevnim πumskim putovima te razne dodatne aktivnosti poput voænje terenskih Segwaya i gaanja lukom i strijelom.

S T R A S T


V I J E S T I

97

smart na Ëelu utrke protiv raka Tradicionalna utrka Terry Fox Run, odnosno maraton nade, svake se godine u rujnu odræava u gradovima diljem svijeta u kojima tisuÊe ljudi trËe u spomen na Terryja Foxa - humanitarca, sportaπa i borca protiv raka. Taj je Kanaanin postao poznat nakon πto je, bolestan i s teπkim invaliditetom, otrËao humanitarnu utrku kroz Kanadu kako bi skupio novac za borbu protiv raka. Tri godine nakon πto je u dobi od 18 godina izgubio nogu, mladi sportaπ odluËio je trËati od jedne kanadske obale do druge kako bi upozorio javnost na tu neizljeËivu bolest. Kada je stvarao maraton nade, ideja mu je bila skupiti jedan dolar od svakog kanadskog dræavljanina. Utrka je poËela 12. travnja 1980. godine - Terrry je toga dana umoËio nogu u Atlantski ocean, a cilj mu je bio ponovno namoËiti nogu, ali ovaj put u Tihi

ocean. Meutim, nije uspio. Metastaze osteosarkoma proπirile su se na pluÊa i 1. rujna 1980. godine bio je prisiljen stati. Jubilarna, deseta utrka Terry Fox Run odræana je 20. rujna ove godine i na zagrebaËkom Jarunu. RijeË je o veÊ tradicionalnom humanitarnom maratonu nade na kojem je ove godine sudjelovalo Ëak tri tisuÊe trkaËa, profesionalnih maratonaca, ali i graana koji su svojim sudjelovanjem æeljeli pridonijeti borbi protiv raka. Ovu humanitarnu akciju za skupljanje sredstava za istraæivanje raka poduprli su i mnogobrojni politiËari te osobe iz javnog æivota. Ovogodiπnji prihod od utrke namijenjen je Institutu Ruer BoπkoviÊ, a tvrtka EUROline i ove je godine sponzorirala simboliËni maraton s dva smart vozila koja su vodila utrku.

Premijera Tourisma RH i Cantera Euro 5 na sajmu SASO

U drugoj polovici listopada splitski je AUTOline na sajmu SASO, najveÊoj gospodarskoj izloæbi u tom dijelu naπe zemlje, premijerno predstavio hrvatskoj javnosti novi EvoBusov autobus Tourismo RH, niæu i cjenovno povoljniju inaËicu Tourisma R U J A N

2 0 0 9

RHD s kojim ga pak veæu isti motori. Tourismo RH moæe sve - linijski je autobus, a usto namijenjen i potrebama turistiËkog prijevoza. Tom je prigodom prvi put u Hrvatskoj predstavljen i Mitsubishi Fuso Canter s Euro 5 motorom -

vozilo najveÊe nosivosti u klasi, upravo idealno za komunalne sluæbe i dostavu robe jer, meu ostalim, zadovoljava najviπe ekoloπke standarde za uporabu u gradskim jezgrama. AUTOline je na SASO-u detaljno izloæio i cjelokupni

program Mercedes-Benzovih lakih gospodarskih vozila Vito i Sprinter te lakih kamiona Mitsubishi Fuso Canter. InaËe, sajam SASO objedinjuje sajam graditeljstva, sajam obrtniπtva, zatim onaj male privrede i poduzetniπtva te sajam ekologije.


98

S T R A S T

- Nedosljednost je moja jedina dosljednost, izgovorila sam nedavno, poËetkom rujna na knjiæevnom susretu u gradu kroz koji sam do tada proπla nekoliko puta; kao nako, i kao usput. Redovito na putovanju prema jugu. I to u godinama u kojima sam dolje odlazila s jedne posvema drukËije adrese, daleko istoËnije od ove danaπnje i u navikama koje se nisu brinule o broju sati πto su protekli od startne do ciljne toËke, od mjesta koje se teπko napuπta do grada u koji se s radoπÊu stiæe. Umjesto danas uobiËajenog i pomodnog “koliko ti je trebalo” (a misli se redovito na sate i sekunde utroπene u brze voænje), oni koji su, u godinama prije ovih, na odrediπte tek stizali i oni koji su ih s osmijehom na njemu doËekivali krenuli bi razgovarati o tome jesu li poËeli crvenjeti listovi uz cestu, na koga se sluËajno ali sa sreÊom naiπlo i je li modrina Neretve joπ uvijek onoliko zavodljiva i drska kao πto je bila i onog doba kada je sve povlaËila za sobom; u dubinu i nepovrat. Razgovarali su, ne znajuÊi da uskoro nailaze kalendari s dogaajima koje rijeke viπe neÊe moÊi vodom prekriti, neovisno o gustoÊi i raskoπi pjene koju na virovima izbacuju iz svojih korita. Rijeke su bile dosljedne. Za razliku od trudnih æena koje su uz njih πetale, nadajuÊi se da Êe svojim moleÊivim pogledom na lelujavu povrπinu za oËi svoga djeteta usisati tirkiz. Vode su znale da Êe te æene, sve redom i sve jedna za drugom, od sada pa do poËetka ratova i zbjegova, raati sinove. Znale su jer istim koritima teku stoljeÊima. Dosljednima nije teπko nauËiti Ëitati znakove. Sluπatelji su me s nevjericom pogledali. U gradu soli, u zemlji koju sam napustila navrπivπi tek tri godine, na pozornici dvorane u hotelu koji nosi naziv svoga mjesta Tuzla, nekoliko minuta prije proglaπenja

Mamin izbor najboljih, pravdala sam svoju odluku da te veËeri budem s njima, iako sam prije dvije godine nekomu vaænijem od sebe obeÊala kako viπe nikada, e baπ nikada, neÊu sudjelovati u ocjenjivanju objavljenih knjiæevnih djela u protekloj godini. Zbog toga πto me je strah; da ne povrijedim, da se ne osvetim, da ne prepoznam. A onda me poziv, upuÊen s neke loπije ceste od ovih po kojima danas vozim, glasom mojih bliænjih kojih viπe nema, nagovorio na prekrπaj, na posezanje za onim mjestom Aristotelove Poetike u kojem se govori o karakterima. I naglaπava da ako su nedosljedni, moraju biti dosljedno nedosljedni. Meu stotinama pogreπnih odluka, ovo je bila jedna od onih zbog kojih je vrijedilo samu sebe glasno prekoriti, pred svjedocima koji ne propisuju pokoru. - Ako ste veÊ nedosljedni, kako stojite s kaπnjenjem, upitao me poslije toga muπkarac koji je prije desetak godina otiπao æivjeti u jednu od onih ureenih zemalja Sjevera, tamo gdje ima dovoljno novca za projekte u kojima izbjegli polaze teËajeve pisanja putopisa i nauka o zdravoj prehrani; da si uvesele i produæe muke, a iπËekivanje povratka uËine kreativnijim. - Kasnim, ne znam kad je poËelo, moæda od dana kad sam zakasnila na poËetak nastave, u prvi razred, odgovorila sam mu, proπirivπi odgovor i onim πto me nije pitao. - Dakle, napuπtate odmah Tuzlu, nastavio je. Potom je priËao da je napisao knjigu i da bi æelio da je ja proËitam. I govorio je, i brzao, o tome πto je u njoj kazivao. Na kraju je zaæalio πto su dani do predaje rukopisa prekratki pa je i, sam za sebe a i za mene, zakljuËio da mi svoj prozni prvijenac neÊe dati na uvid. -Dijete mi sutra polazi u πkolu,

ne æelim da prvi dan kasni kao mama, rekla sam mu uz smijeπak i izaπla iz dvorane. *** - Ima mjesta samo u zadnjoj klupi, za one koji kasne u πkolu, a prvaπiÊi su, rekla je moja drugarica-uËiteljica. Jasno dozivam boju njezinog prigovora. Prvi svoj πkolski sat prespavala sam. UËiteljica se pojavljivala u kratkim prizorima, kroz magle, pa opet nestajala. Samo πuma. TrËim za djedom, a on se saginje da bi ubrao gljivu. Moæda nisam htjela odrasti, ili sam se æeljela vratiti tamo odakle sam prerano otiπla, u gradiÊ nekoliko kilometara udaljen od pozornice na kojoj Êu Ëetrdeset godina poslije priznati svoju nedosljednost. - Moja djevojËica neÊe ponavljati toËke mamine biografije, poduËavala sam samu sebe dok smo tog ponedjeljka, sedmoga rujna, nas dvije polagano koraËale prema njezinoj πkoli. Neispavane poslije dolaska iz Tuzle. I stigle smo prerano. Mala πarena πkola u kojoj bi se mogao snimiti film nalik onima iz kojih su djeca uËila zajedniπtvo i druæbe, nosi ime po velikom hrvatskom pjesniku. Genijalni je Tin u mojim tjeskobnim razmiπljanjima o djevojËiËinom πkolovanju u posljednji trenutak pobijedio moÊnog Izidora. Boem i svakidaπnja jadikovka suprotiva prvog profesora povijesti umjetnosti na ZagrebaËkom sveuËiliπtu. ©kolica suprotiva zdanju Mimare. - Moja kÊer neÊe ponavljati toËke moje biografije, zakljuËivala sam kad sam donosila odluku koja je prevagnula u korist njega koji priznaje starost mladosti i koji bi svakim komadiÊem, svog moljcima izgriæenog, krombi kaputa razumio priËu

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

o nedosljednosti kao jedinoj dosljednosti. ©kola koja nosi ime moÊnog Izidora Krπnjavoga svakodnevno bi me podsjeÊala na muke vlastitog odrastanja i na gimnazijske dane provedene u Naπicama, Izidorovu rodnom gradu. - O vi ste naπiËki gimnazijalac, izvolite seminar o putopisima Listovi iz Slavonije; Vi ste zavrπili gimnaziju u Naπicama, znate li tko je poËetkom 20. stoljeÊa preveo i prokomentirao Danteovu Boæansku komediju?... Umorna sam od tolikih sjeÊanja, a moja prvoπkolka æeli moje stanice rasteretiti kako bi se u njih mogla useliti ona, sa svojim zapaæanjima, radostima, zaboravima i nauËenim stihovima. Zadovoljna odlukom i vedrim bojama hodnika Tinove πkole, odmorena od njeænosti koju mi je proteklog vikenda darovao zaviËaj, sa svojom sedmogodiπnjakinjom vraÊam se u naπ stan. - KreÊemo, viËem, ali u sebi. I dodajem - sve iznova. U tom trenutku, zaustavlja me kolegice s fakulteta i pita u koju je πkolu mala poπla. Odgovaram joj imenom i njoj dragog pjesnika. - »ekaj, kako se ono prije zvala, pita me, a ja gotovo postieno priznajem kako ne znam. Najradije bih joj ponovila onom puËkom kako nisam odavde. - Da, da, Hasana KikiÊa, izgovara ona, preglasno. I odlazi. - Kako je ono rekla, znatiæeljna je moja kÊerkica. Ponavljam joj dovoljno izraæajno. Slovo po slovo. - A tko je on bio, nastavlja. - Pisac, roen u GradaËcu, tamo gdje ti je roena mama, odgovaram joj, ne vjerujuÊi u objaπnjenje koje izlazi iz mene. - Aha, zavrπava malena. Pitanja o nedosljednosti i dosljednosti, kaπnjenju, bijegu iz biografije i naslijeu, ostavljam za neko drugo vrijeme, nakon πto svladamo prve lekcije iz Ëitanke P kao poËetnica. S T R A S T



broj 23