Dulist #490

DUBROVAČKI TJEDNIK #490 Srijeda, 14. travnja 2021. • Cijena 7 kn

SRI HODAJUĆA EMOCIJA

Ibrica Jusić o novoj pjesmi i monografiji

KUP JE NAŠ!

STR. 52

Košarkašice Raguse donijele prvu ‘kantu’ u Dubrovnik STR. 46

ČET

PET SUB NED PON UTO

DAMIR KEDŽO

Već sam s tri godine znao da ću biti pjevač STR. 58

PROČELNICA ZRINKA RAGUŽ

Dubrovnik će uskoro biti ‘ministarstvo u malom’ za povlačenje europskih sredstava STR. 10

OBAVLJEN TEHNIČKI PREGLED

Slezaci čekaju uporabnu dozvolu za zgradu ispod Bourbona STR. 15

ZRAČNA LUKA SPLIT I U OVO VRIJEME BILJEŽI ZAVIDNE BROJKE

Jesu li visoke cijene aerodromskih usluga presudile uskršnjem vikendu?

MLADA VEZILJA IZ ČILIPA

DIREKTOR VLADO RAUNIG

Ne isplati nam se CC Revelin otvarati za 200 ljudi STR. 6

Zlatne ruke Petre Njire njeguju tradiciju konavoskog veza STR. 20

2 Oglas

14. TRAVNJA 2021. •

Aktualno 3

• 14. TRAVNJA 2021.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

‘MIRNE DUŠE’ U POLITIKU

Pravi, pošteni i rehabilitirani Nakon proteka zakonom određenog vremena osoba može nijekati prijašnju osuđivanost, zbog nje ne smije biti pozivana na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice.

Znači, može se ponašati ‘free like a bird’, i može opet mirne duše u politiku, pa čak i u kandidaturu za gradonačelničku fotelju

Andro Vlahušić i dalje vuče jedan uteg jer ni on ni javnost još uvijek nisu dočekali sudski epilog iz Afere Revelin

‘Mi smo čisti’. Bio je poklik kojeg su pred petnaestak dana ispustili kandidati za gradonačelnika Dubrovnika na svibanjskim lokalnim izborima. Nezavisni Vlahušić i poluovisni Vićan, očito su s nestrpljenjem pratili razvoj situacije oko izglasavanja izmjena Zakona o lokalnim izborima. Ono što je novo, pooštrili su se uvjeti po kojima se osobe smiju kandidirati za člana predstavničkog tijela, odnosno gradonačelnika, župana, općinskog načelnika i njihove zamjenike.

Mjesec i pol dana prije izbora 115 zastupnika je izglasalo izmjene Zakona u kojima prema novim pravilima, osuđenici na zatvorsku kaznu od najmanje šest mjeseci mogu zaboraviti na kandidaturu na lokalnim izborima. Također, ako ih pravomoćna presuda zatekne na funkciji, mandat im je automatski završen.

I svi naši lokalci ‘ispali’ su pravi i pošteni. Čak i Vlahušić i Vićan. Oni

su rehabilitirani! A rehabilitacija je, nakon presude za aferu Šipan, nastupila još 2019. godine. Sama rehabilitacija znači da se osoba koja je bila osuđena za počinjenje kaznenog djela, pa kaznu taman služila guljenjem patata, ima se pravo smatrati slobodnom. Ma čak konkretnije – nakon proteka zakonom određenog vremena osoba može nijekati prijašnju osuđivanost, zbog nje ne smije biti pozivana na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice.

Znači, može se ponašati ‘free like a bird’, i može opet mirne duše u politiku, pa čak i u kandidaturu za gradonačelničku fotelju. Zakon je takav.

Ipak, Andro Vlahušić, i dalje vuče jedan uteg jer ni on ni javnost još uvijek nisu dočekali sudski epilog iz Afere Revelin. S njegovim iznajmljivanjem gradske tvrđave snašao bi se samo, jednom sam to tako usporedila, isključivo David Copperfield. Samo bi on uz pomoć iluzije mogao ući na podij noćnog kluba ne koristeći skaline, ili zagospodariti cijelom taracom, provlačeći se kroz ventilacijske otvore. Osim što se kvadrati na papiru ne podudaraju sa stvarnom korisnom površinom Vlahušića se tereti i oko podjele prihoda od prodaje ulaznica. Ali tko to više sve pamti, jer Uskok je optužnicu podnio krajem 2015., sud je potvrdio 2017., da bi tek prošle godine počelo suđenje.

Bez obzra na aktivni sudski postupak Vlahušić je u igri za čelnu osobu Grada i da hipotetski govoreći nekim

slučajem pobijedi, a nekim slučajem sud presudi na njegovu štetu prema ovim zadnjim izmjenama zakona, automatski bi morao napustiti mjesto.

Njega izmjene zakona nisu spriječile u kandidaturi jer ipak presumpcija nevinosti jedno je od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava.

Za razliku od Vlahušića, Stipo Gabrić Jambo morao je objesiti ‘kopačke o klin’. Neretvatski šerif ima pravomoćnu presudu za kazneno djelo jer je ometao sudski postupak pa se po novim pravilima ne može kandidirati za gradonačelnika Metkovića. I nije Jambo jedini. Takvih ‘jamba’ po Hrvatskoj ima još. Zbog presude za obiteljsko nasilje od izborne utrke diskvalificiran je požeško-slavonski župan i bivši HDZ-ovac Alojz Tomašević. Kandidirati se ne može niti bivši SDP-ovac i načelnik Općine Vir, Kristijan Kapović jer je pravomoćno osuđen zbog protupravne gradnje.

I dok dio saborskih zastupnika bez obzira bili za ili protiv ovih izmjena negoduju da je zakon izglasan 5 do podne, jedino logično pitanje koje se u javnosti nameće je – kad će se ovakav isti zakon primijeniti upravo na njih.

Ono što je davno trebalo biti izjednačeno još uvijek nije. Pa se tako saborski zastupnici bez razmišljanja i olako ‘ogrnu’ saborskim imunitetom, a osuđenici za kazneno djelo i dalje se mogu kandidirati i postati predsjednici, premijeri, predstavnici u Hrvatskom saboru. Nešto tu baš jako ne štima.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović

Fotograf Zvonimir Pandža

Redakcija Andrea Falkoni Račić Mia Njavro Banić Maria Prkut Leona Rašica Iva Dedo

Kolumnisti Petar Ipšić Ivan Jelčić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro Banić

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 14. travnja 2021.

Broj 490 Godina 10.

www.dulist.hr

4

Aktualno

PROVJERILI SMO STANJE U SANITATU DUBROVNIK OD POČETKA 2021.

Pauk služba ‘digla’ 96 vozila, a turisti duguju 6,7 milijuna kuna za neplaćene parkirne karte Najveći broj višesatnih parkirališnih karti izdan je osobama iz Bosne i Hercegovine i to 6043 naloga

3,1

milijun kuna neplaćenih dugovanja stranih državljana uspio je Sanitat Dubrovnik naplatiti u protekle četiri godine

Foto DuList

S obzirom na to da se bližimo razdoblju u kojem bismo već naveliko kretali sa sezonom, a poznato je da i Pauk služba te Sanitat s dolaskom prvih većih grupa turista itekako imaju najviše posla, provjerili smo sa Sanitatom koliko dugovanje turisti trenutno imaju prema njima i koje su nacionalnosti najčešći ‘neplatiše’

Okolnosti pandemije koronavirusa utjecale su i na poslovanje Sanitata Dubrovnik i njegove Pauk službe. Pandemijsku 2020. godinu ‘zaokružili’ su s ukupno 781 intervencijom, što je za 41 posto manje intervencija u odnosu na 2019. kada pandemije

Aktualno 5

• 14. TRAVNJA 2021.

Covid putovnice mogle bi se riješiti do ljeta — Andrej Plenković PREMIJER

nije ni bilo na vidiku. Te 2019. ostvarili su 1325 intervencija, odgovorili su DuListu iz Sanitata Dubrovnik.

— Od početka 2021. godine Pauk služba imala je ukupno 96 intervencija od čega se najčešća vrsta intervencije odnosila na prekršaj kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem je onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u zgradu, garažu ili dvorište, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim javnim prolazima i prilazima, odnosno tri metra od podzemnog ili nadzemnog hidranta – istaknuli su iz Sanitata.

Intervencija po nalogu

I Pauk služba bila je primorana prilagoditi se funkcioniranju u uvjetima pandemije koronavirusa pa tako posluje po skraćenom radnom vremenu od 8 do 20 sati s time da se formiraju i 24-satna dežurstva kako bi bili na usluzi Prometnom redarstvu i policiji.

— S obzirom na to da je pandemija virusa Covid-19 paralizirala cijeli svijet, logično je da se to odrazilo i na pad prometa na prometnicama, a samim time i na rad Prometnog redarstva, MUP, a time i na rad Pauk službe.

Moramo napomenuti da Pauk služba funkcionira na način da isključivo Prometno redarstvo ili Ministarstvo

Pandemijsku 2020. godinu ‘zaokružili’ su s ukupno 781 intervencijom, što je za 41 posto manje intervencija u odnosu na 2019. kada pandemije nije ni bilo na vidiku.

Te 2019. ostvarili su 1325 intervencija

unutarnjih poslova izdaju nalog Pauk službi za uklanjanje vozila koje je počinilo prekršaj te Sanitat Dubrovnik sam ne može ukloniti vozilo bez naloga. Pauk služba izlazi na intervenciju po izdanom nalogu i na taj način je u potpunosti ovisna o radu Prometnog redarstva i MUP-a. Pauk vozilo ne smije izaći na intervenciju i ukloniti vozilo bez naloga kojeg je izdalo Prometno redarstvo ili MUP – podcrtali su iz Sanitata Dubrovnik.

Pauk služba inače obavlja poslove premještanja, blokiranja i uklanjanja nepropisno parkiranih i ostavljenih vozila i strojeva na javnim površinama grada Dubrovnika. Navedene poslove radi na temelju Odluke Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Vozila zaustavljena ili parkirana na prometnoj površini na kojoj ugrožavaju sigurnost prometa ili ometaju njegov normalan tijek, premještaju se po nalogu policijskog službenika ili prometnog redara (Članak 84. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Vozila parkirana na javnim površinama koja nisu namijenjena za parkiranje te neregistrirana vozila i olupine, radni strojevi ili prikolice ostavljeni na javnim površinama, uklanjaju se po nalogu komunalnog redarstva Grada Dubrovnika.

Dugovanja turista

A, s obzirom da se bližimo razdoblju u kojem bismo već naveliko kretali

sa sezonom, a poznato je da i Pauk služba te Sanitat s dolaskom prvih većih grupa turista itekako imaju najviše posla, provjerili smo sa Sanitatom koliko dugovanje turisti trenutno imaju prema njima i koje su nacionalnosti najčešći ‘neplatiše’. Naime, mnogi turisti posjećuju naš grad sa svojim limenim ljubimcima, a nerijetko se dogodi i da ponekima možda i nije jasan sustav naplate parkinga pa tako iskoriste usluge Sanitata, kupe parkirne karte, ali ih i ne plate te se vrate u svoju zemlju ostavljajući za sobom dug.

— Strani turisti društvu Sanitat Dubrovnik d.o.o. trenutno duguju 6.706.261,00 kunu, a najstariji neplaćeni parkirni nalog datira iz 2014. godine. Najveći broj višesatnih parkirališnih karti izdan je osobama iz Bosne i Hercegovine i to 6043 naloga.

Slijede građani Italije s 4231 izdanim nalogom. Tu su potom državljani Crne Gore s 2845 naloga, Francuske s 2323 naloga, Poljaci kojima je izdano ukupno 1979 naloga, državljani Češke s 1098 naloga, Austrije s 1046 naloga, Albanije s 990 naloga. Po pitanju Švicaraca bilježimo 893 naloga za plaćanje, tu su i Rumunji s 934 naloga, Slovenci s 821 nalogom, Mađari sa 772 naloga te građani Srbije sa 631 nalogom – naglasili su iz Sanitata Dubrovnik dodavši kako su ostale zemlje po pitanju dugovanja za višesatne dnevne karte zastupljene u jako malom broju.

Istaknuli su i kako najbolju naplatu imaju u Austriji, dok je među francuskim državljanima najveći postotak neplaćenih dugovanja.

Ipak, u protekle četiri godine, Sanitat je uspješno izišao na kraj s dijelom dugova stranih državljana te je uspio naplatiti 3.100.960,00 kuna potraživanja koja se odnose na neplaćene parkirne naloge. Inače, Sanitat naplatu neplaćenih potraživanja po izdanim parkirališnim kartama za vozila stranih državljana vrši putem za to ovlaštenih agenata. Ukoliko se vlasnik vozila ogluši na njihov dopis o potrebi plaćanja duga, slijedi opomena te na kraju i ovršni postupak. Dakle, odlaskom nazad u svoju zemlju turisti ‘neplatiše’ si ne rješavaju problem, već su taj dug itekako dužni podmiriti.

Dodajmo i kako prema hrvatskim propisima, ako je karta izdana za fizičke osobe i u međuvremenu nije postala predmetom ovrhe, dnevna karta zastarijeva u roku pet godina. • LR

6 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

DIREKTOR CULTURE CLUB REVELINA VLADO RAUNIG

Nismo radili procjenu za ovu godinu. To je nemoguće i nezahvalno u ovom trenutku Sve što danas dogovorite, može se sutra otkazati. Izgubila se jedna nit. Morate biti spremni na stopostotne promjene u razmaku od 24 sata. To čini posao izuzetno zahtjevnijim i iscrpljujućim. Potrošite energiju bez veze. Zato idemo dan za danom – Vlado Raunig Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Ako nam daju mogućnost da u unutrašnjem prostoru kluba bude tek do 200 ljudi, jednostavno nam se ne isplati otvarati. Bez 400 se ljudi ne može stvoriti atmosfera zbog površine i veličine objekta

U Nizozemskoj se u ožujku proveo zanimljiv znanstveni eksperiment uz potporu tamošnje vlade. Naime, organiziran je tulum pod kontroliranim uvjetima s više tisuća posjetitelja. Svakom je posjetitelju na ulazu izmjerena tjelesna temperatura te su, među ostalim, morali pokazati i negativni test na koronavirus. Rijetko tko je nosio masku.

Nizozemci su tako odlučili pronaći način kako u vrijeme pandemije održati velike manifestacije kao što su, osim tuluma, i utakmice te koncerti. U Hrvatskoj je event industrija trenutno na klimavim nogama, a kao što smo već pisali – organizatorima ‘last minute’ situacije ništa ne znače.

U prošloj godini, Culture Club Revelin bio je među 25. najboljih klubova u svijetu prema izboru najutjecajnijeg svjetskog magazina elektronske glazbe i clubbinga – DJ MAG. Bila je to lijepa vijest u moru loših zbog pandemije koronavirusa. Lani su slavili i desetu godišnjicu postojanja. Iz kluba su mislili da će se stvari ipak okrenuti na bolje tijekom sezone 2020. godine. Realnost je bila drukčija, uspjeli su odraditi tek jednu večer, a krajem kolovoza, tijekom dva popodneva, organizirali su i Festival Solardo kad je bilo dopušteno petsto ljudi na otvorenom prostoru. Postupali

Aktualno 7

• 14. TRAVNJA 2021.

su prema svim proceduralnim koracima i mjerama, mjerili temperaturu, a policijski službenici su provjeravali listu gostiju.

— Kad su vidjeli policiju, prva pomisao je ljudima bila da se nešto dogodilo. Ne gledaju na njihov dolazak kao na nešto preventivno. To će se vjerojatno događati i ove godine, i to je nemoguće izbjeći u cijeloj priči. Ne zamjeram, ljudi rade svoj posao – reći će Vlado Raunig koji od 2016. godine djeluje na poziciji direktora u CC Revelin, dok ukupno 22 godine radi u različitim segmentima turizma. Ističe kako je Revelin u 2020. godini ostvario 1,6 posto prometa u usporedbi s 2019., a u taj je postotak uključen i promet ostvaren do ožujka prošle godine. Klub je, kako kaže, mogao raditi cijelo prošlo ljeto, no nisu ga htjeli otvoriti. Postojalo je više razloga.

— Bilo nam je dopušteno u klub pustiti 200 ljudi, a s toliko se osoba ne može napraviti atmosfera. Ni gostu nije isplativo jer će doći u prazan prostor, možda će popiti piće i otići. Morali smo imati spremno kompletno osoblje.

S druge strane, to je bilo financijski neodrživo. Također, riječ je o zatvorenom prostoru i nismo se htjeli dovesti u situaciju stigmatizacije, ako bi došlo do zaraze. Nismo htjeli napraviti sebi teret i biti neozbiljni – rekao je Raunig. Klub je tako u ‘statusu quo’ već više od pola godine. Navedeno vrijeme odlučili su iskoristiti po pitanju interne organizacije i preinaka prostora.

— Rekli smo: ‘Idemo sad to napraviti kad smo već kjuzo’. Za to sigurno ne bismo imali vremena da smo djelovali u normalnom ritmu. Inače bismo u godini bili zatvoreni isključivo i samo kroz siječanj, a onda bi od Kandelore krenula događanja te 120 dana sezone.

Zatim bi počeo zimski dio programa te ostala događanja kao što su domjenci.

Tada nije bilo stajanja, nismo mogli ‘udahnuti’ – kaže Raunig.

– naglasio je Raunig. U obzir će uzeti i mogućnosti otvorenog prostora i tarace, ali tu su, kaže, prilično ograničeni.

— Imamo limit s obzirom na satnicu koju možemo odrađivati, a zbog mira za sve lokalne stanovnike koji žive u blizini Revelina. To onda nije zabava do šest ujutro, već do 23 sata. Tu je onda riječ o popodnevnim događanjima, koji se mogu organizirati tek nekoliko puta mjesečno. Također, u srpnju i kolovozu, u šest sati navečer, znaju biti vrlo visoke temperature. Imamo dosta limita kao klub – rekao je Raunig.

‘Umorite se nekad pričati o poslu’

Dodaje da redovno održavaju kontakt s agencijama i izvođačima kako bi znali kako ‘diše’ tržište.

— Inače, tržište je u kompletnom rasulu te su brojni odlučili kompletno prestati svirati. Okrenuli su se produciranju, stvaranju novih pjesama i albuma. Neki imaju mogućnosti za sviranje, u nekim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i u Aziji – ističe. Prije su, kaže, postojala određena pravila koja su se provodila po pitanju organizacije i otkazivanja.

— Sve što danas dogovorite, može se sutra otkazati. Izgubila se jedna nit.

Morate biti spremni na stopostotne promjene u razmaku od 24 sata. To čini posao izuzetno zahtjevnijim i iscrpljujućim. Potrošite energiju bez veze. Dan za danom idemo! Svaki dan se može dogoditi nešto novo. Mi smo, inače, plan i raspored za 2021. imali već krajem 2020., znali smo u 80 posto stvari što će se događati, ali od toga ništa.

No, imamo planove, ali imamo i ljude koji će sve poslove napraviti u kratkom razdoblju. Ne možemo izgubiti više ni minute. Financijski je situacija održiva jer smo pametno planirali organizaciju poslovanja. Ali, ništa nema vječni rok trajanja – naglasio je Raunig. Kaže

Nema atmosfere bez minimalno 400 ljudi

‘Za ovu godinu nismo radili nikakvu procjenu’, navodi Raunig. To je, ističe, jednostavno nemoguće i nezahvalno u ovom trenutku, kao i za njihove kolege iz cijele Hrvatske.

— Možemo imati želju i reći: ‘S ovim bih bio zadovoljan’, ali napraviti procjenu je jednostavno nemoguće. No, siguran sam da želimo sezonu maksimalno odraditi. Nećemo sigurno držati klub pod ključem, ako budemo mogli otvoriti njegova vrata. No, ako nam daju mogućnost da u unutrašnjem prostoru kluba bude tek do 200 ljudi, jednostavno nam se ne isplati otvarati. Bez 400 se ljudi ne može stvoriti atmosfera zbog površine i veličine objekta

Najbolja stvar za klubove bi bila da se na ulazu uvede brzi PSC test

Možemo otvoriti sada, ali kome. Možemo napraviti jedan vikend ili dva s našim ljudima, ali to nije održivo. Ljudi su se istrošili i ne zarađuju.

Potreban je protok ljudi kroz naš Grad, ne samo nama, nego i ostalim dionicima u turizmu

kako imaju dogovorenih događanja, no ponavlja kako je sve ugovorno otkazivo.

— Krenule su u prodaju karte za festival Solardo u rujnu, a dogovoramo događaje u lipnju, no sve je na klimavim nogama. Nisu samo u pitanju koncerti, već i eventi, kao što su vjenčanja. Znam zazvati vlasnike lokalnih agencija kako bih ih pitao kako su sa zdravljem, ne pričamo o poslu. Jer, iskreno umorite se nekad pričati o poslu – rekao je Raunig.

Potreban je protok ljudi kroz naš Grad

Po njemu bi najbolja stvar za klubove bila da se na ulazu uvede brzi PCR test.

— S time se slažem 700 posto! U SAD-u se to već provodi. Kad se osoba testira, u kratkom roku se pokaže rezultat – naglasio je Raunig. Početak rada im uopće nije bitan, samo da, reći će Raunig, ova godina ‘bude malo bolja od prošle’.

— Možemo otvoriti sada, ali kome.

Možemo napraviti jedan vikend ili dva s našim ljudima, ali to nije održivo.

Ljudi su se istrošili i ne zarađuju. Potreban je protok ljudi kroz naš Grad, ne samo nama, nego i ostalim dionicima u turizmu. Stvar je naših emitivnih tržišta, kao što su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija. To su dva najjača tržišta koja nama trebaju. Znam da su voljni doći, ali puno bolje slušaju sustav jer ih jače udara po džepu nego nas. Pitanje je hoće li im država dozvoliti da dođu? Hoće li avio-prijevoznici dobiti povoljnije uvjete u hrvatskim zračnim lukama? – pita se Raunig. Smatra da će se, ovisno o sezoni, u listopadu pokazati realna slika cijele situacije.

— Vjerujem da ovo ne može vječno trajati, samo se moramo prilagođavati situaciji. To će trajati dugo, ali ako bude išlo na bolje – opet je dobro! Smatram da će cjepivo pomoći u normalizaciji situacije – naglasio je.

8 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

PROVJERILI SMO JESMO LI NAPRAVILI DOVOLJNO ZA PRIVUĆI MEĐUNARODNE AVIOPRIJEVOZNIKE

Zašto je kroz Čilipe u uskršnjem tjednu prošlo upola manje putnika nego kroz splitsku zračnu luku?

Trenutačno za Dubrovnik operiraju dvije domaće zrakoplovne kompanije na linijama iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, kao i dvije inozemne kompanije s letovima iz Madrida i Minchena, a od prošle subote letove je započela i treća kompanija tj. EasyJet iz Geneve Piše Iva Dedo Foto DuList

Uskršnji vikend i blagdanski tjedan općenito u Dubrovniku je zabilježio simboličnu brojku posjetitelja.

Međutim, možemo li krivnju isključivo pripisati COVID-19? Samo 213 kilometara sjeverozapadno od nas – u Splitu, situacija je znatno optimističnija. Tamo, imali su čak 115 slijetanja i

isto toliko uzlijetanja. Mnogi će stoga reći kako je odlučujući faktor naših ‘skromnih’ dolazaka i noćenja evidentan jer smo avio destinacija. No, je li to dovoljan izgovor? Interes gostiju je izostao, a sukladno njemu i onaj međunarodnih zrakoplovnih tvrtki.

U ovom razdoblju preko Zračne luke

Dubrovnik prometovale su tek dvije kompanije. Od 1. do 11. travnja ukupan broj putnika tako je iznosio 3.348.

U dolasku bilo ih je 1.543, a u odlasku 1.805. U spomenutim danima odvilo se također samo osam inozemnih letova. Međunarodnih putnika je bilo tako ukupno 798, u dolasku – 316 i u odlasku – 481.

Interes uvjetovan epidemiološkim stanjem

— Ljetni red letenja je ove godine započeo u nedjelju, 28. ožujka i trajat će do 30. listopada ove godine. Zračna luka Dubrovnik d.o.o. je do sada sklopila

Aktualno 9

• 14. TRAVNJA 2021.

ugovore sa četrdesetak inozemnih prijevoznika i naravno s dva domaća – Croatia Airlines i Trade Air. Očekujemo ugovaranje s još jednom novom privatnom domaćom zrakoplovnom kompanijom, a čija bi baza, za početak s jednim zrakoplovom, bila u našoj Zračnoj luci u Čilipima. Trenutačno za Dubrovnik operiraju dvije domaće zrakoplovne kompanije na linijama iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, kao i dvije inozemne kompanije s letovima iz Madrida (Iberia) i Münchena (Deutsche Lufthansa), a od prošle subote letove je započela i treća kompanija tj. EasyJet iz Geneve – poručili su iz ZLD-a.

Od 25. travnja, ističu nam, započinje letjeti i Austrian Airlines iz Beča, a od 26. travnja izraelski prijevoznik Arkia povezivat će Dubrovnik i Tel Aviv. U punoj sezoni Zračna luka Dubrovnik stoga bi prema dosadašnjim najavama trebala biti povezana sa 66 odredišta.

Jasno, naglašavaju, sve ovisi o incidenciji zaraze, kako u državama emitivnog tržišta, tako i u našoj zemlji, odnosno Županiji. Prema vodećim stranim zdravstvenim institutima broj zaraženih tijekom jednog tjedna na 100.000 stanovnika bi morao biti manji od 50, kako bi putovanja bila sigurna, a područja ušla u takozvanu ‘zelenu’ zonu.

Novost je svakako i određeni zaokret prema ističnoeuropskim tržištima iz razloga što vlade pojedinih zapadnoeuropskih država preporučuju ljetovanje u vlastitim zemljama.

— Kako možete vidjeti na već spomenutoj našoj mrežnoj stranici, odlična je vijest da smo nakon sedam godina ponovno potpisali ugovore s najvećim ruskim prijevoznikom Aeroflotom koji bi povezivao Dubrovnik i Moskvu počevši od 1. lipnja i to svakodnevno.

Novosti će biti također s dolascima iz zemalja iz kojih ranije nije bilo dolazaka gostiju, a to su Rumunjska, Bugarska i Ukrajina. Da zaključimo, naša Zračna luka je u potpunosti spremna prihvatiti sve putnike i zrakoplove bez bilo kakvih problema, ali dolazak je definitivno uvjetovan epidemiološkim stanjem i stanjem rezervacija turista u svim oblicima smještajnih kapaciteta – iznijeli su iz Čilipa za DuList. Unatoč ovom objašnjenju razlog rezultatima odlučili smo potražiti i u aerodromskim uslugama.

One utječu na cijene karata te njima se, među ostalim, privlače operateri.

Kako su nam poručili još u veljači ove godine, Zračna luka Dubrovnik objavila je ‘Poticajne mjere Zračne luke Dubrovnik zrakoplovnim prijevoznicima’ koje su stupile na snage s početkom zimske sezone 2020/2021., tj. u listopadu 2020. godine. U sklopu

novih Poticajnih mjera su definirane ‘Poticajne mjere za oporavak međunarodnog prometa za ljetni red letenja 2021.’. U skladu s ovim programom mjera, svi zrakoplovni prijevoznici koji će obavljati redovne letove na svojim međunarodnim rutama u ljetnoj sezoni 2021. godine će dobiti poticajne mjere za putnički servis. Iznos poticaja u predsezoni 2021. je sedam eura po odlaznom putniku.

U glavnoj sezoni on je četiri eura po odlaznom putniku te u postsezoni pet eura po odlaznom putniku. Međutim, cjenik aerodromskih usluga koji podrazumijeva prihvat i otpremu zrakoplova, tj. putnika te naknadu za slijetanje/uzlijetanje, izuzev putničkog servisa (putnička taksa, security pregled, naknada za putnike sa smanjenom pokretljivosti...), nije mijenjan od 1. travnja 2020. godine! Pri ovome važno je napomenuti kako prve dvije stavke cjenika – prihvat i otprema zrakoplova te naknada za slijetanje/uzlijetanje idu isključivo na teret aviooperatera, a troškove treće – putničkog servisa snosi putnik. Prihvat i otprema prema tome za tip zrakoplova Airbus A320 maksimalnog kapaciteta 180 putnika, a kakav najčešće slijeće na naš aerodrom ovisi o Standard Ground Handling Agreement-u sa prijevoznikom te na njega idu, kažu nam, popusti.

Cjenik aerodromskih usluga koji podrazumijeva prihvat i otpremu zrakoplova, tj. putnika te naknadu za slijetanje/uzlijetanje, izuzev putničkog servisa, međutim, nije mijenjan od 1. travnja 2020.!

U Dubrovniku 60 posto skuplje slijetanje/uzlijetanje

Cijena slijetanja/uzlijetanja iznosi 977,90 eura, a servis putnika 11 eura po putniku. Jesu li ovakve mjere dovoljne provjerili smo u nama najbližem hrvatskom zrakoplovnom središtu – Splitu. Tamo je, naime, od 1. do 11. travnja ostvareno vv. U navedenom razdoblju, kako nam otkrivaju, kroz Zračnu luku Split prošlo je 7.034 putnika, a njihova poticajna mjera je smanjenje naknade za putnički servis u iznosu od tri eura. Također, dodatni popusti ostvaruju se na usluge prihvata i otpreme zrakoplova i to prema broju putnika. Prihvat i otprema zrakoplova Airbus A320 prema informacijama dostupnim u cijeniku objavljenom na službenim stranicama košta 939 eura dok je naknada za slijetanje/ uzlijetanje 595 eura, a putnički servis je jednak kao u Čilipima – 11 eura.

Kako nam je rekao Mate Melvan, tamošnji voditelj prihvata i otpreme putnika kod njih vrijedi i pravilo – veći broj putnika, jednako veći popusti. U navedenim danima u Splitu su djelovala dva domaća i šest međunarodnih avioprijevoznika te više prijevoznika općeg zrakoplovstva koje ne objavljuju jer se radi o privatnim letovima.

Zračna luka je u potpunosti spremna prihvatiti sve putnike i zrakoplove bez bilo kakvih problema, ali dolazak je definitivno uvjetovan epidemiološkim stanjem i stanjem rezervacija turista u svim oblicima smještajnih kapaciteta – iznijeli su iz Čilipa

Poimenice to su Croatia Airlines, Lufthansa, Enter Air, Eurowings, Easyjet, KLM, Trade Air i Wizz Air. Kako je iznio još u veljači za DuList Melvan, Zračna luka Split je u svom poslovnom planu za 2021. godinu predvidjela promet putnika od 1.3 milijuna što je dvostruko više od prometa u 2020. godini te čini 40 posto prometa od rekordne 2019. godine.

Do korekcije plana, istaknuo je tada Melvan, može doći u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, problema s cijepljenjem stanovništva te nedostatka zajedničkog protokola o testiranju putnika u zračnom prometu na razini EU te globalno. Početkom pandemije u 2020. godini aktivirali su i poticajni program mjera koje inače koriste u zimskom razdoblju sa smanjenim prometom te su ostvarili ukupni promet od 674.633 putnika. Iznos aerodromskih naknada za slijetanje i polijetanje nisu mijenjali, komentirao je. Kako bi privukli inozemne operatere, snage ulažu i u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb koju je krajem ožujka irski niskotarifni Ryanair odabrao za bazu četiri svoja zrakoplova.

Ponuđeni uvjeti korištenja aerodroma izazvali su nezadovoljstvo kod hrvatskog nacionalnog prijevoznika Croatia Airlines koji je u ponedjeljak zatražio njihovo usklađivanje. Kako su iznijeli, nema ništa spornog u konkurenciji, ali prema njima nedopustivo je da oni financiraju ulazak na tržište novih prijevoznika. Konkretno, kako navode, po uvjetima ponuđenim Ryanairu Croatia Airlines bi u 2019. platila usluge MZLZ-a 135,4 milijuna kuna manje od stvarno plaćenih iznosa, što bi značilo da bi umjesto iskazanog neto gubitka od oko 80 milijuna kuna, u toj godini iskazao neto dobit veću od 55 milijuna kuna. Uvjeti koji su ponuđeni Ryanairu su sukladni informacijama s internetskih stranica MZLZ-a.

Naime, tamo se nalazi nedavno objavljen Model poticaja rasta prometa koji je bio preduvjet za dolazak Ryanaira. ‘Cijenimo nastojanja MZLZ u cilju osiguravanja novog prometa, ali isključivo na temeljima nepristranosti, istim reguliranim uvjetima za sve kompanije i bez pogodovanja’, dodali su uz napomenu kako u Croatia Airlines očekuju da MZLZ na isti način izađe ususret njima te da se uvjeti usklade s onima koje će ostvariti Ryanair, uzimajući u obzir broj linija i prevezenih putnika. Podsjećaju da je Croatia Airlines od 2016. do 2019. otvorila deset novih destinacija iz Zagreba za što je od MZLZ-a dobila ukupno 1,46 milijuna kuna poticaja, a Ryanair godišnje za dvanaest ruta, od kojih većina nije nova, dobiva 30 puta veće poticaje.

10 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

RAZGOVOR S PROČELNICOM UO ZA EUROPSKE FONDOVE, REGIONALNU I MEĐUNARODNU SURADNJU ZRINKOM RAGUŽ

Europska su sredstva u korona krizi još važnija, a Dubrovnik će uskoro biti ‘ministarstvo u malom’

Grad Dubrovnik postavio si je za cilj ugovoriti milijardu kuna bespovratnih europskih sredstava do 2021. te je ove godine to i uspio. Štoviše, ugovoreno je i preko milijardu kuna, niz je velikih projekata u tijeku, a mnogi su i u pripremi. O važnosti povlačenja europskih sredstava u korona krizi i novom zamahu koji će ona donijeti razgovarali smo s pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinkom Raguž koja nam je otkrila i što joj najviše nedostaje zbog pandemije te vjeruje li u povratak na ‘staro normalno’ te oporavak turizma.

Mislim da to neće biti onaj masovni turizam kojeg smo imali u velikim grupama, mislim da će i cruising turizam malo pričekati u obujmu kojeg smo poznavali, ali turisti će dolaziti. Vjerujem u oporavak gospodarstva i početak turističke sezone u lipnju i vjerujem da će se stvari početi vraćati pomalo na svoje mjesto

Razgovarala Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Krenuli ste ‘od nule’, a četiri godine nakon osnivanja Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grad Dubrovnik ostvario je postavljeni cilj i ušao je u 2021. s milijardom kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava.

Vrlo je bitno naglasiti da smo krenuli od nule. U kampanji za izbore 2017. jasno smo si postavili za cilj da ćemo otkriti europske fondove s obzirom da se oni do tada u Dubrovniku nisu koristili. Postojala je jedna vrlo loša slika Dubrovnika kao bogatog grada koji živi od turizma i kojem europska sredstva nisu potrebna. To je vrlo jasno bilo vidljivo, a taj strah mi je sada poprilično stran. Jasno mi je da su europske procedure poprilično kompleksne i da ovise o više faktora, ali smatram da to nije bio dovoljno dobar razlog da se ona ne bi ugovarala. Odlučili smo promijeniti tu percepciju Grada Dubrovnika i

Aktualno 11

• 14. TRAVNJA 2021.

krenuli smo s novim zamahom formiranjem novog Upravnog odjela koji je imao za cilj privlačenje europskih, ali i nacionalnih sredstava. Cilj je našeg odjela pronaći svaki javni poziv i natječaj, financiran europskim ili nacionalnim sredstvima i aplicirati na te pozive i natječaje naše spremne projekte. Mandat je pri kraju i čini mi se da smo dosta dobro odradili posao s obzirom da smo do sada ugovorili i više od milijarde kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava. Ti projekti su velikim dijelom bili infrastrukturni i imali su za cilj razvoj i unaprjeđenje sustava predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, gospodarenja otpadom, sportske infrastrukture i razvoja sporta do raznih turističkih segmenata i razvoja održivog turizma. Smatram sebe umjerenim perfekcionistom pa naravno da mislim da smo mogli i više.

Zadnjih godinu dana zbog COVID-a situacija s europskim projektima nije stala, međutim, ona se usporila pa intenzitet objava natječaja i poziva nije na razini protekle tri godine. Ipak, nadamo se da ćemo s novim proračunskim razdobljem od 2021. do 2027., čije je programiranje još u tijeku, donijeti napretek novih projekata. Važno je reći da Republika Hrvatska sada na raspolaganju ima oko 24 milijarde eura europskih sredstava. To je cijela omotnica i više za nove projekte. Pritom su joj kroz program ‘Oporavak i otpornost’ na raspolaganju 6,3 milijardi bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi kroz zajmove. Sve će to biti namijenjeno oporavku gospodarstva, digitalnoj i zelenoj tranziciji te osposobljavanju društva za oporavak od COVID-a.

Koliko će tih sredstava biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku?

Ta brojka još uvijek nije definirana. Ali, vjerujemo da će dio tog kolača pripasti i Gradu Dubrovniku. A, to ovisi i o nama i spremnosti naših projekata. Prilikom odlučivanja o sredstvima Hrvatske u sklopu programa ‘Oporavak i otpornost’, Grad Dubrovnik morao je dostaviti tablicu spremnih projekata koji su odgovarali određenim kriterijima programa. Prijavili smo više od 35 projekata u vrijednosti većoj od milijarde kuna. Nadamo se da će dio tih projekata biti isfinanciran kroz taj program, a da će ostali naći svoje mjesto kroz druge programe.

Je li važnost povlačenja europskih novaca u ovoj krizi još i veća? Leži li u tim novcima oporavak od krize?

Jest, sada je još važnije povlačiti europska sredstva. To je ono što Vlada, ali i mi u Gradsoj upravinaglašava cijelo vrijeme. Veliki dio nacionalnih

proračunskih sredstava bit će namijenjen za obnovu potresom pogođenih područja, što je sasvim opravdano, a nama će ostati na raspolaganju europska sredstva. Moramo biti dovoljno spremni i aktivni da bismo ta sredstva povukli. Nadam se da će to tako i biti.

Spomenuli ste kako je Dubrovnik ‘patio’ od percepcije bogatog grada kojem ne trebaju EU sredstva.

Koliko je Gradu bilo teško doći do tih novaca, pogotovo s obzirom na indeks razvijenosti?

Bilo je poprilično teško jer veliki dio projekata ovisi o indeksu razvijenosti, a Grad Dubrovnik je u najvišem rangu.

To nas je u više navrata ograničilo u samoj prijavi projekata. Ili se nismo mogli prijaviti ili je iznos sredstava koja smo mogli dobiti minimalan ili zahtjeva veliki dio sufinanciranja s naše strane što nam u ovoj situaciji korona krize stvara poteškoće. Prije je Gradu Dubrovniku bilo prihvatljivo osigurati sufinanciranje od 20 do čak 50 posto jer se proračun dobro punio, bio je visok i ta sredstva su bila moguća. Sada je situacija malo drukčija. Ipak, nemaju svi projekti u natječajnoj dokumentaciji predviđen indeks razvijenosti kao kriterij. Ali, imaju oni koji se tiču ruralnog razvoja. Što se tiče tih mjera iz Europskog fonda za ruralni razvoj, tu smo vrlo malo mogli aplicirati i povlačiti jer smo automatski bili isključeni zbog indeksa razvijenosti. Neovisno o tome, pokušavali smo, u dijelu smo uspjeli, u dijelu nismo, ali najbitnije mi je bilo da smo imali dobro pripremljene projekte, da nismo administrativno i tehnički griješili, već su postojali neki viši razlozi naše razvijenosti koji su nas isključivali u odnosu na druge manje razvijene dijelove Hrvatske. Uvijek kolegama u uredu kažem kad rade projekte da jevažno da napišu dobar i kvalitetan projekt i da ne brinu da on nije prošao zbog neke njihove pogreške. U nekim trenutcima su se projekti prijavljivali po principu najbržeg prsta što je vrlo teško jer logično je da oni u Zagrebu imaju brži internet nego što ga mi imamo u Dubrovniku.

Ili ako moramo nešto predati putem pošte, to će putovati nekoliko dana do Zagreba. Postoje realne stvari na koje ne možemo utjecati. Nisu uvijek idealni uvjeti. Svakako mislim da će nam europska sredstva u novom proračunskom razdoblju omogućiti daljnji razvoj i to u dobrom smjeru. Na početku mandata, europski fondovi bili su nešto novo, trebalo je ljude obučiti, a bili smo i u sredini proračunskog razdoblja pa smo ‘hvatali vlak’. Sad krećemo ispočetka, imat ćemo više mogućnosti, više novaca, spremniji smo, uhodali smo se i optimistična sam da će to biti u mjeri u

kojoj je bilo do sada, ako ne i bolje.

Vrlo je bitno naglasiti da smo krenuli od nule. U kampanji za izbore 2017. jasno smo si postavili za cilj da ćemo otkriti europske fondove s obzirom da se oni do tada u Dubrovniku nisu koristili.

Postojala je jedna vrlo loša slika Dubrovnika kao bogatog grada koji živi od turizma i kojem europska sredstva nisu potrebna

Prilikom odlučivanja o sredstvima Hrvatske u sklopu programa ‘Oporavak i otpornost’, Grad Dubrovnik morao je dostaviti tablicu spremnih projekata koji su odgovarali određenim kriterijima programa. Prijavili smo više od 35 projekata u vrijednosti većoj od milijarde kuna

U kojem bismo segmentu u ovoj situaciji mogli pojačati izvlačenje novaca iz EU sredstava?

Situacija se promijenila pa bismo sada od orijentiranosti turizmu, za koji smo zaključili da može krahnuti u trenutku, trebali raditi na razvoju IT tehnologije.

To bi bilo u skladu sa ciljem ‘pametne Europe’ budućnosti. Treba ići u smjeru digitalne tranzicije na kojoj se inzistira i za koju će veliki dio novaca novog proračunskog razdoblja biti namijenjen, ali mi ovdje također vidimo mogućnost i u ruralnom razvoju jer su se ljudi usred COVID-a okrenuli upravo njemu i smatramo da je to segment koji trebamo poticati i to ne samo da te projekte razvijaju institucije, već pomoći ljudima poljoprivrednicima, obrtima i OPG-ovima da sami shvate da postoji mogućnost europskog financiranja njihovog razvoja. Zato mi je drago što aktivno i blisko surađujemo s DURAom koja se specijalizirala za odnos s udrugama, obrtima i pojedincima koje pokušava obučiti kako povlačiti europska sredstva. Nije dovoljno da to rade samo institucije, već je nužno da to rade i pojedinci. Mislim da će to donijeti jednu bolju sliku grada i cijelog prostora.

Koji projekti se trenutno pripremaju za prijavu za financiranje iz EU sredstava?

U tijeku je projekt Aglomeracije Dubrovnik, najveći projekt ove Gradske uprave, vrijedan više od 880 milijuna kuna. U tijeku je Lapadska obala, iznimno važan projekt stopostotno financiran europskim i nacionalnim sredstvima. Očekujemo nove autobuse za tvrtku Libertas koji bi trebali doći do lipnja, a trenutno pišemo i novi projekt za autobuse u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

Također, krajem travnja završava prva faza projekta ‘Grad za djecu’ kojim smo zasigurno podigli standard rada vrtića u Gradu. Napisali smo projektnu prijavu za drugu fazu i očekujemo njezine rezultate. Zahvaljujući prijavi na Fond za zaštitu okoliša prošla su nam sva tri projekta koja smo prijavili – semafori, energetska obnova Luže i unaprjeđenje sustava GIS Data pa očekujemo da ćemo do kraja godine krenuti, a dijelom i dovršiti navedene projekte. Uspješno smo prijavili te očekujemo potpisivanje ugovora za energetsku obnovu Doma kulture na Kalamoti čime smo pokazali da sustavno brinemo i o našim otocima. Trenutno je objavljena javna nabava za nabavu opreme za civilnu zaštitu i zaštitu od potresa kroz projekt E-citijens. To je poprilično važno

12 Aktualno

u ovim trenutcima te ćemo kroz ovaj projekt osigurati šatore i vibrafone koji će nam u ‘ne daj Bože situacijama’ sigurno biti od koristi. Nastavljamo i s projektom ‘Pomoćnici u nastavi’ kojeg provodimo već nekoliko godina. Također, Gradu Dubrovniku će u ovom proračunskom razdoblju na raspolaganju biti cijeli jedan novi mehanizam ITUmehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja. Grad Dubrovnik će sam programirati, sam raspisivati i prijavljivati projekte koji će za cilj imati urbani razvoj tako da će Grad Dubrovnik biti jedno ministarstvo u malom koje će kombinirati različite programe Europske unije za realizaciju projekata. To će raditi kroz urbanu aglomeraciju koja je već formirana, aglomeraciju Grada Dubrovnika, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja. Oni će raditi na integriranim zajedničkim projektima.

Definiranje smjernica ITU-a još uvijek je u tijeku, ali vjerujem da će nam veliki iznos novaca biti na raspolaganju, a koji ćemo moći potrošiti na različite projekte. To je odlična stvar koja će zasigurno uz postojeće europske projekte biti jedan dodatni zamah za realizaciju svega onoga što ne možemo nužno iz postojećih otvorenih natječaja.

Turizam je najpogođeniji koronakrizom, a posljedično i Dubrovnik.

14. TRAVNJA 2021. •

Gdje vidite svojevrsni izlaz, na čemu bi se trebalo poraditi kako bi se sezona ponovno pokrenula?

Dubrovnik je najviše pogođen koronakrizom, ali duboko vjerujem da će se Dubrovnik najbrže i oporaviti. Veliki su napori koje poduzima gradonačelnik Franković i Turistička zajednica grada Dubrovnika spram Ministarstva turizma, ali i svi inputi koje Vlada upućuje, s ciljem različitih vrsta mjera, aerodromskih testiranja, definiranja zona i snažnog zamaha koji imamo inzistirajući na britanskim turistima.

Mislim da je to iznimno važno jer su nam oni krucijalno tržište. Mislim da je tu gradonačelnik postigao popriličan uspjeh jer kad premijer Boris Johnsom ‘twitta’ Mata Frankovića i Grad Dubrovnik, onda smatramo da su nas u Velikoj Britaniji čuli i da bi to moglo imati efekta. Svakako sam za brza testiranja u Zračnim lukama i za podjelu teritorija na zelene, narančaste i crvene zone, na mogućnost dolazaka turista koji su cijepljeni ili su preboljeli COVID ili će odraditi PCR test. Mislim da su poduzete potrebne mjere. Vjerujem da i Britanci koji su naši najučestaliji gosti, jedva čekaju doći, da samo čekaju potvrdu.

Ali, vjerujem da će dolaziti i Amerikanci, ali i Izraelci koji su masovno procijepljeni. Mislim da to neće biti onaj masovni turizam kojeg smo imali u velikim grupama, mislim da će i cruising turizam malo pričekati u obujmu kojeg smo poznavali, ali turisti će dolaziti. To se pokazalo i prošle sezone, imali smo odlične goste, brojne jahte, imućne goste koji su dolazili i uživali upravo u Dubrovniku kakav jest. Vjerujem u oporavak gospodarstva i početak turističke sezone u lipnju i vjerujem da će se stvari početi vraćati pomalo na svoje mjesto.

Definitivno mi najviše nedostaju putovanja. Veliki sam putoljubac, tako da se vrlo teško bilo prilagoditi na novonastalu situaciji, na nemogućnost korištenja godišnjeg odmora i blagdana za odlazak negdje

Licencirana ste vodička. Nedostaje li vam vođenje turista? Jeste li razgovarali s kolegama vodičima o očekivanjima?

Mislim da su moji kolege bili poprilično pogođeni ovom situacijom. Oni rade jedan iznimno vrijedan posao i lice su i naličje jednog grada u promociji. Posao koji rade iznimno je važan marketinški posao. Iznimno cijenim njihovu maštovitost i kreativnost u kreiranju virtualnih tura, u sad već brojnom otvaranju personaliziranih Facebook i Instagram stranica, kontaktiranjem između sebe i ciljanju ka stvaranju novog proizvoda koji je prilagođen vremenu u kojem se nalazimo. Nadamo se da će ova sezona ipak biti bolja nego prošla. Što vam najviše nedostaje u cijeloj ovoj koronakrizi i pandemiji?

To su definitivno putovanja. Veliki sam putoljubac, tako da se vrlo teško

bilo prilagoditi na novonastalu situaciji, na nemogućnost korištenja godišnjeg odmora i blagdana za odlazak negdje. Zadnji put sam na putovanju bila u prošlom ožujku. Ipak, mi se ljudi unatoč žalu vremenom adaptiramo i prihvatimo situaciju kakva jest. Možda nikad ne bih bila vidjela Istu, kao što sam je vidjela ove godine zahvaljujući COVID-u, nikad ne bih obišla različite planine u županiji i otkrila planinarstvo zahvaljujući svome kolegi Goranu Cvjetinoviću da nije bilo COVID-a jer bi uvijek nešto bilo prešnije. Nešto dobiješ, nešto izgubiš. Putovanja sam zamijenila nečim drugi, ali isto se nadam da će ih biti.

Mislite li da ćemo se vratiti u staro normalno?

To nikad neće biti staro normalno.

Nekako mi nije omiljen izraz novo normalno, mislim da će biti dobro, a svatko će odlučiti za sebe što je ono što je njemu normalno.

Dotaknimo se i predstojećih lokalnih izbora. Kako komentirate dosadašnju izbornu utrku, iako kampanja još nije službeno počela i kakva su Vam očekivanja od izbora?

Gradonačelnik je prije nekoliko dana objavio knjižicu s izvješćem o četiri godine mandata i objavila sam je na Facebooku. Inače mi Facebook ne služi u političke svrhe, ali sam ovo podijelila i napisala sam da s ponosom gledam unazad. To je suma svega. Kad uzmem knjižicu i prelistam tih 80 stranica i vidim cijeli niz projekata koji su ostvareni, to je iznimno važno. Smatram da smo napravili odličan posao, realizirali smo 90 posto obećanih projekata, ovih 10 posto ostalo je ‘visjeti u zraku’ zbog prošle godine i vjerujem da bismo, da se nije dogodio COVID, bili skoro na 100 posto, što pokazuje ozbiljnost pristupanja situaciji. Puno je kandidacijskih lista i kandidata, ali s optimizmom vjerujem u novi mandat i nastavak svega što smo započeli, a nismo završili, ali i icijeli niz novih projekata. Vjerujem da građani znaju koliko je napravljeno i da je Gradska uprava pokazala odgovornost, odlučnost i stabilnost te da je to ono čime će se voditi prilikom izlaska na izbore.

Mislim da je gradonačelnik postigao popriličan uspjeh jer kad premijer Boris Johnsom ‘twitta’ Mata Frankovića i Grad Dubrovnik, onda smatramo da su nas u Velikoj Britaniji čuli i da bi to moglo imati efekta

Aktualno 13

• 14. TRAVNJA 2021.

U ŽUPANIJI

U 2021. godini sklopljeno 47 brakova kod matičara brakova, a zakazano ih je još deset.

Jedan je brak odgođen zbog Covida – navode iz Županije. Također, u 2020. godini sklopljeno je 60 brakova stranih državljana, većinom državljana BiH te nešto njemačkih i austrijskih državljana. U 2021. sklopljeno je 7 brakova državljana BiH i dva braka turskih državljana.

e-Prijave

Ove godine u travnju pa sve do danas sklopljeno je sedam građanskih brakova, a zakazano ih je još deset. Jedan je brak odgođen zbog Covida Pandemija koronavirusa ‘pokvarila’ je organizaciju vjenčanja brojnim parovima. Zbog toga su se mnogi od njih odlučili na izricanje sudbonosnog ‘da’ kod matičara. U 2021. godini do danas sklopljeno je 47 građanskih brakova te su svi sklopljeni u matičnim uredima u županiji. Inače, u prošloj je godini sklopljeno 313 građanskih brakova, od čega je 60 brakova stranih državljana, pretežno državljana Bosne i Hercegovine. Od 313 građanskih brakova, na terenu je sklopljeno 26, a ostali u matičnim uredima. U 2019. sklopljeno je 417 građanskih brakova, od čega su 202 brakovi stranih državljana, pretežno britanski državljani. Od 417 građanskih brakova 172 je obavljeno

Foto Zvonimir Pandža

Najviše je brakova u prošloj godini sklopljeno u kolovozu

na terenu, a ostali u matičnim uredima.

Strani državljani

Najviše je brakova u prošloj godini sklopljeno u kolovozu. Ukupno ih je bilo 57, a kako navode iz županije, 13 je terenskih, a 44 su ‘odrađena’ u matičnim uredima. Također ističu kako je prijavu namjere sklapanja građanskog braka u prošloj godini napravilo 320 parova, od čega ih je devet prijave povuklo zbog COVID-a 19. Inače, u travnju 2020. sklopljeno je pet građanskih brakova, a za usporedbu u istom razdoblju 2019. godine sklopljena su 24 građanska braka.

— Ove godine u travnju pa sve do danas sklopljeno je sedam građanskih

Usluga e-Prijave vjenčanja omogućuila je parovima mogućnost da podnesu prijavu namjere sklapanja braka u građanskom obliku u službenim prostorijama bez odlaska u matični ured.

— Što je u ovim vremenima pandemije korisno, ali program je predviđen i za normalno doba, kao što je napravljen i projekt e-novorođenče – kažu iz županije. Prvi brak koji je zakazan putem e-Prijave vjenčanja bio je 18. rujna 2020. te do danas je sklopljeno 5 takvih brakova, a jedna je prijava odgođena zbog Covida.

Za ovu godinu, navode, uslijed pandemije COVID-19 ima veoma malo najava. Od nadležnog smo općinskog suda zatražili i podatke o broju razvoda, no do zaključenja broja te podatke nismo dobili.

Posebno značenje

— Vjenčanje u matičara za mene je bila više formalnost, iako sam bila uzbuđena da se ne lažemo. Vjenčanje kod matičara više smatram formalnosti zbog papira dok mi vjenčanje u crkvi ima posebno značenje. Planiramo veliko vjenčanje, datum smo isplanirali prije epidemije i tako stoji za sada, ali sve će se točno znati malo prije tog dana zbog epidemioloških mjera. Planirano je za ovu godinu, ali kao što sam već rekla, sve ovisi o tome što će biti s ovom situacijom oko epidemije - rekla nam je mlada Dubrovkinja koja je u studenom prošle godine izrekla sudbonosno 'da' kod matičara.

14 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

OPTIMIZIRANI PLANOVI ‘MAISTRE’ USLIJED PANDEMIJE KORONAVIRUSA

Obnova Palače Pile ‘zapela’ na izradi projektne dokumentacije

Ova ‘uspavana ljepotica’ trebala je postati dio hotelskog kompleksa, no, jasno je kako je trenutna zdravstvena situacija zaustavila naum investitora Planirani tijek uređenja zgrade bivše pošte koja će postati sastavni dio hotela Hilton Imperial, optimiziran je uslijed pandemije koronavirusa. U fazi smo izrade projektne dokumentacije za kompletnu obnovu – poručili su iz rovinjske hotelske kompanije Maistra na naš upit kako napreduje privođenje svrsi Palače Pile na istoimenom pre­ djelu Dubrovnika. Naime, kako smo pisali još u prosincu 2019., u Hotelu Hilton Imperial bili su zapo­čeli radovi treće faze njegova ure­đenja. Ovo ure­ đenje obuhvatilo je rekonstrukciju restorana i terase. Međutim, para­lelno s tim započelo se i s pripremanjem Palače Pile tj. bivše zgrade Hrvatske pošte koja već godinama stoji zatvo­ rena, za konačnu obnovu. Ona je tre­ bala postati dio hotelskog kompleksa,

Piše/Foto DuList

no jasno je kako je trenutna zdrav­ stvena situacija zaustavila naum na izradi projektne dokumentacije.

Ne koristi se već gotovo osam godina

Treba podsjetiti kako je palaču na Pilama 2015. godine ovoj kompaniji prodala Hrvatska pošta i to na drugom natječaju.

Zgrada je bila u funkciji sve do rujna 2013.

Treba podsjetiti kako je palaču na Pilama 2015. godine ovoj kompaniji prodala Hrvatska pošta i to na dru­ gom natječaju. Zgrada je bila u funk­ ciji sve do rujna 2013. kada je Hrvatska pošta odlučila zatvoriti taj poštanski ured. ‘Velike nekretnine poput ove u Dubrovniku, danas nisu adekvatne za poštanski biznis, a koji zahtijeva pro­ stor za logistiku – kamioni, caddyji, mopedi…, kao i prostorije za poštan­ sko poslovanje’, iznijeli su svojedobno iz HP-a za DuList. Dvije godine kasnije nekretnina se našla na prodaji. Prvi

natječaj bio je objavljen u ožujku te godine kada se ovo vrijedno i atrak­ tivno dubrovačko zdanje prodavalo za vrtoglavih 2 mili­juna eura, što je zapravo bila početna cijena. Kako smo tada pisali, na natje­čaju se nudio glavni i pomoćni objekt palače, klasifi­ cirane energetskim razredom D. Glavni objekt – palaču čini prize­ mlje, dva kata i potkrov­lje. Dio glav­ nog objekta same palače izgrađen je 1878. te dograđen između 1918. i 1941.

Palača je obnovljena 1981., a pomoćna građevina izgrađena je 1965. te tako­ đer obnovljena 1981. Uz zapadnu među parcele smještena je pomoćna građe­ vina, servisno skladište, koje je izgra­ đeno oko 1965. godine klasičnom grad­ njom. Parcela je ograđena kame­nim slogom i potpornim zidovima te je u cijelosti popločana kamenom s cvijet­ njacima i zelenilom. Ova arhi­tektonska ‘uspavana ljepotica’ ima tri etaže s tera­ sama i pristupnim dvori­štem s osam parkirališnih mjesta i zau­zima uku­ pnu površinu od 1319 četvor­nih metara.

Vrtoglava cijena, koja je kasnije ‘nara­ sla’ na tri milijuna eura, nije nikoga začudila s obzirom da se objekt nalazi u I gradskoj zoni.

Objekt i okolni ‘vrt’ imaju svojstvo spome­nika kulture, pisalo je tada u katalogu nekretnine. Za nekretninu su na prvom natje­čaju bili zainteresirani vlasnici susjednog Hotela Hilton Impe­ rial – Adris grupa te vlasnici Stare Loze.

Međutim, natječaj je poništen nakon što je ponu­ditelj s najvišom cijenom odu­ stao od kupnje te nije isplaćen ugovoreni iznos. Uslijedio je novi natječaj s cijenom od tri milijuna eura. Adris grupa, odno­ sno njena članica Maistra, uspjela je na drugom natječaju svoju namjeru i ostva­ riti. Nije na odmet reći ni kako je Grand Hotel Imperial u Dubrov­niku Maistra kupila od Atlantske plo­vidbe sredinom rujna 2014. ste­kavši vlasnički udjel od 81,6 posto u toj hotelskoj tvrtki, u sklopu koje posluje i dubrovački Hilton Impe­ rial. Kupnja Palače Pile bila je logičan nastavak investicije.

Aktualno 15

• 14. TRAVNJA 2021.

KORAK DO UPORABNE DOZVOLE

Izvršen tehnički pregled zgrade ispod Bourbona Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje i ostalih javnopravnih tijela izvršio je tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole za predmetnu zgradu – istaknuli su iz Grada Dubrovnika

Nakon što sva javnopravna tijela dostave svoje zabilješke u zakonski propisanom roku obavijestit ćemo tvrtku Oštrice o ispunjenju ili neispunjenju svih potrebnih uvjeta – Grad Dubrovnik Foto Zvonimir Pandža

Proveden je tehnički pregled na stambeno-poslovnoj građevini ispod Bourbona u vlasništvu tvrtke Oštrice d.o.o.. Kako navode iz Grada Dubrovnika, društvo Oštrice d.o.o. zatražilo je izdavanje uporabne dozvole ‘za poslovno-stambenu građevinu na novoformiranoj čest. zem. 617/10 k.o.

Gruž’.

— Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog

uređenja i gradnje i ostalih javnopravnih tijela izvršio je tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole za predmetnu zgradu – istaknuli su iz Grada Dubrovnika. Nakon što sva javnopravna tijela dostave svoje zabilješke, navode dalje, u zakonski propisanom roku obavijestit će tvrtku Oštrice o ispunjenju ili neispunjenju svih potrebnih uvjeta. Inače, propisani zakonski rok za navedeno je osam

dana, tako da bi se konačna odluka mogla znati već ovog tjedna. Tehnički pregled se provodi u svrhu utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom.

Podsjetimo, tvrtka ‘Projekt Gruž’, koju vode Mario i Nino Slezak, izvođač je radova na zgradama ispod Bourbona.

Riječ je inače o projektu pod nazivom Gravosa Residences, stambeno-poslovnom centru kojeg čine dva objekta s ukupnom korisnom površinom od 19.543 m2. Izgradnja ovog kompleksa od samog je početka punila medijske stupce, ponajviše nakon što je zbog radova bio urušen dio Ulice bana Josipa Jelačića, odnosno Bourbona.

16 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

OD NOVE GODINE SVE JE KREŠILO U PROSJEKU OD 20 DO 25 POSTO

Poskupio materijal, hoće li i stambeni kvadrati?

I trgovački putnici koji dolaze u grad govore da se u Dubrovniku posebno osjeća da nema nikakve veće djelatnosti u građevinarstvu, sve je to nešto na kapaljku. Mi smo malo tržište za graditeljstvo

Od početka godine cijene su u prosjeku veće od 20 do 25 posto, a armaturne mreže i rebrasto željezo krešilo je preko 35 posto.

Armatura je u jednom trenutku bila skuplja i za 50 posto, što se svakako odražava na cijene izvođenja radova Građevinski se sektor suočava s još jednom negativnom posljedicom pandemije koronavirusa. Riječ je o povećanju cijena građevinskog materijala, a poskupljenje je posebno došlo do izražaja krajem prošle i početkom ove godine. Tako je armatura ‘skočila’ za čak 50 posto, što se naravno odražava i na cijenu gradnje.

Strahuje se kako će zbog toga posljedično doći i do poskupljenja nekretnina.

Kao jedan od razloga poremećaja na svjetskom tržištu navodi se i pandemija koronavirusa. Kako se zatvaraju pogoni tako rastu i cijene sirovina, a potom i gotovih proizvoda.

O povećanju cijena razgovarali smo s Vidom Matićem, vlasnikom tvrtke Frendy d.o.o. koja se bavi maloprodajom

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

i veleprodajom građevinskog materijala, ali i s direktorom tvrtke Alfaplan građenje Matom Butijerom.

Matić za DuList ističe kako su cijene armaturne mreže i rebrastog željeza od nove godine veće preko 35 posto, a Butijer naglašava kako je armatura nekih mjesec i pol dana bila skuplja i za 50 posto, što predstavlja velikih udarac građevinskim tvrtkama, pogotovo kad je riječ o ugovorima koji su u tijeku.

Šteka i s naplatom

— Defacto svako jutro čim dođemo na posao i otvorimo mail dočeka nas neko povećanje cijena. U prosjeku je sve poskupjelo 20 do 25 posto. Manje je gradnje, manje se radi, a cijene su veće

– priča Vide Matić. Sve je to, kaže nam, azijska roba, odnosno sve željezo dolazi s Istoka.

— Je li to posljedica bržeg rješavanja posljedica koronakrize kod njih, ne znam, ali je zabilježen ogroman skok.

Ugroženo je poslovanje proizvođača pa možda s manjim radom žele ostvariti isti rezultat – rekao nam je Matić. Kad je riječ o prometu njegove tvrtke, on je prošle godine u odnosu na 2019. bio manji za 25 posto, a ova 2021. je počela još gore.

Sve bi to moglo rezultirati i prometom manjim za 34 posto.

— Investicije su strahovito usporene, pogotovo u Dubrovniku, koji je u ovoj pandemiji najgore prošao. Prometno smo najlošije povezani – govori Matić te dodaje i kako je dovoz artikala u Dubrovnik poskupio.

— Neće nitko voziti za Dubrovnik jer nema povratnih tura. I trgovački putnici koji dolaze u grad govore da se u Dubrovniku posebno osjeća da nema nikakve veće djelatnosti u građevinarstvu, sve je

Aktualno 17

• 14. TRAVNJA 2021.

I plaćanje je strahovito palo tako da ne možete ni dati robu pored svih garancija.

Možete uzeti zadužnicu, mjenice i sve, ali kad date na naplatu, tvrtka nestane preko noći i formira se druga

to nešto na kapaljku. Mi smo malo tržište za graditeljstvo. Bilo je dobro dok je bilo turizma, gradilo se, uzimali su se apartmani, ali sad je sve stalo. A tu su i veći centri, tržište je malo pa se i za ono malo što ide nude neke minimalne cijene za prodaju, što se kasnije reflektira u gubitcima. I plaćanje je strahovito palo tako da ne možete ni dati robu pored svih garancija. Možete uzeti zadužnicu, mjenice i sve, ali kad date na naplatu, tvrtka nestane preko noći i formira se druga – govori nam.

Sve ovisi o potražnji

— Među velikim investitorima imamo Grad i Starine, ali ne radi se ništa, svi su stali. Novaca nema i sve je na čekanju, a ne znamo dokad – priča dalje.

Na naše pitanje je li za očekivati kako će se poskupljenje građevinskog materijala odraziti i na cijene ‘finalnih’ proizvoda, dakle stanova, Matić kaže kako je sad izgradnja došla na potražnju.

— Kolika je potražnja toliko će skočiti i cijene. No, potražnje nema pa bez obzira što je poskupio materijal, cijene neće porasti. Padat će jer nema kupaca – mišljenja je Matić. Dodaje i kako je u ovoj krizi teško bilo kome dobiti i kredit u banci.

— Dubrovnik živi od avio gostiju, pomoraca, hotelskih kuća i apartmana, a to je sve stalo. Kredit danas ne može dignuti ni pomorac niti onaj tko se bavi apartmanima jer je sve međusobno vezano. Mi smo jedina destinacija u Hrvatskoj koja je 99 posto vezana za turizam. Tako nam je jer svi naši gradonačelnici nisu razmišljali otvoriti male pogone, bila to Pliva, Ericsson ili slično, pogoni od po 20, 30 ljudi. Da je takvih malih 30 do 40 tvrtki po Dubrovniku, danas bismo nešto imali, a vidite gdje smo sad. Sve je zaustavljeno, svi živimo od turizma i vezani smo pupčanom vrpcom. Nitko ne zna što će se događati

– govori vlasnik Frendyja.

Ništa bez turizma

Budući da se njegova tvrtka bavi i maloprodajom i veleprodajom, zanimalo nas je gdje se osjeća veći pad. Odgovara kako se svugdje osjeća pad, ali više u maloprodaji od koje manja skladišta žive.

Njegova tvrtka zapošljava 19 ljudi i još, govori nam, nisu došli u situaciju da nisu uspjeli podijeliti plaće. Imaju sreću pa rade u vlastitom prostoru jer bi ih u suprotnom najam ‘pojeo’.

— Znate i sami koliki su najmovi po Dubrovniku, pogotovo jer smo mi u Gružu. Ne bismo se mogli pokriti da nismo u svom prostoru – rekao je. Napomenuo je kako su morali odustati od skladišta u Komolcu, kojega su imali u najmu.

— Vidjeli smo da nam promet to ne može pokriti i morali smo ga zatvoriti jer u situaciji s 25 posto manjim prometom moramo smanjiti troškove da ostanemo na istoj razini – objašnjava.

Na naše pitanje hoće li se u graditelj-

Svaka promjena veća od 5 posto utječe na promjenu naše cijene izvođenja, ali ona je samo jedan u nizu faktora koji formiraju cijenu stana

stvu osjetiti pomak na bolje s obzirom na investicije financirane iz EU fondova, naglašava kako nema pomaka dok se ne pokrene turizam.

— Nema investicija dok se ne vrati turizam. Tad će se zatvoriti krug, počet će se graditi apartmani, pomorci će početi raditi i dobivati plaće... Nama je jedini zamašnjak turizam, ništa drugo. Bez njega nema života ovdje – zaključio je.

Promjena veća od 5 posto utječe na cijenu radova

Direktor tvrtke Alfaplan Građenje Mato Butijer ističe kako je teško u ovom trenutku reći hoće li se poskupljenje građevinskog materijala, što sa sobom vuče i poskupljenje izgradnje, odraziti na cijene stanova.

— Vjerojatno će najjeftiniji poskupiti, a oni koji su bili najskuplji ostati u nekom okviru jer nije samo cijena izgradnje ona koja čini cijenu nekakvog finalnog proizvoda. Ako govorimo o stanu, cijena izgradnje je samo jedan faktor, jer je tu i cijena zemlje, projektne dokumentacije, komunalija, priključaka... – govori Butijer.

— Mi smo jako vezani uz cijenu materijala. Svaka promjena veća od 5 posto utječe na promjenu naše cijene izvođenja. Stoga se to poskupljenje odražava jako loše na naše poslovanje, pogotovo kod tekućih ugovora jer u većini slučajeva neke stavke ne možemo mijenjati.

Tu smo vezani i za zakone o gradnji i za posebne uzance u građenju koje su na snazi još iz bivše države, a koje reguliraju pitanje poskupljenja materijala – govori Butijer.

Stoga nije nimalo zanemarivo kad se usred izgradnje dogodi veliko poskupljenje materijala, kao što je to bio slučaj krajem prošle, odnosno početkom ove godine s armaturom koja je krešila i 50 posto. No, na stanje na svjetskom tržištu mi u Hrvatskoj ne možemo utjecati.

18 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. • BESPOVRATNA SREDSTVA Grad Dubrovnik će postati 'ministarstvo u malom' za povlačenje EU sredstava, najavljuje pročelnica UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž. U četiri godine Dubrovnik je povukao preko milijarde kuna bespovratnih sredstava.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

BILI SMO U ĐIRU KAFIĆIMA

Nema više ‘coffee to go’!

OSTALE MJERE Škole i okupljanja

I dalje su na snazi odredbe kojima je zabranjeno održavanje svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 15 osoba na jednom mjestu, na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno najviše do 8 osoba iz najviše 2 različita kućanstva. Do 25. travnja na dubrovačkom području (Dubrovnik, Župa dubrovačka i Konavle) osnovne škole idu po mješovitom modelu B, dok u srednjim školama ostaje preporuka za model C osim završnih razreda srednjih škola. U dolini Neretve za sve škole je preporučeno provođenja modela C osim za učenike završnih razreda srednjih škola, a za općine na poluotoku Pelješcu, otoku Korčuli, Lastovu i Mljetu preporuča se uvođenje modela A uz dogovor svake škole pojedinačno s nadležnim epidemiologom.

Moramo i dalje biti oprezni i držati se epidemioloških mjera. Ali, sigurno je lijepi osjećaj nakon pola godine sjesti i popiti kavu s prijateljima – Stjepan Simović ‘Ajme napokon’, bile su riječi jednog našeg sugrađanina koji je ispijao kavu ovog ponedjeljka na taraci dubrovačkog kafića. Ugostitelji su konačno dočekali odluku kojom im se nakon više mjeseci dopušta rad

Foto Zvonimir Pandža

na otvorenim taracama. Užurbano su pripremali svoje lokale i tarace kako bi primili svoje prve goste. Podsjetit ćemo kako su kroz proteklih godinu dana prolazili kroz razne trzavice te su se morali stalno prilagođavati različitim

mjerama stožera. Nažalost, neki od njih sada nisu otvorili jer nemaju vanjski prostor, odnosno taracu za postavljanje stolova i stolica. Ipak, dobro je da su pojedini ipak dobili mogućnost otvaranja restorana, kafića i taraca ususret kakvoj – takvoj sezoni. Sada će ona ‘šačica’ gostiju moći sjesti, pojesti objed i popiti piće. Odluku su s nestrpljenjem iščekivali i stanovnici našeg grada. Dugo su vremena ispijali ‘coffee to go’ điravajući ulicama. ‘Prekipjelo’ im je i to, saznali smo iz njihovih odgovora početkom tjedna. Sad mogu, kažu,

Aktualno 19

• 14. TRAVNJA 2021.

POPUŠTANJE MJERA Od ponedjeljka na području Dubrovnika Stožer je popustio epidemiološke mjere pa su tako kafići i restorani mogli ponovno početi s posluživanjem na taracama. I osnovnoškolci su se vratili u školske klupe i to po mješovitom B modelu.

SKROMNI LETOVI U uskršnjem tjednu kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo je 3.348 putnika.

Od 1. do 11. travnja odvilo se samo osam inozemnih letova. Međunarodnih putnika je bilo tako ukupno 798, u dolasku – 316 i u odlasku – 481.

RAD OTVORENIH TARACA Radno vrijeme od 7 do 19 sati

Rad otvorenih taraca dozvoljen je u ugostiteljskim objektima za šire dubrovačko područje, odnosno Grad Dubrovnik te općine Janjina, Ston, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle, ali se radno vrijeme ograničava od 7 do 19 sati. Zabrana rada taraca ostaje na snazi za područje doline Neretve, kao i općine Orebić, Trpanj te jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli. Mjerama i dalje nisu obuhvaćeni otok Lastovo ni otok Mljet.

u miru sjesti u društvu svojih bližnjih i prijatelja. Neki od njih su rekli da su se i u nas tarace mogle otvoriti već prvog ožujka, kao i u drugim hrvatskim gradovima i županijama. ‘A bilo je lijepo vrijeme’.

Moramo i dalje biti oprezni

Na kavi u downtownu susreli smo i Gloriu Mage Gospić koja ističe da joj je drago što su se otvorile tarace.

— Sigurno je lakše kad imamo negdje popiti kavu vani, na suncu i kad je lijepo vrijeme, nego ići okolo s ‘coffee to go’. Ugostiteljima će također biti lakša situacija – navodi naša sugovornica. Kavu je ovog ponedjeljka na taraci popio i zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Dubrovačkoneretvanske županije Stjepan Simović.

— Lijep je osjećaj vratiti se i ponovno piti kavu – sjedajući. Normalno, možemo to tako nazvati (smijeh).

Moramo i dalje biti oprezni, držati se epidemioloških mjera. Ali, sigurno je lijepi osjećaj nakon pola godine sjesti i popiti kavu s prijateljima. Nadam se da konobar nije zaboravio kakvu kavu pijem – rekao je kroz smijeh Simović.

– rekao je. Misli da se ljudi trebaju još malo navikavati. ‘Malo pomalo, doći će to na svoje’, ističe. No, ljudima je drago da mogu sjesti i popiti kavu. ‘Da nije coffee to go’, reći će. Inače, od 15. veljače su, kada je i dozvoljeno, prodavali kavu za van. Dolazili su ljudi koji su svakog dana u Cityja pili kavu.

— Dolazili su radi druženja. To ljudima fali. Ne možete stalno dolaziti doma zatvoreni – kaže.

— Sada je sve isto kako je i bilo prošlog ljeta. Poštujemo sve epidemiološke mjere. Ne razmišljamo više o novim mjerama, otvaranjima i zatvaranjima.

Sve je nekako na dugom štapu. Nema nekih naznaka o promjenama – naglasio je. Inače, mjere koje su donesene ovog ponedjeljka trajat će do nedjelje 25. travnja kada će se ponovno razmatrati s obzirom na epidemiološku situaciju u kojoj ćemo se tada nalaziti.

Ajme divote

‘Presretni smo’, reći će Srećko Bovolini iz kafića City na ‘Vojnoviću’.

— Glazba se čuje, ljudi sjede. Divota!

Sigurno je lakše kad imamo negdje popiti kavu vani, na suncu i kad je lijepo vrijeme, nego ići okolo s ‘coffee to go’ – Gloria Mage Gospić

20 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

MLADA VEZILJA IZ ČILIPA

Zlatne ruke Petre Njire njeguju tradiciju konavoskog veza

Petra se prvi put s izradom konavoskog veza, tog zaštićenog nematerijalnog dobra, susrela kad je imala deset godina. Za to je zaslužna njena baba Filomena. Nakon toga, cijelo jedno desetljeće nije vezla. Sve do ovogodišnje Feste sv. Vlaha, kada ju je babin uokvireni vez na zidu ‘natjerao’ na razmišljanje. Palo joj je na pamet da bi mogla ponovo počet’ vesti...

Aktualno 21

• 14. TRAVNJA 2021.

U tom razdoblju nije uopće vezla, sve do Feste sv. Vlaha ove godine.

— Bili smo u babe na objedu. Na zidu u kući ima veliki uokvireni vez. Stale smo pričati, i dok sam ga gledala, palo mi je na pamet da bih mogla ponovo počet’ vesti – prisjeća se Petra početka bavljenja vještinom koja se u konavoskom kraju njeguje stoljećima.

‘Odmah tu najtežu’

Od tada pa do danas, napravila je nekoliko vezova, a koje je njena majka Natalija s ponosom uokvirila i postavila na zidove kuće u Čilipima. ‘Kad smo ih uokvirili, baš smo bili sretni’, ističe gospođa Natalija.

— Na zidu možete vidjeti i prvo što sam navezla nakon deset godina – govori nam Petra pokazujući poprsnicu, u nešto većoj veličini nego što je uobičajeno. Izvezla ju je u dvadeset dana.

— Svi se tomu čude. Kažu: ‘Odmah tu najtežu’ – reći će kroz smijeh Petra.

Njena mama se nadovezuje na priču spominjući susjedu Maru, koja inače isto veze.

Uvijek nam je drago kad vidimo da netko njeguje tradiciju svoga kraja, a posebno kad se radi o mladosti. Ovoga puta donosimo vam priču o Petri Njire iz Čilipa. Reći ćemo vam odmah kako se radi o pravoj majstorici konavoskog veza. Njene smo radove prvi put vidjeli u grupi ‘Zavazda Konavle’, a uz objavu je stalo: ‘Ima nade i u našoj omladini’. Mi smo se s time u potpunosti složili kad smo upoznali Petru.

Tek joj je dvadeset godina, a sa svojim zlatnim prstima ova Konavoka veze dekorativne detalje ženske konavoske nošnje. Bez greške! Ovom umjetničkom rukotvorstvu, koje u sebi vjerno čuva tradiciju Konavala, naučila ju je njena baba Filomena. Kaže nam kako baba nije Konavoka, već s otoka Šolte.

Udala se u konavosku kuću, a svekrva ju je naučila vesti. Petra se tako prvi put s izradom konavoskog veza, tog zaštićenog nematerijalnog dobra, susrela kad je imala deset godina.

— Išli bismo svako ljeto u babe u Grad. Baba bi vazda vezla. Najčešće bi radila napice s trokutićima. I jedan dan je postavila sestru, rodicu i mene i svakoj je dala po komadićak robe. Mi smo krenule bosti. Tako je sve počelo – kaže Petra pokazujući nam svoj prvi izrađeni vez kojeg je napravila kao dijete. ‘Prvo sam napravila mustru od rukava’, govori nam. Nakon toga je uslijedila duga pauza od desetljeća.

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža/ Privatna arhiva

Drago mi je što sam dobila lijepe reakcije na svoj rad. I drago mi je što na ovakav način mogu doprinijeti njegovanju tradicije

Petra i baba Filomena

— Mi bismo pošli u nje često na kavu i povirit’ je. Petra joj je rekla da bi probala vesti – dodaje gospođa Natalija ističući kako je Petra radila upravo po mustri tete Mare.

— Sve mi je donijela i pokazala i objasnila kako. Nisam je htjela ništa pitati dok sam vezla, samo sam joj donijela gotovo. Ostala je iznenađena – prisjeća se. A ne moramo vam govoriti kakva je bila reakcija babe Filomene koja ju je prva upoznala s konavoskim vezom. Starije gospođe iz susjedstva također su vidjele njen rad i ostale oduševljene.

— Drago im je da je netko tako mlad napravio takvo nešto – kaže Petra.

‘Pro dva za dva’

Postoji, kaže, mali milijun načina izrade konavoskog veza.

— Svaka stara Konavoka koja je vezla, dodavala je uvijek nešto svoje – rekla je gospođa Natalija. Kad je shvatila da Petri ide ovo umijeće, i da je stvarno ‘zagrizla’ za to, bila je sretna.

Kupili su joj zbirku uzoraka konavoskog veza, pod nazivom ‘Pro dva za dva, početnica konavoskog veza’,

22 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

Za mene je to kao hobi i smirenje. Nekad ne znam je li prošlo po ure ili su prošle tri ure

20 godina ima Petra Njire autorice Antonije Rusković Radonić koja čuva konavoski vez od zaborava.

— Iz knjige se može puno toga naučiti. U njoj se nalaze razne mustre.

Uzela sam knjigu, odabrala jednu od ovih mustra i skrojila. Uz pomoć slike sam skontala kako se veze – rekla je Petra, a mi je pitamo: ‘Samo uz pomoć slike?’, na što odgovara: ‘Ma to je – čista geometrija! Sve što radi, radi za sebe i za svoje doma.

— Vazda sam radila za nas doma.

Za mene je to kao hobi i smirenje.

Nekad ne znam je li prošlo po ure ili su prošle tri ure. Jednostavno se uživim u cijelu priču. Nerijetko znam seriju upaliti u pozadini. Nekad zaboravim i pođem ukrivo, a onda sve to treba razvlačiti. Najgore je kad se ne spoji nešto kako bi trebalo, a ne mogu skontat’ gdje sam i što falila. Mama uvijek kaže: ‘Ne vidi se’, ali ne mogu lako prijeći preko toga – rekla je kroz

smijeh Petra. Njena majka će nam reći kako u Petrinoj kreativnoj priči ‘ima malo i genetike’. Naime, veliki dubrovački slikar Đuro Pulitika bio je brat Petrine prababe.

‘Hvaljene ruke’

Priznaje i kako bi najradije cijelu ovu priču zadržala za sebe. Nije joj do toga da se hvali.

Mi mislimo suprotno, i zahvaljujemo njenim prijateljima koji su podijelili njene radove u grupi ‘Zavazda Konavle’ uvidjevši ljepotu njegovanja tradicije.

— Grezo mi je bilo staviti to u grupu.

Jednu sam večer pokazala prijatelju fotografije veza. Cijeni izrazito tradiciju i oduševio se viđenim. On je i objavio fotografije moga rada grupi Zavazda Konavle. Nisam očekivala ovakve komentare. Drago mi je što sam dobila lijepe reakcije na svoj rad. I drago mi je što na ovakav način mogu doprinijeti njegovanju tradicije – govori nam Petra. Trenutno su njene ‘hvaljene ruke’, kako je glasio komentar na njen rad, u odmoru od izrade veza. Naime, Petra je na drugoj godini Preddiplomskog studija Hotelijerstva, restoraterstva i gastronomije na Sveučilištu u Dubrovniku.

— Vazda su mi profesori govorili da bi bilo šteta da ne upišem Umjetničku školu, no ja sam se odlučila ići u smjeru turizma. To mi je super sjelo, sviđa mi se i idu mi dobro jezici – rekla je. Ma u kojem god smjeru išla, želimo joj puno sreće. Nama je drago što smo mogli upoznati ovu mladu i talentiranu djevojku koja voli svoju tradiciju, i njeguje je. Rekli smo joj da jedva čekamo neke njene radionice izrade konavoskog veza. Samo da što prije završi ova pandemija!

Aktualno 23

• 14. TRAVNJA 2021.

Grad Dubrovnik

AKTUALNOSTI GRADA DUBROVNIKA

www.dubrovnik.hr

REKONSTRUKCIJA LAPADSKE OBALE

Odbijene žalbe Lagune trade

Ovim rješenjima nadležnog ministarstva potvrđena je ispravnost izdanih akata građenja Grada Dubrovnika u projektu koji osigurava najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu u posljednjih pedeset godina.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske odbilo je obje žalbe trgovačkog društva Lagune trade d.o.o. te potvrdilo ispravnost izdanih građevinskih dozvola za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale. Navedeno ministarstvo odbilo je obje žalbe trgovačkog društva Laguna trade za priznavanjem svojstva stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za rekonstrukciju Lapadske obale u III. i IV. fazi izgradnje, dok se drugim rješenjem odbija žalba istog društva izjavljena protiv same građevinske dozvole.

Ministarstvo je, naime, navedenim

DUBROVNIK – IDEALNO ODREDIŠTE ZA DIGITALNE NOMADE

rješenjem utvrdilo da je Grad Dubrovnik ispravno postupio kada je odbacio žalbu navedenog trgovačkog društva kao žalbu izjavljenu od strane neovlaštene osobe. Pregledom dokumentacije utvrđeno je da društvo Laguna trade kao koncesionar nije vlasnik niti nositelj stvarnih prava na nekretninama za koje se izdaje građevinska dozvola ni nositelj drugih stvarnih prava na tim nekretninama te da isti stoga nema svojstvo stranke u predmetnom postupku izdavanja građevinske dozvole. Utvrđeno je i da žaljitelj tijekom postupka, a niti uz žalbu, nije dostavio dokaz na temelju kojeg bi dokazao suprotno.

EU PROJEKT ‘GRAD ZA DJECU’

Deset digitalnih nomada iz cijeloga Uređeno i opremljeno svijeta stižu u Grad igralište dječjeg vrtića Pčelica

Deset digitalnih nomada iz različitih dijelova svijeta odabrano je da provedu besplatno mjesec dana u Gradu Dubrovniku, detaljno istražuju destinaciju i svojim iskustvom pomognu doprinijeti stvaranju boljeg ozračja za buduće nomade koji će za svoje mjesto rada odabrati Dubrovnik – istaknuto je na konferenciji za medije održanoj u Lazaretima na temu realizacije projekta ‘The Dubrovnik digital nomad-in-residence’.

Dolazak digitalnih nomada iz različitih branši (od poduzetništva, ekonomije, produkcije, marketinga i medija) iznimno će utjecati na još bolju i kvalitetniju globalnu promociju Dubrovnika, ali i Hrvatske.

Riječ je o zajedničkom projektu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, u suradnji s Total Croatia News i Saltwater Nomads. Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na održanoj konferenciji istaknula je kako je gradska uprava usmjerena na promjenu turističkog proizvoda i kreiranju jednog sadržaja koi je namijenjen različitim interesnim skupinama. ‘Naš Grad zaista može ponuditi jedan izniman stil života koji je i mediteranski, ali koji je na kraju ipak samo dubrovački’, naglasila je zamjenica Tepšić, zahvalivši pritom svim suradnicima u projektu te je zaključno kazala kako će svi digitalni nomadi koji dolaze u Dubrovnik 23. travnja 2021. godine biti uključeni u kulturne programe te upoznavanje grada i okolice.

U sklopu EU projekta ‘Grad ZA djecu’ usmjerenog prema poboljšanju usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika nabavljena je oprema za igralište Dječjeg vrtića Pčelica u Novoj Mokošici. Ukupne vrijednosti 273.743,75 kuna, oprema za igralište je financirana sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, dok je nabavu, dopremu i montažu sprava za igru te prateće opreme izvela tvrtka KOVA d.o.o. iz Velike Gorice.

Dječje igralište ‘Pčelice’ obogaćeno je nizom novih sprava poput pješčanika, mostića, kombiniranih setova s kućicama, ljuljačkom, penjalicom i toboganima, kućicom s didaktičkim panoima te nogometni gol s mrežicom. Postavljena je među ostalim i gumena antistresna podna obloga te druga komunalna i urbana oprema poput žičane ograde, klupica i stola.

Sve postavljene sprave udovoljavaju propisanim standardima kvalitete, dječje sigurnosti i standardu zaštite okoliša.

Projekt ‘Grad ZA djecu’ osim opremanja dječjih vrtića na području Grada, uključuje i brojne edukacije usmjerene ka jačanju stručnih kompetencija odgojitelja.

24 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. • MANJA TURISTIČKA PRISTOJBA Privatni iznajmljivači u sezoni pred nama plaćat će 50 posto manji iznos turističke pristojbe, a snizit će se i turistička članarina, obavijestila je u subotu ministrica turizma Nikolan Brnjac.

Kratke IZ HRVATSKE

NA RAČUNE ‘PRIVREMENO NESPOSOBNIH ZA RAD’ SJELO OKO 37 MILIJUNA KUNA

Lani Dubrovčani ‘bolovali’ 8.415 dana manje nego u 2019.

0,1%

povećana je prosječna stopa bolovanja u 2020., a u odnosu na prethodnu 2019.

Dubrovčani su prema evidenciji ove službe na bolovanju u 2020. bili 418.040 dana, a u prva dva mjeseca 2021. pak je u Područnoj službi Dubrovnik izbrojeno 62.249 dana privremene nesposobnosti za rad Piše Iva Dedo Foto Zvonimir Pandža

U 2020. godini u Područnoj službi Dubrovnik zabilježeno je ukupno 418.040 dana privremene nesposobnosti za rad. Dubrovčani su prema evidenciji ove službe na bolovanju bili čak 8.415 dana manje nego u 2019. kada je ta brojka iznosila 426.455 dana. U prva dva mjeseca 2021. pak je u Područnoj službi Dubrovnik izbrojeno 62.249

dana privremene nesposobnosti za rad.

Međutim, prema navedenim podacima prosječna stopa bolovanja, međutim lani je u spomenutom razdoblju u odnosu na prethodnu 2019. povećana za 0,10 posto, odnosno s 2,73 na 2,83 dok je u prva dva mjeseca 2021. ona opet iznosila 2,73. Ona dijelom prati hrvatski trend gdje je u 2020. iznosila

3,60 posto od čega je 1,70 bilo na teret poslodavca, a 1,90 na teret HZZO-a.

Potonja stopa odnosi se na oboljele od bolesti COVID-19.

Povećala se stopa na teret HZZO-a

U istom razdoblju u Hrvatskoj 2019. ona je bila je 3,51, dakle 1,72 je bilo na teret poslodavca, a 1,79 na teret HZZOa. Iz navedenog, a kako stoji na stranicama službe, proizlazi kako je lani stopa privremene nesposobnosti za rad bila veća za 2,6 posto, odnosno stopa na teret poslodavca bila je manja za 1,2 posto te je na teret HZZO-a veća

Aktualno 25

• 14. TRAVNJA 2021.

IZMJENE ZAKONA Sabor Republike Hrvatske je podržao izmjene Zakona o lokalnim izborima prema kojem uvjeti za kandidiranje na lokalnim izborima u svibnju postaju stroži. Na njih se

U GODINU DANA PANDEMIJE U 2020. kontrolori HZZO-a na području Republike Hrvatske proveli su 10.744 kontrola ugovornih subjekata HZZO-a, što je u odnosu na 2019. porast od 30 posto Ukupno 1 069 bolovanja zbog COVID-a 19 i izolacije

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2020. godini u ožujku bilo je 27 slučajeva privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti od COVIDa 19 te je iz tog razloga zabilježeno 225 dana privremene nesposobnosti za rad. U istom razdoblju su bila i 173 slučaja privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije te 1 490 dana privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije. U 2021. u ožujku pak je evidentirano 547 slučajeva privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti od COVID-a 19 te je iz tog razloga bilo 6 784 dana privremene nesposobnosti za rad.

Istovremeno bila su 322 slučaja privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije te 2 424 dana privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije.

za 6,1 posto. Na ime ‘Naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad’ tako je u Područnoj službi Dubrovnik u 2019. plaćeno 35.916.419,29 kuna, u 2020. čak 392.611,61 kuna više, odnosno 36.309.030,90 kuna, a od siječnja do ožujka ove godine na račune naših sugrađana sjelo je 8.405.971,22 kuna.

Unatoč ovome, iznenađuje podatak smanjenja ukupnog broja dana bolovanja što opet može biti rezultat trenutne zdravstvene situacije, a koja je uvjetovala manje zaposlenih.

Inače, nije na odmet spomenuti kako službenici HZZO-a redovito provode kontrole svih ugovornih subjekata kako bi se provjerilo poštivanje sklopljenih ugovora te time osiguralo što bolje provođenje ugovorene zdravstvene zaštite i ostvarenje prava

Oboljeli osiguranik koji se dogovorio s poslodavcem da posao obavlja od kuće, ne može ujedno ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a

neće moći kandidirati pravomoćno osuđeni na kaznu zatvora od šest ili više mjeseci, a slično vrijedi i za prestanak mandata lokalnih dužnosnika.

iz obveznog zdravstvenog osiguranja za naše osiguranike. U 2020. kontrolori HZZO-a na području Republike Hrvatske proveli su 10.744 kontrola ugovornih subjekata HZZO-a, što je u odnosu na 2019. porast od 30 posto. Od toga je 10.416 kontrola bilo na razini primarne zdravstvene zaštite – 9.381 kontrola u djelatnosti opće/obiteljske medicine, 276 kontrola na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i razini zdravstvenih zavoda te 52 kontrole pri isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala.

OBAVIJST IZ DUBROVAČKE BISKUPIJE

Odgađa se podjela sakramenata prve pričesti i krizme

Provedeno 6.898 kontrola

Također, HZZO kontinuirano provodi redovite i izvanredne kontrole privremene nesposobnosti za rad pa je u 2020. provedena 6.898 kontrola privremene nesposobnosti za rad. A na bolovanje, tj. samoizolaciju uslijed oboljenja od zaraze COVID-19 u danima pred nama zacijelo će, sudeći prema trendu oboljelih, biti prisiljeno nemalo Dubrovčana. Zgodno je stoga napomenuti kako se u tom slučaju, kako je već i rečeno, naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti po uzroku D0 – Izolacija isplaćuje osiguraniku na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od prvog dana korištenja prava prema članku 41. stavku 1.

ZOZO-a, temeljem Izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad i osobno podnesenog zahtjeva osiguranika koji osiguranik podnosi neposredno HZZO-u.

Prema članku 55. stavku 2. točki 7. ZOZO-a za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti po uzroku D0 – Izolacija, osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u iznosu 100 posto od osnovice za naknadu plaće, s time da sukladno stavku 3. istoga članka ZOZO-a mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28 posto, odnosno ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Osiguranik kojemu je nadležni epidemiolog, izabrani doktor opće/obiteljske medicine ili druga ovlaštena osoba utvrdio mjeru izolacije, no on se dogovorio s poslodavcem da posao obavlja od kuće, ne može ujedno ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a te o istom treba obavijestiti izabranog doktora koji mu u tom slučaju ne utvrđuje privremenu nesposobnost po uzroku D0 – Izolacija niti izdaje Izvješće.

Odluka je stupila na snagu u nedjelju, 11. travnja i traje do nedjelje, 16. svibnja Apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić donio je odluku o odgađanju podjele sakramenata prve pričesti i svete potvrde.

Odluka je stupila na snagu u nedjelju, 11. travnja i traje do nedjelje, 16. svibnja.

‘Gledajući od početka pandemije pa do danas u našoj biskupiji trenutno je u borbi s koronavirusom najteže razdoblje i imamo najviše zaraženih po danu’, piše u odluci. Iz tog razloga od 11. travnja do 16. svibnja u Dubrovačkoj biskupiji se ‘odgađa podjela sakramenta prve pričesti i svete potvrde, a mise i sva druga slavlja, neovisno o tome jesu li u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, mogu biti slavljena isključivo u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama u Dubrovačkoneretvanskoj županiji’.

Trenutno je u borbi s koronavirusom najteže razdoblje i imamo najviše zaraženih - Uzinić

26 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

14. TRAVNJA 2021. • ‘DODAJ U KOŠARICU’ U tradicionalnoj akciji Caritasa Dubrovačke biskupije ‘Dodaj u košaricu’ u korizmenom vremenu 2021. prikupljeno je 4744 različitih prehrambenih namirnica i

higijenskih potrepština. Ova se akcija organizira tijekom adventa i korizme u suradnji različitih subjekata društva s ciljem pomaganja bližnjima u potrebi.

PANDEMIJA POVEĆALA KOLIČINE, ALI I TROŠKOVE

Dubrovačka bolnica godišnje ‘proizvede’ 60 tona infektivnog otpada, odvoz košta 1,3 milijuna kuna

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Pandemija koronavirusa itekako je povećala količine infektivnog otpada koji nastane u bolnici i to, prema procjeni, za 20 do 30 posto. Na godišnjoj razini riječ je o čak 60 tisuća kilograma ovog otpada, a mjesečno pet tisuća kilograma

Pandemija koronavirusa sa sobom je donijela niz problema koji su utjecali na sve segmente društva. Tako su nam do prije više od godine dana, zaštitne medicinske maske, skafanderi, rukavice i viziri bili gotovo nepoznanica, a upravo su i oni sada postali dio problema koji muči bolnice u Hrvatskoj. Ne samo da su one opterećene većim priljevom pacijenata pozitivnih na COVID-19, a posebno onih kojima je potrebna intenzivna njega, nego pojedine, otkako su postale ‘COVID bolnice’, poput KB Dubrave ‘muku muče’ s tonama infektivnog otpada.

Riječ je o bolničkom otpadu koji sadrži opasne sastojke, tvari ili žive mikroorganizme, a koji bi mogli prouzročiti bolesti kod čovjeka. To su najčešće šprice, materijali jednokratne namjene, uzgojene kulture bakterija, različite ljudske tjelesne tekućine i izlučevine, zavoji, pelene, krpe. Zbog pandemije koronavirusa količina ovog otpada se toliko povećala da tvrtke ovlaštene za njegovo zbrinjavanje u Hrvatskoj nemaju dovoljno prostora za njegov prihvat i uništavanje.

I dok pojedini klinički centri, bolnice i domovi zdravlja gomilaju taj potencijalno opasni, odnosno zarazni otpad u svojim ustanovama, provjerili smo s Općom bolnicom Dubrovnik i Domom zdravlja Dubrovnik kako se oni nose s

Aktualno 27

• 14. TRAVNJA 2021.

PRVA ‘LASTA’ U dubrovački akvatorij u subotu ujutro uplovila je superjahta Anna u vlasništvu ruskog biznismena Dmitryja Rybolovleva, među ostalim, predsjednika monegaškog nogometnog kluba AS Monaco. Od travnja 2019. Rybolovlev

infektivnim otpadom, u kolikoj je mjeri pandemija povećala njegovu količinu, ali i koliko novaca godišnje izdvajaju za zbrinjavanje ove vrste otpada.

Zasebni spremnici

Iz Opće bolnice Dubrovnik istaknuli su kako ova bolnička ustanova prikuplja infektivni otpad u zasebne spremnike za infektivni otpad po vrstama infektivnog otpada te ga skladišti do odvoza na zbrinjavanje u prostor za primarno skladištenje otpada. Za sada, naglasili su iz bolnice, nemaju problema s odvozom te imaju dovoljno kapaciteta za primarno skladištenje.

— Što se tiče uvjeta skladištenja, infektivni otpad mora biti točno označen u zasebnim hermetički zatvorenim spremnicima s točnom šifrom otpada iz klasifikacije otpada i s točno naznačenim mjestom nastanka infektivnog otpada – naglasili su iz Opće bolnice Dubrovnik.

Pandemija koronavirusa itekako je povećala količine infektivnog otpada koji nastane u bolnici i to, prema procjeni, za 20 do 30 posto. Na godišnjoj razini riječ je o čak 60 tisuća kilograma ovog otpada, a mjesečno pet tisuća kilograma, odnosno pet tona, uključujući sve četiri vrste infektivnog otpada. A, bolnica za njegovo zbrinjavanje i odvoz izdvaja oko 1,2 do 1,3 milijuna kuna godišnje, što je također povećanje od 20 do 30 posto u odnosu na godine prije pandemije koronavirusa. Opća bolnica Dubrovnik ima sklopljen ugovor s tvrtkom Excido d.o.o. iz Tenje koja je specijalizirana za zbrinjavanje svih opasnih i neopasnih vrsta otpada, među ostalim, i iz zdravstvenih ustanova. Ugovor je sklopljen nakon procesa javne nabave tijekom veljače 2021., a infektivni otpad iz Opće bolnice Dubrovnik ova tvrtka odvozi jednom do dva puta tjedno.

Povećanje zbog punktova za cijepljenje

Količine infektivnog otpada porasle su

Riječ je o bolničkom otpadu koji sadrži opasne sastojke, tvari ili žive mikroorganizme, a koji bi mogli prouzročiti bolesti kod čovjeka.

To su najčešće šprice, materijali jednokratne namjene, uzgojene kulture bakterija, različite ljudske tjelesne tekućine i izlučevine, zavoji, pelene, krpe

Opća bolnica Dubrovnik ima sklopljen ugovor s tvrtkom Excido d.o.o. iz Tenje koja je specijalizirana za zbrinjavanje svih opasnih i neopasnih vrsta otpada, među ostalim, i iz zdravstvenih ustanova

je na 224. mjestu Forbesove liste milijardera s neto vrijednošću od 6,8 ​​milijardi dolara, a ovo luksuzno plovilo nazvao je po svojoj kćeri Ani Rybolovlev.

u godini dana pandemije koronavirusa i u Domu zdravlja Dubrovnik, potvrdio nam je to njegov ravnatelj Branko Bazdan. Ova zdravstvena ustanova svoj infektivni otpad zbrinjava putem za to ovlaštene tvrtke ‘Krmek d.o.o.’.

— Kako imamo svoje ordinacije na 20 lokacija, infektivni otpad ovlaštena tvrtka zbrinjava po pozivu iz ordinacija, a to je u pravilu jednom tjedno. Dom zdravlja ima s navedenom tvrtkom ugovor o paušalnom godišnjem iznosu.

Međutim, zbog pandemije koronavirusa infektivni se otpad znatno povećao pogotovo u službama saniteta, patronaže, zdravstvene njege u kući, mobilnog palijativnog tima i ordinacija koje vrše cijepljenje. Kako je Dom zdravlja Dubrovnik organizator punkta za masovnije cijepljenje, tu se također znatno povećao broj kilograma infektivnog otpada nakon svakog organiziranog cijepljenja – rekao je za DuList ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

Iako je pandemija znatno povećala ‘proizvodnju’ infektivnog otpada, na dubrovačkom području, za sada je, dakle, sve pod kontrolom. Ipak, podsjetimo i kako situacija s ovom vrstom otpada nije oduvijek bila dobro uređena.

U prvim godinama 2000.-ih Opća bolnica Dubrovnik imala je probleme s njegovim zbrinjavanjem te nije imala adekvatan sustav. Pitanje se 2009. bilo podignulo i na županijsku razinu te je župan Nikola Dobroslavić s tadašnjim ravnateljem OB Dubrovnik Brankom Bazdanom donio zaključak kako se po tom pitanju mora nešto hitno poduzeti te da je potrebno angažirati za to specijaliziranu tvrtku koja će otpad zbrinjavati. Opća bolnica Dubrovnik postala je tako jedna od bolnica u Hrvatskoj koja svoj infektivni otpad povjerava na zbrinjavanje, odnosno daljnje postupanje ovlaštenoj tvrtci. Dodajmo i kako pojedine bolnice u Hrvatskoj razvijaju, a neke već i dulje vrijeme koriste, vlastite sustave uništavanja infektivnog otpada. Problem je to kojem se neprestano pokušava doskočiti, a posebno u uvjetima pandemije kako bi se dodatno osigurala dobra epidemiološka slika te kako infektivni otpad ne bi postao problem koji bi mogao prijetiti zdravlju građana. A, bojazan je to koja, nažalost, potencijalno prijeti ukoliko bi došlo do dodatnog gomilanja infektivnog otpada zbog čega je, među ostalim, i upućen apel iz KB Dubrava kako bi se situacija što skorije razriješila.

‘USPJEH KAO PELJEŠKI MOST’

Uvedena cjelogodišnja helikopterska medicinska služba Kreće cjelogodišnja hitna helikopterska medicinska služba u županiji – rekao je župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za medije proteklog petka. Potpisan je sporazum s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom unutarnjih poslova. Time je naša županija jedina ostvarila standard cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe koja počinje s djelovanjem uskoro, 15. travnja. Helikopter će biti trajno stacioniran u Zračnoj luci Dubrovnik. Riječ je o MUP-ovom helikopteru koji je opremljen i namijenjen za hitnu medicinsku službu te zadovoljava sve standarde. Ministarstvo zdravstva će osigurati zdravstveni dio posade, MUP će osigurati letački dio, a Dubrovačko-neretvanska županija će osigurati smještaj na ZL Dubrovnik, smještaj i prehranu za letačko i medicinsko osoblje.

– Postižemo željeni zlatni sat u hitnoj medicini. Da svi mogu u okviru jednog sata stići u OB Dubrovnik ili u neku kliničku bolnicu – rekao je Dobroslavić.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luka Lulić spomenuo je da hitna helikopterska medicinska služba djeluje već šestu godinu zaredom.

– Uspjeli smo da sada radi cijelu godinu. Naša županija je vrlo specifična, geografski smo izolirani, imamo državnu granicu i otoke, a trećina stanovništva gravitira KBC-u Split. Teško je postići standard zlatnog sata za sve naše sugrađane, gotovo i nemoguće. Naša ispostava na Blatu je na razini Hrvatske najudaljenija od prve bolnice, a naša bolnica najudaljenija od prvog KBC-a. I druge ispostave na otocima, Pelješcu ili u Neretvi su cestom udaljenije od 100 kilometara do obližnje bolnice i tu je jako teško za sat vremena s vitalno ugroženim pacijentom doći do bolnice u tom zlatnom satu. S helikopterom će biti puno manje negativnih ishoda – rekao je Lulić. ‘Ovo je uspjeh vrijedan kao i Pelješki most’, zaključio je Lulić.

28 Oglas

14. TRAVNJA 2021. •

DUNEA I DNŽ

Započinju pilot aktivnosti s poljoprivrednicima iz doline Neretve

Dubrovačko-neretvanska županija s odabranim pilot područjem doline Neretve pridružuje se borbi protiv klimatskih promjena kroz razvoj novog poljoprivrednog i industrijski održivog modela te uspostavom regionalnih centara za praćenje klimatskih promjena. Provedba pilot aktivnosti projekta GECO2 u dolini Neretve bila je i tema online sastanka u kojem su sudjelovali predstavnici

Dubrovačko-neretvanske županije, Regionalne agencije DUNEA te vanjskih stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Zadruge Granum Sails zadužene za provedbu aktivnosti. Na sastanku su detaljno dogovoreni daljnji koraci koji započinju u travnju ove godine i trajat će godinu dana.

Pilot projekt će uključiti 20-ak poljoprivrednika iz doline Neretve koji će uz podršku stručnjaka s Agronomskog

NOVINA SA STAVOM

fakulteta primijeniti eko prihvatljive prakse kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova, a istovremeno poboljšali kvalitetu tla te ostvarili bolje i veće prinose. Projekt GECO2 u Dubrovačkoneretvanskoj županiji podržava učinkovitije korištenje resursa te razvoj zelenog i konkurentnijeg gospodarstva uz suradnju još dva hrvatska i četiri talijanska partnera. Ukupna vrijednost projekta iznosi 18.420.353,00 kuna, dok je proračun Dubrovačko-neretvanske županije 2.063.382,00 kuna. Regionalna agencija DUNEA kroz svoj projekt ‘Znanjem do EU fondova’ pruža stručnu pomoć Dubrovačko-neretvanskoj županiji u provođenju ovog značajnog projekta.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Regionalne agencije DUNEA.

Srijedom jutarnju kavu provedite uz DuList

NAJČITANIJI

Okreni www.dulist.hr!

Budi informiran prije svih Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

Aktualno 29

• 14. TRAVNJA 2021.

POVJERENSTVO IZABRALO

Mislav Ćimić novi PR-ovac Sveučilišta

Ćimić bi trebao preuzeti radno mjesto 21. svibnja Diplomirani novinar Mislav Ćimić izabran je kao najbolji kandidat na natječaju za stručnog suradnika u Uredu za odnose s javnostima Sveučilišta u Dubrovniku, potvrdio je to u ponedjeljak rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum. Ćimić bi trebao preuzeti mjesto 21. svibnja. Na navedeni se natječaj prijavilo 14 kandidata, a tročlano neovisno povjerenstvo obavilo je razgovore s troje kandidata koji su ušli u uži izbor te za poziciju predložili upravo Ćimića koji će na tom mjestu zamijeniti dosadašnju glasnogovornicu Sveučilišta Sandru Buratović Maštrapa. Ipak, izbor najboljeg kandidata nije prošao bez ‘trzavica’. Naime, kako DuList doznaje, dvije kandidatkinje koje su uz Ćimića ušle u uži izbor, izrazile su nezadovoljstvo svojim neizborom jer upravo one imaju diplomu odnosima s javnostima,

Foto DuList

Ćimić je završio preddiplomski studij ‘Mediji i kultura društva’ i diplomski studij ‘Mediji’ na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku

odnosno PR-a, dok je Mislav Ćimić diplomirani novinar.

Najbolje udovoljava traženim uvjetima

— Pregledom prijava utvrđeno je da devetero kandidata ne ispunjavaju uvjet iz natječaja o traženom radnom iskustvu za navedeno radno mjesto.

Petero prijavljenih kandidata čije su prijave uzete u daljnje razmatranje, prije svega na osnovu odgovarajućeg radnog iskustva, pozvano je na intervju pred Povjerenstvom za provedbu postupka po natječaju, koji je proveden 8. travnja 2020. putem platforme Zoom. Na osnovu priložene dokumentacije i obavljenih razgovora, u kojima je Povjerenstvo ispitivalo poznavanje uloge budućeg radnog mjesta, djelokruga rada Sveučilišta u Dubrovniku, odnosa s javnostima kao profesije, te motiviranost za rad na navedenom radnom mjestu, zaključeno je da, po svim kriterijima, pristupnik Mislav Ćimić najbolje udovoljava traženim

uvjetima – ističu u odgovoru za DuList iz Sveučilišta.

— Uz činjenicu da je Mislav Ćimić bio najbolji student, s prosjekom ocjena 5,00, pristupnik ima i tražene uvjete iskustva rada na poslovima za koje je raspisan natječaj, dok je na intervjuu pokazao visoku razinu znanja i vještina potrebnih za traženo radno mjesto. Posebice se istaknuo u odgovorima o tome kako Sveučilište treba komunicirati putem tradicionalnih medija i društvenih mreža prema ciljanim javnostima, primjerenoj reakciji na potencijalnu kriznu situaciju te izvrsnom poznavanju aktivnosti Sveučilišta u Dubrovniku. Odabrani kandidat trebao bi preuzeti ovo radno mjesto u svibnju 2021. godine – navode iz Sveučilišta. U biografiji koju su nam poslali, ističe se da je Ćimić završio preddiplomski studij ‘Mediji i kultura društva’ i diplomski studij ‘Mediji’ na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku – oba kao najbolji student u svojoj generaciji s diplomom Summa cum laude (s prosjekom ocjena 5,00) te dvjema Rektorovim nagradama. Tijekom studija aktivno je sudjelovao u radu sveučilišnog UNIDU radija i surađivao sa sveučilišnom UNIDU televizijom. Honorarni je suradnik Hrvatskog radija Radio Dubrovnika od 2015. godine. Četiri ljeta radio je u Press uredu Dubrovačkih ljetnih igara te četiri godine sudjelovao u realizaciji Good Food Festivala Dubrovnik, surađujući s Odjelom za komunikacijske taktike Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Kao dio organizacijskog tima sudjelovao je u organizaciji Festivala soli koji se od 2017. godine u rujnu održava u Stonu.

Tri je godine surađivao i na Dubrovačkom zimskom festivalu. Povremeno je angažiran kao voditelj i moderator različitih događanja. Na Sveučilištu u Dubrovniku od akademske godine 2018./2019. kao vanjski suradnik sudjeluje u izvođenju nastave u okviru kolegija ‘Uređivanje online glasila’. Od svibnja 2019. godine zaposlen je kao novinar i voditelj na lokalnoj Libertas televiziji. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom u govoru i pismu, navode iz Sveučilišta.

30 Promo

14. TRAVNJA 2021. •

VANJA LJUBOTINA IZ PELJEŠKIH VRHOVA

Spoj modernog pristupa i tradicije pelješkog kraja U malom mjestu Drače na Pelješcu, popričali smo s Vanjom Ljubotinom, rođenim Riječaninom koji je svoju ljubav i strast prema vinarstvu ostvario u vinariji Pelješki vrhovi PZ Janjina Vanja ljubotina već dvanaest godina uspješno spaja moderni pristup vinarstvu poštujući tradiciju pelješkog kraja. Osim svog enološkog puta, rada u vinariji i vinogradu, otkrio nam je i kako provodi svoje slobodno vrijeme.

Kako Vas je život doveo na Pelješac, točnije u Janjinu?

Po završetku fakulteta u Istri, u Pelješkim vrhovi PZ Janjina se tražio enolog/rukovoditelj vinarije te sam nakon kratkog razmišljanja počeo raditi 2009. godine. U Janjini sam upoznao suprugu te osnovao obitelj.

Radim najljepši posao na svijetu. Mnogi ljudi nemaju tu sreću raditi ono što žive.

Kada svako jutro s laptopom i kavom u ruci idete na posao i svaki put pozdravite vinariju kao živo biće

Kako ste se odlučili da želite biti enolog?

Rođen sam u Rijeci te sam nakon završetka srednje škole odlučio upisati studij vinarstva u Poreču. Uvijek me je fasciniralo vinarstvo i taj jedan godišnji pokušaj gdje se čovjek može izraziti kroz određenu strast i ljubav.

Opišite nam malo Vaš posao i koji Vam je najzanimljiviji, a koji najteži dio?

Radim najljepši posao na svijetu.

Mnogi ljudi nemaju tu sreću raditi ono što žive. Kada svako jutro s laptopom i kavom u ruci idete na posao i svaki put pozdravite vinariju kao živo biće. Taj posao postane dio vas. Najzanimljiviji dio mog posla je kada s podrumarom Zoranom Granićem zvanim Dundo

Promo 31

• 14. TRAVNJA 2021.

obilazim vinariju, probam vina. Ispred svake bačve čeka vino za probu koje se ponaša poput čovjeka pa se mijenja, oblikuje i sazrijeva. Često znamo vinima dati ljudske osobine kao na primjer ‘trenutno je u pubertetu’. Najteži dio posla je berba odnosno prerada, ali samo u fizičkom smislu. Taj osjećaj kada od grožđa možete predvidjeti tijek i pravac kojim će vino ići te već planirati proizvod je zanimljiv, ali i odgovoran jer o mom radu djelomično ovisi kvaliteta vina koju su mi povjerili naši zadrugari sa svojim grožđem.

Plavac mali Vam je velika ljubav, možete li nam pojasniti malo tu vezu?

Plavac mali je kralj hrvatskih vina, a po toj logici Pelješac je kraljevstvo hrvatskih vina. Plavac mali je izazov. Ima odlike viših alkohola, niskih kiselina i nekada težih tanina, a vi odlučite napraviti vino srednjih alkohola, svježih kiselina i mekanih tanina i nađete ljubitelje koji su na to dugo čekali.

Kako sam iz Rijeke, uvijek je na stolu za blagdane stajao Plavac mali i to je bio znak okupljanja i slavlja. A sada ga i proizvodim. Neopisivo. Što inače radite kada niste u vinariji?

Kada nisam u vinariji, onda sam u lozi, maslinama, smilju ili na moru. Aktivan sam član DVD-a Janjina i vatrogastvo

Plavac mali je izazov. Ima odlike viših alkohola, niskih kiselina i nekada težih tanina, a vi odlučite napraviti vino srednjih alkohola, svježih kiselina i mekanih tanina i nađete ljubitelje koji su na to dugo čekali mi je druga strast. Isto tako proučavam povijest Pelješca koja je fascinantna. Stvarno mogu reći da uživam što radim.

Kakva je bila ova godina za Pelješke vrhove i kakva vina očekujete?

Berba 2020. je bila odlična. Manji urodi, ali odlična kvaliteta što dokazuje i prodaja. Iz berbe 2020. na tržište izlaze iznenađenja. Kako mi iz vinarije volimo reći upravi zadruge ‘malo smo se igrali.’

Taj osjećaj kada od grožđa možete predvidjeti tijek i pravac kojim će vino ići te već planirati proizvod je zanimljiv

32 Aktualno

Duplerica

14. TRAVNJA 2021. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Važno je ‘uhvatit’ ZABILJEŽENA LJEPOTA

Aktualno 33

• 14. TRAVNJA 2021.

KONOVIZIJA BEZ GLEDATELJA Želeći nastaviti tradiciju i smatrajući da je u ovim vremenima potrebno zabave i veselja, ali i vodeći računa o sigurnosti natjecatelja i sudionika programa, Konovizija 2021. će se održati 30.

travnja bez gledatelja i u posebnom TV formatu – javili su organizatori. Epidemiološki sigurna verzija Konovizije dobila je potrebnu suglasnost Stožera.

’ trenutak

Shvaća to zacijelo i ovaj par koji se privučen morem spustio na Banje, sve do plićaka, kako bi što bolje doživio i ‘upio’ ljepotu koja se pred njima prostire

Foto Zvonimir Pandža

Iako su još uvijek rijetki, turista u našem gradu ipak ima. Štoviše, sva im je ova ljepota Dubrovnika na raspolaganju te u njoj mogu nesmetano uživati. Shvaća to zacijelo i ovaj par koji se privučen morem spustio na Banje, sve do plićaka, kako bi što bolje doživio i ‘upio’ ljepotu koja se pred njima prostire. Sve to odlučili su i ovjekovječiti fotografijom koja će im zasigurno ostati kao lijepa uspomena. Jer važno je ‘uhvatiti’ trenutak!

34 Aktualno

14. TRAVNJA 2021. •

Crna kronika POLICIJSKO IZVIJEŠĆE

‘Plavci’ ispisali 298 kazni

Provodeći mjere kontrole prometa, policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 298 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. ‘četiri ubojice u prometu’.

Tako su 124 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 40 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 6 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 16 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

— Od ostalih prekršaja izdvajamo 19 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 13 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja – istaknuli su iz Policijske uprave.

TJEDAN U PROMETU U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a tri su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su tri prometne nesreće.

KAZNENO PRIJAVLJENI

Pokušali preko granice s krivotvorenim PCR testom

REKORDER U METKOVIĆU

Odbio testiranje na drogu Najveća novčana kazna u iznosu od 16.800,00 kuna izrečena je 34-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u poslijepodnevnim satima u četvrtak, 8. travnja, zaustavljen prilikom prometne kontrole u ulici Marka Marulića u Metkoviću kada je odbio testiranje na prisutnost droga u organizmu, nije imao vezan sigurnosni pojas i kod sebe nije imao važeću vozačku dozvolu i osobnu iskaznicu. Vozač je isključen iz prometa te mu je izdan prekršajni nalog u navedenom novčanom iznosu.

Također mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima ‘B’ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Državljani Bosne i Hercegovine kazneno su prijavljeni nadležnom državnom odvjetništvu za kazneno djelo ‘Krivotvorenje isprave’

Riječ je o 47-godišnjem muškarcu i 42-godišnjoj ženi iz BiH

Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Nova Sela prošlog je četvrtka u popodnevnim satima pristupilo osobno vozilo BiH registarskih oznaka u kojem se nalazilo 47-godišnji muškarac i 42-godišnja ženska osoba, oboje državljani Bosne i Hercegovine.

Prilikom granične kontrole, uz putne isprave, policijskim službenicima Postaje granične policije Metković,

na uvid su dali potvrde o rezultatima testiranja na virus SARS-COV-2 za koje se posumnjalo da su krivotvoreni. Daljnjim provjerama policijskih službenika, utvrđeno je da se uistinu radi o krivotvorenim potvrdama, te su spomenuti BiH državljani nadležnom državnom odvjetništvu kazneno prijavljeni za kazneno djelo ‘Krivotvorenje isprave’.

Aktualno 35

• 14. TRAVNJA 2021.

Županija

VRTIĆ U ŽUPI Župa dubrovačka na korak je do bolje kvalitete i unaprjeđenja rada dječjeg vrtića.

Prijavili su se za Nastavak unaprjeđenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u sklopu Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.’

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

POTPISAN SPORAZUM O FINANCIRANJU

‘ZELENO SVJETLO’ MINISTARSTVA

Komunalni dio Luke Račišće bit će uređen do ljeta 2022.

2

milijuna kuna vrijednost je projekta uređenja komunalnog dijela Luke Račišće

Župa osigurala bespovratna sredstva za mobilno reciklažno dvorište

Mobilno reciklažno dvorište ostat će na raspolaganju stanovništvu udaljenih naselja i nakon stavljanja u funkciju novoizgrađenog reciklažnog dvorišta

Planiramo je da će se do kraja godine odraditi prva faza ovog projekta – Ante Tvrdeić ŽUPANIJA Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik gradonačelnika Ivan Šale i ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić potpisali su u ponedjeljak u Korčuli Sporazum o zajedničkom financiranju uređenja komunalnog dijela ‘Luke Račišće’. Vrijednost ovog projekta kojim je planirano postavljanje pontonskog gata s kompletnim sidrenim sustavom za 74 plovila, komunalno opremanje te uklanjanje otpada iz podmorja luke je oko dva milijuna kuna.

— Komunalne luke su u Dubrovačko – neretvanskoj županiji veliki infrastrukturni projekti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Maksimalno smo iskoristili financijska sredstva programa Ministarstva kako za uređenje komunalnih luka tako i za izgradnju drugih projekata na području lučke infrastrukture. Projekti su vrijedni više od 700 milijuna kuna. Radi se o devet

projekata lučke infrastrukture počevši od Nove luke Polačišće i na Pelješcu Luke Perna, zahvata na rekonstrukciji lukobrana Puntin, projekta lučkog terminala u Veloj Luci, izgradnje luke na otoku Lastovu u Ublima, proširenja rive u Trpnju i rekonstrukciju rive na otoku Koločep. Također smo potpisali financiranje za proširenje luke u Cavtatu – izjavio je župan Nikola Dobroslavić.

— Potpisivanjem ovog Sporazuma stečeni su uvjeti za pokretanje svih postupaka javne nabave za odabir izvođača radova i nadzor građenja. Sukladno tome ŽLU Korčula će u sljedećih mjesec dana pokrenuti sve postupke nakon čega će se potpisati ugovor s najboljim ponuditeljem. Planiramo da će se do kraja godine odraditi prva faza ovog projekta, a u 2022. druga faza. Do sljedećeg ljeta projekt će biti završen – rekao je ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić.

Općini Župa dubrovačka su za realizaciju ovog projekta odobrena bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 150 tisuća kuna

ŽUPA DUBROVAČKA Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potvrdilo je da projektni prijedlog Općine Župa dubrovačka za ‘nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta’ ispunjava sve kriterije prihvatljivosti za sufinanciranje EU sredstvima. Sukladno tome, Općini Župa dubrovačka su za realizaciju ovog projekta odobrena bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 150 tisuća kuna.

— Ovaj vrijedan projekt financiran EU sredstvima pomoći će osigurati uslugu zbrinjavanja posebnih vrsta otpada cjelokupnom stanovništvu s područja Općine, a do izgradnje reciklažnog dvorišta – ističu iz Župe dubrovačke.

Podsjećamo, Općina Župa dubrovačka osigurala je financijska sredstva za kupnju zemljišta potrebnog za realizaciju projekta izgradnje reciklažnog dvorišta u naselju Čibača. Kroz postupak izrade Izmjene i dopune Prostornog Plana, koji je u tijeku, točno će se definirati zone te uvjeti i način gradnje reciklažnog dvorišta, nakon čega se planira izrada projektne dokumentacije, ishođenje građevinske dozvole te apliciranje za sredstva EU fondova za izgradnju istog.

Mobilno reciklažno dvorište ostat će na raspolaganju stanovništvu udaljenih naselja i nakon stavljanja u funkciju novoizgrađenog reciklažnog dvorišta.

36 Kultura OBJAVLJENA MONOGRAFIJA ‘HRVATSKI GRBOVI GENEZA – SIMBOLIKA – POVIJEST’

Kako je nastao grb Dubrovačke Republike?

GORE Mali pečat Dubrovačke Republike sa sv.

Vlahom, 15. stoljeće

Od druge polovice XIV pa sve do početka XVIII stoljeća službeni grb Dubrovnika i Dubrovačke Republike bio je štit s najčešće osam crveno-srebrnih ili srebrno-crvenih greda. U XVIII stoljeću pojavio se i štit s osam plavo-crvenih greda, koji je naposljetku također ušao u službenu heraldičku uporabu Piše Mate Božić Foto Monografija ‘HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’

Potkraj veljače ove godine iz tiska je izašla najnovija monografija o hrvatskim povijesnim zemaljskim, nacionalnim, a ujedno i aktualnim državnim heraldičkim znamenjima, uključujući i znamenja Dubrovnika odnosno Dubrovačke Republike.

Riječ je o bogato ilustriranom djelu pod naslovom ‘HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’ čiji koautori su povjesničari Mate Božić i Stjepan Ćosić – između ostalog od 1992.

do 2003. arhivist u Državnom arhivu u Dubrovniku, odnosno zaposlenik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. U monografiji, među ostalim, progovorili su o nastanku grba slavne Dubrovačke Republike te u sljedećim retcima donosimo zanimljivosti koje su o njemu za čitatelje DuLista izdvojili.

Sv. Vlaho stoljetni znamen

Naime, kako pišu, slijedeći poredak u

‘kruni’ grba Republike Hrvatske uočavaju se tri znamenja koja danas označavaju primorske dijelove naše domovine: Dubrovnik (odnosno područje nekadašnje Dubrovačke Republike), Dalmaciju i Istru. Članak 7.

Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine 55/90, 26/93) prvo od tih znamenja opisuje ovako: ‘Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede’. Pritom treba odmah reći kako ovakav znamen u ‘kruni’ suvremenoga grba Republike Hrvatske, naznačen kao ‘grb Dubrovačke Republike’ u obliku ‘modrog’ štita s dvije crvene grede, u prošlosti nije nikada bio poznat ni zabilježen.

Naime, od druge polovice XIV pa sve do početka XVIII stoljeća službeni grb Dubrovnika i Dubrovačke Republike bio je štit s najčešće osam crveno-srebrnih ili srebrno-crvenih greda. U XVIII stoljeću pojavio se i štit s osam plavo-crvenih greda, koji je naposljetku također ušao u službenu heraldičku uporabu. Kako ćemo vidjeti, začetke te kasnije varijante dubrovačkog grba (s plavim umjesto srebrnim gredama) moguće je prepoznati u nekim prikazima iz prve polovice XVII stoljeća na kojima se prvi put ističu valovite grede, koje su pritom, u duhu humanizma, tumačene kao srebrne rijeke, a čije će ‘plavetnilo’ heraldički doći do izražaja tek u prvoj polovici idućeg stoljeća.

Međutim, dubrovačka heraldička javna praksa je kroz stoljeća obilovala posebnostima i izostankom norme, pa tako ni štit s izvorno crveno-srebrnim ili srebrno-crvenim gredama nije bio jedini dubrovački znamen, a pogotovo

Kultura 37

• 14. TRAVNJA 2021.

DUNDO ‘PROGOVORIO’ FRANCUSKI Izvorna verzija kultnog djela ‘Dundo Maroje’ Marina Držića konačno je cjelovito prevedena i objavljena na francuski jezik, a autor prijevoda je Francuz hrvatskih korijena Nicolas Raljević. U

ne isključivi gradski simbol. Tako se već u prvoj polovici XIII stoljeća na gradskim pečatima pojavljuje lik gradskog patrona sv. Vlaha, smješten pred gradskim bedemom s tri kule. Nema sumnje da je već u to doba lik nebeskog zaštitnika Dubrovnika ujedno bio i heraldički znamen dubrovačke komune (kao što je i lik sv. Dujma bio stoljetni znamen grada Splita). Budući da je riječ o simbolu s vjerskim i političkim konotacijama, lik sv. Vlaha od XIV stoljeća nalazimo na dubrovačkom novcu i zastavama, u crkvama, na bedemima i javnim građevinama…

Prema tome, nema sumnje da je prikaz sveca koji blagoslivlja s mitrom na glavi i pastoralom u lijevoj ruci također stoljećima služio kao jedno od dubrovačkih znamenja.

Osim toga, na jednoj vrsti dubrovačkog novca – mincama, kovanim sredinom XIV stoljeća te u prvoj polovici XV. stoljeća (1436. i 1440–1449) pojavljuje se i gotički stiliziran inicijal ‘R’ (kao početno slovo srednjovjekovnog latinskog naziva za Dubrovnik – ‘Ragusium’), sa zvijezdama na starijim i krunom na mlađim otkovima.

Tako se opisani inicijal ‘R’ (s križem) i danas uočava na štitu isklesanom na bifori kuće na Pelinama u Dubrovniku (između Zlatarske i Kovačke ulice).

Budući da je ta građevina nastala na prijelazu iz XIV u XV stoljeće može se pretpostaviti kako je, kao i u još nekim drugim srednjovjekovnim komunama, i u slučaju Dubrovnika (‘Ragusiuma’) gradski inicijal ujedno predstavljao znak komune, a moguće i neslužbeni dubrovački grb.

Tijekom XV stoljeća na dubrovačkim mincama također nalazimo i istaknutu riječ ‘LIBERTAS’ koja je simbolizirala gradsku slobodu i autonomiju, odnosno aristokratsko-republikanski ustroj komune. Iako je znamen s tom drevnom i raširenom republikanskom devizom imao isključivo dekorativni karakter te se rijetko koristio, nalazimo ga i u kasnijim razdobljima dubrovačke prošlosti. Primjerice, od kraja XVII stoljeća pa sve do propasti Dubrovačke Republike početkom XIX stoljeća, uočava se na sporednoj dubrovačkoj pomorskoj zastavi, kao i na reversu velikih dubrovačkih talira kovanih krajem XVIII. stoljeća. Zanimljivo je kako je upravo prema tom natpisu spomenuti novac bio i prozvan ‘libertina’.

Definitivnu razdjelnicu dubrovačke političke, ali i heraldičke povijesti,

predstavlja Zadarski mir sklopljen između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinskog i Mlečana 1358. godine. Naime, tim se sporazumom Venecija, nakon pretrpljenog poraza, u korist kralja Ludovika odrekla gotovo cijele istočnojadranske obale, uključujući i područje Dubrovnika. Potom su Dubrovčani sa svojim novim suverenom sklopili posebni Višegradski ugovor kojim je grad pod Srđem stekao zaštitu ugarsko-hrvatske vladarske dinastije, brojne povlastice i važne atribute suvereniteta, a ujedno se (kako će budućnost pokazati) i trajno oslobodio dominacije Venecije.

Bila je to velika diplomatska pobjeda male, ali moćne komune, koja je simbolički bila izražena i u novom dubrovačkom znamenju.

Naime, odredbama toga ugovora Dubrovčani su se obvezali kao grb svoje komune (a uskoro službeno i Republike) koristiti grb svoga ugarskohrvatskog suverena. Riječ je o poznatome grbu vladarske kuće Arpadovića, koji su nastavili rabiti i Anžuvinci, s osam crvenih i srebrnih greda na štitu.

Pritom treba naglasiti da su Dubrovčani taj grb koristili u donekle modificiranom obliku. Dakle, raspored greda na tom znamenju korišten u dubrovačkoj heraldičkoj javnoj praksi najčešće je bio obrnut od rasporeda u aktualnom ugarsko-hrvatskom kraljevskom grbu, odnosno izvorno u grbu Arpadovića te

prijevod je uložio pet godina rada te se pritom služio komentarima Frane Čalea, a djelu je pridodao posljednje scene iz pera Mihovila Kombola. Izdanje je ilustracijama dodatno oplemenio crtač Davor Vrankić.

Dubrovačka heraldička javna praksa je kroz stoljeća obilovala posebnostima i izostankom norme pa tako ni štit s izvorno crvenosrebrnim ili srebrno-crvenim gredama nije bio jedini dubrovački znamen

Bifora na Pelinama s monogramom ‘R’, prijelaz iz 14. u 15. stoljeće

je uglavnom počinjao srebrnom bojom u glavi štita.

‘Slavan ti glas reku, rike dočim teku’

Postavlja se pitanje zašto je naposljetku došlo do pojave valovitih greda u dubrovačkom grbu?

Dubrovački grb s crveno-srebrnim gredama na slici sv. Vlaha. Lovro Dobričević, druga polovica 15. stoljeća

Sačuvani primjeri uporabe tog znamenja Dubrovačke Republike su brojni, a dosad najstariji prikaz datira iz druge polovice XV. stoljeća – nalazimo ga na slici sv. Vlaha koja se pripisuje Lovri Dobričeviću. Riječ je o dva identična grba s osam crvenih i bijelih greda, odnosno s crvenom gredom u glavi, a bijelom u dnu štita. Zanimljivo je kako se taj simbol višestoljetne dubrovačke državnosti počeo dosljedno koristiti kao grb Republike tek nakon rasapa Ugarsko-hrvatskog kraljevstva nakon Mohačke bitke 1526. godine. Naime, Dubrovnik od tada više nije priznavao ugarsko-hrvatske vladare kao svoje suverene, nego je (uz plaćanje određenog danka i priznavanje vrhovništva Osmanlijskog Carstva) povijesnom ironijom stoljećima razvijao svoju punu autonomiju upravo pod nekadašnjim kraljevskim simbolom Arpadovića i Anžuvinaca.

Iz ovdje donesenih primjera uporabe tog dubrovačkog znamenja vidljivo je kako se sve do kraja XVII stoljeća u heraldičkoj javnoj praksi dominantno koristila varijanta s najčešće osam crveno-srebrnih ili srebrno-crvenih greda. Tako u knjizi ‘Copioso ristretto degli annali di Ragusa’ – napisanoj potkraj XVI stoljeća, a objavljenoj 1604.

– dubrovački plemić Jakov Luccari gradski grb na žarama za glasanje u Velikome vijeću heraldički opisuje kao crveni štit s četiri bijele grede. Međutim, tijekom XVII i XVIII stoljeća na

38 Kultura nekoloriranim primjerima dubrovačkog grba u brojnim tiskanim djelima i klesanim primjercima na javnim zgradama i crkvama također nalazimo na grbove Republike s naizmjeničnim valovitim i ‘bijelim’ (na nekoloriranim primjerima) ili glatkim gredama (u arhitekturi). Pritom je na prvi pogled teško odrediti jesu li ‘bijele’/valovite grede u tim varijantama dubrovačkog grba bile zamjena za srebro (‘bijelu’) ili za crvenu boju.

Objašnjenje ove neuobičajene grafičke prakse u dubrovačkom se slučaju vjerojatno krije u jednom od prvih prikaza takvog grba na naslovnici knjige ‘Oficij Blažene Marije Djevice’, koju je 1617. u Veneciji objavio Splićanin Matija Alberti. Na njemu je osmerostruko razdijeljen dubrovački grb na kojemu se grede s valovitim crtama izmjenjuju s ‘bijelima’. Oko grba je upisan stih: ‘Slavan ti glas reku, rike dočim teku’, koji jasno upućuje da valovite grede predstavljaju rijeke.

Istovjetne grede u dubrovačkom grbu nalaze se primjerice i na naslovnici knjige ‘Peripateticae philosophiae pronunciata disputationibus proposita’ iz 1634. autora Stjepana Gradija, ali također i u arhitekturi – na čuvenom grbu postavljenom na galeriju u atriju Kneževa dvora prilikom obnove nakon potresa 1667. godine.

Postavlja se pitanje zašto je naposljetku došlo do pojave valovitih greda u dubrovačkom grbu? Osim toga, jesu li te grede predstavljale heraldičko srebro, tj. ‘bijelu’ ili pak crvenu boju?

Također, što ih povezuje s aktualnom, specifičnom plavo-crvenom varijantom dubrovačkog grba u državnom znamenu Republike Hrvatske? O tome se može samo nagađati, ali najvjerojatnije se čini objašnjenje kako je ta nova praksa bila plod dubrovačkoga učenog humanizma koji je prihvatio tada aktualno tumačenje o simbolici ugarskoga grba, po kojemu bi srebrne grede u grbu Ugarske predstavljale četiri najveće rijeke mađarskog dijela Panonije. Prema tome su se i srebrene (‘bijele’) grede dubrovačkog grba tumačile kao rijeke – odnosno predstavljane su u formi riječnih valova, kako na nekoloriranim primjerima tako i u arhitekturi. Čini se da je ideja o valovitim gredama kao rijekama prevladala, pa su ih u nekim prikazima počeli bojiti u plavu odnosno modru boju. Tako je početkom XVIII stoljeća, još jednom prilagodbom u dubrovački grb unesena nova, plavo-crvena kombinacija boja naizmjeničnih greda. Naime, dotadašnje valovite crte lako se moglo tumačiti kao grafički prikaz plavetnila vode, čemu je pridonijela i oksidacija srebrne

14. TRAVNJA 2021. •

O KNJIZI: Plod višegodišnje istraživačke suradnje dvaju autora

boje na starijim prikazima grba koja je na srebrnim gredama stvarala osjenčenje plavičastom nijansom. Svojevrstan prijelazni oblik predstavlja emajlirani grb Republike s krunom na moćniku noge sv. Vlaha iz 1684., na kojemu je srebrnim gredama dodan plavičasti ton.

Na naslovnici knjižice ‘Missa propria Sancti Blasii’, objavljenoj 1717. prvi put se u dubrovačkom grbu, uz valovite grede, pojavljuju i grede koje nisu ‘bijele’ (kao na dotadašnjim nekoloriranim prikazima), nego su obilježene okomitim crtama koje po Ménestrierovu heraldičkom sustavu bilježenja označavaju crvenu boju i potvrđuju da je riječ o srebrno-crvenome grbu. Sličan crveno-plavo šrafirani grb ucrtan je na jednoj rukom crtanoj karti Dubrovačke Republike koja je vjerojatno izrađena tijekom osmansko-mletačkih razgraničenja na prijelazu XVII u XVIII stoljeće. Relativno brojni prikazi iz XVIII. stoljeća ukazuju na zamjenu ‘bijele’ boje, odnosno srebra, plavom, to jest na uporabu plavo-crvene kombinacije s plavom gredom u glavi štita.

Tako kolorirane plavo-crvene grbove Dubrovačke Republike nalazimo u

Knjiga ‘HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’ nastala je kao plod višegodišnje istraživačke suradnje dvaju autora, a prethodila joj je opsežna studija o istoj tematici pod naslovom ‘Nastanak hrvatskih grbova.

Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća’ objavljena 2017. u kulturnom magazinu Gordogan (br.

35/36). Monografiju sadržajno čine dvadeset i tri poglavlja popraćena velikim brojem ilustracija, od kojih su neke po prvi put objavljene i tako predstavljene publici, što ovo djelo čini još vrjednijim.

Opsežne sažetke na engleski i njemački jezik preveo je Željko Heimer, lekturu je obavila Mihaela Vekarić, grafičko oblikovanje i računalni slog Boris Bui, a autor naslovnice je Dejan Dragosavac Ruta. Knjigu su recenzirali Mirjana Matijević Sokol i Danko Zelić. Nakladnički trio čine: Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Najnovija monografija o hrvatskim zemaljskim znamenjima – ‘HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’ tiskana u veljači 2021., može se naručiti online preko internetske stranice Hrvatske sveučilišne naklade.

Tijekom XV stoljeća na dubrovačkim mincama također nalazimo i istaknutu riječ ‘LIBERTAS’ koja je simbolizirala gradsku slobodu i autonomiju, odnosno aristokratskorepublikanski ustroj komune

Emajlirani grb Dubrovačke Republike s krunom na moćniku noge sv.

Vlaha iz 1684.

grbovniku dubrovačkoga vlastelina Iva Sarace iz 1746., na grbu Republike na karti Miha Pešića iz 1747., kao i na brojnim poveljama, svjedodžbama, brodskim patentima, putnim i konzularnim ispravama koje je Republika izdavala u XVIII i početkom XIX stoljeća.

Kako službeni i narativni izvori šute o razlozima pojave plavo-crvenog grba Republike, o tome možemo samo pretpostavljati. Možda je jednostavno bila riječ o modi, odnosno prevlasti plavocrvene kombinacije, popularne u baroknoj estetici, ali nam se vjerojatnim čini da je nova varijanta grba imala i svoje političke konotacije. Naime, tijekom protuturskih ratova potkraj XVII i početkom XVIII stoljeća Dubrovačka Republika polagala je velike nade u pobjedu Habsburgovaca, s kojima je 1694. u Beču postigla tajni dogovor.

To je Dubrovčane dovelo u nepriliku, jer su nakon Karlovačkoga (1699.), a potom i nakon Požarevačkoga mira (1718.) bili prisiljeni na politički zaokret kojim su iznova potpali pod čvrstu tributarnu ovisnost o Osmanlijskom Carstvu. Kako se turskoj vlasti na Balkanu tada još nije nazirao kraj, dubrovačka elita morala se oprezno distancirati od savezničkih veza s Habsburgovcima.

Jedan od načina moglo je biti i zanemarivanje tradicije crveno-srebrnog grba koji je Republiku izravno povezivao s ugarsko-hrvatskom krunom (tada predstavljenoj upravo habsburškom vladarskom kućom), odnosno dopuštanje novoga plavo-crvenog heraldičkog rješenja.

Kultura 39

• 14. TRAVNJA 2021.

GLAVNO PODRUČJE NJEGOVA ISTRAŽIVANJA BILO JE POVIJEST DALMACIJE U XIX STOLJEĆU

Napustio nas je povjesničar prof. dr. sc.

Stijepo Obad Dubrovniku. Diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1960. izabran je za asistenta u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, a četiri godine kasnije za sveučilišnog predavača na Katedri za opću povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je godine 1966. na istom fakultetu. Tu je stekao i zvanje znanstvenog savjetnika i nastavno zvanje redovitog sveučilišnog profesora (1985.) u trajnom zvanju. Prije i poslije umirovljenja (2000.) predavao je na više studija kao npr.: na Odsjecima za povijest Pedagoškog, odnosno Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru, te na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru. Predavao je i na poslijediplomskim studijima u Zadru, Splitu i Dubrovniku te bio mentor pri izradbi doktorskih i magistarskih radnji kao i član mnogih povjerenstava za obranu istih.

Autor 240 radova

Niz radova posvetio je zbivanjima 1848., neoapsolutizmu i narodnom preporodu u Dalmaciji te gospodarskim, političkim i kulturnim temama o prošlosti pojedinih dalmatinskih gradova Piše/Foto DuList/Općina Konavle

Protekli tjedan u 91. godini života napustio nas je povjesničar prof. dr. sc.

Stijepo Obad. Glavno područje njegova istraživanja bilo je povijest Dalmacije u XIX stoljeću, posebno povijest dalmatinskog sela od druge polovice XVIII stoljeća do I svjetskog rata. Niz radova posvetio je zbivanjima 1848., neoapsolutizmu i narodnom preporodu u Dalmaciji te gospodarskim, političkim i

kulturnim temama o prošlosti pojedinih dalmatinskih gradova. Ujedno je pisao o istaknutim osobama iz hrvatskog političkoga, znanstvenog i kulturnog života XIX i XX stoljeća.

Dugogodišnji sveučilišni profesor

Obad, rođen 11. siječnja 1930. u Pridvorju, osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u

Autor je ukupno 240 radova, od kojih 60 znanstvenih i 180 stručnih radova, 8 knjiga od kojih jedna na engleskom jeziku i jedna u drugom izdanju. Neke od knjiga koje je potpisao je Dalmatinsko selo u prošlosti (1990.), Dalmacija revolucionarne 1848./49. godine (1987.), Konavoska Prevlaka (koautor J. Lučić, 1994.), Južne granice Dalmacije: od XV. stoljeća do danas (koautori Serđo Dokoza i Suzana Martinović, 1999.).

Godine 2010. objavljen je Zbornik Stijepa Obada s cjelovitom bibliografijom toga autora. Uredio je i priredio za tisak više zbornika znanstvenih radova i drugih znanstvenih i literarnih dijela. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima. Održao je brojna predavanja i predstavljanja knjiga u Zadru, Dalmaciji, Istri i ostaloj Hrvatskoj.

40 Kultura

14. TRAVNJA 2021. •

NASTAVIO PRIČU KOJU JE U 19. STOLJEĆU ZAPOČEO INŽENJER EITELBERGER

Knjiga fra Stipe Nosića o tajnama klaustra Male braće Knjiga ističe činjenicu da su redovnici samostana Male braće kroz povijest vodili posebnu brigu o svom dvorištu i cijenili njegovu višestruku praktičnu i umjetničku vrijednost

Autor ne piše čistu povijest klaustra, ali koristi postojeće oskudne povijesne podatke i kombinira ih s onim što aktualni vidljivi materijalni tragovi o njemu govore, kako bi djelomično rekonstruirao prošlost ovog dvorišta Piše/Foto DuList

Knjiga fra Stipe Nosića pod naslovom ‘Klaustar Male braće remek-djelo stvaralaštva’ konačno je ugledala svjetlo dana, a riječ je o literaturi koja otkriva razne ‘tajne’ o jedinstvenom franjevačkom dvorištu. Autor o tom

graditeljskom spomeniku kulture iz prve polovice 14. stoljeća govori na nov način, koji se ne može naći u radovima povjesničara umjetnosti niti u turističkim vodičima. Nosić pokušava rekonstruirati nastanak tog arhitektonskog

bisera, dijela kulturno-povijesne urbanističke cjeline starog grada Dubrovnika, koji je i zbog graditeljske raznolikosti ovog originalnog dvorišta još 1979. dospio na popis UNESCO-a kao svjetsko kulturno dobro.

Autor ne piše čistu povijest klaustra, ali koristi postojeće oskudne povijesne podatke i kombinira ih s onim što aktualni vidljivi materijalni tragovi o njemu govore, kako bi djelomično rekonstruirao prošlost ovog dvorišta. Podsjeća na ono što je o klaustru

Kultura 41

• 14. TRAVNJA 2021.

još 1861. zabilježio austrijski inženjer Rudolf Eitelberger, u knjizi koja je izišla u Beču pod naslovom ‘Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens in Arbe, Zara, Trau, Spalato und Ragusa’. Istovremeno preko fotografija dokumentira sadašnji izgled klaustra, kako bi se njegov aktualni izgled sačuvao za budućnost. On, na osnovi čitanja ‘zapisa umjetnika’ u kamenoj plastici, otkriva smjer izgradnje ovog graditeljskog remek-djela.

Gradnja u smjeru kazaljke na satu

Po smještaju figura i drugih znakova zaključuje da je izgradnja započela u jugoistočnom kutu i odvijala se u smjeru kazaljke na satu. Gornja šetnica na svodovima sa strane vrta oslanja se na iznimno skladnu konstrukciju od 12 pilona i 120 dvostrukih stupova na kojima je 60 originalnih kapitela. Upravo kapiteli s različitim skulpturama, samo u nekoliko slučajeva ponovljenim motivima, uz umjetničke, običajne, etnografske, mitološke i druge poruke, koriste i teološko-liturgijski govor, a svojevrsna igra brojeva na njima povezana je i sa simboličnim biblijskim jezikom. Zbog tih ‘teoloških’ karakteristika klaustra, kao stvarni njegov tvorac naveden je graditelj s teološkom naobrazbom franjevac Vid iz Kotora.

On je od 1327. do 1335. gradio i pravoslavni manastir u Dečanima na Kosovu.

Istaknuta je i pretpostavka o njegovu portretu u reljefu na kapitelu 28, kao i liku klesara Miha Brajkova iz Bara i drugih klesara koji su radili na klaustru i koji su svoje portrete ugradili na kapitele. Povijesni izvori i rezultati arheoloških istraživanja otkrivaju i stvarni smjer izgradnje više od 440 grobova u klaustru i drugim prostorima samostanskog zdanja u kojima su posljednje počivalište našli mnogi slavni Dubrovčani, među kojima su Ivan Gundulić i Miho Pracat, kao i mnogi članovi vlastelinskih obitelji: Bonda, Bucchia, Caboga, Cerva, Tudisi, Lucari, Ragnina, Ghetaldi, Pozza, Procoli, Resti, Saraca, Sorgo, Stay i drugi.

U knjizi se naglašava da je umjetnički ukrašeno pročelje kapitularne dvorane, u sjeveroistočnom dijelu klaustra, napravljeno neposredno prije izgradnje samog klaustra. A čitavo zdanje obogaćivano je umjetninama u kasnijim razdobljima. Među njima se posebno ističe kameni sarkofag koji je u klaustar na vanjski zid sakristije stavljen već za vrijeme formiranja samog klaustra, a u njega je prvi pokopan više puta birani knez Dubrovnika Marin (Maroje) Gučetić (rođen oko 1320.), koji je umro u Panoniji 1369. Otvoreni dio klaustra dobio je fontanu oko 1440., u

vrijeme kad je Dubrovnik dobio vodovod, a njezinu izgradnju vodio je Petar Martinov iz Milana, umjetnik koji je gradio Onofrijeve fontane na Stradunu.

Posljednja obnova od 2007. do 2013.

Na početku 18. stoljeća, klaustar je ukrašen freskama koje prikazuju život sv. Franje Asiškoga s čak 18 kompozicija, u 18 luneta. One su najprije bile popraćene stihovima na talijanskom Bernardina Ričardića (1680 – 1716), pa poslije, zasigurno prema tom predlošku, hrvatsko-latinskim distisima koji su sve do 1901. stajali ispod oslika.

Dio tih distiha vraćen je na ta mjesta kod posljednje obnove koju je vodila slikarica i restauratorica Ana Požar Piplica. Također su tada obnovljene freske koje su tada otkrivene iznad pročelja kapitularne dvorane s prikazom priče o mučeniku bratu Elektu.

Iznad gornje šetnice, na zidu zgrade sjevernog krila, na žbuci je naslikani sunčani sat.

On je karakterističan po tome što ima dva brojčanika i mjeri vrijeme na dva različita načina računanja. Jednu lunetu klaustra na zidu stare ljekarne krasi oslikani brojčanik mehaničkog sata kojega je oko 1770. izradio samouki urar franjevac Paško Baletin (1715 – 1792), a mehanizam sata nalazi se još uvijek na izvornom mjestu u ljekarni. Knjiga ističe činjenicu da su redovnici samostana Male braće kroz povijest vodili posebnu brigu o svom dvorištu i cijenili njegovu višestruku praktičnu i umjetničku vrijednost.

Obnavljali su ga više puta i zato je ono usprkos potresima i drugim nedaćama

Autor o tom graditeljskom spomeniku kulture iz prve polovice 14. stoljeća govori na nov način, koji se ne može naći u radovima povjesničara umjetnosti niti u turističkim vodičima

relativno dobro očuvano. A posljednja temeljita njegova obnova od 2007. do 2013. povratila mu je djelić stare ljepote i produžila mu zasigurno životni vijek.

Autor uz pomoć arhivskih izvora i stručne literature, te na osnovi teološke i liturgijske simbolike, ‘oživljava’ pojedine elemente klaustra. Njegova tumačenja ovog čuda arhitekture poslužit će vodičima turističkih skupina u objašnjavanju, a budućim istraživačima pomoći će u daljnjem obrađivanju nekih tu samo načetih tema.

Knjiga je plod suradnje autora s umjetničkim fotografom Željkom Šoletićem.

Nosić i Šoletić tako zajedno aktualnim tehničkim mogućnostima i teološkim tumačenjem diskretno ugrađenih znakova u kamenu plastiku na neki način nastavljaju priču o klaustru koju je u 19. stoljeću započeo inženjer Eitelberger.

Slog i tisak knjige djelo je nakladnika Foruma iz Zadra.

42 Kultura

14. TRAVNJA 2021. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Potres 1979. u Dubrovniku je oštetio 1.071 građevinu najomiljenijih dubrovačkih svećenika, od 1991. do smrti rektor crkve sv. Vlaha, don Ivo Bjelokosić. Uz visoka državna odličja don Ivo Bjelokosić dobio je i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, a danas i jedna ulica u Dubrovniku nosi njegovo ime.

1979. Dubrovnik je pogodio snažan potres s epicentrom u podmorju crnogorskoga primorja. Taj potres, najsnažniji u novijoj povijesti, nanio je veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika

Piše Sebastian Vukosavić

14. travnja 1847. obavljena je prva operacija pod narkozom u Dubrovniku, inhalacijom etera. Ovaj važan događaj uslijedio je samo pola godine nakon što je u Bostonu izvedena uopće prva operacija pod narkozom. U noći, 14. travnja 1850. snažan potres jakosti 8 stupnjeva s epicentrom u blizini Stona, srušio je ili oštetio

mnoge kuće u Stonu. Petnaest dana poslije, nakon velikog broja naknadnih potresa dogodio se još jedan izrazito jak i razoran. Naknadni po­tresi trajali su do kraja 1850. i čitave sljedeće godine. 14. travnja 1964. u Dubrovniku je rođen hrvatski vizualni umjetnik Slaven Tolj. 14. travnja 2001. u Dubrovniku je preminuo jedan od

Do danas najstariji podatak o igrama s loptom u Dubrovniku datira iz 15. travnja 1448. U knjizi tužbe s područja Grada zapisano je: ‘Plemić Andrija Nikolin Crijević pred gospodinom Knezom, plemićem Nikolom Matejevim Đordićem podnio je tužbu izjavivši da je igrajući loptom izvan gradskih zidina izgubio crnu kabanicu’. 15. travnja 1864. u Splitu je rođen dubrovački pravnik, diplomat, književnik, publicist i povjesničar, Lujo Vojnović. 15. travnja 1901. u Zagrebu je rođen ginekolog, povjesničar medicine i kulturni povjesnik Vladimir Bazala. 15. travnja 1979. Dubrovnik je pogodio snažan potres s epicentrom u podmorju crnogorskog primorja. Taj potres, najsnažniji u novijoj povijesti, nanio je veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika. Više ili manje oštećena je 1.071 građevina, uključujući spomenike kulture. Jačina potresa u Dubrovniku iznosila je 7° MCS. 15. travnja ratne 1992. u Dubrovnik su brodom stigla prva tri tenka tipa T-34.

16. travnja 1418. donesena je važna odredba o stražama i zatvaranju i otvaranju gradskih vrata. Prema toj odredbi dežurni časnici – gospari noći (Domini de nocte), morali su osobno

Kultura 43

• 14. TRAVNJA 2021.

arhivu čuva se knjiga ‘Osude smrtne kazne i gubitka uda’ koja se završava 6 tjedana prije velikog potresa 1667. U njoj su zabilježene 24 osude na smrt.

18. travnja 1951. u Zagrebu je umro dubrovački pravnik, diplomat, književnik, publicist i povjesničar, Lujo Vojnović. Zaokupljen poviješću Dubrovačke Republike, 1908. objavio je dvosveščanu monografiju Pad Dubrovnika, svoje najvažnije djelo, koje problemski i studijski zahvaća cjelinu teme staroga Dubrovnika.

prisustvovati zatvaranju gradskih vrata te ih osobno predati gospodinu knezu.

Izuzetak su ključevi morskih vrata kod Dvora koji ostaju kod gosparâ noći i ne smiju ih nikome dati iz ruku. Gradska vrata otvarao je gospar noći u pratnji deset stražara. 16. travnja 1945. u New Yorku je umro hrvatski brodovlasnik, rođen u Dubrovniku, Božo Banac. U Londonu je osnovao pomorsku tvrtku i bio zastupnik i suvlasnik Atlantske plovidbe Ivo Račić. Pokrenuo je osnivanje Jugoslavensko-amerikanske plovidbe, a 1928. utemeljio Jugoslavenski Lloyd. Za II Svjetskog rata saveznicima je stavio na raspolaganje svoje brodove.

17. travnja 1736. u Dubrovniku je rođen Nikola (Bani) Ban, posljednji dubrovački nadbiskup. 17. travnja 1878. održana je sjednica dubrovačkog općinskog vijeća na kojoj se raspravljalo o sudbini Orlandova stupa. I doista, Orlandov stup vraćen je na glavni gradski trg 53 godine nakon što je 1825. snažna bura pričinila mnoge štete u Gradu i svojom orkanskom snagom srušila kip Orlanda. Pri prevrtanju stupa i njegovom padu, vitez je zadobio oštećenja desne noge i desne podlaktice sa šakom u kojoj drži mač, a štit mu je bio prelomljen. 17. travnja 1941. u Dubrovnik su ušle okupatorske trupe njemačkog Wehrmachta. 17. travnja 1993. za slobodu Dubrovnika i Hrvatske na Južnom bojištu svoje živote dalo je 9 pripadnika 114. brigade HV-a.

Iz zapisnika sjednice vlade održane 18. travnja 1474. doznajemo da je u Dubrovniku u XV stoljeću bilo i sodomije. Veliko vijeće odlučilo je da će ‘svakome onome koji se bavi sodomijom ili homoseksualnošću biti odrubljena glava, a tijelo spa­ljeno’. 18. travnja 1925. Dubrovački list donio je detaljan opis ispitivanja, mučenja i presuda najtežim krivcima u Dubrovačkoj Republici. Naime, u Dubrovačkom

Uz visoka državna odličja don Ivo Bjelokosić dobio je i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, a danas i jedna ulica u Dubrovniku nosi njegovo ime

19. travnja 1213. svojom bulom papa Inocent III sazvao je četvrti lateranski sabor. Jedna od važnijih odredaba bule bila je da Židovi i muslimani moraju nositi posebna odijela kako bi ih se razlikovalo od kršćana i spriječili međusobni spolni odnosi. Prema odlukama koncila, održanom u studenome 1215., Židovi su na odjeći morali nositi ko­mad žute tkanine. Godine 1496. određen im je žuti, a potom crveni šešir. Dubrovački Senat Židovima je prvi put odredio da moraju nositi znak po kojemu će se razlikovati od kršćana 1540. 19. travnja 1785. Vijeće umoljenih odredilo je da katedralna kapela od tada mora imati stalan broj plaćenih svirača. 19. travnja 1992. bio je Uskrs.

U prijepodnevnim satima odjekivale su brojne detonacije iz Župe dubrovačke.

Na području zapadne Hercegovine cijeli su se dan vodile borbe. Tijekom bombardiranja Neuma i Bistrine iznad Pelješca je oboren jedan Jugoslavenski zrakoplov MIG 21.

Na sjednici vlade održanoj 20. travnja 1483. kao mjera predostrožnosti za vrijeme pogubne kuge, određeno Lujo Vojnović je 1908. objavio dvosveščanu monografiju Pad Dubrovnika

je tko od vlastele i koliko dugo može izbivati izvan zidina, a koliko vremena tijekom tjedna mora živjeti u gradu. 20. travnja 1820. u rodnom Dubrovniku je umro pjesnik i prevoditelj, latinist i generalni vikar dubrovačke nadbiskupije Bernard Zamanja. U epu Jeka, obradio je akustičke, meteorološke i astronomske pojave. U epu Zračni brod, progovorio je o zračnom brodu koji bi se pokretao s pomoću četiri balona. 20. travnja 1984. u Dubrovniku je rođen plivač, jedan od najtrofejnijih hrvatskih sportaša, višestruki europski i svjetski rekorder, Mihovil Španja. 20. travnja 1999. uhićen je i zbog navodnog kaznenog djela špijunaže zatočen u podgoričkom vojnom zatvoru hrvatski novinar Antun Masle.

Nakon 52 dana zarobljeništva pobjegao je iz Kliničkoga bolničkog centra u Podgorici i preko hercegovačkog područja stigao u Hrvatsku i Dubrovnik 13. lipnja.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

44 Kolumne

14. TRAVNJA 2021. •

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Mjere zdravstvene zaštite Kako očuvati i povratiti izgubljeno zdravlje opisano je djelomično u knjizi ‘Prirodna medicina’. Knjiga je tiskana u Dubrovniku, davne 1958. godine u bivšoj tiskari Ivo Čubelić Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnoga i socijalnog blagostanja. A bolest? Ona je poremećaj normalnih zbivanja u organizmu. Dužnost svakog čeljadeta je čuvati vlastito zdravlje. Kako očuvati i povratiti izgubljeno zdravlje opisano je djelomično u knjizi ‘Prirodna medicina’. Knjiga je tiskana u Dubrovniku, davne 1958. godine u bivšoj tiskari Ivo Čubelić. Na prvoj unutarnjoj stranici korica, reklamni je tekst. Piše, kako poduzeće za otkup, preradu i izvoz ljekovitog i aromatskog bilja Dalmacijabilje – Dubrovnik, stavlja u promet sljedeće artikle: Astmin, cigarete za astmu, lipov cvijet, kamilicu, lovorov list pa Dalma čaj kao izvrstan aromatski napitak i buhačev prah (prirodni insekticid).

Uz objašnjenje – ljekovito bilje ovog podneblja sadrži izvanrednu ljekovitost. Također i aromu koja je nekoliko puta bogatija od sjevernog bilja. To je potvrdila suvremena znanost svojim analizama. Upravo zbog ljekovitog bilja, osnovana je u Dubrovniku, 1317. godine ljekarna, jedna među prvim u Europi. Dalmacijabilje imala je i pogon u Dolima od 1962. s destilerijom za dobivanje aromatskih ulja od ruzmarina, pelina i lovora. Izvrsne kvalitete, poznate diljem svijeta. Skupa s buhačevim cvijetom odvozili su se proizvodi brodom ili kamionom u Dubrovnik. 1969. godine Saponija iz Osijeka preuzela je Dalmacijabilje. Danas poduzeće ne postoji. Zašto? Ne znam.

A pogon u Dolima, slupali su i porazbijali agresori u Domovinskom ratu. Na unutarnjoj strani, zadnjih korica spomenute knjige je reklamni tekst poduzeća Radeljević, ‘prvog dalmatinskog industrijskog poduzeća. Osnovano je 1907. godine u Gružu. Nudi prvorazredno dalmatinsko maslinovo ulje, bez dodatnih tvari, bez boje. Zajamčena jestiva namirnica. Objašnjava se kako je maslinovo ulje važno ljekovito sredstvo za bolesne na bubrezima, jetri, želudcu, kod skleroze, reume itd.

Piše dr. Boris Sokal

Ljekovito bilje ovog podneblja sadrži izvanrednu ljekovitost. Također i aromu koja je nekoliko puta bogatija od sjevernog bilja

Zbog visokog dimnjaka, zbog povremenih neugodnih mirisa firma se ‘ugasila’. Doduše, nije se mogla uklopiti u turistički grad Dubrovnik. U sadržaju knjige, osim ljekovitog bilja i maslinovog ulja, te mnoštva drugih u narodu poznatih također ljekovitih biljaka nabrojani su i plodovi voćnih stabala, i mnoga zdrava verdura s korisnim učinkom na ljudsko zdravlje, pri kozumiranju. Knjigu treba pročitati!

Navodi se kako je hrana najbolji lijek!

Ona je temelj našeg života. Ali težište treba baciti na prirodne namirnice. Pristupiti im što prije. Ne čekati bolest da nas prisili. I ovo: Kod mnogih bolesti nema liječenja bez dijete!

Autori navode kako svinjsko, goveđe meso, sol, slatkiši, kava, alkohol, bijeli kruh, konzerve, dodaci hrani u vidu ‘začina’ ili drugih aditiva i konzervansa štete zdravlju jer dovode do tjelesnih i duševnih povreda. Naturalo, ako se konzumira pretjerano i često!

Osim toga hranu treba dugo žvakati. A onaj koji jede punog želudca, vlastitim zubima kopa grob. U uvodu knjige piše kako je zdravlje najdragocjenije i najveće dobro ovog svijeta. Čovjek treba imati odlučnost da se odrekne loših navika. Njegova djelatnost je psihička i fizička. Duša i tijelo sačinjavaju jednu cjelinu. Autori knjige također govore: ‘Bolje spriječiti nego liječiti’. Po onoj kineskoj: ‘Najbolji liječnik spriječava bolest’. Osrednji liječi u početku, a slabi kada se bolest razvila. Ovaj današnji tekst sadrži samo dio mjera zdravstvene zaštite. A ona, tj. mjere, sastoje se od unapređenja, čuvanja i vraćanja zdravlja. Kao što sam u početku naveo, knjiga je tiskana u tiskari I. Čubelić. Olovni tisak! Osobno sam otkrio dvojicu radnika otrovanih olovnim parama uz analizu toksikološkog laboratorija u Zagrebu, kamo sam hitno avionom otpremio epruvete s njihovom krvlju. O drugim mjerama zdravstvene zaštite, pisat ću sljedeći put.

Oglas 45

• 14. TRAVNJA 2021.

Mali oglasi

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

IZNAJMLJIVANJE

NEKRETNINE

Iznajmljujem dva stana u Močićima (Konavle) u neposrednoj blizini zračne luke Čilipi. Stanovi su veličine 40 m².

Sastoje se od kuhinje, sobe i kupaonice te balkona. Parking osiguran. Kontakt: 098 679 122

Kupujem stan u gotovini na širem području Dubrovnika, sve opcije su moguće. Kontakt: 099 415 4824

Iznajmljujem potpuno opremljen jednosobni stan u Župi dubrovačkoj, naselje Čibača. Stan se sastoji od jedne sobe, kupaonice i kuhinje s dnevnim prostorom te ima osigurano jedno parkirališno mjesta. Za sve informacije zvati. Kontakt: 0915301020

Prodaje

se građevinsko zemljište u Trstenom površine 400 m2. Nalazi se uz prometnicu i idealno je za izgradnju obiteljske kuće ili objekta za turistički najam. Zemljište ima otvoren pogled prema moru i dostupnu infrastrukturu.

Kontakt: 098 427 041

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Kupujem garažno mjesto i spremu u stambeno poslovnom objektu Gravosa

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc - pomoć za rehabilitaciju uplata na OTP-banku br.HR7224070003203480017: Lidija Marušić 200 kuna i Kapucinski samostan Gospe od Milosrđa 1.000 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Đura Misturu, 200 kuna prilažu Jele, Ivica i Franica Dujmović; u spomen na pok. Mata Laznibata, tatu naše prijateljice Sanje, umjesto cvijeća 350 kuna doniraju prijateljice iz Mokošice; u spomen na pok. Jakicu, sestru naše Ružice, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže obitelj Bokarica; u spomen na rodicu Nikicu Orlić, 200 kuna prilaže obitelj Borisa Njirića; u spomen na dragu Nikicu Orlić, 200 kuna prilažu Đina i Đuro Klokoč; umjesto vijenca za pok. mamu prijateljice Adriane 100 kuna prilaže Paula; u spomen na mamu Ante Režića 530 kuna prilažu djelatnici poslovnice Centrala; u spomen na pok. mamu Patricije Stojanović 400 kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; umjesto vijenca za pok. Nikolu Delo, 300 kuna prilažu Željka i Tonći Šeparović; Antonia Čoić donacija 200 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Ante Živković donacija 150 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: obitelj Matijaš, u spomen na dragog susjeda pok. Nikolu Mrčelu, umjesto cvijeća prilaže 200 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA: u spomen na našeg susjeda pok. Mata Laznibata, 350 kuna prilažu susjedi iz Vinogradarske 32; u spomen na dragog prijatelja Dubravka Cotu, umjesto vijenca 300 kuna prilaže Nives i Ivo Miloš; u spomen na dragog susjeda Dubravka Čikora, umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Bartoč; umjesto cvijeća za pok. Anku Radmilović, 200 kuna prilaže Katedralni zbor; u spomen na Nen Đović umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Igor i Elizabeta Šljaka; u spomen na pok Nikolu Mrčelu, 250 kuna prilaže Made Čular; u spomen na roditelje naših kolega, gospođu Katu Perić i gospara Joza Ajdukovića, prijatelji iz Dubrovačkog simfonijskog orkestra prilažu 500 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro račun: HR3724070001100021485 Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax 020 321 051.

RINA MAŠERA Udruga za osobe s intelektualnim teškoćama: u spomen na dragog i nezaboravnog prijatelja Dragana Biočića, umjesto vijenca 300 kn. prilaže obitelj Hama i Mira Ovčine. Korisnici udruge harno zahvaljuju na humanitarnom prilogu. IBAN: HR0624070001100021364, telefon: 020 414 168, fax: 020 412 039, mob: 098 912 8111.

Dubrovnik Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije: u spomen na tetu Dragu, majku naše Ankice, umjesto vijenca 700 kuna prilažu susjedi; u spomen na pok. Miha Čupića, Mato, Pero i Mišo Bupić doniraju 300 kuna. U spomen na dragog dunda Iva Ćurčiju, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Anita i Boris. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 582 ili putem maila downdnz@gmail.

POSEBAN PRIJATELJ udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s poteškoćama u razvoju: umjesto cvijeća za pok. Eminu Šalaku, majku naših prijateljica Almire Avdić i Ismire Šalaka, obitelj Dženite i Boža Lazarević prilaže 200 kuna. Udruga zahvaljuje na donaciji. IBAN: HR 7623600001102283431 Kontakt: 098 608 742; Email posebanprijatelj@yahoo.com.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Residences. Kontakt: 099 315 1077

PLOVILA Prodaje se devena barka pasara 5,60 m (plastificirana) na Kalamoti, s unutrašnjim motorom Nanni disel 15 ks. Barka je u odličnom stanju. Cijena po dogovoru. Kontakt: 099 4929 683 USLUGE Orezujem; ruže, lozu, kivi, uređujem đardine i okućnice, navrtanje voćki, kosim travu i slično. Kontakt: 091 614 3946

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr UMRLI (OD 7. 4. – 13. 4. 2021.)

ANKA VIOLIĆ rođ. Tomaš (1947.)

NIKOLA MIŠIĆ pok. Boška (1931.)

VESELA ŠABADIN ud. Iva rođ. Ivanković (1941.)

NIKOLA BOŠKOVIĆ pok. Grujice (1931.)

ANTUN KLJUNAK pok. Ivana (1937.)

MARE (MARIJA) GRBIĆ ud. Petra rođ. Kolić (1931.)

MIRELA ŽIGA (1993.)

ANTE ŠKURLA pok. Vida (1941.)

DRAGICA CAPURSO ud. Lina rođ.

Miletić (1919.)

SEAD HUSEINOVIĆ (1947.)

MATEJ ŽUPAN (1947.)

JAKO ARČANIN pok. Jakova (1953.)

ANĐA RADIĆ (1954.)

ANKA MILKOVIĆ ud. Pera rođ.

Kiperaš (1953.)

AVDO PELKO rah. Nazifa (1953.)

MARKO MARČIĆ pok. Miroslava (1943.)

MUŠO BAJRAMOVIĆ rah. Husa (1931.)

MUSA BRKOVIĆ rah. Hasana (1928.)

MARIJA IVANKOVIĆ ud. Pava rođ.

Jelić (1933.)

DANICA REŽIĆ ud. Marka rođ.

Grbavac (1938.)

MATO LAZNIBAT pok. Pera (1936.)

46 Sport

Kup je naš!

KOŠARKAŠICE RAGUSE DONIJELE PRVU ‘KANTU’ U DUBROVNIK

Cure su divne, strašno su to željele, ali bile su napete i nervozne.

Morala sam im prije svega glave smiriti da bi mogle učiniti ono što trebaju napraviti i za što smo se dugo pripremale – Cvetana Matić

Neopisiv je osjećaj napraviti ovakav povijesni uspjeh. Nešto nevjerojatno!

Cijela je ekipa zaslužna za ovaj uspjeh. Zaslužile smo ovo stvarno, bile smo bolje. Jedva čekamo finalnu seriju prvenstva da potvrdimo da smo najbolje – Katarina Čagalj Košarkašice ŽKK Ragusa Dubrovnik pobjednice su ‘Kupa Ružice Meglaj Rimac’! U finalu, koje se u nedjelju igralo u Splitu, svladale su ekipu Šibenika rezultatom 61:69 i tako su prvi put u povijesti kluba, ali i dubrovačke košarke, donijele ‘kantu’ u naš Grad.

Obitelj, bližnji i prijatelji dočekali su osvajačice Kupa u Gospinom polju pljeskom i pjesmom. Neumorne košarkašice iz kombija su izašle s pjesmom – ‘Sveti Vlaho čuva junakinje svoje’. I za

Foto Zvonimir Pandža

nas jesu junakinje koje bi, da je situacija normalna, zasluženo imale veći doček. Trenerica košarkašica Cvetana Matić rekla je kako su znale da su bolje, ali su to trebale na terenu pokazati.

— Nakon svega što smo doživjele, stigao je ovaj uspjeh. Dojmovi nakon utakmice su takvi da ima ljudi koji nam sa srcem čestitaju, a ima i onih koji to ne naprave tako. To nas malo ražalosti, ali mi smo ipak jako sretne i zadovoljne što smo to ostvarile povijesni uspjeh.

Cure su divne, strašno su to željele, ali bile su napete i nervozne. Morala sam im prije svega glave smiriti da bi mogle učiniti ono što trebaju napraviti i za što smo se dugo pripremale. Ide završnica prvenstva i isto se tako nadamo da ćemo to izgurati do kraja – kaže Matić.

Povijesni uspjeh

Kapetanica Raguse Katarina Čagalj istaknula je da je neopisiv osjećaj ‘napraviti povijesni trenutak u klubu’.

Sport 47

• 14. TRAVNJA 2021.

HRVATSKA FLAG FOOTBALL LIGA Ekipa Dubrovnik Sharksa ostvarila je u Bjelovaru dvije pobjede na prvom ovosezonskom turniru Hrvatske flag football lige. Pobijedili su Bjelovar Greenhorns rezultatom 13 – 47, kao i prvake

prošle sezone Split Sea Wolves. Rezultat je u ovom susretu bio 19 – 35. ‘Idealan start. Isplatio se trud, volja, znoj i žrtva!’, napisali su iz kluba.

Foto: Dubrovnik Sharks

Ove godine smo iz nekog prkosa nastavili naš pobjednički niz.

Osjećam veliku sreću i ponos na sve što je učinjeno dosad – Tomislav Tabak

— Nešto nevjerojatno! Cijela je ekipa zaslužna za ovaj uspjeh. Zaslužile smo ovo stvarno, bile smo bolje. Jedva čekamo finalnu seriju prvenstva da potvrdimo da smo najbolje – naglasila je Čagalj.

— Klub je prvi put u povijesti osvojio ‘kantu’ što nam je bio cilj ove, ali i prošle godine. Međutim, koronavirus

Očekujemo još jednu pobjedu iz te dvije preostale utakmice - Tabak

nas je u tome zaustavio. Ove godine smo iz nekog prkosa nastavili naš pobjednički niz. Osjećam veliku sreću i ponos na sve što je učinjeno dosad.

Nadam se da nećemo stati na ovome.

Večeras možemo proslaviti, a sutra se okrećemo novim utakmicama, odnosno prvenstvu – idemo po još jednu ‘kantu’ – rekao je predsjednik kluba Tomislav Tabak za DuList. Košarkašice imaju još dvije utakmice u prvenstvu.

I već su sad, kaže Tabak, napravili rekord jer Ragusa nikad nije igrala finale prvenstva.

— A mi dvije utakmice prije kraja imamo osigurano finale prvenstva.

Očekujemo još jednu pobjedu iz te dvije preostale utakmice što bi nam bilo dovoljno da učvrstimo prvo mjesto – istaknuo je Tabak koji je ponosan na cure i čestita im na svemu postignutom.

48 Sport

14. TRAVNJA 2021. •

ODRŽANO SENIORSKO PRVENSTVO HRVATSKE U STRELJAŠTVU

A najbolji strijelci su...

U sve četiri kategorije ekipni pobjednici su bili strijelci Dalmacijacementa koji u Solin odlaze s nagradama, a to su dvije puške i dva pištolja i 30.000 diabola Završeno je Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke, zračnim oružjem, zračna puška i pištolj 10 metara, koje se ovog vikenda održalo u Sportskoj dvorani u Gospinom polju.

Riječ je bila o prvom visoko rangiranom natjecanju u streljaštvu koje će se od osnutka Republike Hrvatske održati u Dubrovniku, a na kojem su sudjelovali olimpijci i reprezentativci te osvajači olimpijskih medalja. Prvenstvo

Hrvatske bilo je ujedno i peto, posljednje kolo 1. Walther hrvatske lige. Sudjelovalo je više od 150 natjecatelja te oko 60 klubova.

A zlatom su se okitili...

Prvog dana natjecanja zlatne medalje u prvenstvu zračnom puškom 10 metara osvojili su Tanja Perec (Varaždin) i Borna Petanjek (Končar Zagreb 1786).

Drugog dana prvenstva u kategoriji

Sport 49

• 14. TRAVNJA 2021.

LAĐARI DUBROVNIK JUG

Dubrovčani se spremaju za Maraton lađa

zračni pištolj 10 m najbolji rezultat ostvario je Željko Posavec (Dalmacijacement), dok je kod žena najbolja bila Vlatka Pervan (Končar Zagreb 1786).

U sve četiri kategorije ekipni pobjednici su bili strijelci Dalmacijacementa koji u Solin odlaze s nagradama, a to su dvije puške i dva pištolja i 30.000 diabola.

Foto Zvonimir Pandža / Streljačko društvo Dragovoljac

Pokušavam svim silama sakupiti ekipu i iznaći sredstva. Nadam se da će ove sezone ekipa ‘Lađari Dubrovnik Jug’ biti spremna za nastup na maratonu – Paulo Vlašić

‘Bez primjedbi’

Domaćini i organizatori prvenstva, Streljačko društvo Dragovoljac iz Mokošice, ističu kako su zadovoljni.

Nadaju se da će moći ponovno dobiti priliku za organizaciju ovakvog sportskog događaja.

— Organizacija natjecanja je prošla bez primjedbi, dapače s pohvalama.

Nadamo se kandidaturi i za sljedeću sezonu natjecanja. Zahvaljujemo svima koji su nam dali podršku u organizaciji ovog velikog natjecanja – rekla nam je predsjednica kluba Žana Bonačić.

Nadamo se kandidaturi i za sljedeću sezonu natjecanja – Žana Bonačić

Neretvanski marathon lađa, nesumnjivi je brand Dubrovačkoneretvanske Županije. Taj spektakl danima zaokuplja pažnju cijele Neretvanske doline, a na udarni dan, druge subote u kolovozu, kad je utrka, prvoklasni je događaj za elite, puk i medije iz cijelog okruženja. Lađa kojom se utrkuju 22,5 km od Metkovića do Ploča, ustvari je tradicionalno plovilo za prijevoz ljudi, tereta i stoke.

Vrlo plitka i široka, nije napravljena za brzinu i nije predviđena za debelo more, no gusari za to ne mare. Cijeloj Neretvi to je glavni događaj godine za koji se ozbiljno spremaju, ne bi li podigli Domagojev štit, glavni pokal utrke, težak 27 kilograma. Sudjeluje skoro 40 posada sa po 18 članova posade.

Prvotno su se smjeli natjecati samo Neretvani ili njihovi potomci, ali se 2005. dozvolilo pristup svima, tako da se sada natječu lađe iz cijele Hrvatske, iseljenici iz Australije, Hrvati iz Vojvodine, Italije i BiH. Iako je Dubrovnik političko središte županije u kojoj se ova velebna utrka upriličuje, Grad, nažalost, nikad nije imao svog predstavnika. Kako mnogi Neretvani često pohode i uveličavaju dubrovačku Festu

sv. Vlaha, postavlja se pitanje, ne bi li bilo lijepo da Dubrovčani uzvrate i pošalju svoju lađu na maraton. Osim očitog marketinškog, motiv za nastup bi, naravno, bio i sportski. Dubrovnik je grad s velikom, ne samo veslačkom tradicijom pa ne bi trebao biti problem sakupiti posadu. Zadatka se prihvatio Paulo Vlašić, veslački veteran VK Neptun i sportski entuzijast.

— Pokušavam svim silama sakupiti ekipu i iznaći sredstva. Nadam se da će ove sezone ekipa ‘Lađari Dubrovnik Jug’ biti spremna za nastup na maratonu. Tražimo potporu od institucija Grada i Županije, ali zašto ne i od sponzora. Htjeli bismo lađu dovesti ovdje na Omblu, pokazati turistima i našim ljudima ovaj biser naše baštine.

Dugoročni plan je da osnujemo kajak i kanu klub, ovdje u Rijeci dubrovačkoj.

Svjestan sam da su vremena teška i da novaca svuda nedostaje, ali, isto tako, mislim da ova je inicijativa zavrijeđuje potporu – rekao je Vlašić. Ne ostaje nam drugo, nego da se nadamo da će Paolo uspjeti u svom naumu i dostojno predstaviti Grad na jednom od najmasovnijih natjecanja i najvećih događaja u Hrvatskoj.

50 Sport

14. TRAVNJA 2021. •

PROTIV POŽEGE I SLAVONSKOG BRODA

Dvije uvjerljive pobjede ‘Pitura’ Stolnotenisači Libertas Marinkolora sada imaju 16 uzastopnih prvenstvenih pobjeda

‘Pituri’ su igrali u sastavu Filip Čipin, Tomislav Japec i Miho Simović

Stolnotenisači Libertas Marinkolora ostvarili su dvije prvenstvene pobjede prošlog vikenda u Sportskoj dvorani u Gospinom polju.

Uvjerljivo su svladali stolnotenisače Požege i Slavonskog Broda, a rezultati su u oba susreta bili 3:0. Time su ‘Pituri’ došli do šesnaeste uzastopne pobjede u prvenstvu. ‘Pituri’ su igrali u sastavu Filip Čipin, Tomislav Japec i Miho Simović.

Sljedeće prvenstvene mečeve Pituri idu na dva gostovanja. Tako će u subotu, 24. travnja, Pituri prvo odigrati susret u Varaždinu sa STK StaRR, a potom u nedjelju, 25. travnja u Dugom Selu sa STŠK Dugo Selo.

‘NAPOKON SMO IZDRŽALI I UPISALI SVA TRI BODA’

Gošk Dubrovnik svladao Neretvanac golovima Smrdelja i Horvata Nakon niza nesretno prosutih bodova i ispuštenih pobjeda u posljednjim minutama, napokon smo izdržali i upisali sva tri boda – Gošk Dubrovnik U susretu 22. kola 3. HNL jug, NK Gošk Dubrovnik 1919 pobijedio je u subotu na domaćem terenu Neretvanac. Tako je nogometna ekipa iz Opuzena doživjela prvi poraz nakon 160 dana.

— Nakon niza nesretno prosutih bodova i ispuštenih pobjeda u posljednjim minutama, napokon smo izdržali i upisali sva tri boda. Uraganskim početkom naša ekipa došla je do vodstva već u 12. minuti preko Smrdelja nakon precizne asistencije Horvata, a

šest minuta kasnije još jednom Horvat ‘snajperski’ pogađa, ovaj put u mrežu, i rezultat je 2:0. Do kraja poluvremena uspio je Neretvanac smanjiti golom Bubala. U drugom dijelu nismo vidjeli niti jedan pogodak pa je tako naša momčad napokon mogla proslaviti zasluženu pobjedu. Ovim putem čestitamo cijeloj ekipi i stručnom stožeru na čelu s trenerom Kacićem – istaknuli su iz dubrovačkog kluba.

Ekipa Goška u idućem kolu gostuje kod NK Hrvace. Susret se igra u srijedu.

Sport 51

• 14. TRAVNJA 2021.

POSTOJI OPCIJA ORGANIZACIJE U RUJNU

Otkazan međunarodni turnir u vaterpolu ‘Tomo’ Ako se stvari poboljšaju, krajem kolovoza ili početkom rujna probat ćemo organizirati turnir

NIZOZEMSKA 2022.

Futsal EURO, stižemo!

Hrvatska futsalska reprezentacija sa svih šest kvalifikacijskih pobjeda odlazi na Europsko prvenstvo u Nizozemskoj 2022. godine. Izabranici Marinka Mavrovića, među njima i Dario Marinović (Jimbee Cartagena) i Zoran Primić (Square) u posljednjem su kvalifikacijskom srazu za odlazak na Europsko prvenstvo u Varaždinu pobijedili Dansku 7:0 te tako sa savršenim učinkom – svih 18 bodova – slave osvajanje prvog mjesta, koje je potvrđeno još u prošlom kolu protiv Albanije. Čak je četiri pogotka u nedjelju postigao Jurić, prvi u desetoj minuti na asistenciju Sekulića. Pet minuta poslije, Jurić efektno petom skreće Sekulićev udarac u mrežu za 2:0, a na odmor se odlazi s 3:0 na semaforu, zahvaljujući još jednom atraktivnom pogotku petom – strijelac je tik prije kraja prvog dijela bio Kustura. Nastavak otvara Jurić realiziravši šesterac, a u 26. minuti Jurlina kažnjava neopreznost danskog vratara i šalje loptu u praznu mrežu za 5:0. Pet minuta prije kraja utakmice Jurić odbijenu loptu pretvara u 6:0, a konačni rezultat postavlja Sekulić na proigravanje Hrstića. Ogled posljednjeg kola između Ukrajine i Albanije je otkazan.

Europsko prvenstvo u futsalu na rasporedu je od 19. siječnja do 6. veljače 2022. godine u Amsterdamu i Groningenu. Uz domaćina Nizozemsku te Hrvatsku, plasman na završni turnir osigurali su još Rusija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Kazahstan, Španjolska, Italija i Gruzija. Foto: HNS

OSJEČKI POLUMARATON

Drugu godinu zaredom turnira u tradicionalnom terminu nema zbog zdravstvene situacije u nas te u svijetu. Nadali smo se, pripremili sve, ali takva je situacija – Srđan Gavranić

Treće mjesto za Teu Faber

Međunarodni turnir u vaterpolu ‘Tomo Tournament’ neće se održati u tradicionalnom terminu ni ove godine na gruškom bazenu. Sportski događaj koji okuplja mlade momčadi iz cijele Europe trebao se inače odviti prošlog tjedna.

— Drugu godinu zaredom, nažalost, turnira u tradicionalnom terminu nema zbog zdravstvene situacije u nas te u svijetu. Nadali smo se, pripremili sve, ali takva je situacija – rekao je

Tea Faber iz AK Dubrovnik osvojila je treće mjesto na 17. Osječkom Ferivi polumaratonu koji se održao prošle subote. Osječki polumaraton ujedno je i pojedinačno i ekipno Prvenstvo Hrvatske u polumaratonu. Ženska ekipa AK Dubrovnika u sastavu Tea Faber, Helena Gleđa i Made Žeravica osvojila je 5. mjesto ekipnog poretka. Trener seniora Ante Živković trčao je utrku 5 kilometara na kojoj je zauzeo 3. mjesto s rezultatom 16:34. Foto: AK Dubrovnik

Imali smo dobru volju zato i napraviti dva turnira u 2021. – da nadoknadimo prošlu godinu

predsjednik organizacijskog odbora turnira Srđan Gavranić. Podsjetio je kako se lani trebao održati deseti, jubilarni turnir.

— Imali smo dobru volju zato i napraviti dva turnira u 2021. – da nadoknadimo prošlu godinu. Djeci je to veliki događaj – naglasio je. Najavio je da ipak postoji opcija, ako se stvari poboljšaju, da će krajem kolovoza ili početkom rujna probati organizirati turnir. ‘Da se tradicija nastavi’, zaključuje Gavranić.

52 DuList IN IBRICA JUSIĆ O NOVOJ PJESMI, MONOGRAFIJI I INSPIRACIJI GRADOM

Pjesme su moja djeca, a čitava moja karijera je jedan umjetnički eksces Na repertoaru mu je ove godine i izdavanje monografije posvećene vlastitom životnom te prije svega glazbenom putu. Bit će to jedno afirmativno štivo o tome kako se unatoč neimaštini čovjek probija i koliko je u svemu prst sudbine zapravo odigrao.

Na ovaj podvig nagovorili su ga prijatelji Piše Iva Dedo Foto Zvonimir Pandža / Privatna arhiva

LIJEVO Prvo fotografiranje za komercijalne svrhe, 1965.

DOLJE Domski bend, Mali Lošinj 1963.

Zadnje sam objavio pjesmu posvećenu mom psu Simbi. Za ‘Danas je najbolje biti pas’ već je gotov video spot. Prijavio sam se na Splitski festival. Radim i na još jednoj novoj pjesmi po stihovima Željka Krznarića ‘Davni poljubac’. Ona je imala radni naslov ‘Dubrovčanka’ jer je posvećena nekome specijalnom koja toga nije svjesna. Ima jedna gospođa u Dubrovniku koja je moja tiha patnja još od djetinjstva.

Nikad se nismo ‘spetljali’, ali i danas kad je vidim, cijeli zatitram – priča za DuList naš sugrađanin i šansonijer Ibrica Jusić.

Mada je pandemija koronavirusa većini njegovih kolega pomrsila planove, on ne posustaje. Kaže nam, priprema se za ljeto te već ima neke naznačene datume nasupa.

DuList IN 53

• 14. TRAVNJA 2021.

NAS NAŠE OČI NE VARAJU Silente je u subotu navečer održao koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture! ‘Zvuči nerealno’, riječi su kojima je pop-rock bend najavio koncert. I zvučalo je nerealno, pogotovo u ovim čudnim

Na skalinima od Dominikanaca 1970.-ih

vremenima, no koncert su održali – uz posebne epidemiološke mjere i za samo 190 posjetitelja.

Riječ je bila o njihovom prvom koncertu nakon sedam mjeseci od posljednjeg kojeg su održali upravo u Solitudu.

Prošlogodišnji nastup na skalinima crkve sv. Vlaha

Pero Gotovac jedini mi je pružio ruku. Pomagao mi je i bodrio me kad god bi potonuo. Govorio mi je: ‘Ibrica, zapamti u životu ne moraš biti uvijek glasan da bi te se čulo.

A tebe će se čuti, tebe će se slušati’

1965.

S Perom Gotovcem u studiju

— Kako god se situacija razvijala, bit će posla. Dosta sam se odmarao. Svaki dan vježbam i upjevavam se. Uvijek moram biti na stand by-u – odgovara nam telefonskim putem iz Zagreba na

naše pitanje čega novog ima u njegovoj kreativnoj radionici. Previše se medijski ne eksponira, govori, ali puno radi.

Na repertoaru mu je ove godine i izdavanje monografije posvećene vlastitom

slučajno je sjeo na skaline od Dominikanaca i naznačio početak svog umjetničkog puta. Zapravo, donosi, te iste godine trebao je ići raditi u Njemačku u Volkswagenov pogon kao autotapetar

životnom te prije svega glazbenom putu.

Bit će to jedno afirmativno štivo o tome kako se unatoč neimaštini čovjek probija i koliko je u svemu prst sudbine zapravo odigrao, poručuje. Na ovaj podvig nagovorili su ga, tvrdi dubrovački kantautor, prijatelji. Njemu je prethodovao razgovor u listu bosanske kulturne zajednice u Hrvatskoj.

Život na 20-ak kazeta

— Glavni urednik je predložio da napravimo monografiju. Ono što se reče, ona će biti od kolijevke, a grob je još daleko.

Bit će i fotografija iz najranijeg djetinjstva, moje karijere, susreta…Uglavnom, moj profesionalni put. Jako malo privatnoga. Nisam nikoga ogadio niti napao.

Naznačio sam ljude koji su mi nešto značili. Autor treba preslušati još dvije kazete od njih 20-ak. Prije mjesec dana, dok sam bio u Gradu, kad su bile velike kiše i hladnoće, a kako u mom sokaku – u Ulici Hanibala Lucića, nema signala, morao sam ići vanka – sjesti ispred

54 DuList IN Kneževa dvora ili ispod volta mojih skalina pa smo telefonski obavili razgovore – iznosi Jusić. Autor prepisuje, a on mu šalje slike, plakate s turneja i koncerata.

Promocija bi, dodaje, trebala biti u lipnju. U monografiji neizostavno mjesto pripada njegovim skalinima – odnosno stepenicama ispred ulaza u dominikansku crkvu. Ondje je sad već davne 1965. slučajno sjeo i naznačio početak svog umjetničkog puta. Zapravo, donosi, te iste godine trebao je ići raditi u Njemačku u Volkswagen-ov pogon kao autotapetar. Skalini su bili prekretnica u njegovom životu, a papiri za Njemačku uskoro su završili u giblinu, odnosno u mulju ispod Velikog mula u luci povijesne jezgre. Baš je o tome pričao sa svojim automehaničarom od kojeg je prije koji dan preuzeo svog Golfa koji je 30 godina star. Dao ga je u limariju na generalku te je sad je već u fazi upisivanja u old timere, tumači.

— Razgovarao sam automehaničarom koji je promijenio sve siceve. Da sam pošao onda u Njemačku možda bi sad sjedao na mojim sicevima. Volim reći da je moja karijera jedan umjetnički eksces jer iza mene nitko nije stajao – kaže Dubrovčanin. Ipak, bilo je ponekih kolega, ujedno dragih prijatelja koji su ga u usponu pratili, a jedna od njih svakako je avangardna umjetnica Jagoda Buić koja je renomiranom hrvatskom skladatelju Peru Gotovcu svrnula pažnju na onog mladića na skalinima.

I danas, unatoč godinama, dolazi na njegove koncerte kao na onaj prije tri godine u zagrebačkom HNK. Ustvari, nije bilo koncerta na kojem nije bila ili nakon kojeg mu nije barem poslala ružu.

— Ona je gosparu Peru Gotovcu skrenula pažnju na mene kad me čula na skalinima. Rekla mu je da otiđe u ponoć kod Dominikanaca i tako je krenulo moje prijateljstvo s njim. Surađivali smo cijeli život. Čak mi je pomogao kupiti prvu gitaru. Posudio mi je novac koji sam mu ja, naravno, vratio. On mi je jedini pružio ruku. Pomagao mi je i bodrio me kad god bi potonuo. Govorio mi je: ‘Ibrica, zapamti u životu ne moraš biti uvijek glasan da bi te se čulo. A tebe će se čuti, tebe će se slušati’ – prisjeća se. Surađivao je, reći će, ustvari s malo ljudi, ali kad bi se za nekoga zalijepio, ne bi se odvajao. Tako se zalijepio za Pera Gotovca. Prve tri godine njihove suradnje na Zagrebačkom festivalu osvajali su najviše glasova.

— Čak smo 1969. dobili publike i žirija za pjesmu ‘Još uvijek ne znam neke važne stvari’. On je radio i songove za predstave. Opet sam ja tu bio u prvom planu. Već je u legendu ušao song ‘Ne dajte da vas zavedu’ iz Eduarda ll kojeg smo igrali na Lovrjencu – komentira Ibrica Jusić. Zahvaljujući Gotovcu

14. TRAVNJA 2021. •

svoju točku imao je i u kultnim predstavama Kolombo, Aretej i Hamlet. Nakon nastupa na gradskim daskama, odlučio se otisnuti u bijeli svijet. Rockeri su o glazbi učili u Londonu, a šansonijerima je ipak bliži bio Pariz s obzirom na vrsne majstore pjevanog stiha koje je iznjedrio pa je tamo otputio početkom 1970.-ih i to nagovor književnice Cvijete Grospić, opet prijateljice gospođe Jagode.

— Pjevao sam po kabareima gdje nema mikrofona i velikog ozvučenja.

To su prostori, za najviše 50–60 ljudi u kojima pljucate po publici, ali im date srce i dušu na pjatu. Tu nema laganja!

Uvijek sam govorio, ako nemaš nešto reći, bolje je ne izlaziti na scenu – podvlači. Povratkom u Hrvatsku uslijedili su njegovi prvi veliki koncerti – u beogradskom Domu sindikata 1976. i zagrebačkoj Dvorani Vatroslava Lisinskog 1976. Na onaj u Beogradu stao je pred 2550 ljudi koliko je u ono vrijeme Dom sindikata primao. U poznatoj kavani, a koja je bila leglo estrade i kriminala, prepričava, padale su oklade je li lud da sam izađe s gitarom pred publiku i koliko će doći ljudi. Na kraju su po najvećoj ‘košavi’ švercali karte i dvorana je bila puna.

— U Lisinskom se trebalo zaslužiti imati koncert jer tamo niste mogli doći s pet-šest tisuća maraka ili eura i reći: ‘Ja bih pjevao’. Gospodin Nenad Turkalj, a koji je bio prvi ravnatelj Lisinskog, me

U Parizu sam pjevao po kabareima gdje nema mikrofona i velikog ozvučenja. To su prostori, za najviše 50–60 ljudi u kojima pljucate po publici, ali im date srce i dušu na pjatu

Ibrica Jusić u Parizu, 1974.

Simba je peta priča. Uzeo ga je zahvaljujući filmu ‘Hachiko – priča o psu’ kojeg je gledao pet puta Debi Simbe na lanjskom Splitskom festivalu

DuList IN 55

• 14. TRAVNJA 2021.

je kad sam se vratio 1974. iz Pariza sreo na hodniku Koncertne direkcije i pitao kad ćemo napraviti koncert. On me znao kao dijete. Godinama je pisao glazbene kritike za koncerte Dubrovačkih ljetnih igara. Kupao se na Lokrumu, čak je kupovao voće od mog pokojnog oca.

Pratio je moje početke na gitari. Rekao sam mu: ‘Nemojte Profesore, što ću ja sam s gitarom pred 1850 ljudi?’. Tog ljeta sreli smo se na Stradunu. Dao sam mu ruku i rekao: ‘Adio, gosparu! Dobrodošli u Grad’, a on mi je odgovorio: ‘Dogovorili smo se!’ – sjeća se.

Hodajuća emocija

U studenom je nastupio u ovoj koncertnoj dvorani. ‘Tako je moja karijera išla’, iznosi. Već zarana shvatio je da treba ulagati u ljude. Tih godina je, ističe, puno pjevao po fakultetima. U proljeće bi znao obići sve zagrebačke, a najesen sve beogradske. U ono vrijeme Beograd ih je imao 35, a njih 28 imali su uvjete za održavanje koncerata bilo u aulama, velikim prostorima ili hodnicima. Većina publike na tim koncertima su bili studenti. S jednog na drugog primijetio je da ga slušatelji prate.

Već na petom-šestom čekao je da neka zgodna sinjorina sjedne na isto mjesto gdje je sjedala i sve one prije. Godine 1980., zahvaljujući jednoj takvoj turneji, sebi je kupio Peugeot 504 caravan diesel koji je za ono vrijeme bio čudo, komentira. Tekstove je, napominje, međutim rijetko pisao.

— Bio sam čisti reproduktivac kad sam došao u Pariz. Tada su Francuzi prepoznavši moj talent rekli: ‘Vi ste odlični interprete, ali takvih Francuska ima malo more. Morate početi pisati stihove ili komponirati’. Kako nisam znao francuski, komponirao sam. Moja prva kompozicija koju sam napisao zvala se ‘Jagoda’ posvećena Jagodi Buić. Imao sam sreću da sam surađivao s odličnim pjesnicima kao što je bio Zvonimir Golob, Drago Britvić, Jakša Fiamengo, Momčilo Popadić i Enes Kišević. Uzimao sam stihove iz literature bez obzira je li bio u pitanju npr. Dobriša Cesarić.

Neki dan sam se ugodno iznenadio kad me policajac na granici od dvadeset i koju godinicu pitao je li ‘Trubač sa Seine’ moja pjesma.

Rekao sam mu da je moja glazba, a riječi su Cesarićeve. Odgovorio mi je kako je najbolja. Kad mladi ljudi to prepoznaju, poći će u knjižaru i pročitati cijelog Cesarića. To mi je ustvari i bila zamisao da širim ljubav prema poeziji. Sve moje pjesme su moja djeca, odraz razmišljanja i životne situacije.

Volim reći da stvaram i pjevam kao što živim. Jedno bez drugog ne ide. Možda ljude baš privuče taj emotivni naboj jer u svijetu ako ičega nedostaje, onda

nedostaje emocije, a ja sam hodajuća emocija – poručuje. Zadnjih 20 godina surađujem s Elvisom Stanićem. Oni su, reći će, valjda jedini suradnici koji se tom dugom razdoblju nikad nisu svadili. Kad se nađu umjetnici, oni se brzo shvate, dodaje.

— Nema tu konkurencije. Uvažava se svačije mišljenje. Nađemo sredinu. S obzirom na to da znam kakav je glazbenik prepustim sve njemu. Uvijek me iznenadi sa svojim idejama. Na zadnjoj pjesmi ‘Danas je najbolje biti pas’ rekao sam mu koju bih želio atmosferu aranžmana. Tako je i bilo – govori za DuList naš sugovornik. Najviše je inspiriran svojim Gradom. Zapravo, otkriva nam, ovo je prva godina da je prezimio u Dubrovniku nakon 56 godina. Ima osjećaj da su Dubrovčani i on tek sad kliknuli. Prije su svi trčali za lovom, nisu imali vremena za dignuti glavu, kaže.

Previše im je bilo reći i ‘Dobar dan’, ‘Kako si?’ ili ‘Ajmo na piće’. Sad odjedanput od male djece do žena mu govore: ‘Ajme, gospar Ibrica, drago nam je da ste se vratili u Grad’.

— Trebala se dogoditi ovakva situacija da bi se ljudi prepoznali, što bi se reklo.

Praksa mi je već godinama da prezimim u Zagrebu, a od 1. lipnja do 1. listopada bi bio u Dubrovniku. Kad je lijepo vrijeme sjednem u avliju i sviram pa susjedi viču: ‘Ibrica, pojačaj!’ – smijući se priča. U Grad se iz Zagreba vraća ovih dana. ‘Moram puno plivati. Ramena su za generalku, a treba još raditi i ljude učiniti sretnima’, naglašava. Nastupit će na skalinima bez obzira bilo novaca za program Ulicama moga grada ili ne, tvrdi. Pred njim je i koncert u Solinu te je to, nadodaje, već 30 i neka godina za redom da tamo odlazi. Njegov termin je 25. srpnja ma kakva god situacija s

Radim i na još jednoj novoj pjesmi ‘Davni poljubac’. Ima jedna gospođa u Dubrovniku koja je moja tiha patnja još od djetinjstva.

Nikad se nismo ‘spetljali’, ali i danas kad je vidim, cijeli zatitra

pandemijom bila. ‘To mi daje poticaja da vježbam. Nije sve izgubljeno’, optimistično će.

Na koncertima njegovi neizostavni pratitelji su psi. Nedavno se oprostio od dugogdišnjeg krznenog prijatelja Vagabonda te mu zadnju godinu društvo pravi japanska akita. ‘Simba je peta priča’, ponosno podvlači. Uzeo ga je zahvaljujući filmu ‘Hachiko – priča o psu’ kojeg je gledao pet puta. Svaki put bi, priznaje, sve više plakao. ‘Moj anđeo čuvar, koji me nagrađuje i kažnjava, ujutro mi je uzeo Bonda, a isti dan popodne sam Simbu kao bebu od dva i pol mjeseca držao u rukama’, tumači Ibrica Jusić. S njim na pozornici debitirao je lani s pet mjeseci na Splitskom festivalu.

Opisujući Simbu kaže kako je karakterno drukčiji on njegovih dosadašnjih ljubimaca. Ima toliko emocija u sebi.

Dovoljno je da vas pogleda i vama suze dolaze na oči.

— Bilo mi je lako raditi s belgijancima.

Samo bi ih pogledao i sve se znalo. Za ove kažu da su tvrdoglavi. Međutim, ja govorim da nisu, samo imaju jak karakter. Sad već funkcioniramo bez puno priče, ali kad za nešto zapne, deset puta mu moram reći naredbu ili komandu. Dok ne posluša, ja ne popuštam. Po tom pitanju sam kao pit bull.

Ne smijem ga još pustiti samoga jer je to jedna od rijetkih pasmina koja je sklona bježanju – kazuje. Do povratka u rodni Dubrovnik vrijeme osim glazbom ispunjaju šetnjom. U Studentskom naselju u zagrebačkoj Dubravi gdje mu je stan, okružen je zelenilom pa prakticira hodanje sa štapovima.

Zajedno, zaključuje, znaju prijeći par kilometara, a do susreta na Stradunu poželjeli smo mu: ‘Adio, gosparu i dobro nam došao!’.

56 DuList IN

14. TRAVNJA 2021. •

TEKSTILNI PROIZVODI ZA KUHINJU I DOM DUBROVAČKOG BRENDA ‘BURAL’

Kuhinjske krpe s motivima Dubrovnika koje lako postanu ukrasom svakog doma ‘Buralova’ kolekcija, uz kuhinjske krpe, sadrži liniju pregača, kuhinjskih rukavica, podmetača, držača za lonce i košara za kruh te bursi za spenzu sa stiliziranim motivima Dubrovnika

Jedan od top proizvoda branda ‘Bural’ su kuhinjske krpe s motivima Dubrovnika. Osim što imaju široku uporabu, od brisanja posuđa, namirnica i ruku do čišćenja površina, lako postanu ukrasom svakog doma te su jedna od onih stvari koje se odmah uočavaju u kuhinji Dubrovački brand ‘Bural’ u četiri je godine svoga postojanja stvorio zanimljive tekstilne proizvode za kuhinju i dom. Jedan od njihovih top proizvoda su kuhinjske krpe s motivima Dubrovnika. Osim što imaju široku uporabu, od brisanja posuđa, namirnica i ruku do čišćenja površina, lako postanu ukrasom svakog doma te su jedna od onih

stvari koje se odmah uočavaju u kuhinji.

Kako se koriste za cijeli niz svrha, kuhinjske krpe jednostavno moraju biti trajne. Zbog toga su ‘Buralove’ kuhinjske krpe načinjene od visokokvalitetnog pamuka. Lijepe i ugodne na dodir, ove se perive kuhinjske krpe odlikuju svime što čini odličnu kuhinjsku krpu – vrhunskim dizajnom

Foto Privatna arhiva

DuList IN 57

• 14. TRAVNJA 2021.

i trajnom kvalitetom. K tomu, njihov dizajn omogućuje da bez problema posluže i kao ukrasne salvete. Za sve koji vole naš Grad, uvrštavanjem ovih krpa u kuhinjski asortiman, zasigurno se neće izbrisati uspomena na Dubrovnik.

Donosi osmijeh u tvoj dom!

‘Bural’ je dubrovački brand tekstilnih proizvoda za kuhinju i dom. Rođen u Dubrovniku, dosljedan je svojem imenu koje na dubrovačkom dijalektu znači – komoda ili škrinja. Njihova kolekcija, uz kuhinjske krpe, sadrži liniju pregača, kuhinjskih rukavica, podmetača, držača za lonce i košara za kruh te bursi za spenzu sa stiliziranim motivima Dubrovnika.

Za sve koji vole naš Grad, uvrštavanjem ovih krpa u kuhinjski asortiman, zasigurno se neće izbrisati uspomena na Dubrovnik

Nadahnut duhom Grada!

‘Bural’ ujedinjuje bezvremeni šarm Dubrovnika te najmodernije standarde dizajna i izrade tekstila, trajan i kvalitetan te svestran u primjeni.

— Ukratko, poklon je za mnoge

prigode, i vas same – rekla je vlasnica Danijela Klešković. U skorijoj budućnosti želi nastaviti s proizvodnjom novih tekstilnih proizvoda od lana i proizvodnjom keramičkog posuđa.

Zaviri u Buralovu škrinjicu s blagom i odaberi dubrovački moment za svoju kuhinju i blagovaonicu! Proizvode ovog dubrovačkog branda možete pronaći u Gastro & gift shopu ‘Terra Croatica’ u Ulici od Puča 17.

58 DuList IN

14. TRAVNJA 2021. •

RAZGOVOR S HRVATSKIM GLAZBENIKOM DAMIROM KEDŽOM

Već sam s tri godine znao da ću biti pjevač.

Glazba je nešto što me stvarno pokreće Po dolasku u Dubrovnik, ispred hotela me je pozdravila djevojka koja mi je zahvalila što sam njenoj prijateljici svojim iskustvom i savjetima pomogao da se odluči na operaciju čeljusti. Zato javno govorim o tome jer znam koliko je to zdravstveni problem i koliko je ljude strah Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

U trenucima kad sam mislio odustati, uvijek bi se stvorila neka nova priča koja bi me vratila u pjevanje. Mislim da je meni bilo suđeno da se ovime bavim. I bavim se ovime jer je ovo nešto što volim najviše na svijetu. To je moj svakodnevni motiv.

Novac me ne pokreće

Oduševljen sam Konavlima! Kad sam izašao iz auta i krenuo udisati ovaj zrak, i kad sam čuo ptičice, osjećao sam se odmah mirnije. Ovo je moj drugi boravak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Inače, u Dubrovniku sam bio davne 2004. godine. Tada sam sa Sašom i Tinom održao koncert na Babinom kuku, negdje oko Božića – priča nam glazbenik i pobjednik prošlogodišnje ‘Dore’ Damir Kedžo, prisjećajući se tako zanimljivog trenutka iz svoga života. Nekadašnji član prvog hrvatskog boy banda ‘Saša, Tin i Kedžo’ nastupit će krajem travnja sklopu programa Konovizije. Odlučio je prije toga doći na jug Hrvatske i malo se više upoznati s našim krajem, a mi smo imali priliku razgovarati s njime u prekrasnom okruženju samostana u Pridvorju. Kedžo, koji početke svoje karijere bilježi u reality showu Story Supernova Music Talents, ističe kako trenutno dane najviše provodi u studiju. Naime, snima novu pjesmu koja bi trebala ugledati svjetlo dana sredinom svibnja. O tome, ali i o svojim budućim projektima, suradnjama te o Eurosongu, rekao je više u razgovoru za novi broj DuLista.

Niste od 2004. bili na jugu

Hrvatske?

Nisam, nažalost. Em nije bilo prilike, em zbog gužve – posebno kad je krenula cijela priča s Game of Thronesom (smijeh). Kad bih vidio fotografije gužvi, moram priznati da sam imao manju želju za dolaskom. Prvi put kad sam posjetio Dubrovnik, prije 15-ak godina, ništa nisam istraživao po gradu. Ovo mi je idealna prilika da sve vidim, dok nema puno ljudi. Sada su taman sve zatvorili u Rijeci, odnosno u Primorsko-goranskoj županiji, a ja sam gledao u kojoj se županiji sve otvara. Rekao sam: ‘Idem ja malo na jug!’ (smijeh). Siguran sam da ću vas u budućnosti malo više posjećivati.

Prošlu godinu je obilježio početak pandemije koronavirusa. Netom prije, odnijeli ste pobjedu na Dori i pripremali ste se za nastup na Eurosongu. Nažalost, niste mogli predstavljati Hrvatsku na natjecanju zbog situacije u kojoj se cijeli svijet našao. Je li Vam žao što je sve tako završilo?

Bio je to jako čudan osjećaj. Jer, zbilja smo bili u velikim pripremama. Letio sam odmah nakon Dore za Švedsku gdje smo napravili novu verziju aranžmana koja je bila adekvatna za

O DUETIMA Prvi duet se pamti!

Ostvarili ste kroz karijeru puno dueta. Koji Vam je najdraži?

Svaki duet nosi svoje! Domenica je jedna prekrasna djevojka s kojom mi je bio gušt snimati. S pjesmom ‘Mi protiv nas’ pobijedili smo na Splitskom festivalu, prema glasovima publike. Kad sam čuo pljesak nakon izvedbe, znao sam da je to to! Posebno mjesto u mom srcu ima pjesma ‘Sve u meni se budi’ sa Zsa Zsa-om. Bila to moja prva hit pjesma u duetu, inače najslušanija u Hrvatskoj u 2017. godini. Za svaki duet sam se odlučio jer osobu s kojom pjevam izrazito cijenim, zato što mislim da imamo nešto zajedničko, ali i u konačnici jer mi je pjesma odlična.

Eurosong. Dečki iz Elfsa su počeli crtati haljine, osmišljavali smo koreografiju... Stvarno smo htjeli prirediti spektakularan nastup. Imao sam osjećaj da jurim 200 kilometara na sat. I onda je sve odjednom stalo. Žao mi je što Europa nije imala priliku vidjeti sve ono što smo pripremali. S te strane mi je izuzetno žao jer sam se za Eurosong pripremao, kako bi se reklo – sportski. Nije mi žao ni zbog čega drugoga. Možda bi u ovoj situaciji to bilo malo sebično. Jer, čujemo svaki dan puno informacija o teškim ljudskim sudbinama, a u većini slučajeva zbog koronavirusa. Moj problem po pitanju

DuList IN 59

• 14. TRAVNJA 2021.

Eurosonga je ipak manji od svega toga. Živ sam, zdrav sam, radim i mislim da me Eurosong kad-tad čeka. Možda za mene tada nije bilo vrijeme. Smatram da za neke stvari koje mi se u životu dogode, postoji uvijek neki viši razlog.

Je li Vam žao jer niste dobili mogućnost predstavljanja Lijepe naše ove godine na Eurosongu?

Puno zemalja je odabrala prošlogodišnje pobjednike, kao što su odabrali i naši susjedi Srbija i Slovenija. Mi smo odlučili drukčije, ali ostavio sam tu priču iza sebe. Radim na novim projektima, snimam ‘Tvoje lice zvuči poznato – All stars’ koju ćete gledati uskoro na Novoj TV i radim na dvjema novim pjesmama. Albini želim svu sreću ovoga svijeta i mislim da će nas dostojno predstaviti.

Možete li nam otkriti neke detalje?

Ne mogu puno otkriti (smijeh). Ono što mogu reći jest da će jedna pjesma izaći sredinom svibnja. Bit će riječ o bržoj pjesmi, baš za ljepše dane. Takav sam, čim krene proljeće, automatski se bolje i poletnije osjećam! Druga će ugledati svjetlo dana u listopadu ove godine.

Bit će riječ o moćnoj baladi. Radimo i na novom albumu kojeg planiramo objaviti krajem godine. Lani sam izdao svoj drugi album, a na koji sam čekao 12 godina (!). Sad ću malo manje vremena čekati za takav glazbeni uradak.

Jer, čim kreneš raditi nove pjesme, dobiješ neki zamah, reakcije publike te inspiriraju i potiču na još kreativnosti i rada. Zato na sljedeći album nećemo dugo čekati.

Gdje pronalazite inspiraciju za stvaranje glazbe?

Stalno sam inspiriran. Imam snimke iz privatne arhive na kojima sa svoje tri godine govorim da ću biti pjevač.

I to mi se ostvarilo. Pjevam bez prestanka! Glazba je nešto što me stvarno pokreće. Dan u kojemu ne pjevam, za mene je potraćen. Pronalazim inspiraciju u svemu, među ostalim, u nekim svojim odnosima pa i u odnosima bliskih ljudi. Znam nekad sjesti na kavu i promatrati svijet oko sebe. Nerijetko tada nazovem ljude s kojima surađujem i zamolim ih da mi napišu pjesmu o određenoj situaciji jer bih o njoj htio ‘progovoriti’. Nekad odlučim samostalno napisati tekstove, ali jednostavno to nije na razini koju drže neki tekstopisci. Jednom je pokojni Oliver rekao: ‘Kad budem napisao bolju pjesmu od one koju su mi drugi napisali, izbacit ću je’. Mislim da nikad nije izbacio svoju pjesmu. Iskreno, nemam taj neki, reći ću, ego trenutak da moram napisati pjesmu. Ni glumac

ne mora napisati scenarij. Mora ga osjetiti i donijeti na scenu. Moje je da iznesem emociju na najbolji način koji znam. To jedino mogu ako uistinu osjetim pjesmu.

Nedavno ste izbacili pjesmu s Tijanom Bogičević koju prati videospot s predivnim kadrovima. Gdje je sniman spot?

Spot je sniman na Krku, pored mog

33

godine ima Damir Kedžo

rodnog mjesta Omišlja, zatim u Palači šećera, novootvorenom Muzeju grada Rijeke, i Brseču u Istri. Dovoljno ću reći o pjesmi ako kažem da ne znam za koju bih pjesmu toliko puta prelazio granice i testirao se na COVID-19.

Bilo je teško logistički organizirati snimanje u dvije države za vrijeme lockdowna. Čuo sam pjesmu prije Dore i apsolutno me ‘kupila’ na prvu. Autorica pjesme je Aleksandra Milutinović,

60 DuList IN

14. TRAVNJA 2021. •

Živ sam, zdrav sam, radim i mislim da me Eurosong kad-tad čeka.

Možda za mene tada nije bilo vrijeme.

Smatram da za neke stvari koje mi se u životu dogode, postoji uvijek neki viši razlog

s kojom sam se dugo vremena dopisivao i imali smo dugogodišnju želju za zajedničkim radom. Tijana je bila logični izbor. Dosta strastveno pristupa pjevanju. Pjesmu smo snimali od veljače do prosinca prošle godine, a izdali smo je za ovo Valentinovo. Bio je to jedno dugačko razdoblje u kojem se pjesma stvarala. Da nije bilo korone, možda bi bilo brže, ovako je sve snimanje iziskivalo jako puno energije, logistike i novaca, ali vrijedilo je. Imamo pjesmu i spot koji publika u Hrvatskoj i susjednim državama obožava i to je smisao svega.

Je li Vam drago što ste ostali u glazbi, što je Vaš životni put obilježen glazbom?

Da! Uvijek sam znao da je glazba moj životni izbor – u bilo kakvom obliku.

Imao sam dosta opcija za odlazak u inozemstvo, mi se posao, primjerice, u berlinskom kazalištu, ali ja sam znao da želim prije svega pjevati doma. Da nisam imao želju ostati u Hrvatskoj, i pjevati na materinjem jeziku, vjerojatno bih razvio karijeru negdje drugdje. Bilo je teških vremena, kad sam mislio: ‘Ako ovako bude, ne znam hoću li nastaviti pjevati’. Ali, nekako sam uvijek izgurao. U trenucima kad

sam mislio odustati, uvijek bi se stvorila neka nova priča koja bi me vratila u pjevanje. Mislim da je meni bilo suđeno da se ovime bavim. I bavim se ovime jer je ovo nešto što volim najviše na svijetu. To je moj svakodnevni motiv. Novac me ne pokreće i nikad me nije pokretao. Ovaj posao iziskuje toliko rada i stalno moraš davati svoj maksimum. Za mene to predstavlja jednu vrstu uzbuđenja i ne mislim odustati.

Koliko Vas je, u psihičkom smislu, promijenila operacija čeljusti, o kojoj ste puno puta otvoreno pričali u javnosti?

Meni je drago da sam s time izašao u javnost i osvjestio o kolikom se zdravstvenom problemu radi Ljudi su mislili da je to estetska operacija. No, to je operacija koju pokriva HZZO. Radi se o deformitetu čeljusti zbog koje osoba ne može normalno žvakati. Doslovno sam s dva zuba grizao hranu! Drago mi je da sam iznoseći detalje o operaciji osvijestio javnost o tom problemu.

Svakako nisam očekivao da ću nakon te operacije, koja mi je prvenstveno spasila zube, doživjeti i takav nalet samopouzdanja. Gledajući s današnje pozicije, žao mi je što nisam u ranijim

ODNOS S BIVŠIM ČLANOVIMA BENDA ‘Doživjeli smo puno stvari’

Jeste li i dalje u kontaktu s bivšim članovima benda – Sašom i Tinom?

Sa Sašom sam trenutno u pripremama za novu sezonu showa ‘Tvoje lice zvuči poznato’. S Tinom sam se dopisivao baš neki dan. Trenutno je u New Yorku. Čujemo se stvarno redovito. Ono što smo nas trojica proživjeli zajedno te 2004. godine, to je nešto što te obilježi za cijeli život. U kratkom smo razdoblju doživjeli toliko interesantnih stvari. Nakon svega toga su postojale dvije opcije – da više nikad ne pričamo ili da se zbližimo. Drago mi je da smo ostali u kontaktu.

Drago mi je da sam iznoseći detalje o operaciji osvijestio javnost o tom problemu

godinama htio operirati čeljust. Ali, bilo me je strah da bih nakon operacije mogao potpuno drukčije pjevati!

Bilo je puno rizika u toj priči, ali pratila me je sreća i nije se ništa promijenilo po pitanju moga pjevanja. Danas mi je beskrajno drago da sam se odlučio na ovaj potez. Po dolasku u Dubrovnik, ispred hotela me je pozdravila djevojka koja mi je zahvalila što sam njenoj prijateljici svojim iskustvom i savjetima pomogao da se odluči na operaciju. Zato javno govorim o tome jer znam koliko je to zdravstveni problem i koliko je ljude strah.

Oglas 61

• 14. TRAVNJA 2021.

PIANO BAR

HOTELA LERO

Nakon dugo vremena napokon vas smijemo ugostiti. Očekujemo vas na taraci Piano bara s najboljom ponudom kolača i najfinijom kavom.

20% popusta za domaće goste

Piano Bar – Hotel Lero pianobar.dubrovnik 020 341 333

62 DuList IN

14. TRAVNJA 2021. •

SLUŠNI APARAT

Najveća ikona punka Piše Petar Ipšić Foto www.joestrummer. com

The Clash su rano i u munjevitom ritmu dotaknuli najviše vrhove i ‘izgorjeli’ Ta se priča još povremeno može čuti u Bosni i Hercegovini, obično u neke ure, kad se zavrti koja tura viška. Netko bi onda baš mogao ispripovjediti storiju o voditelju na radiju Sarajevo koji je prijenos sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista ili zasjedanja nekog drugog organa tadašnje vlasti prekinuo riječima: ‘Dosta je bilo toga, a sad malo Kleša!’ i pustio nešto s ‘London Calling’, najbolje ili najveće rock ploče ikada (obje se karakterizacije daju argumentirano braniti). Je li se ovaj događaj u duhu subverzivnog radijskog oproštaja Mikija Grabara u slavnom Bildungsromanu ‘Povijest pornografije’ Gorana Tribusona uistinu zbio ili je tek plod anegdote koja se prepričavanjem preuveličavala ne mogu tvrditi, ali kad sam, u ranije opisanim okolnostima, čuo priču pomislio sam da itekako ima smisla i odlučio povjerovati u njenu vjerodostojnost. No, ovo je samo djelomično priča o grupi The Clash, bendu koji je estetikom nekonformizma sebi zasluženo priskrbio epitet ‘jedinog benda koji je važan’.

Kovanica ‘The Only Band That Matters’ možda jest i bila dijelom promidžbe izdavača CBS-a kada je objavljen njihov glasoviti ranije spomenuti album, ali se primila i provlači se uvijek kad se piše o

grupi koja formalno ne postoji od 1986., iako je kraj nastupio tri godine ranije raspadom stvaralačkog partnerstva Joea Strummera i Micka Jonesa, jednog od najproduktivnijih autorskih dua u rock glazbi.

Nakon razočaravajućeg posljednjeg albuma grupe koja to više nije bila Joe Strummer provodi godine lutajući po svijetu usput stvarajući glazbu za filmove i glumeći. Pri samom kraju 80-ih odvažio se na prvi solo rad. Album ‘Earthquake Weather’ donosi dobar roots rock materijal, ali boluje od ‘tanke’ produkcije i nedostatka poslovično neukrotivog izvođačkog samopouzdanja kakvim je uvijek frcao. Na početku 90-ih pjevač se nakratko pridružio Poguesima mijenjajući Shanea MacGowana da bi se nakon toga posve povukao iz javnosti. Kult ‘najvažnijeg benda’ u međuvremenu je nastavio rasti, ali proći će cijelo desetljeće prije nego što će Joe Strummer pronaći izgubljeni ‘mojo’ i poželjeti se opet profesionalno baviti glazbom. Okuplja bend The Mescaleros čiji zvuk obiluje kvalitetama sad već davne jučerašnjice u kojoj su The Clash neustrašivo istraživali reggae, ska, dub, rockabilly, calypso, rhythm&blues, funk, gospel ili hip-hop. Odabire sličan

Utjeha je tek u tome da su nam The Clash u naslijeđe podarili impresivan katalog koji je ‘zimzelen’ u svakom stoljeću jer svijet nažalost nije ništa bolje mjesto

pristup, no ovog puta zamjetno je naslanjanje na world-music. Lirski ostaje vjeran svojim ljevičarskim političkim idealima, ali iznad svega njegove pjesme definira duboka empatija koju projicira i zbog koje je bio omiljen. U rasponu od samo četiri godine (1999.–2003.) izdat će tri albuma, od kojih zadnji i najviše rokerski intoniran ‘Streetcore’, nažalost, izlazi nakon smrti glazbenika. Sva tri objavljena su na etiketi Hellcat Records u suvlasništvu Bretta Gurewitza (Bad Religion) i Tima Armstronga (Rancid), koji su tako dobili priliku zahvaliti svome idolu.

Upravo objavljeni kompilacijski album ‘Assembly’ prvi je ‘greatest hits’ pregled Strummerovog solo opusa koji je, iako neujednačen, svakako vrijedan ozbiljne prezentacije. Kolekcija se u najvećem obimu naslanja na tri ploče s Mescalerosima, a ‘Tony Adams’, ‘X-Ray Style’, ‘Johnny Appleseed’, ‘Long Shadow’ (napisana za Johnnyja Casha) i obrada Marleyjeve ‘Redemption Song’ neki su od favorita. Snimkama uživo ‘I Fought The Law’ i ‘Rudie Can’t Fall’ te akustičnom verzijom ‘Junco Partner’ album se dodiruje i pjesmarice The Clasha. Nakon preslušavanja ipak u zraku ostaje visiti pitanje ‘što bi bilo kad bi bilo?’. Jer priča o The Clashu najslavnija je rock priča koja nije dobila zasluženi epilog. Kada su se Strummer i Jones 1983. kreativno razišli pjevač je imao 31 godinu, a gitarist tek 28, baš koliko Paul Simonon (bas) i Topper Headon (bubnjevi). The Clash su rano i u munjevitom ritmu dotaknuli najviše vrhove i ‘izgorjeli’. Prilično lukrativnu ponudu da se 1994. priključe putujućem festivalu Lollapalooza slavno su odbili jer su smatrali da novac ne smije biti jedini motiv okupljanja benda koji je nastao na idealima. No, stvari su se početkom novog milenija počele kotrljati u smjeru reuniona, zle krvi među bivšim članovima nikad nije bilo. Tako su za nastupa Mescalerosa u Londonu u studenom 2002. godine Mick Jones i Joe Strummer impromptu podijelili pozornicu, ali nedijagnosticirana urođena srčana mana dovela je to toga da je samo mjesec dana kasnije Strummer iznenada preminuo u 50. godini, a gubitak takve glazbene ikone i danas se snažno osjeća u zajednici. Utjeha je tek u tome da su nam The Clash u naslijeđe podarili impresivan katalog koji je ‘zimzelen’ u svakom desetljeću jer svijet nažalost nije ništa bolje mjesto.

• 14. TRAVNJA 2021.

Oglas 63

64 Zadnja

14. TRAVNJA 2021. •

TEXO MOLIOR U VISOKIM PRIPREMAMA

Kreću radovi na Lapadskoj obali, maknute i U 2021. kod matičara 47 barke brakova POGLED STRAGA

13 Aktualno

Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci Lapadska obala posljednjih nekoliko dana izgleda ponešto drukčije, a sve ususret početku radova na njezinu uređenju. Tako su sugrađani na potezu od Batale do Marine Frapa maknuli i svoje barke kako bi oslobodili prostor za radove. Kako je DuList već pisao, protekle je srijede Texo Molior uveden u posao kao izvođač radova te će se s njima krenuti kroz manje od 15 dana. Iz Grada Dubrovnika uputili su i obavijest građanima da do ove srijede trebaju ukloniti svoje automobile s parkirališta između INA-e i Hotela Lapad.

Podsjetimo, sredinom ožujka gradonačelnik Mato Franković potpisao je ugovor za izvođenje radova

rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale s predstavnicima izvođača radova i stručnog nadzora Antoniom Deranjom iz tvrtke Texo Molior te Markom Balijom iz Tvrtke Trames koja će nadzirati radove. Ovim projektom, naglašeno je tada, izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. Projekt je vrijedan 70 milijuna kuna koje je Grad Dubrovnik osigurao bespovratno kroz europske fondove i nacionalna sredstva.

56 DuList IN

Krpe s motivima Dubrovnika 62 Slušni aparat

Najveća ikona punka

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 21. travnja

Foto Zvonimir Pandža

Knjiga fra Stipe Nosića o tajnama klaustra Male braće

Čitajte nas na www.dulist.hr!

40 Kultura