Dulist #550

Aktualno

S dolaskom turista Konzum dodatno ‘podebljao’ cijene

S dolaskom lipnja, ali i turista Konzum je odlučio uvesti ‘turističke cijene’, što je dodatni udar na građane budući da cijene već neko vrijeme divljaju

Vladine mjere iz traVnja ove godine nisu zaustavile divljanje cijena. Vidimo to gotovo na svakodnevnoj bazi kod odlaska u kupovinu osnovnih pre hrambenih namirnica pa nam se kune iz takuina ‘tope’ brže nego ikad prije. A plaće su ostale na istoj razni. Mnogi stoga strahuju što će tek biti s cijenama kad uvedemo euro. No, treba preživjeti do 1. siječnja 2023., a ako se rast cijena nastavi ovim tempom, čeka nas teška zima. Ono što nas je dodatno šokiralo jest praksa pojedinih trgovačkih lanaca koji su unatoč velikom poskupljenju kojem svjedočimo posljednjih mjeseci

odlučili napraviti dodatni udar na gra đane i to na one u turističkim područ jima. Učinio je to, konkretno Konzum koji je ove godine već u lipnju uveo ‘turi stičke’ cijene. U to smo se uvjerili uspo ređujući cijene određenih proizvoda u Super Konzumu u Župi dubrovačkoj (SUB city) s onima na Internetskoj trgo vini ovog trgovačkog lanca. Svakako treba istaknuti kako je Konzum ovu praksu imao i ranijih godina, no tada bi svoje vjerne kupce ‘počastio’ s onim sad već famoznim popustom od 5 posto, nakon što bi povećali sve cijene u turi stičkim mjestima. Ove je godine, pak,

Kilogram brašna ‘popeo’ se na 9,49 kuna dok smo ga u travnju plaćali 6,99!

taj popust, barem za sad, izostao.

Ulje skuplje za kunu, brašno gotovo 10 kuna!

S ovim najnovijim ‘turističkim’ rastom cijena, Župljani i svi oni koji kupuju u ovom Super Konzumu, litru Zvijez dinog suncokretovog ulja plaćaju 20 kuna (točnije 19,99). Ista ta boca ulja u Internetskoj trgovini ovog lanca košta 18,99 kuna. No, i to je, ako se vratimo tek dva mjeseca ranije skuplje za kunu. Naime, početkom travnja pisali smo kako je litra suncokretovog ulja istog spomenutog proizvođača dosegla 17,99 kuna, a još u veljači ove godine za nju smo izdvajali 15,99 kuna. Poseban šok dočekao nas je na policama s brašnom. Kilogram je, naime, dosegnuo cijenu od gotovo 10 kuna! Točnije, kilogram

Podravkinog bijelog glatkog brašna (tip 550) u promatranoj Konzum trgovini u Župi košta 9,49 kuna. Isto to brašno se na Internetskoj trgovini prodaje po cijeni od 8,99 kuna po kilogramu. Sku plja su i brašna ostalih proizvođača. Tako Mlineta pšenično bijelo brašno glatko tip 550 u online trgovini košta 7,29 kuna po kilogramu, a u butizi 7,79 kuna. I Bijelo glatko brašno Belja je sku plje za pola kune u butizi nego online. Inače, početkom travnja pisali smo kako kilogram Podravkinog bijelog brašna košta 6,99 kuna. To je u odnosu na današnju cijenu u butizi jeftinije za 2,5 kune!

I do pet kuna razlike

‘Turistička’ cijena nije zaobišla ni šećer pa ćemo ga tijekom sezone plaćati pola kuna skuplje. Odnosno kilogram Viro šećera u butizi ćete kupiti po cijeni od 6,99 kuna, a ako se odlučite koristiti Konzumovu online uslugu za njega ćete izdvojiti 6,49 kuna. Naravno, ako kupujete online, ne smijete zaboraviti uračunati i poštarinu.

Za sve one kojima je piletina često na jelovniku, usporedili smo i cijene Cekinovih pilećih filea od prsiju na podlošku. U butizi je njena cijena dose gnula 90 kuna po kilogramu! Naime, u župskom Super Konzumu dočekala nas je cijena od 89,99 kuna za kilogram, dok je u online trgovini kilogram 84,99 kuna. Dakle, riječ je o razlici od čak pet kuna! U butizi je skuplji i file od prsa K plus te košta 59,99 kuna po kilogramu, dok je online cijena 55,99 kuna po kilo gramu. Ako pak preferirate mini filete, njih ćete platiti 52,99 kuna po pakiranju (Vindija), dok je istaknuta cijena online 49,99 kuna za komad.

Tjesteninu, razne rižote, polpete od povrća i slična jela mnogi od nas vole pripremati s ‘parmezanom’, točnije Sire linim tvrdim ribancem. Pakiranje od 40 grama ovog sira u butizi košta 8,49 kuna, dok je online cijena 7,99. I pakirani sir u listićima zahvatile su ‘turističke cijene’. Tako je Vindijina gouda (150 grama) kunu skuplja u butizi nego online, a isto ćete proći i ako više volite tilzit.

Posljednjih mjeseci strahovito su porasle i cijene mlijeka i mliječnih pro izvoda, a zbog dolaska sezone u Super Konzumu ćete K plus trajno mlijeko od 2,8 posto m.m. plaćati pola kune skuplje nego inače, baš kao i mnogima omiljeni Abc namaz. S druge strane, oni koji pri mjerice kupuju svježe mlijeko Z bregov (3,2 posto m.m.) u pakiranju od 1,75 l,

platit će ga kunu skuplje nego u inter netskoj trgovini Konzuma.

Maslac ‘prešišao’ 30 kuna

Iako se maslac često može naći na akcij skim cijenama, ovog puta za oko nam je zapeo Meggle Premium maslac 250 g. Njega ćete online platiti 28,99 kuna, a u butizi čak 32,99.

‘Turističke’ cijene dobilo je i voće i povrće, naravno. Kilogram banana u župskom Super Konzumu košta 10,49 kuna, dok je njihova cijena online 10 kuna, odnosno 9,99. I naranče su ‘uživo’ skuplje pola kune, baš kao i ida red jabuka. Kilogram brokule ili pak balančana plaćat ćemo ovog ljeta kunu skuplje od ostatka Hrvatske. Kilogram brokule je, naime, online 19,99 kuna, a u butizi 20,99 kuna, dok je kilogram balančana online 12,99 kuna, a u butizi 13,99 kuna.

Došli smo i do wc papira, čiji nas je porast cijena zadnjih mjeseci itekako šokirao. ‘Sezonska’ cijena Violeta Pre mium toaletnog papira (lavanda) iznosi 52,99 kuna, dok je na webu isti taj papir 49,99 kuna. Zewa Deluxe toaletni papir (cashmere peach, 3 sloja 10/1) košta 41,99 kuna, odnosno online 39,99 kuna, a dvije kune razlike izdvojit ćete i za primjerice deset rola Paloma Exclusive Soft toaletni papir, 3 sloja. Skuplji su, naravno i higijenski ulošci, iako su i oni ‘upali’ u Vladine mjere koje su stupile na snagu 1. travnja. Tako Libresse Good night higijenski ulošci (ultra large 8/1) na webu koštaju 14,49 kuna, a u butizi 15,49 kuna. Violeta Cotton Sensitive fee ling higijenski ulošci (super+ 20/1) pak na webu imaju cijenu od 18,99 kuna, a u butizi 19,99 kuna.

Ništa bolje neće proći ni kod kupo vine deterdženta za posuđe i rublje.

Jar sensitive teatree&mint deterdžent za pranje posuđa od 900 ml na webu ima cijenu od 21,99 kuna, a u butizi je kunu skuplji. S druge strane, za deterdžent za pranje robe ćete u butizi morati izdvo jiti pet kuna više. Za primjer smo uzeli Weißer Riese universal gel deterdžent (2,5 l=50 pranja), koji u župskom Super Konzumu ima istaknutu cijenu od 94,99 kuna, a u online trgovini je 89,99 kuna.

Za kunu je skuplja i popularna Franc kova kava u ciglici, dok su primjerice Tops keksi (biskvit naranča, 125 grama) skuplji za kunu i 30 lipa.

A popust za domaće?

Podsjetit ćemo kako smo sredinom srpnja 2020. godine, dakle u jeku

Ulje plaćamo za kunu skuplje nego ne-turi stička mjesta

pandemije koronavirusa, kada je u Dubrovnik dolazio itekako mali broj turista, upitali Konzum zbog čega su nas i tada dočekale tzv. sezonske cijene.

Ne treba zaboraviti kako su mnogi u to vrijeme strahovali za vlastitu egzisten ciju zbog ‘lockdowna’ koji je dobar dio djelatnosti onemogućavao u poslovanju.

Iz Konzuma smo tada dobili odgovor kako je ‘maloprodajno poslovanje obi lježeno jakom sezonalnošću’, a napome nuli su kako je ono u to vrijeme bilo pod velikom neizvjesnošću oko realizacije same turističke sezone i izazova veza nih uz koronavirus.

S obzirom na veliki broj Konzumo vih prodavaonica smještenih duž cijele hrvatske obale i na otocima, od kojih neke rade samo za vrijeme sezone, u ljetnom razdoblju imamo i povećane troškove rada, prijevoza, logistike i opskrbe prodavaonica u cilju zado voljenja svih potreba naših kupaca –istaknuli su između ostaloga u svom odgovoru te nam spomenuli i kako za domaće kupce nude u prodavaonicama na obali nude ostvarenje popusta od 5 posto na kupnju uz korištenje njihove kartice vjernosti.

Cijene su se s dolaskom turista ove godine već podebljale, a popusta za domaće još nema.

Nikad sebi ne bih dao ocjenu pet jer uvijek može i treba bolje i kvalitetnije Mato Franković GRADONAČELNIK

Tolić i Paljetak ispali za direktora Zračne

Na natječaj za glavnog direktora Zračne luke Dubrovnik u roku je pristiglo šest prijava, no samo su četiri bile potpune. Zbog toga na razgovor u Ministarstvo nisu pozvani Roko Tolić i Josip Paljetak

Piše

Falkoni Račić

Iako je u roku pristiglo šest pri java, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ovog su ponedjeljka, 13. lipnja obavljeni razgovori s tek četiri kandidata za direktora Zračne luke Dubrovnik. Iz daljnjeg kruga

natjecanja su doznajemo diskvalifici rani bivši direktor Zračne luke Dubrov nik i današnji direktor sektora trgovine Roko Tolić te Josip Paljetak, inače koordinator za odnose s poslovima korisnika u Zračnoj luci Dubrovnik.

Na objavljenom Javnom natječaju za izbor kandidata za člana Uprave –direktora trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. podneseno je šest prijava. Svih šest prijava je pre dano u roku, od toga su četiri prijave bile potpune te su kandidati, koji su dostavili potpunu prijavu u roku i ispu njavaju uvjete iz natječaja, pozvani na razgovor, koji se održavaju danas (u ponedjeljak) – naveli su kratko u odgo voru za DuList iz Ministarstva mora,

ispali iz utrke

Zračne luke

prometa i infrastrukture.

U Zagrebu su doznajemo na raz govoru bili Mato Klaić, Viktor Šober, Lukša Lukšić te za sad još uvijek javno sti nepoznati kandidat, koji očigledno ne dolazi s našeg područja.

Isti uvjeti i kvalifikacije, ali...

Budući da je očito ispao iz utrke zbog nepotpune prijave, za komentar smo upitali bivšeg direktora Roka Tolića.

Ovo je bio treći po redu natječaj na kojem su se tražili istovjetni uvjeti i kvalifikacije za funkciju glavnog direk tora. Prvi put me je stručno povjeren stvo izabralo kao najboljeg kandidata, ali prijedlog nije podržan na sjednici Vlade Republike Hrvatske. Drugi put je natječaj poništen bez ikakvog obra zloženja i bez ikakve informacije kan didatima o razlozima istoga. Treći put sam evo diskvalificiran na dokumen taciji, istoj onoj koja je dva puta bila validna. Dozvolite mi da se ne upu štam u daljnje komentiranje ovog važ nog procesa i da poželim sreću onom kandidatu koji će biti izabran da nas povede u poslovne izazove koji stoje pred Zračnom lukom – kratko nam je rekao Roko Tolić.

Treća sreća?

Inače, ovo je, kako je rekao i sam Tolić, treći natječaj za glavnog direktora od 2017. godine. Prvi je raspisan još u lip nju 2017. godine, netom prije isteka mandata tadašnjeg direktora Tolića. Prijavu su tada, podsjetimo, podni jela tri kandidata, od kojih jedan nije zadovoljio uvjete. Tako su se u dru gom krugu našli upravo Tolić te Vik tor Šober, koji je i danas među kandi datima. No, Šober je prije pet godina neočekivano odustao od intervjua čime se sam eliminirao iz utrke. Tada je kao kandidat ostao samo Tolić, no s donošenjem odluke se otezalo. U međuvremenu mu je i istekao man dat, a ‘obezglavljenost’ Zračne luke na

U Zagrebu su doznajemo na razgovoru bili Mato Klaić, Viktor Šober, Lukša Lukšić te za sad još uvijek javno sti nepoznati kandidat, koji očigledno ne dolazi s našeg područja

prvu je riješena tako da mu je dva puta, do kraja 2017. godine produljen man dat. Na kraju je, početkom 2018. godine Vlada Andreja Plenkovića, na prijed log Skupštine Zračne luke, imenovala Frana Luetića, dotadašnjeg direktora za komercijalne poslove, na čelnu pozi ciju u Zračnoj luci sve do raspisivanja natječaja za novog direktora. Od tada do danas Luetiću se mandat produljuje svakih šest mjeseci, s tim da je u među vremenu, u siječnju 2020. ponovno bio raspisan natječaj. No, završio je – poni štenjem! Tada je u igri bilo više kandi data, a uz Tolića na natječaj se prijavio i još jedan bivši direktor, Tonči Peović. I tada se, doduše neslužbeno, u javno sti spominjalo ime Mata Klaića, kao i Lukše Lukšića, ali i dvije dame, Irene Ćosić i Ivane Akmadžić.

‘Murinu’ u Francuskoj pogledalo više od 50 tisuća gledatelja

Odluka o izbo ru člana Upra ve – direktora trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. bit će poznata nakon provedbe cjelokupnog postupka –odgovor je nadležnog Ministarstva

Šober je, podsjetimo, savjetnik za telekomunikacije i informacijsko društvo u Stalnom predstavništvu r H pri e U Inače. Lukša Lukšić je tako đer, poput Paljetka i Tolića, zaposle nik ZL d -a gdje obavlja poslove safety managera. U Zračnoj je luci radio i Mato Klaić, ali prije Domovinskog rata, a spomenimo i kako je njegov brat Luka Klaić dugogodišnji član Nadzor nog odbora Zračne luke Dubrovnik ispred radnika. Dobro upućeni izvori pak ističu kako je trenutno Miho Klaić u velikoj prednosti u odnosu na dva preostala poznata kandidata zbog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njiho vih obitelji. No, budući da nigdje još nije ‘isplivalo’ ime četvrtog kandidata koji je bio na razgovoru u Zagrebu, sve karte su još uvijek otvorene.

A kad bi mogla biti poznata odluka (ako i ovaj natječaj ne završi neslavno)?

Odluka o izboru člana Uprave –direktora trgovačkog društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. bit će poznata nakon provedbe cjelokupnog postupka – diplomatski je odgovor nadležnog Ministarstva.

U redovnoj distrib U ciji U francu skim kinima koja je započela 20. trav nja, ‘Murinu’ je dosad vidjelo 50.133 gledatelja, a prikazana je u 94 kina. ‘Murina’ će od početka srpnja biti u kinima s A d -a, a zasad su dogovorena prikazivanja u kinima Ujedinjenog kra ljevstva, Irske, Španjolske, Portugala, Novog Zelanda, Australije, Meksika, Njemačke, Švedske, Češke, Slovačke i brojnih drugih zemalja.

Film ‘Murina’ dugometražni je debi redateljice Antonete Alamat Kusijano vić, a nastao je u produkciji zagrebač kog Antitalenta. Film je premijerno prikazan lani na filmskom festivalu u Cannesu gdje je nagrađen Zlatnom kamerom (Camera d’Or) koja se dodje ljuje najboljem debitantskom filmu unutar svih festivalskih programa. Ta nagrada predstavlja jedan od najvećih uspjeha hrvatskog filma u inozemstvu, a ‘Murina’ ne prestaje nizati uspjehe i privlačiti publiku u kina.

Do danas je film prikazan na više od 60 festivala i osvojio je 23 nagrade. Uz prestižnu cannesku, tu je i nagrada za najbolji film u Hamptonsu, kao i nagrada Femme Du Cinema u Les Arcs u Francuskoj uručena Antoneti Alamat Kusijanović kao najperspektiv nijoj redateljici godine. Na domaćem terenu Antoneti Alamat Kusijanović će 19. lipnja na svečanosti u Zagrebu biti uručena godišnja nagrada ‘Vladi mir Nazor’ koju Ministarstvo kulture i medija dodjeljuje za najbolja umjet nička ostvarenja.

‘Dubrovnik Long Stay’ za digitalne nomade pompozno najavljena, a još uvijek offline

Sama izrada navedene web stranice iznosila je 18 000 kuna + PDV, a mjesečno održavanje iznosit će 1 500 kuna + P dV. Izrada koncepta web stranice, pripreme tekstova, izrade kalendara događanja, postavljanje društvenih mreža i slično, iznosilo je 10 000 s uključenim P dV-om. Pisanje tekstova, ažuriranje informacija, upravljanje društvenim mrežama, komunikacija, izrada dodatnih sadržaja i događanja iznosit će 8 500 kn s uključenim P dV-om idućih šest mjeseci

‘Trebamo li zais T a digi T alne nomade?’ pisalo je na jednom od slide ova prezentacije održane 26. svibnja u Lazaretima. Tada, Turistička zajednica grada Dubrovnika prezentirala je pro jekt u potpunosti financiran vlastitim proračunom, web stranicu ‘Dubrovnik Long Stay’, posvećenu gotovo u cijelo sti digitalnim nomadima.

Brzorastući trend putovanja i života u drugoj zemlji, gdje ti za posao treba zapravo samo Internet, okosnica je rada digitalnih nomada. Digitalno i brzina komunikacije ključni su fak tori ovakvog načina života. Ili? Naime, web stranica, plaćena, reklamirana,

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

oformljena, spremna (!) – još uvijek nije puštena u rad, iako je na taj isti dan, prije gotovo mjesec dana, bilo najavljeno kako će biti ‘puštena počet kom lipnja’. Dakako, linka na stranicu još uvijek nema u ‘mrežnom’ prostoru. Pustit će ju, kao i popratni Twitter, Instagram i Facebook, 17. lipnja, navode iz Turističke zajednice grada Dubrovnika. A koliko je ova, vrlo usko specijalizirana stranica koštala i što će zapravo na njoj ponuditi?

Sama izrada navedene web stra nice iznosila je 18 000 kuna + PDV, a mjesečno održavanje iznosit će 1 500 kuna + PDV. Izrada koncepta web stra nice, pripreme tekstova, izrade kalen dara događanja, postavljanje društve nih mreža i slično, iznosilo je 10 000 s uključenim PDV-om. Pisanje tekstova, ažuriranje informacija, upravljanje društvenim mrežama, komunikacija, izrada dodatnih sadržaja i događa nja iznosit će 8 500 kn s uključenim PDV -om idućih šest mjeseci – ista knuli su nam iz Turističke zajednice.

Inače, stranica ‘Dubrovnik Long Stay’ je financirana iz proračuna Turističke zajednica grada Dubrovnika.

Što će ‘Dubrovink Long Stay’ zapravo ponuditi?

Zamolili smo ih odgovor i na pitanje koliko je ljudi ukupno zaposleno na održavanju stranice, a odgovor je dvoje.

Iako ne navode u službenom odgovoru, jedan od njih je Mark Thomas, pokre tač i glavni urednik The Dubrovnik Timesa, koji je uz dogradonačelnicu Grada Dubrovnika Jelku Tepšić i tadaš nju direktoricu TZ -a Anu Hrnić pred stavio stranicu u ulozi autora sadržaja web stranice. Na svom webu i poprat noj novini na engleskom jeziku Tho mas se bavi prilično sličnim sadržajem. A što će nova stranica zapravo ponu diti? Tek je jedna zanimljiva novost, kartica za digitalne nomade. A o tom na kraju.

Nova stranica sadrži kategorije –smještaj, novosti, informacije, dostu pnost radnog prostora, događanja, karticu za digitalne nomade te sve informacije vezane za vize i radne dozvole. Sve ovo napravljeno je kako bi se digitalnim nomadima izašlo u susret tijekom njihova boravka – ističu iz TZ -a.

Modernog i funkcionalnog diza jna nova web stranica izrađena je u svrhu lakšeg snalaženja i funkcional nosti. Njenim nastankom Dubrovnik

Digitalno i brzina komu nikacije ključni su faktori ovakvog načina života. Ili? Naime, web stranica, plaćena, reklamirana, oformljena, spremna (!) – još uvijek nije puštena u rad, iako je na taj isti dan, prije gotovo mje sec dana, bilo najavljeno kako će biti ‘pušte na početkom lipnja’

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

će biti uočljiviji i kvalitetnije promo viran što će zasigurno privući nove digitalne nomade – također su naveli. ‘Ništa nova, ništa nova’. No da, Nomad City kartica. Kažu iz TZ -a kako će ‘zasi gurno izazvati veliki interes od strane digitalnih nomada, posebice jer će to olakšati njihov boravak u Dubrovniku.’

Biti u trendu

U planu je da kar tica omogućava brojne popuste, besplatne ulaznice, autobusne karte i ostalo te vjerujemo kako će kartica, izrađena u surad nji TZGD -a i Dubrovačke baštine biti uskoro predstavljena i puštena na kori štenje – napominju. Dakle, Dubrovnik Card, samo za nomade.

U svakom slučaju, pohvalno je i važno biti u trendu sa svjetskim turi stičkim trendovima i iste prezntirati na razini našeg grada. Time se, usta lom, bavimo i sami kroz projekt Just Dubrovnik, web stranicu i godišnjak na kojeg smo izrazito ponosni. Važno je isticati i promovirati naš grad svijetu. Hoće li nam u tome pomoći ‘tucet’ digitalnih nomada ili pak sustavno i detaljno promišljanje brendiranja grada i njegove ponude, uz kvalite tan presjek svega što Dubrovnik nudi? Odgovor se, ipak, nameće sam...

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Održan blagoslov djece i cvijeća

Brojna D u B roVačka D ječica i nji hovi roditelji ovog su ponedjeljka, na blagdan sv. Antuna Padovanskog, u crkvi Male braće došli na tradicionalan blagoslov djece i cvijeća. Crkva Male braće bila je puna nasmijanih, vedrih lica…

Dan ‘sveca svega svijeta’, spo mendan je svetog Ante, rođenog 1195. godine u Lisabonu. Stupivši u red svetog Franje dobio je ime Antun, a naslov Padovanski dobio je po tome što je umro u Padovi gdje počivaju i njegovi posmrtni ostatci. Crkva ga je proglasila naučiteljem zbog njegove jake čežnje i oduševljenja za širenjem Evanđelja i života po poruci Božje riječi, a brojni vjernici svake godine mu u čast odlaze na Pobožnost trinaest utoraka.

MILOST

Dio političkog djelovanja mi je onemogućen, ali neću ostati pasivan

Lučka uprava Dubrovnik imala je najveći pad prihoda u pandemiji u odnosu na druge lučke uprave jer smo isključivo putnička luka. Ipak, financijski stojimo dobro, stabilno. U vremenima rekordnih sezona dobro smo radili i nismo bili rastrošni jer smo znali da nas u budućno sti čekaju odre đene investicije na koje i dalje računamo

Na projektu cruise

bazira se budućnost

zauzeti važno mjesto na karti svjetskih

u destinaciji.

aktivni politički angažman u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini?

se povećati i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana

Dubrovnik ulazi u onu pravu, užurbanu turističku sezonu, a ove godine svi se nadaju što većem povratku turista nakon dvije pan demijske godine. Oporavak turizma najbolje se možda vidi upravo po dolascima cruisera u grušku luku te najavljenih ticanja čije brojke itekako rastu. Potvrđuje to za DuList ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo s kojim smo povodom početka sezone

a

porazgovarali o trenutnoj situaciji i očekivanjima, a dotaknuli smo se i nje govog angažmana u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini koji je morao staviti u mirovanje zbog nespojivo sti dužnosti ravnatelja Lučke uprave i vijećnika.

Zbog izmjena zakona morali ste staviti svoje mandate u mirova nje. Hoće li Vam ipak nedostajati

U politici sam postao prepoznatljiv kada sam prvi put postao gradski vijeć nik pa će mi u tom smislu ta priča o Gradskom vijeću nedostajati. U među vremenu, kako sam preuzeo Županij ski odbor HD z -a, bio sam i na listi za Županijsku skupštinu, ušao sam u nju, ali tamo nisam bio skoro ni godinu dana. Na snagu je stupio novi zakon po kojem su ravnatelji lučkih uprava stavljeni u status dužnosnika što je izi skivalo moj izlazak iz Gradskog vijeća i Županijske skupštine. Postoji cijeli niz nespojivih dužnosti, a te dvije su jedne od njih. U tom smislu imao sam

Razgovarala

obvezu staviti svoje mandate u miro vanje. S druge strane, tu postoji mala nelogičnost s obzirom da smo svi mi izlazili na izbore, a tada nismo znali da će doći do ovog zakona te smo birani na izborima na navedena mjesta. Postoji kolizija, ali vidjet ćemo kako će zakonodavac ubuduće rješavati taj pro blem. Moji mandati su za sada u miro vanju i dio mog političkog djelovanja mi je onemogućen, ali budite sigurni da neću ostati pasivan. Od mene se očekuje daljnja politička aktivnost s obzirom da sam i predsjednik Županij skog odbora HDZ -a Dubrovačko-nere tvanske županije.

Iza Vas je sedam godina u Grad skom vijeću. Možete li se osvrnuti na to razdoblje, na što ste posebno ponosni, a za čim možda žalite? Često sam bio za govornicom, možda više dok smo bili u opoziciji, nego sada kada smo u poziciji. Lakše je djelovati iz opozicije. Tada smo imali gradona čelnika koji nam je davao puno razloga i materijala za kritike s obzirom da se nije bavio problemima građana i to u ono vrijeme kad je novaca bilo i kad je bilo puno bolje stanje u gospodar stvu. Bavio se više svojim PR-om pa smo imali dosta razloga za problema tiziranje mnogih stvari. To mi je bilo najproaktivnije razdoblje. Mislim da smo ipak stvari preokrenuli nabolje, najprije prijevremenim izborima, a potom i redovnim kada je gradonačel nik Mato Franković došao na vlast. To je ono s čime se poistovjećujem u smi slu svog političkog djelovanja. Naravno, bilo je određenih istupa. Za nekom riječju ponekad požališ, za nekom ne, ali uglavnom to je nešto što je dolazilo iz srca.

Je li već donesena odluka tko će Vas zamijeniti u Županijskoj skupštini?

Nije još odlučeno, odluku će donijeti stranačka tijela. Vidio sam da su se već pojavile informacije tko bi to mogao biti, ali mogu samo konstatirati činje nicu da je sljedeći na listi po redu gos par Frano Vlašić, predsjednik Općin skog odbora HDZ -a u Stonu pa bi to bio prvi izbor, ali to ne mora nužno značiti. Nije pravilo da nužno zamjenjuje slje deći s liste.

Kako biste prokomentirali aktu alnu oporbu u Gradskom vijeću?

Imamo dosta političkih opcija koje su ušle u Gradsko vijeće, ali ta oporba je dosta usitnjena, ne znam koliko su homogeni i koliko zajedno nastupaju. Postoji dosta tema oko kojih je oporba razjedinjena. Utoliko je lakše pozi ciji, ali to ne znači da je lako gradona čelniku s obzirom da nema nekakav

tvrdi, apsolutni blok na svojoj strani. Ipak, mislim da to nije loše za demo kraciju i Gradsku upravu. Dobro je čuti svačije mišljenje i ne moramo se oko svega slagati. Smisao Gradskog vijeća i jest biti korektiv Gradskoj upravi. Neke stvari, ako nisu dobro iskomu nicirane, dobro je da se korigiraju. Tu nema ništa sporno. Mislim da se gra donačelnik Franković u novim okol nostima dobro snašao i da je pokušao uvažiti ideje svih vijećnika.

Pred nama je nova turistička sezona. Je li se cruise tržište u cije losti oporavilo i kakve su najave?

Ne mogu reći da se cruise tržište opo ravilo u potpunosti. Kriza je snažno pogodila cruising industriju i nedvoj beno je da za oporavak cruise tržišta treba vremena. Veseli nas povratak većeg broja ticanja brodova na kruž nim putovanjima u ovoj sezoni kad je najavljeno čak 343 ticanja. Cruise trži šte je dosta živo i dinamično. Spremni smo dočekali nove izazove. Dobili smo određene dodatne upite. Neki brodari mijenjaju itinerare svojih brodova, neki pomiču dolaske više prema jeseni, dok neki smanjuju broj dolazaka, ali ne odustaju. Drugi pak povećavaju broj dolazaka. Prije smo uvijek godinu dana unaprijed znali koji će nam točno brod doći, a kada bi se dogodila izmjena, to bi bila rijetkost. Sada je to praktički postalo pravilo. Svi uključeni u crui sing turizam prilagođavaju se novo nastaloj situaciji. Prošle godine ostva reno je 139 ticanja i 110.130 putnika. Evidentno je da tržište i potražnja na tržištu rastu. Odlični rezultati u trav nju i svibnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine u luci Dubrovnik, dali su dodatan zamah turističkoj sezoni u Dubrovniku te je do današnjeg dana ostvareno 110 dolazaka brodova i oko 88.000 putnika na kružnim putova njima, temeljem kojih je po uspješno sti i posjećenosti destinacija Dubrov nik pozicionirana u sam vrh cruising turizma na Mediteranu. Putnici nam najviše dolaze iz Ujedinjenog Kraljev stva, Njemačke, Italije, Francuske, Špa njolske i Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 2022. godine u najavi imamo 343 ticanja brodova na kružnim puto vanjima sa 490.000 putnika, što je u potpunosti usklađeno s planovima održivog razvoja turizma u destina ciji. Naime, maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele godine iznosi 4.000 putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu. Ono što se još uvijek nije vratilo na razine predpandemijskih godina je broj putnika na brodovima jer u vri jeme kada su se punili još uvijek su na

Tu postoji mala nelogičnost s obzirom da smo svi mi izlazili na izbore, a tada nismo znali da će doći do ovog zako na te smo bira ni na izborima na navedena mjesta. Postoji kolizija, ali vi djet ćemo kako će zakonodavac ubuduće rješavati taj problem

snazi bile epidemiološke mjere i ogra ničenja u smislu dopuštenog 50 ili 60 posto popunjenosti kapaciteta bro dova. Svjesni smo da je to brodskim kompanijama na donjoj granici ispla tivosti jer podrazumijeva značajno manje prihode, ali svi zaista želimo oporavak cruise tržišta u cijelosti i na tome inzistiramo. Očigledno je da cru ise kompanije pokušavaju omogućiti svojim putnicima ukrcaje u zadnji čas. Omogućena su kraća putovanja na cru iserima, zatim ukrcaj u svim lukama pa i na taj način kompanije dodatno popunjavaju svoje kapacitete. Očeku jem da će se prema jeseni poboljšati i popunjenost brodova. Važno je da nam dolaze i to nas jako veseli.

Ako pojedine kompanije pomiču svoje dolaske prema jeseni, može li se očekivati da će se cruise sezona produljiti?

Vidio sam da su se već pojavile informacije tko bi me mogao zamijeniti u Županijskoj skupštini, ali mogu samo konstatirati činjenicu da je sljedeći na listi po redu gospar Frano Vlašić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a u Stonu pa bi to bio prvi izbor

Siguran sam da hoće. Kroz ove tri, četiri godine intenzivne suradnje s Gradom Dubrovnikom kao partneri u destinacijskom menadžmentu kroz platformu strateškog upravljanja desti nacijom Respect the City, smanjili smo broj putnika koji nam istovremeno dolaze s osam na četiri tisuće. To su posjetitelji koji najviše naprave gužve na prometnicama. Izborili smo se da brodovi ne borave manje od osam sati u destinaciji. Radi pandemije korona virusa i određenih poremećaja na cru ise tržištu, ponajviše u Veneciji koji su doprinijeli tome, dobili smo jedan ‘time-out’ i poboljšali neke stvari, tako da trenutno brodovi borave i po 10 sati u destinaciji. Na taj način smo olakšali gradu organizaciju prometa iz luke Gruž prema Pilama. Dali smo im vrijeme za bolju organizaciju kako bi gužva s cruisera bila manja. Indeksi posjetitelja brodova na kružnim puto vanjima u sedmom i osmom mjesecu kreću se između 70 i 80 posto u odnosu na brojke prije tri, četiri godine. U tom vršnom dijelu sezone, kada su nam u gradu i stacionarni gosti, smanjili smo broj posjetitelja, a istovremeno smo produžili turističku sezonu, tj. povećali broj gostiju s cruisera u pred i post sezoni. Stoga smatram da je cru ising turizam izuzetno značajan za destinaciju u cjelini jer se ne ostvaruje samo u srpnju i kolovozu, već traje, ne cijele godine, ali nekih deset mjeseci u godini.

Nedavno ste s gradonačelnikom razgovarali i o organizaciji prometa od Lučke uprave prema Pilama. Htjeli smo još jedanput prije početka udarnog dijela sezone poboljšati neke stvari, a ponajviše oko shuttle prije voza. Željeli smo da najveće kompanije

s najvećim brojem putnika koriste shuttle ili harmoniku da bi putnici na kružnim putovanjima izravno iz luke Gruž preko Boninova stigli na Pile. Prije svega, shuttle može prihva titi više putnika nego obični autobus. Omogućili smo tu izravnu rutu i na taj način smo namjeravali smanjiti broj autobusa na prometnicama, posebice kroz Hebrangovu i Zagrebačku ulicu na kojima se osjeti najveća gužva u ljet nim mjesecima. Krenulo je to postu pno, jedni su razumjeli bit i benefit toga, dok drugi nisu pa smo im htjeli to dodatno približiti i iskomunicirati s brodskim kompanijama, turističkim agencijama i pomorskim agentima.

Po tom pitanju očigledno je nego dovanje povremenih prijevoznika oko toga što samo Libertasovi auto busi voze goste iz luke shuttle prije vozom. Kako na to gledate? Stavili smo znak jednakosti između shuttlea i harmonike i na taj način smo zamislili organizaciju prijevoza. Što se tiče drugih prijevoznika, mislim da ima dovoljno posla i za njih. Tu su izletnički programi i oni koji ne mogu naručiti shuttle ili im se ta tura ne isplati jer nemaju toliko putnika te sigurno taj dio kolača ostaje autobuse rima. Smatram da tu dubrovački auto buseri neće imati problema s poslov nim aranžmanom za potrebe putnika na kružnim putovanjima iz luke Gruž.

Iza nas su dvije godine pandemije. Kako Lučka uprava stoji po pita nju financija, kako ste brodili kroz krizu?

Lučka uprava Dubrovnik imala je najveći pad prihoda u pandemiji u odnosu na druge lučke uprave jer smo

isključivo putnička luka. Ipak, finan cijski stojimo dobro, stabilno. U vre menima rekordnih sezona dobro smo radili i nismo bili rastrošni jer smo znali da nas u budućnosti čekaju odre đene investicije na koje i dalje raču namo. Tu je ponajprije Batahovina kao infrastrukturni projekt na koji i trebamo trošiti novce u vidu poboljša nja lučke infrastrukture i to kao lučka uprava nosimo. Htjeli smo imati novac da možemo iznijeti takav projekt. Za projekt Batahovine imamo lokacijsku i pravomoćnu građevinsku dozvolu. Svu dokumentaciju riješili smo tije kom korone. Došla je pandemija, pri hodi su pali, ali čak i u tom vremenu smo se snašli i posvetili se i jednom segmentu tržišta koji do tada nije bio u toj mjeri zastupljen u lučkoj upravi, a to su mega-jahte jer nisu bile obu hvaćene restriktivnim mjerama zbog malog broja putnika, ali i drugih okol nosti na tržištu. Davali smo im razne benefite i ti su nas prihodi održavali na nuli. Nismo zarađivali ogromne pri hode, ali nismo ni stvarali nove dubi oze u proračunu.

Koje sve investicije planirate u sko rom razdoblju u Lučkoj upravi? Imamo niz malih europskih proje kata na kojima surađujemo i s drugim europskim lukama. To su uglavnom projekti vezani za poboljšanje pro meta. Najznačajniji projekt trenutno je promjena rasvjetnih tijela u Luci i energetska učinkovitost naše upravne zgrade. Imali smo niz manjih investi cija u objekte na lučkom području. Oprezni smo jer očekujemo da će se uskoro na tom području graditi novi cruise terminal pa radimo na manjim investicijama. Terminalu nećemo biti

Veseli nas povratak većeg broja ticanja brodova na kružnim putovanjima u ovoj sezoni kad je najavljeno čak 343 ticanja. Cruise tržište je dosta živo i dinamično. Spremni smo dočekali nove izazove

nositelji, ali to je nešto čemu dajemo potporu. Počele su izmjene prostornoplanske dokumentacije koje su osnova za projekt izgradnje cruise terminala, tako da i u tome surađujemo i dajemo maksimum koliko možemo kao lučka uprava. Na navedenom projektu bazira se budućnost cruise turizma u destina ciji. Njegovom realizacijom Dubrovnik će zauzeti važno mjesto na karti svjet skih home port destinacija, a značajno će se povećati i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana.

Često ističete kako Vam je cilj da luka u Gružu bude home port za mnoge cruisere.

Tako je, home port je u prvom planu za destinaciju u cjelini. Kompanija Mare lla Cruises je obnovila home port ope racije s našom lukom, došla nam je s većim brodom Marella Explorer 2 kapa citeta tisuću putnika više nego što ih je mogao primiti prethodni brod Marella Celebration. Kompanije su poprilično obnovile svoje flote jer je u pandemiji dosta starih brodova otišlo u rezalište. Mnogo je novih brodova bilo naru čeno i krenulo je s plovidbom, tako da su nas posjetile i dvije novogradnje Viking Mars I Emerald Azzurra. Bro dovi su se modernizirali te su postali ekološki napredniji. To nas posebno veseli. Osim Marelle Explorer 2 svaki četvrtak do kraja listopada, stižu nam i La Belle de l’Adriatique, Le Ponant, Sea Cloud, Sea Dream i Viking Mars, a tu su i novi upiti TUI Cruisesa za home port operacije u našoj luci. Također, nedavno smo nabavili nove uređaje za kontrolu prtljage u luci pa su i to ula ganja s kojima želimo dodatno podići razinu kvalitete usluga svima koji koriste našu luku kao ukrcajnu. Home portom turisti dulje borave na našem području te se time i njihova potroš nja kod nas povećava. Očekujemo da će sezona biti vrlo dobra. Radujemo se novim izazovima, ali ne težimo rekor dnim brojkama. Prioritet nam je da sve skupa dobro funkcionira i da priča oko cruising turizma u destinaciji bude održiva i cjelogodišnja.

Osjeti li se utjecaj rata u Ukrajini na cruise tržište?

Bilo je odre đenih istupa u Gradskom vi jeću. Za nekom riječju ponekad požališ, za nekom ne, ali uglavnom to je nešto što je dolazilo iz srca

Bili smo dosta oprezni s aranžmanima u ožujku i travnju kada počinje sezona cruisera s obzirom na rat u Ukrajini, ali moram priznati da nisam osjetio negativan ‘feedback’ brodskih kom panija, niti su tražili temeljem toga neke olakotne okolnosti. Do sada nemamo problema. Iako očekujem da će se promet mega-jahti nastaviti uzlaznim trendom, možda ipak više nećemo tako lako na vezu sresti ruske jahte u našoj luci.

Kanalizacija stigla u Molunat, projekt gotov do kraja tjedna

Iznimno me veseli finalizacija projekta jer nema razvoja mjesta bez kanalizacije. Finaliziramo u smislu asfaltiranja. Imali smo određenih problema s izvođačima, ali hvala Bogu to će se sve završiti. Osobno zahvaljujem na strpljenju svih mještana i i ispričavam se ako su imali ikakvih neugodnosti i problema –načelnik Lasić

Došao nam je asfalt, još malo do svake kuće. Tu je i kanalizacija, veliki je ovo projekt! Iako se odužilo i bili smo na kraju živaca, danas nećemo vikati, nego smo sretni. Makar nešto da ima i naš Molunat – zapisali su uz popratne

MARTINA ŽEROVNIK Svoju tešku životnu priču pretočila je u

Vrijeđali su je, obeshrabrivali,

kao

nasilje.

Martina!

Piše Mia Njavro Banić Foto Zavazda Konavle

Bravo za svih koji su se zauzeli za ovaj, možemo reći, najvažniji projekt i velika hvala ovoj čejadi koja već dugo srcem rade, želeći da nam što prije uljepšaju mjesto – Zavazda Konavle

MIROVINE Konstantan rast cijena i sveprisutna inflacija – iako će u rujnu rasti mirovine ni usklađivanje ni novi plan izmjena zakona neće pretjerano pomoći našim umirovljenicima.

KONZUM Analizirali smo cijene u Kon zumu. Hrana nam je u sezoni skuplja od pola od pet kuna, a s dolaskom turista cijene se dodatno podebljavaju. Što će biti kad dođe euro?

Podsjetimo, na čelnik Općine Konavle Božo Lasić i direktor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić potpisali su u prosincu 2021. u Zagrebu ugovor za financiranje radova na izgradnji Kanalizacijskog sustava Molun ta vrijednog preko 20 mili juna kuna

fotografije u ‘konavoskoj kronici’, grupi Zavazda Konavle, njeni članovi.

Bravo za svih koji su se zauzeli za ovaj, možemo reći, najvažniji projekt i velika hvala ovoj čejadi koja već dugo srcem radi, želeći da nam što prije uljepšaju mjesto – dodaju. Jedno od najljepših konavoskih mjesta, turi stički hit čija popularnost nije jenja vala ni tijekom pandemije, konačno se sređuje do kraja. Za kratak komen tar zamolili smo načelnika Općine Konavle Boža Lasića. Kaže kako bi prvo htio uputiti zahvalu mještanima Molunta zbog njihovog strpljenja.

‘Nadamo se da će se problemi zaboraviti’

Radimo kanalizaciju za Molunat, to je vrijedan projekt od preko 20 mili juna kuna u kojeg smo ušli zajedno s Hrvatskim vodama. Iznimno me veseli finalizacija projekta jer nema razvoja mjesta bez kanalizacije. Fina liziramo u smislu asfaltiranja. Imali smo određenih problema s izvođa čima, ali hvala Bogu to će se sve zavr šiti. Osobno, zahvaljujem na strpljenju svih mještana i i ispričavam se ako su imali ikakvih neugodnosti i problema. Nadam se da će se problemi zabora viti, a mi nastavljamo dalje – zaključio

Načelnik Lasić je zahvalio svim djelatnici ma i tvrtkama Općine koji su radili na prirpremama projekata koji su Općinu Konavle ‘doveli’ do samog vrha među županijama po povlačenju sredstava iz fondova EU

je načelnik Lasić. Ističe kako bi sve tre balo biti gotovo do 18. lipnja.

Podsjetimo, načelnik Općine Konavle Božo Lasić i direktor Kona voskog komunalnog društva Marko Glavić potpisali su u prosincu 2021. u Zagrebu ugovor za financiranje radova na izgradnji Kanalizacijskog sustava Molunta vrijednog preko 20 milijuna kuna. Ugovor se tiče osiguravanja bespovratnih EU sredstva, odobrenih na Poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za ‘Financiranje pro vedbe već započetih investicijskih

projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otporno sti 2021.- 2026.’

Načelnik Lasić tada je zahvalio svim djelatnicima i tvrtkama Općine koji su radili na pripremama projekata koji su Općinu Konavle ‘doveli’ do samog vrha među županijama po povlačenju sred stava iz fondova EU. Jedan od najvaž nijih, ‘civilizacijsko pitanje’ je kanaliza cija, nužna za razvoj prekrasnih mjesta naše Županije, kao što je Molunat.

Vrijeđali su je i obeshrabrivali. Ali, Martina je borac i progovorila je za sve koji trpe nasilje

Umjesto da te ti ljudi koji su odgovorni za djecu guraju naprijed, oni su me gurali nazad. Uvijek su mi govorili ti to ne možeš, jesi li ti normalna, a kad sam napisala knjigu i sve razotkrila, pitali su me da kako me nije sram takvo što učiniti. Ispala sam nezahvalna

Piše/Foto Leona Rašica

‘Ti To ne možeš!’, ‘Jesi li ti normalna?’, ‘Kako to govoriš?’, ‘Mučimo se s tobom, a ti nam tako vraćaš!’, samo su neke od rečenica koje je Dubrovkinja Mar tina Žerovnik svakodnevno slušala tijekom srednje škole koju je pohađala u Zagrebu u Centru za odgoj i obrazo vanje u Dubravi i tamošnjem domu u kojem je boravila. Slušala je to ne samo od svojih vršnjakinja koje su je dnevno omalovažavale, rugale joj se oko najma njih sitnica, okomljavale se na nju na razne načine, već je isti tretman dobila i od tamošnjih odgojiteljica koje su je u najmanju ruku trebale zaštititi od takvih stvari. Kad bi se Martina kome i požalila na svoju situaciju, nitko joj nije vjerovao. ‘Martina, ma o čemu ti

pričaš?’ bila je najčešća rečenica odgo vornih osoba kod kojih je naša sugovor nica pokušala potražiti pomoć. Među tim, Martina je krenula pisati o svojim nevoljama, najprije u sklopu zadaćnice na kraju godine, potom i u dnevniku u kojem si je obećala da će jednom sve objaviti. Pero je moćnije od mača pa je tako i Martinina knjiga itekako odje knula za sve one koji su prošli sličnu situaciju kao i ona počevši od vršnjač kog i psihičkog nasilja do nedoživlja vanja na koje je naišla kod onih osoba koje su trebale biti tu da joj pomognu. Nisu ipak računali s time da je Martina borac od malena i da će na svako nji hovo ‘ti to ne možeš’, spremno odgovo riti ‘ja to mogu’. Njezina borba počela je najprije još od malena na zdravstve nom polju kada joj je s osam godina dijagnosticiran tumor na mozgu.

U Centru su krenule nevolje

Kao djetetu od osam godina dijagno sticiran mi je tumor na mozgu veličine naranče i onda sam hitno hospitalizi rana u Zagrebu na Rebru. Doktor Pala dino me je operirao prvi put, imala sam ukupno pet operacija glave. Tada sam išla u osnovnu školu i završila sam je kako sam mogla, profesori su mi izlazili u susret jer sam često bila po liječenju. Iza osnovne škole upisala sam tu sred nju školu u Zagrebu. Centar za soci jalnu skrb u Dubrovniku predložio je Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava i tu su počele nevolje. Taj Centar bio je katastrofalan, derutan, nije bilo vode, hrana je bila odvratna, mene su stalno maltretirali jer sam iz Dubrovnika. Govorili su mi da sam ‘dalmatinski bli tvar’, ‘dubrovačka lijenčina’. Stalno su me tako zvali, radili mi razne gadosti. Stalno su mi govorili da ništa ne mogu. Na kraju te škole u zadnju maturalnu zadaćnicu pisala sam o želji za živo tom. Tu sam pisala kako su me neki ljudi zvali i borcem i herojem, poput časnih kod kojih bi odsjedala kad sam išla na liječenje. One su me duhovno podizale. Napisala sam u toj zadaćnici i da želim upisati fakultet ili višu školu. Kada sam pitala tu svoju takozvanu odgajateljicu u Centru što misli o mojoj zadaćnici rekla mi je ‘kako te nije sram, četiri godine se mučimo s tobom, a ti si napisala da želiš ići na fakultet’. Kakav borac, heroj, haha’, narugala se ona mojim željama. Kroz cijelo školovanje dobivala sam tamo udarac na udarac, čim bih poželjela nešto više, samo bi me spustili – priča nam Martina samo dio nemilih događaja koje je pretrpjela tijekom srednje škole u tom Centru, a o kojima detaljnije piše u svojoj knjizi ‘Rupa bez dna’.

Knjigu s am se odlučila napisati kako bih pomogla drugima koji prolaze

Volje, želje i snova Martina svakako ima, samo je potrebno da to još netko dodatno prepozna i vrednuje te da priliku da nas sve u cijelosti oduševi svojim mnogobrojnim talentima

isto i kako bih odgovornim ljudima poput onih iz Centra za socijalnu skrb ispričala što se događa u takvim usta novama, da i oni shvate da nije baš samo tako poslati negdje dijete da se školuje. Ja sam srednju školu završila po redovnom programu što znači da sam je mogla uredno završiti i u Gradu. Htjela sam ispričati svima da nije dobro da se djeca tako ponašaju jedna prema drugima te da to može ostaviti poslje dice na dijete pa čak dovesti i do samo ubojstva, što se u nekim slučajevima u tom Centru i dogodilo. Umjesto da te ti ljudi koji su odgovorni za djecu guraju naprijed, oni su me gurali nazad. Uvi jek su mi govorili ti to ne možeš, jesi li ti normalna, a kad sam napisala knjigu i sve razotkrila, pitali su me da kako me nije sram takvo što učiniti. Ispala sam nezahvalna – govori Martina Žerovnik.

Tijekom svog školovanja u Zagrebu odlučila je pisati i dnevnik i bilježiti u njemu sve što je proživljavala. A to je mogla tek kada je na trećoj godini bila prebačena u trokrevetnu sobu te je napokon dobila malo mira.

Pisala bih sve što bi mi napravili taj dan i što bi mi rekli. Napisala sam da ću jednog dana to objaviti. Kad sam se vratila doma 2009., počela sam pisati od početka sve što sam doži vjela i spremila sam to u jedan folder na koji sam napisala ‘NE DIRAJ’ knjiga Rupa bez dna. Imali smo jedan laptop koji se nalazio u mojoj sobi. Došao je moj pokojni brat kojeg sam izgubila 2020. Tada je imao 12 godina i, znati željan kao i svi dječaci, pročitao je moju knjigu. Bila me je sramota da to netko čita. Uvijek su mi govorili da ne mogu napisati ni dvije rečenice, a kamoli knjigu. On je to pročitao i rekao mi je da mi je početak knjige originalan kao i ime knjige te me je potaknuo da samo nastavim pisati. Poslušala sam ga i tako je knjiga i nastala. Imala sam problema s njezinom objavom u Dubrovniku, ali brzo se sve i posložilo. Našla sam spon zore za knjigu i to Tonyja Cetinskog, Gibonnija i Stijepa Jarka do kojih sam došla spletom raznih okolnosti – nagla šava Martina Žerovnik.

Svi su zgroženi

Zanimale su nas i reakcije ljudi koji su vidjeli i pročitali njezinu knjigu. Ističe nam kako su ljudi zgroženi onime što je doživjela te da ne mogu vjerovati što je sve prošla. Njezina baka, otkriva nam, ne može je pročitati bez da se ne rasplače.

Kao djetetu od osam godina dijagnosticiran mi je tumor na mozgu veliči ne naranče i onda sam hitno hospitalizirana u Zagrebu na Rebru. Doktor Paladino me je operirao prvi put, imala sam ukupno pet operacija glave

Moja obitelj sve je to proživljavala sa mnom. Zato im je sada teško čitati moju knjigu. Nisu ni njima vjerovali da ja to sve prolazim. Sjećam se da sam jednom odnijela svoj dnevnik psiho loginji u Centru i kada je pročitala kakome je sve odgojiteljica omalova žavala, rekla mi je ‘ma nije ona to tako mislila’. Djeca u uvijek iskrena. Ako se dijete povjeri nekome, treba mu vjero vati, treba to dijete shvatiti i njegovu patnju i treba mu pomoći jer to dijete ne može samo sebi pomoći. Ovakvo što se ne može izmisliti. Danas mi neki govore da su za zlostavljanje potrebne dvije osobe? Ma o čemu govore? Neka djeca će to iz zabave napraviti jer misle da su face tada, ismijavaju te zbog glu posti. Sve je to na mene ostavilo poslje dice. U meni je strah. Rugali su mi se zbog mog dijalekta i zbog govornog oštećenja, nemam hrabrosti podići glas, progovoriti. Bilo me je strah tra žiti pomoć jer mi nitko nije vjerovao –govori nam Martina.

A, što ju je motiviralo da unatoč svim ovim nedaćama nastavi dalje?

Ja sam se navikla na to. Kao mala, prije nego što su mi otkrili tumor na mozgu, išla sam na balet, u glazbenoj sam školi svirala gitaru, skakala sam po ulici. Bila sam veselo dijete. Navi kla sam ići dalje bez obzira na sve. Nikada nisam htjela dozvoliti da me netko žali ili da jadikuje zbog mene. Prvi put nakon teške operacije, mami sam rekla da me sada barem neće više boliti glava dok budem plesala balet. Ali, mama mi je tada rekla da to neću više moći. Bila sam jako tužna, ali nisam htjela to pokazati, da mamu ne povrijedim. Uvijek sam težila za višim ciljem. Upisala sam i fakultet, što mi je bila velika želja, ali ga nisam uspjela završiti ponajviše zbog zdravstvenih problema. A, i imala sam problema s dva predmeta na kojima mi profesori nisu htjeli izaći u susret. Nisu vjero vali da imam bolove u rukama i da ne mogu pisati. Odustala sam i žao mi je zbog toga. Ali, želim nastaviti dalje, želim pronaći posao što mi je u Dubrovniku trenutno jako teško. Osje ćam se diskriminirano jer me odbijaju gdje god sam se prijavila – otkriva nam Martina Žerovnik.

Ova mlada žena doista nastavlja dalje unatoč svim zatvorenim vratima na koje je u životu naišla. Iznimno je i kreativna te piše i pjesme pa smo uvje reni da ‘Rupa bez dna’ nije jedino knji ževno ostvarenje koje će iz Martininog pera ugledati svjetlo dana. Volje, želje i snova Martina svakako ima, samo je potrebno da to još netko dodatno pre pozna i vrednuje te da priliku da nas sve u cijelosti oduševi svojim mnogo brojnim talentima.

RUJNU

Muratti: Da nije usklađivanja, dvostruko bi više umirovljenika ‘kopalo po kontejnerima’

Ovo nije neko veliko poboljšanje, ali je u svakom slučaju bolje išta nego ništa. Najlošije što se moglo dogoditi jest to da divljaju cijene, a da se ne misli na umirovljenike, da oni zaostanu u cijeloj toj priči – Olga Muratti

Umirovljenike U rUjn U, prema najavama, očekuje rekordno, povije sno usklađivanje mirovina. Riječ bi trebala biti o usklađenju od 5,75 posto čime bi bilo nadmašeno usklađenje iz druge polovice 2008. kada je ono izno silo 4,05 posto. To bi značilo, primjera radi, da će umirovljenik koji prima pro sječnu mirovinu od 2701 kunu usklađi vanjem dobiti ‘povišicu’ od 155 kuna. Nakon najave usklađenja u rujnu, pre mijer Andrej Plenković predstavio je i izmjene Zakona o mirovinskom osigu ranju. Naglasio je da se njima omogu ćuje pravedniji izračun mirovine, kao i

MIROVINE, POČETKOM GODINE NA SNAZI I IZMJENE ZAKONA

VOLE HRVATSKU Predstavništvo HTZ-a u Austriji organiziralo je predstavljanje hrvatske turističke ponude za najutjecajnije austrijske medije, budući da Austrija spada u naša najvaž nija emitivna tržišta koja imaju značajan utjecaj na ukupne turističke rezultate naše zemlje.

Piše Leona Rašica

Zvonimir Pandža

JEDINSTVENI PUNJAČ Od 2024. svi mobilni, tableti, digitalni fotoaparati, ručne konzole za videoigre, slušalice, slušalice s mikrofonom, prijenosni zvučnici, e-čitači, tipkovnice, miševi,

korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine, čime će veliki dio umirovljenika ostvariti pove ćani mirovinski prihod. Za više od 136 tisuća korisnika obiteljska mirovina povećat će se za 10 posto, odnosno za oko 250 kuna prosječno, predstavio je premijer. Izmjenama zakona omo gućeno je i korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne miro vine u slučaju smrti supružnika. Ovom izmjenom za više od 155 tisuća kori snika obiteljskih mirovna ukupna miro vina će se povećati u prosjeku za oko 510 kuna mjesečno. Također, povećat će se i mirovina za 287 tisuća korisnika najniže mirovine. Do 2025. za sve uku pno će se uložiti oko 4,4 milijarde kuna, naglasio je premijer. Ove izmjene tre bale bi na snagu stupiti 1. siječnja.

Rast cijena i inflacija

Podsjetimo i kako su umirovljenici nedavno dobili i Covid dodatak kako bi im se barem malo pomoglo prebro diti krizu u koju je cijelo gospodarstvo zapalo zbog pandemije, a nedavno im je isplaćen i energetski dodatak na miro vine kako bi se ublažio udar rasta cijena energenata na njihove mirovine. Sve ovo samo je dio pokušaja da se umirov ljenicima omogući što dostojanstvenija starost i normalniji svakodnevni život, međutim, konstantan rast cijena i sve prisutna inflacija dodatno im otežavaju situaciju te se mnogi od njih boje kako im ni ovo usklađivanje, ali ni novi plan izmjena zakona neće pomoći u njiho voj situaciji. Postoji bojazan da će umi rovljenicima zbog inflacije i povećanja mirovina koji je neće nužno pratiti, još dodatno opasti kupovna moć. Sa svime time slaže se i predsjednica Hrvatske stranke umirovljenika u Dubrovniku Olga Muratti koja ističe da je usklađi vanje mirovina samo ‘vatrogasna mjera’. Ovo nije neko veliko poboljšanje, ali je u svakom slučaju bolje išta nego ništa. Najlošije što se moglo dogoditi jest to da divljaju cijene, a da se ne misli na umi rovljenike, da oni zaostanu u cijeloj toj priči. Ovo povećanje oko kojeg se tru dimo i u Hrvatskoj stranci umirovlje nika i svim umirovljeničkim razinama jest da se barem donekle zadrži posto jeće stanje. Stanje je za umirovljenike i do sada bilo teško, a povećanjem cijena, a ne davanjem ničega, puno njih došlo bi u zonu siromaštva. Ovo je nešto što se mora napraviti, što je nužno, što je moralo pratiti sve ovo što se događa. Još davno smo kao Hrvatska stranka

umirovljenika tražili da mirovinski cen zusi prate svako povećanje cijena. Ovo po meni nije nikakvo poboljšanje, to je tek pokušaj da se prati situacija. Ako rezultat ovoga bude pozitivna nula, bit će dobro. Država ovo mora napraviti. Ne daje se ovime nikome ništa posebno. Ovo se radi tek da još veći broj ionako ugroženih umirovljenika ne dođe u još lošiju situaciju. Kad ne daj Bože ne bi bilo čak ni tog usklađivanja, pa što bismo imali? Dvostruko više umirovlje nika kopalo bi po kontejnerima – ističe Muratti.

Bit će dobro ako budemo na nuli Dodaje kako umirovljenici jako loše žive te da im život dodatno komplici raju rast cijena i inflacija, ali i činjenica da umirovljenici ne mogu zaraditi. Žive samo od svoje mirovine.

Umirovljenik samo može trošiti još više na svoje liječenje. I to je opet pla ćao cijeli život da bi sada pod stare dane morao plaćati da se liječi ili da umre. Postotak umiranja svakim je danom sve veći. Zdravstvena zaštita je sve teže dostupna ljudima starije životne dobi. Mnogi umirovljenici ne mogu plaćati

prijenosni navigacijski sustavi i slušalice koje se umeću u uho morat će imati utor za punjenje USB-C, prenosi Europska komisija na svojim stranicama.

Sve veći rast cijena i inflacija jako loše utječe na umirovlje nike. Ne znam kako će sve ovo završiti i kako će se na kraju umirovljenici s time nositi –Ante Mandić

Umirovljenik samo može tro šiti još više na svoje liječenje. I to je opet pla ćao cijeli život da bi sada pod stare dane morao plaćati da se liječi ili da umre. Postotak umiranja svakim je danom sve veći. Zdravstvena zaštita je sve teže dostupna ljudima starije životne dobi –Olga Muratti

to i kupovati lijekove. Zato ovo uskla đivanje i najavljeno povećanje mirovina uopće ne predstavlja veliku brigu za umirovljenike, ovo je dužnost. Naveliko se priča da se nešto ovime napravilo za umirovljenike. Ma ovime se nije napra vilo ništa, samo se napravilo ono što se moralo napraviti, a to je da rast osob nog budžeta bar donekle prati i rast cijena. Kad cijene i inflacija prestanu rasti, onda to što tada bude Vlada dala možemo nazvati davanjem umirovlje nicima. A pitanje je hoće li i ovo uskla đivanje uspjeti pratiti porast cijena. Bilo bi dobro kada bismo ostali na nuli. Država ovime rješava probleme koje je sama stvorila – mišljenja je Muratti.

S njome se slaže i povjerenik Sin dikata umirovljenika Hrvatske na području Dubrovačko-neretvanske županije Ante Mandić koji se nada da će ovo usklađivanje i najave Vlade ipak biti na pomoć umirovljenicima.

Svaki solad više dobro dođe. Što ćemo? To je trebalo odavno napra viti, to je svakome više jasno. Sve veći rast cijena i inflacija jako loše utječe na umirovljenike. Ne znam kako će sve ovo završiti i kako će se na kraju umirovljenici s time nositi. Umirov ljenicima je najgore. Imaju mirovinu koju imaju i ovise o ovim dodatcima. Dobiju malo, a mirovina ne može pokriti sve ono što s treba pokriti. Po mom bi mišljenju Vlada trebala davati onima s nižim primanjima i mirovi nama veći postotak u odnosu na one koji imaju velike mirovine. Tada bismo nešto postigli. Gledajući sa socijalnog apsketa, umirovljenicima je zaista teško. Ima ih jako malo kojimogu raditi ona dozvoljena četiri sata. Većina njih je izrađena i ne može raditi – zaključio je Mandić.

Ljudi u našu vinariju dolaze pronaći mir

Sadili smo uglavnom naše prepoznatljive domaće sorte jer smo bili sigurni da ćemo uspjeti u ovom kamenjaru. To je među ostalim plavac koji se još naziva i ‘borcem’ jer se snalazi u ovim ‘škrtim’ krajevima. Bili smo sigurni i zbog toga jer je ‘preko puta’ Pelješac koji ima istu konfiguraciju terena kao i Komarna. Stvarno smo uložili puno truda i ljubavi. Kad smo 2010. godine doživjeli prvu berbu, preplavio nas je poseban osjećaj

Vinarija se može posjetiti svaki dan od 11 do 21 sat te se mogu kušati vina i hladna predjela kao što su pršut i sir, po narudžbi

‘Toscana u malom’ – tako bismo mogli nazvati područje Komarne, naj mlađeg vinogorja u Hrvatskoj. Na nekadašnjem ‘divljem’ i brdovitom tlu, u blizini mora, prostiru se zelena pro stranstva vinove loze. Taj vinski raj, s 2500 sunčanih sati godišnje, nalazi se 70 kilometara od Dubrovnika, a uskoro će biti još i dostupniji nakon izgradnje Pelješkog mosta. Posebno ga, i s nestr pljenjem iščekuju vlasnici sedam vina rija koji ovdje imaju svoje vinograde, a

do 100 tisu ća boca vina proizvede se na godišnjoj razini

80među kojima se nalazi i ‘Terra Madre’. Svoje početke ova vinarija piše već od 2008. godine. Troje prijatelja, ali i vla snika tvrtke Poljopromet iz Metkovića Davor Martinović, Damir Dominiković i Stipe Dominiković odlučili su se tada na novi poslovni potez.

Tvrtka Poljopromet već skoro tri

desetljeća radi u proizvodnji i prodaji repromaterijala. Radimo širom Dalma cije i imamo poljoprivredne apoteke. Tako da smo vezani za poljoprivredu i poljoprivrednike. Odlučili smo se, prije više od deset godina, javiti na natje čaj za sadnju vinove loze i podizanje novih vinograda. Bio je to na početku izuzetno zahtjevan proces. Ovo je bio ‘divlji’, brdovit kraj, ispunjen maki jom i šumom koji je kasnije uz pomoć strojeva raskrčen i izravnan – rekao je Martinović. Nakon provedene meliora cije tla, sa sadnjom trsova vinove loze započeli su 2009. godine.

Sadili smo uglavnom naš e pre poznatljive domaće sorte jer smo bili sigurni da ćemo uspjeti u ovom kame njaru. To je među ostalim plavac koji se još naziva i ‘borcem’ jer se snalazi u ovim ‘škrtim’ krajevima. Bili smo sigurni i zbog toga jer je ‘preko puta’ Pelješac koji ima istu konfiguraciju terena kao i Komarna. Stvarno smo uložili puno truda i ljubavi. Kad smo 2010. godine doživjeli prvu berbu,

Davor Martinović

preplavio nas je poseban osjećaj – priča nam Martinović o vinogradu koji se nalazi na skoro 17 hektara neto povr šine, a u kojem rastu autohtone sorte plavac mali i pošip. Od međunarodnih sorti prisutne su syrah, chardonnay te cabernet sauvignon.

Do 100 tisuća boca vina Nazivom vinarije, ‘Terra Madre’ ili u prijevodu ‘Majka Zemlja’, željeli su podsjetiti na važnost pojma ekologije. Naime, vinogradi Terra Madre imaju uvjete za uzgoj vinove loze na ekološki način. Ekološki certifikat za proizvod nju dobili su 2013. godine.

Naslijedili smo jedno ekološko tlo. U kamenjaru smo napravili plodno tlo za vinograde. Na to smo ponosni jer smo stvorili novu vrijednost. Ne samo mi, nego i svih sedam vinara na

području Komarne – rekao je. Inače, preko 500 tisuća boca proizvede se godišnje u cijeloj Komarni.

Što se tiče vinarije Terra Madre, ukupno imamo 125 tisuća trstova na 17 hektara zemljišta. Na godišnjoj razini proizvedemo od 80 do 100 tisuća boca vina od 0,75 litara, odnosno između 70 i 80 tisuća litara. Ta količina varira iz godine u godinu.

Moderna oprema

Na samom su početku, nakon sadnje i berbe, grožđe prerađivali u drugim vinarijama. No, nakon nekog vremena, odlučili su se na izgradnju vinarije u vlastitom vinogradu. Moderna vinarija s podrumom, prostorom kušaonice i taracom izgrađena je 2017. godine, a prostire se na ukupno 1200 ‘kvadrata’.

Ta nam je godina bila posebno

U kamenjaru smo napravili plodno tlo za vinograde. Na to smo ponosni jer smo stvorili novu vrijed nost. Ne samo mi, nego i svih sedam vinara na području Komarne

važna jer smo započeli preradu vina u našem podrumu. Podrum ima svu potrebnu modernu opremu – naglasio je. Kušaonica se ističe prostranošću i velikim izborom vina na policama, a na njenim zidovima nalaze se fotogra fije iz 60-ih godina prošlog stoljeća s prizorima sadnje vinograda, kao i trga nja te berbe na tom istom području. S tarace se pruža pogled na Pelješac, a vide se i obrisi Hvara te Brača. Među posjetiteljima vinarije zatekli smo i mladi par ljubitelja vina. Došli su čak iz dalekog Teksasa!

Ljudi ovdje dolaze pronaći i osje titi mir, kao i taj čisti, morski zrak. Čim izađete iz auta, kao da udišete potpuno drukčiji zrak – kazao je Martinović. Posebno ističe kameni križ kojeg su postavili u blizini vinograda.

Radi se o kopiji križa iz Međugorja. Podigli smo ga kao zahvalu za sve. Tu se uvijek dođemo pomoliti, posebno u teškim vremenima.

Imamo dobre najave

Tijekom svih ovih godina djelovanja, postigli su i izvrsne rezultate na teme lju kvalitete svojih vina. Od početka do danas, vina Terra Madre osvojila su desetke nagrada. Među nagradama ističe se Zlatna medalja na vinskom festivalu ‘Dubrovnik Festiwine’ iz 2014. godine, kao i međunarodna priznanja, odnosno medalje na najprestižnijem natjecanju ‘Decanter’. Svoje proizvode izvoze u brojne države Europske unije, ali i u Sjedinjene Američke Države. Rekordna je, kako kaže, bila 2019. godina. Tada su izvezli boca vina u vrijednosti od 100 tisuća eura.

Kad govorimo o vinu, to je dosta. Sada se, nakon pandemije koronavi rusa, pomalo vraćamo tim brojkama. Pandemija je ostavila traga, ali za ovu godinu imamo dobre najave. Imamo već veliki broj najavljenih dolazaka u organizaciji agencija. Nadamo se da će tako i ostati – rekao je Martinović.

Caritas seli u Solitudo, a Biskupski dvor ide u najam Gradu za dječji vrtić

djelovanja. Odlaskom Caritasa iz bivšeg Biskupskog doma postavilo se i pitanje koju će namjenu dobiti taj vrijedni pro stor u Gospinom polju, a o tome je više otkrio dubrovački gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Grad skog vijeća kada je pred vijećnicima potvrdio kako Grad Dubrovnik prego vara s Dubrovačkom biskupijom kako bi se na tom mjestu otvorio novi dječji vrtić.

Vjerujem da bismo trebali dobiti pozitivan odgovor idući tjedan za bivši Biskupski dvor. Započeli smo s projek tnom izradom prilagodbe prostora. Trebat će izvesti određene radove, a kapacitet bi bio nešto malo više od 100 djece. Ugovor bi išao na 10 godina –objasnio je tada gradonačelnik.

Caritas je, naime, protekle četiri godine djelovao u prostoru bivšeg Biskupskog doma u Gospinom polju gdje je stigao krajem 2018. nakon što su započeli radovi na kompleksu nekadašnjeg Gospodarskog centra Babin kuk u srcu Lapada u kojem je prethodno bio na usluzi našim sugrađanima

Caritas Dubrovačke biskupije oD srpnja kreće s preseljenjem te se vraća natrag na svoju bivšu adresu u ulici Vatroslava Lisinskog u Solitudu. Caritas je, naime, protekle četiri godine djelo vao u prostoru bivšeg Biskupskog doma u Gospinom polju gdje je stigao krajem 2018. nakon što su započeli radovi na kompleksu nekadašnjeg Gospodar skog centra Babin kuk u srcu Lapada u kojem je prethodno bio na usluzi našim sugrađanima.

Našemu Caritasu je došlo vrijeme za selidbu, povratak na staru adresu, koja će se odvijati kroz mjesec srpanj. Do kraja lipnja smo na trenutnoj adresi te se za korisnike pomoći programa Caritasa ništa ne mijenja, a o svemu će biti obaviješeni internim načinima komuniciranja. Ipak, potrebno je početi s pripremama za selidbu i stoga više nismo u mogućnosti primati donacije

odjeće i obuće te materijalne donacije u naš prostor – izvijestili su iz Caritasa na svojim društvenim mrežama.

Umjesto Caritasa vrtić

Caritas se, dakle, vraća u prostorije nekadašnjeg Gospodarskog centra Babin kuk koji je nakon radova dovr šenih ove godine dobio svoju novu namjenu. Riječ je, podsjetimo, o zajed ničkoj investiciji tvrtke Valamar Riviere i nekoliko suvlasnika, među kojima je i Caritas Dubrovačke Biskupije, a radilo se o uređenju vrijednog prostrora u Lapadu u koje se nije ulagalo desetlje ćima. Vrijednost investicije, pisali smo u listopadu 2018., kretala se od 80 do 100 milijuna kuna. Postojeći objekti su srušeni u svrhu rekonstrukcije te će se kroz srpanj i Caritas upustiti u završne radove osposobljenja tog novog pro stora za potrebe svog plemenitog

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Provjerili smo s Dubrovačkom bisku pijom jesu li pregovori okončani te što je s Gradom dogovoreno.

Prostore u kojima je Caritas dje lovao proteklih nekoliko godina, a to su prostori bivšeg Biskupskog dvora u Gospinom polju, Biskupija će dati u najam Gradu Dubrovniku za potrebe otvaranja novog dječjeg vrtića. Prego vori između Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika su još u tijeku i ugo vori još nisu potpisani – odgovorili su DuListu iz ureda za medije Dubrovačke biskupije.

Županija

ZAVRŠIO FOTO NATJEČAJ

Antoniju Oršuliću drugo mjesto za ‘Čuvara stada’

Konavlima 80 tisuća kuna za uređenje dječjeg igrališta

ŽUPANIJA Foto natječaj ‘Volim svoju županiju’ 2022. je završio, a stručni žiri odabrao je najbolje foto grafije koje su amaterski i profesio nalni fotografi slali sedmu godinu zaredom kako bi pomogli ispričati priču o ljepotama hrvatskih krajeva. Žiri je odabrano 21 fotografiju – po jednu iz svake županije. Najviše gla sova, gotovo 2000, osvojila je fotogra fija Zamišljena sjenica, autora Dori jana Delosta iz Primorsko-goranske županije. Najbolja dronska fotogra fija također je snimljena na području Primorsko-goranske županije, a radi se o Marini Punat autora Vladimira Bogovčića. Prva tri mjesta zauzele su fotografije Zamagljen, Mary Crnković Pilaš iz Grada Zagreba, drugo mjesto pripalo je Antoniju Oršuliću iz naše županije za fotografiju Čuvar stada, a treće mjesto osvojio je Goran Lončar iz Vukovarsko-srijemske županije za fotografiju Snježna kapelica. Ostali dobitnici su Čarolija prirode Suzane Kevek, Vestibul Lea Lendića, Oliverov Predvodnik stada, Most (izletište Bara Grubišno polje) Dejana Adžića, Moj Nemo Staše Sobolevski, Pred polijeta nje autora Ivana, Kopriva Darka Šosta reca, Insula intra Dravam et Muram Nikole Tomašića, Vrani konji gizdavi jure dok se ne razdani Valentine Boš njak, Maglovito jutro Maria Ornika, Mystic River Gorana Groša, Prijate lji Marina Magaša, Grof Mačak od Lukavca Roberta Klarića, Jesenji Jan kovac Sonje Diklić, Slavonija Samira Kurtagića, Vrijeme od smokava Ivana Rakića, Krapina Bin Hana i Usnulo sunce Lidije Škoro. Otvorenje izložbe ‘Volim svoju županiju’ održat će se 6. srpnja u Slavonskom Brodu.

Otvorenje

izložbe ‘Volim svoju županiju’ održat će se 6. srpnja u Slavonskom Brodu

Radi se o potporama manje financijske vrijednosti iz Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

KONAVLE o pćini KonaV le odobreno je 80 tisuća kuna za uređenje dječjeg igrališta na Zvekovici, u sklopu pro jekta ‘Prekogranična suradnja kroz revitalizaciju zelenih površina: par kova, igrališta i javnih površina za outdoor aktivnosti’. Radi se o potpo rama manje financijske vrijednosti iz Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a partner Općini Konavle u ovom zajedničkom projektu uku pne vrijednosti 230 tisuća kuna je Grad Mostar. Potpisivanju Ugovora o financiranju prisustvovao je pročel nik U o za ruralni razvoj, gospodarstvo i e U fondove Perica Pušić, a svečano

su ih uručili ministrica regionalnoga razvoja i fondova e U Nataša Trami šak te državni tajnik Središnjeg držav nog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Cilj ovog pro grama je pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osnaživanje naše suradnje i podizanje kvalitete života cjelokupnog stanovništva na program skom području.

Potpisivanju Ugovora o financiranju prisustvovao je pročelnik UO za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Perica Pušić

ZAŠTITA OBALE Predstavnici DNŽ sudjelovali su na konferenciji ‘Protect the coast, adapt to climate change!’ u sklopu projekta AdriaClim. Cilj je podići svijest lokalnog stanovništva i kreatora javnih politika te pružiti informacije o utjecajima klimatskih promjena na jadransku obalu.

Foto Antonio Oršulić

Grad Dubrovnik

BROJNE

Pregled gradskih projekata povodom pet godina mandata

Gradonačelnik dubrovnika m ato Franković u povodu pet godina man data predstavio je u Lazaretima prošli tjedan najznačajnije realizirane pro jekte i investicije u tijeku. Uz brojne kapitalne projekte, jedno od temeljnih postignuća u posljednjih pet godina, istaknuo je gradonačelnik, stjecanje je nove imovine. Interesi grada i građana zaštićeni su kupnjom većinskog paketa dionica utd Raguse, preuzimanjem vlasničkog udjela nad Lukom Dubrov nik i i kupnjom društva tu P d.d. U tijeku su ili pri kraju izvedbe brojni projekti koji će podići kvalitetu života u gradu poput rekonstrukcije Lapadske obale, gradnja doma umirovljenika u

Gružu, škole u Ulici Ilije Sarake u povi jesnoj jezgri te gradnja Groblja Dubac. Istaknuo je i kako je u posljednjih pet godine za gradske projekte osigurano više od milijardu kuna bespovratnih sredstava iz eu fondova, s ciljem da se do kraja 2025. povuče nove tri mili jarde kuna iz eu fondova. Gledajući u budućnost, izdvojio je nastavak rea lizacije projekta Dubrovačke stano gradnje i to u Solitudu, gradnju azila za nezbrinute životinje, nadogradnju o Š Mokošica, multifunkcionalnu dvo ranu u Gospinom polju, kao i centar za pružanje usluga u zajednici, a brojni drugi projekti su također u fazama projektiranja.

NAJVAŽNIJI DIO AGLOMERACIJE

Pokrenuta javna nabava za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Petka

Postu P ak javne nabave za pro jektiranje i izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Petka na lokaciji postojećeg postrojenja, kao i postrojenja za solarno sušenje mulja na Osojniku, a koji su dijelovi Aglomera cije Dubrovnik, objavljen je 31. svibnja. Najveći benefit izgradnje novog u P ov a Petka za građane jest da će u more nakon procesa pročišćavanja odlaziti samo tehnički čista voda.

Izgradnjom suvremenog postrojenja u povijest će otići postojeći zastarjeli ure đaj kojeg djelatnici Vodovoda iznimnim naporima održavaju funkcionalnim, a

realizacijom svih segmenata Aglomera cije naš Grad će konačno imati standard kakav smo odavno zaslužili – rekao je gradonačelnik Mato Franković. Radovi podrazumijevaju izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stup nja pročišćavanja koji se sastoji od tri glavne tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. U sklopu radova izgra dit će se novo postrojenje s pripadaju ćom opremom, postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust dužine 835 metara.

z a P očeli su P ri P remni rad ovi na izgradnji i uređenju nogostupa na državnoj cesti na Nuncijati. Novi pješački prijelaz sa semaforima smjestit će se istočno od postojećeg ulaza u naselje Nuncijata kod spoja državne ceste D8 i Ulice Đura Basaričeka te će se dodatno urediti i spoj ceste s ovom ulicom, odnosno prilagoditi postojeći skalini. Planirano je da svi radovi budu završeni do kraja lipnja. Na inicijativu Grada i u dogovoru s Hrvatskim cestama, Grad Dubrovnik financirao je prometni elaborat kojeg je izradio Fakultet pro metnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te ishodio potrebne suglasnosti, a financirat će i građevinske radove, dok će Hrvatske ceste financirati potrebnu opremu i signalizaciju. Na ovaj način Grad Dubrovnik riješit će dugogodišnji pro blem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno ozna čen prijelaz preko ceste koja prolazi rubnim dijelom naselja i koja je pod upravljanjem Hrvatskih cesta.

INICIJATIVA GRADA Krenuli radovi na pješačkom prijelazu na Nuncijati

Vrhunska klasika svirat će pod zagrebačkim zvjezdanim nebom

Zagreb Classic 2022. održat će se od 23. do 29. lipnja na Trgu kralja Tomislava, a tijekom sedam dana publika će moći uživati svaki dan u vrhunskoj klasici

Već dobro poznati festiVal Zagreb Classic i ovog će lipnja privući brojne ljubitelje dobre glazbe na jedan od naj ljepših zagrebačkih trgova. Zagreb Cla ssic 2022. održat će se od 23. do 29. lip nja na Trgu kralja Tomislava, a tijekom sedam dana, publika će moći uživati svaki dan u vrhunskoj klasici.

Organizatori Zagreb Classica, Turi stička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb i partneri najavili su kako će, uz izvođače iz Hrvatske, na festivalu nastupiti i glazbenici iz Ukrajine, Fran cuske i Italije, a cjelokupni program dostupan je na stranicama Turističke zajednice grada Zagreba.

Ovom prigodom, Martina Bienenfeld, direktorica tzGz-a je izjavila: ‘Svega par dana dijeli nas od početka Zagreb Cla ssica koji nam otvara posebna gošća iz Ukrajine, solistica na violini, Ana stasiya Petryshak uz pratnju orkestra Opere HnK u Zagrebu. S veseljem pozi vam sve da posjete Zagreb Classic koji će trajati od 23. do 29. lipnja te uživaju u vrhunskoj klasici pod vedrim nebom. Svi programi su besplatni, a pažljivo birani sadržaji domaćeg i međunarod nog karaktera te divan ambijent i ugo đaj Trga kralja Tomislava, prekrasna

su uvertira u još jedno atraktivno ljeto u glavnom gradu.’ Prekrasan ambijent, savršena intonacija, šarmantan zvuk, briljantna tehnika i izrazita muzikal nost recept su za jedinstveno iskustvo i koncert Anastasiye Petryshak koji će se dugo pamtiti. Uz djela W. A. Mozarta i L. van Beethovena, na programu će se naći i dvije skladbe poznatog ukrajin skog skladatelja Myroslava Skoryka.

Program Festivala

Ovogodišnji Zagreb Classic open air prilika je da se iznimnom autoru glazbe za brojne fimove i serije kao i skladatelju brojnih popularnih i više truko nagrađivanih skladbi i šansona, Alfiju Kabilju oda posebno priznanje. Tako će u petak, 24. lipnja publika Zagreb Classica pod ravnanjem mae stra Dinka Appelta će imati priliku poslušati brojne soliste, orkestar i zbor Gradskog kazališta Komedija, s kojim je umjetničko djelovanje Alfija Kabi lja neraskidivo vezano. U koncertu sudjeluju solisti Sandra Bagarić, Jasna Bilušić, Vlatka Burić Dujmović, Dani jela Pintarić, Renata Sabljak, Vanda Winter, Ervin Baučić, Dražen Bratulić, Filip Hozjak, Đani Stipaničev, Adalbert Turner Juci te orkestar i zbor Kazališta Komedija, kao i baletni par Ana Hanić i Dejan Jakovljević, koji potpisuje koreo grafiju, dok redateljski koncept potpi suje Nina Kleflin.

U subotu, posjetitelji Zagreb Cla ssica uživat će u prvoj pop-misi u svi jetu priznatoj od Vatikana pod nazi vom ‘Misa Mediterana’ koju potpisuju Tonči Huljić i Hana Huljić Grašo. ‘Misa Mediterana’ je prvo takvo djelo u svi jetu: radi se o jedinstvenoj kombinaciji duhovne i pop-glazbe, a kreirana je po svim postulatima liturgijske mise te je svojevrsni spoj mjuzikla i klasičnog kršćanskog obreda. Formaciju izvo đača čini orkestar, zbor, bend te soli sti – Lorena Bućan, Hana Huljić Grašo,

Irma Dragičević i Karlo Vudrić. Za orke straciju je zaslužan Nenad Šiškov, a za režiju i scenski pokret Jelena Bosančić.

Nedjeljna večer rezervirana je za koncert francuske kantautorice Joyce Jonathan koji se održava u sklopu fran cuskog predsjedanja Europskom uni jom. Prethodit će mu dodjela nagrada za višejezično natjecanje glazbenih spotova u organizaciji Francuskog instituta i njegovih europskih kultur nih partnera u Hrvatskoj. Ovom prili kom Joyce Jonathan nastupit će s pro gramom s novoga albuma ‘Les P’tites Jolies Chose’, kao i s nekima od svojih najvećih hitova.

U ponedjeljak će Zagrebačka filhar monija izvesti najljepšu filmsku glazbu dva znamenita talijanska skadatelja Nina Rote i Ennija Morriconea. Ljubi telji fimskih soudtracka i filmova Fede rica Fellinija doći će na svoje uz prekra san glas spioranistice Cristine Mosce.

Na Zagreb Classic open airu u uto rak, Adalbert Turner Juci izvodi popu larne pjesme Franka Sinatre u pratnji Jazz orkestra Hrvatske vojske pod rav nanjem dirigenta Davora Dropuljića. Adalbert Turner Juci glumac je i pjevač

Zagreb Classic 2022. održat će se od 23. do 29. lipnja na Trgu kralja Tomisla va, a tijekom sedam dana, publika će moći uživati svaki dan u vrhunskoj klasici

koji se glazbom profesionalno bavi od 1992. godine, najprije kao član glazbe nih sastava, a 1996. godine započinje solo karijeru. Kao solist nastupao je na više festivala, a suradnju s Gradskim kazalištem Komedija ostvaruje u mno gim mjuziklima koji su obilježili velik dio repertoara te zagrebačke kazališne kuće.

Grandiozni završetak festivala Zagreb Classic u srijedu obilježit će ansambl Cameristi della scala uz pre krasne zvukove Vivaldija i Piazzolle u ‘Osam godišnjih doba’. Zagrebačka publika imat će priliku poslušati kon cert koji su Cameristi della Scala prvi put izveli u glasovitom Carnegie Hallu, gdje su oduševili publiku i stručnu kri tiku. Na repertoaru su djela talijanskog skladatelja Antonia Vivaldija i argen tinskog skladatelja Astora Piazzolle.

U nastupu će im se kao poseban gost pridružiti svjetski poznat i cijenjen tali janski violinist Francesco Manara.

Više o programu festivala Zagreb Classic potražite na strani cama Turističke zajednice grada Zagreba: www.infozagreb.hr

Dubrovčani izvan Grada

GOSPAR TONKO JOVIĆ, DUBROVAČKI ‘UMJETNIK MALOG EKRANA’

Netko se u njemu ‘samo rodio’, netko nosi Grad sa sobom, a netko s Gradom živi još jedan život

Moji prvi dani života bili su unutar Zidina, možda upravo to obilježava cijeli moj put. Čovjek u sebi nosi vezu s Gradom – ili ne. (...) Tako ja imam svoja dva grada – u Dubrovniku sam se rodio, u Zagrebu živim – reći će nam gospar Tonko Jović

Razgovarala Mia Njavro Banić Foto Arhiva

Snimio sam pet emisija na temu našeg Parca i Feste svetoga Vlaha. Mislim da svatko tko je iz Grada, a pogotovo onaj tko je iz Grada i ode iz Grada drži svetoga Vlaha kao znak prepoznavanja, znak trajnosti, trajne veze s Gradom

O p O slu m O gu uvijek, ali što se tiče Grada, možda sam malo sentimenta lan... Drugačije ga osjećam. Možda da pričamo samo o poslu? – nježno nam i polako priča gospar Tonko Jović, urednik, voditelj, scenarist, reda telj... Dubrovčanin izvan Grada. Gos par kojeg je zauvijek označio kantun Vetranovićeve i Prijekog, gdje se rodio, upravo tu, napominje, ne u bolnici. Pokušava se, tijekom cijelog razgo vora, ‘držati’ gospar Tonko profesio nalnog puta – za kojeg svakako ne bi bilo dovoljno niti ove naše 64 stranice tjednika – ali misli i riječi lete svako malo prema Gradu. Vraća nas polako u 1965. godinu, a preći ćemo razdoblje do 2009. kada odlazi u mirovinu, no i godine kasnije. Veliko i plodonosno razdoblje, ma kaže – ‘bulikan toga’. Nikad ništa ne bih izdvojio iz mog rada. Odgovor na to vrlo je jedno stavan – sve što sam ikad radio, sam radio s gustom. Mislim da je to bio moj privilegij, a svakako sam se svaki

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

POSEBNO DRAGA AKCIJA

‘Zagreb Dubrovniku’

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

Brajević.

Jedna akcija koju smo radili bila mi je posebno draga. Zvala se ‘Pozdrav ljetu, Zagreb Dubrovniku’, a krenula je mislim 1996. godine. Marko Brešković, Niko Koncuo, tadašnji direktor Argentine i ja pokrenuli smo akciju dva dana ljeta ispred Marka, ispred Troubadura. Uživo se svirala glazba, iz Zagreba je došla jedna, nazovimo je, evergreenska reprezentacija – Drago Diklić, Jimmy Stanić, više sam i zaboravio tko je pjevao. Zadnju večer smo napravili noć od Argentine. Jedan od brodova koji je plovio za Lokrum je prevozio ljude do mula uz prat nju Maestrala. Potom iskrcaj i opet pjesma u đardinu hotela. O tome sam prikazao i jednu reportažu za ‘Crnobijelo u boji’, a sviralo se na raznim mjestima – Puiškoj placi, ispred Marka, ispred Parčeve crkve... Htio sam da ‘Zagreb Dubrovniku’ postane jedna stalna akcija, da pred sezonu Zagreb dođe u grad, a prije Feste svetog Vlaha Dubrovnik u Zagreb. Žao mi je što nije potrajala, mislim da bi bila moderan program i danas!

put i sam davao, maksimalno angaži rao. Hoćemo li kronološki? – pita kroz osmijeh. Vraća se u vrijeme kad je bio stipendist Radiotelevizije Zagreb. Internu novinarsku školu prošao je 1965. i 1966. godine, a godinu dana kasnije počinje raditi.

‘Smjerom putokaza’

Prva emisija u kojoj sam kao suradnik sudjelovao bila je ‘Smjerom putokaza’. Vrlo popularna emisija u JRT pro gramu koja je putovala po gradovima u cijeloj Jugoslaviji. Za tu emisiju puto vao sam od Bitole, Prištine, Subotice, Celja, Mostara, Hvara... Također, 1968. godine smo obilazili tada velike hrvat ske radne kolektive, Inu, Đuru Đako vića, Brodosplit, Podravku, Saponiju... U svakom tom velikom poduzeću smo tražili – i nalazili – mali grad, u smislu različitih ljudi, doba, različitih hobija, zanimanja, radnih mjesta... A i kad se radilo o gradovima, to su bili svojevr sni portreti gradova. Voditelji te emi sije bili su jako popularna trojka – spi kerica Gordana Bonetti, voditelj Vlado Štefančić i lutajući reporter Gerhard Ledić koji je radio reportažice o zani mljivostima iz prostora u koje smo dolazili. Urednik te serije bio je Miro Mahečić, a redatelj Igor Mikjeli. Jako dobra ekipa – navodi nam. Uslijedile su 1968. i 1969. kad je gospar Tonko bio u vojsci, sedamdeseta mu je ozna čena serijalom ‘Zdravo mladi’, koja se emitirala do 1986. godine, a čiji ured nik je prije gospara Tonka bio Mihovil

Spona je trajna, nema prekida. Drago mi je da je moj dubrovački anga žman bio dobro prihvaćen među ljudima, ne samo onima koji su posje tili Dubrovnik, onima koji ga žele posjetiti, već i ljudima iz Grada

Godine 1971. smo Mićo i ja zapo čeli još jednu seriju, ‘Prijatelji glazbe’, koja je trajala do 1986. godine. Inače, na YouTubeu ima baš jedna epizoda nazvana ‘Susreti u Dubrovniku’, sni mljena 1978. godine. Imao sam ‘bafe’ do brade i crnu kosu. Ali čuješ, bilo je to ipak prije četrdeset godina – smije se naš simpatični velikan ‘dubrovačke strane’ ekrana. Uslijedile su brojne emisije – ‘Zabavni utorak’, ‘Prozor’, ‘Noćni program’... Rijetko koja bez barem bokuna Grada u njoj. 1989. započeo sam s nečim što me jako zanimalo, a to je nostalgični program. Emisija se baš zvala ‘Nostal gija’, u njoj sam pratio godine od 1961. do 1965., a o svakoj godini po tri emi sije. Uz nju sam radio i polusatnu emi siju ‘Naftalina’. U njoj sam prikazivao ili cjelovite emisije ili velike dijelove iz arhiva HRT -a, a gost je bio uvijek ili autor ili sudionik prvotne emisije – glumac, pjevač, skladatelj... ‘Nafta lina’ je bila kreativan odnos prema tom prošlom vremenu, a ‘Nostalgija’ zapravo prava ‘registracija’ prošlosti. To sam radio do devedesete – priča nam dalje o prošlosti.

Uz ritam Shadowsa Na dan 10. listopada 1992. godine poči nje prava mala revolucija na televiziji. Gospar Tonko prvi put emitira ‘Crnobijelo u boji’, a ritam ‘Apache’ legen darnih Shadowsa, uvodna špica koju je, kad ju prvi put pogledate, nemo guće zaboraviti. Odgojila je, educirala

mnoge. Stoga, i osobna zahvala gos paru Tonku na pozitivnoj nostalgiji!

To je bila novost uopće tadašnjeg programa i tako je tretirana u javnom prostoru, kao programska novost. Bilo mi je iznimno drago jer su ljudi jako dobro prihvatili ‘Crno-bijelo u boji’, ne zato što sam ‘hvalio prošlo vrijeme’, već bio ‘skretničar’ između starog materi jala i modernog. Uvijek sam ponavljao i ponavljat ću – dobrog starog materi jala. Jer, nije dobro sve što je staro. Na ovoj emisiji postojala je korespoden cija. Ljudi su emocionalno i profesio nalno, pa i iz kurioziteta, gledali ‘Crnobijelo u boji’. Veliki mi je komplimenat bio što su klinci, mladi gledatelji, bili česti. De facto, bila je to jedina emisija gdje su mogli doznati neke stvari o kojima su čuli, o kojima su im roditelji ili neki stariji pričali, a sad su to mogli i vidjeti. Ukupno sam napravio 633 emi sije, s time da je trajanje bilo od tride set minuta do pet sati. Zapravo bila je to program-emisija! Paralelno s njome radio sam i dokumentarce u dokumen tarnom programu te obrazovnom. I poprilično toga u dječjem programu – navest će nam. Od ‘čisto’ glazbenih emisija, do dječje maškarate iz Dubrov nika, a tek priča o OŠ ‘Nikica Franić’...

Kad sam radio ‘Crno-bijelo u boji’, ponovo sam pošao u Dubrovnik, oku pio taj jedan razred koji sam snimio, bili su to sad već gospari i gospođe, i bilo je jako zgodno uspoređivati ta vremena. Oni su se prepoznavali, drugi su ih prepoznavali i uopće taj jedan čisto televizijski momenat je

U 412. epizodi emisije Crnobijelo u boji Tonko Jović ugostio je Terezu Kesoviju

bio jako atraktivan. Iskreno, mislim da sam radio s mjerom. To bi ukratko, bila moja biografija – ponovo osmijeh našeg sugovornika zaokružuje priču. Dubrovnik... A Dubrovnik? – dodaje.

O Parcu s posebnim ushitom

Snimio sam p et emisija na temu našeg Parca i Feste svetoga Vlaha. Mislim da svatko tko je iz Grada, a pogotovo onaj tko je iz Grada i ode iz Grada drži svetoga Vlaha kao znak prepoznavanja, znak trajnosti, trajne veze s Gradom. Devedesete sam radio dokumentarac Festa svetoga Vlaha koji je trajao sat vremena, potom 1992. ratnu Festu. Grad je bio pod okupaci jom... Uslijedio je jedan poseban doku mentarac – ‘Grad u ruci’ – snimao sam kipove svetoga Vlaha i Grad kojeg drži u ruci. Tu je i dokumentarac o crkvi svetoga Vlaha, te nedavni dokumenta rac o dubrovačkim tombunjerima – s posebnim ushitom u glasu priča o svo jim dubrovačkim temama.

Drago mi je što nitko od mojih profesionalnih kolega, ali i šefova, nije rekao da zloupotrebljavam moju vezu s Dubrovnikom. Ali postojao je u meni taj dubrovački kontinuitet. ‘Zdravo mladi’ – jedna emisija bila je o Leru, potom Bucu i Srđanu, Ibrici... Spona je trajna, nema prekida. Drago

mi je da je moj dubrovački angažman bio dobro prihvaćen među ljudima, ne samo onima koji su posjetili Dubrov nik, onima koji ga žele posjetiti, već i ljudima iz Grada – iskreno priča gos par Tonko Jović. Njegov angažman izlazio je iz onog čisto televizijskog, priča nam.

Početkom 2000. radio sam seriju akcija najraznovrsnijeg sadržaja u sklopu gradskih priča. Čak smo poku šali oživjeti plesnjake u Gradskoj kafani. 2003. sam okupio stare dubro vačke rockere pa su u Revelinu ponovo zasvirali, to je bio urnebes. Jako mi je drago znati da je to što sam radio ipak imalo odjeka u gradu, da su ljudi to prihvaćali kao dio sjećanja, mladosti, nostalgije... Ipak, jednako mi je drago, a možda i najvrijednije, što su mladi u tim programima mogli upoznavati stvari koje drugdje jednostavno nisu bile u programu. Jednima sjećanje, drugima informacija – reći će nam.

Još malo za kraj...

Tu su i njegovi dokumentarci usko vezani uz Društvo prijatelja dubro vačke starine.

Radio sam film za 55. godišnjicu nazvan ‘Priča od kamena’ i za 65. godišnjicu ‘Priču od starina’. Ekipa je to ljudi koja radi izuzetno i premalo

Nikad ništa ne bih izdvojio iz mog rada. Odgovor na to vrlo je jedno stavan – sve što sam ikad radio, sam radio s gustom. Mislim da je to bio moj privile gij, a svakako sam se svaki put i sam davao, maksimalno angažirao

cijenjen posao, koristan ne samo za Grad već i šire. To što DPDS radi je civi lizacijsko pitanje – napominje. Ideja, kaže, ima, ali mogućnosti...

Radio sam u vanjskoj produkciji, što znači da su ti ljudi ili našli spon zore ili snosili troškove. Sad je vrijeme bez solada pa i nema vanjske produk cije. Ako bude bude, ako ne bude, hvala Bogu – još uvijek kroz osmijeh priča. Još bi nešto rekao za kraj, a čini se kako je to nešto – baš o njegovom Gradu. Pitamo ga kad dolazi.

Ne znam – opet osmijeh – možda dođem ovog ljeta nakon nekoliko godina, ako uspijem posložiti uvjete koji moraju postojati i biti prije rea lizirani. Znate, moji prvi dani života bili su unutar Zidina, možda upravo to obilježava cijeli moj put. Čovjek u sebi nosi vezu s Gradom – ili ne. Netko nosi Grad sa sobom, netko se u njemu ‘samo rodio’, a netko s Gradom živi još jedan život. Tako i ja imam svoja dva grada – u Dubrovniku sam se rodio, u Zagrebu živim – reći će nam gospar Tonko Jović.

‘Imate dovoljno sebe za oba grada?’, pitamo ga.

I previše! Reklo bi se, bulikan... A sada, evo ti adresu, pa mi molim te pošalji jedan broj DuLista, da budem i ja malo nostalgičan!

Jako mi je dra go znati da je to što sam ra dio ipak imalo odjeka u gradu, da su ljudi to prihvaćali kao dio sjećanja, mladosti, nostalgije... Ipak, jednako mi je drago, a možda i najvrijednije, što su mladi u tim programi ma mogli upo znavati stvari koje drugdje jednostavno nisu bile u programu. Jednima sjećanje, drugima informacija

Pažnja! Pažnja! Pažnja!

Iznajmljuje se poslovni prostor, potpuno namješten i opremljen centar za kralježnicu, s najmodernijim aparatima za liječenje kičme i vrata u hotelu Villa Paradiso, Štikovica 65, Zaton Veliki.

Pregled poslovnog prostora u Villi Paradiso u svako doba dana jer je hotel otvoren cijelu godinu.

Važno: parking osiguran i besplatan je za pacijente!

Adresa: Hotel Villa Paradiso, Štikovica 65, Zaton Kontakt: 099 200 52 90

Pelješko smilje

NAJBOLJI MUZEJI Lonely Planet posvetio je jedan od svojih članaka muzejima u Dubrovniku. Izdvojili su njih sedam koje bi trebalo posjetiti, a to su Kulturno – povijesni, Pomorski i Etnograf ski muzej (Dubrovački muzeji), kao i Umjetničku

galeriju, Muzej crvene povijesti, Muzej ljubavnih priča te War Photo Limited. ‘Najveći, najčuve niji muzej Dubrovnika nedvojbeno je sam grad – živa, dišuća, labirintna ploča s više od tisuću godina povijesti’, među ostalim su zapisali.

Pelješko ‘smilje i bosilje’, žarko žuti tepih na kojeg je užitak sjesti i udi sati svjež zrak, opojni miris ovog ljeko vitog bilja i uživati u modernim vizu rama koje svjedoče mijenu ovog kraja. U daljini – Pelješki most, a svuda okolo – more i nebo i komadić žutog smilja, tog stoljećima važnog lijeka tradicio nalne medicine.

Foto Zvonimir Pandža

U daljini – Pelješki most, a svuda okolo – more i nebo i komadić žutog smilja

Kolumne

TJEDNE MUDROSNICE

O AUTORU Književnik Maro Jović dijete je Grada. Prvi igrokaz ‘Igra Mikrofona’ napisao je kao osnovnoškolac. Svestrani Dubrovčanin glu mio je u nekoliko predstava, objavio je mnoštvo zbirki pjesama, dramskih tekstova, a redatelj je i scenarist dva dokumentarna filma.

Kreativnost duha je dopuštanje svijesti da priznaje ljubav umjesto pesti

Kreativnost duha je dopuštanje svijesti zbog toga što našim djelovanjem upravlja svijest koja je odgovorna za naše postupke i djelovanje

Često se u našim životima znamo zapitati što je teže: stvoriti ili razoriti?! Kada govorimo o stvaranju, govorimo o kreativnosti, rastu, slobodi, ljubavi; a kada govorimo o razaranju, govorimo o destrukciji, uništavanju, ograničava nju. Kreativnost ili stvaranje jedna je vrsta umjetnosti u kojoj svoje moguć nosti i sposobnosti podvrgavamo višim ciljevima. Stvaranje je sposob nost čovjeka da nekomu ili nečemu u nosnice udahne novi dah života. Kada je Bog stvarao svijet, stvorio je i čovjeka. U nosnice mu je udahnuo dah života i čovjek od tada, stvoren na Božju sliku i priliku, hoda ovom zemljom. To je vrhunski primjer stvaranja. Uništava nje je primjer ograničavanja slobode, ono razara vječno strujanje života koje je bitno za rast i napredovanje.

Kreativnost duha je dopuštanje svi jesti zbog toga što našim djelovanjem upravlja svijest koja je odgovorna za naše postupke i djelovanje. Duh je, kao i tijelo i duša, sastavni dio čovjeka. Često možemo vidjeti osobu koja obezglav ljeno hoda ulicom – tada kažemo da je ona duševno bolesna, a kada vidimo čovjeka da vrijeđa i neprilagođeno govori o nekomu ili nečemu – kažemo da je čovjek bez duha. Duh je čovjekov segment koji ga pokreće, daje mu šarm i čini ga čovjekom, to jest bićem razuma i tolerancije. Kreativnost duha nešto je posebno: to je kreativnost koja upravo duhom, kao sastavnim dijelom čovjeka, stvara nešto novo, nešto što će postati

poticaj za daljnje napredovanje. Pro stor u koji smještamo kreativnost duha često je kultura. Ona se predstavlja kao kultura riječi, kao kultura slike ili kao kultura tona. Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama, stoga riječ možemo nazvati neposrednim proi zvodom kreativnosti duha. Proizvod kreativnosti duha jesu i slika i ton, jer umjetnost je neposredan proizvod kul ture duha. Ona osluškuje život s puno sluha i daruje ga novim idejama i smi slom, koji se odlikuju dušom jasnom i čistom.

Duh je čovjekov segment koji ga pokreće

‘Kreativnost duha je dopuštanje svi jesti da priznaje ljubav umjesto pesti.’ Taj sam aforizam napisao iz spoznaje da je pest često sila koja se nameće kao rješenje gdje nema duha. A kreativnost duha je ta koja priznaje ljubav... i to lju bav koja je spoznaja prouzročena Bož jom slobodom. I to onom slobodom koja stvara i priznaje, i onom koja poji i raste sve ono što se ljubiti dade. Jer ljubav je beskrajna spoznaja čovjeka o priznavanju njegove poniznosti pred Božjom prisutnošću. A što je Božja pri sutnost ako nije ono što nas okružuje, a odlikuje se dobrotom i mirom. Zato kreativnost duha ne držimo opojnim sredstvom koje nas udaljuje od stvar nosti, nego ju držimo slobodom koja nam je Božjom ljubavlju dana kao mogućnost stvaranja. A stvaranje je, moramo priznati, slađe od uništavanja jer ono je plod slobode, one koja ljubav na korito vodi.

Crna kronika

ČISTILI SE ŠUFITI , ĐARDINI I ŠUPE

NAPAD NOŽEM U poslijepodnevnim satima u petak, 10. lipnja 39-godišnjakinja pod utjecajem alkohola od 1,99 ‘promila’, tijekom obiteljske razmirice, nožem u predjelu desne lopatice zadala ubodnu ranu 46-godišnjaku i pritom mu nanijela lakšu tjelesnu ozljedu.

Tijekom pandemije građani su predali više od 15 tisuća komada streljiva

dragovoljnih predaja, a tijekom 2022. godine, to jest dosad, odvilo se 45 dra govoljnih predaja. A što su građani naj češće predavali?

– U najvećem broju slučajeva bilo je različito streljivo, ručne bombe, šta pine i eksplozive. Tijekom gore nave denog razdoblja predano je 15.474 komada streljiva, 113 bombi, oko 80 kilograma ekploziva, 166 metara šta pina, 19 komada dugog oružja, 17 komada kratkog oružja te 10 komada automatskog oružja. Također je pre dano 830 komada ostalog rasprska vajućeg oružja, kao što su trombloni, granate, minobacačke mine te 13 mina –naglasili su nam iz Policije. Podsjetimo, akcija ‘Manje oružja – manje tragedija’ započela je 2007. godine potpisivanjem sporazuma između Ministarstva unu tarnjih poslova i U n DP -a i od tada se kontinuirano provodi u cijeloj Repu blici Hrvatskoj.

Od početka akcije do kraja prošle godine na razini Republike Hrvatske građani su dragovoljno predali 5.928 kg eksploziva, 15.809 komada raznog oružja, 337.435 komada raznih minskoeksplozivnih sredstava i 5.949.869 komada streljiva raznog kalibra

Dok se vraćamo na staro-novo-nor malno, polako zaboravljamo i na mjere, i na dezinfekciju, i maske, i na izola ciju, popularno nazvanu ‘lockdown’. Mnogima je upravo taj lockdown dobro došao – sređivali su se đardini, šufiti, okućnice… A mi smo odlučili provjeriti koliko je tijekom pandemijskih godina bilo ‘čišćenja’ opasnih stvari u domo vima diljem Županije. Odgovore na naše upite potražili smo na adresi Poli cijske uprave naše županije. Naravno, radi se o rezultatima akcije ‘Manje

oružja, manje tragedija’. Je li tijekom izolacije bilo više predaje oružja i osta lih eksplozivnih tvari?

– Građani Dubrovačko-neretvan ske županije u posljednje tri godine, odnosno tijekom 2020., 2021. i 2022. godine u ukupno 206 slučajeva policiji dragovoljno predali oružje, minskoeksplozivna sredstva i streljivo – reći će nam za početak iz Policije. Najma nji broj dragovoljnih predaja zabilje ženo je tijekom 2020. godine, njih 63, dok je tijekom 2021. zabilježeno 98

– Akcijom se želi senzibilizirati jav nost i potaknuti je na dragovoljnu pre daju oružja, kao i utjecati na podizanje razine svijesti građana o opasnostima nestručnog rukovanja oružjem i min sko-eksplozivnim sredstvima. Drugim riječima, želi se potaknuti građane da iz svojih domova uklone sve ono što njih ili članove njihovih obitelji može ugroziti zbog čega slogan akcije glasi ‘Riješite se oružja bez sankcija i uči nite svoj dom sigurnijim’. Dugoročno, akcija je povezana sa željom stvara nja sigurnije budućnosti u kojoj će se zlouporaba oružja svesti na najmanju moguću mjeru i težnjom za uspostav ljanje snažnije veze između Policije i građana – saznat ćemo dalje. Iz Poli cije također apeliraju na sve one koji negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju oružje ili eksplozivna sred stva. Bez straha od sankcije predajte ga policiji!

36 Kultura

RAZGOVOR: AKADEMSKA SLIKARICA

IVONA ŠIMUNOVIĆ

Uvući nekog u svoj rad je najveće priznanje kojeg mogu dobiti

Slikarstvo je nešto što živim, moj posao u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik kao kustos pedagog je nešto što volim. Na jedan svojevrstan način je poprilično blisko i neodvojivo jedno od drugog. Odgajajući novu publiku, što je cilj svih likovnih radionica u galeriji, radeći s mladima, otvarajući im neke nove prostore umjetnosti, upoznavajući ih s muzejom i njegovom građom je nešto što me zasigurno ispunja i veseli

Recentne izložbe dub R ovačke umjetnice, kustosice i akademske slikarice ivone Šimunović puno su više od ‘pukih’ izlaganja djela. One nam na sasvim novi način pokazuju svijet oko nas i različite kuteve iz kojeg isti možemo promatrati. Neko liko izložbi, suradnji, postava, ali i pogled na život, snažno ‘žensko slikar stvo’ – sve su to razlozi našeg ovotjed nog razgovora za rubriku Kultura...

Nazivate zbir 21 djela ‘Oporukom’, snažna poruka za sve žene oko nas. Zašto baš ‘Oporuka’? Čini se kako ‘oporučno’ izložba poručuje ženama da pređu preko nekih životnih ‘faza’, događaja, pa čak i trauma?

Moj rad je jedna unutarnja konver zacija, u kojoj nekad možda pričam sama sa sobom, a nekad se obraćam drugima, ali ono što je konstanta u njemu su ta moja iskustva koja uvijek i nanovo raščlanjujem u svojim istra živanjima koja su vezana za stvari koje me dotaknu, promjene, stvari ili doživljaji koji me zaustave ili pokrenu, a koji nisu unikatni i samo moji. Naravno da ih osjećate vrlo osobno dok ih proživljavate, ali kroz svoj rad ne želim stavljati fokus na sebe, već na određene sličnosti koje svi proživlja vamo kroz razne borbe i radosti tije kom života.

‘Oporuka’ nije samo poruka za žene, u smislu da je to jedan izvor koji je poslan primatelju. Taj primatelj nisu nužno žene. Priča jest ženska jer je izvor ženski, ali sam naziv izložbe sadrži određeni kompleksni psihički

Razgovarala Mia Njavro Banić Foto Miho Skvrce

teren koji čuva u sebi koliko osobne trenutke toliko i jedno kolektivno sjećanje. Radi se o oporučno naslije đenim patnjama, zabranama, bloka dama ali i o radostima, bliskostima te žudnjama za prihvaćanjem, koje potisnute u jednom životu, isplivaju u nekom drugom ili trećem koljenu, nenadano, u nekim određenim život nim fazama. To su trenutci kad se upi tamo zašto nas nešto prati kroz život, a imamo osjećaj da nije iskonski naše. Ali da, naše je jer smo to naslijedili i automatski time uknjižili u svoje osobnosti, a s tim činom to su postale naše istine.

Preko nekih životnih faza, a tu spo minjete i traume, ne možete samo preći. Možda i možete, ali vrlo vjero jatno je da ćete ih ostaviti oporučno nekom drugom da ih odradi umje sto vas. Preko njih se ne prelazi, kroz njih se prolazi, a mislim da tu jedna izložba ne može puno pomoći. Ona je samo moje promatranje takvih situa cija, jedno prenošenje tišine na platno, u kojem se netko može pronaći ili ne.

Živimo i svjedočimo vrijeme kri tično za žene, pogotovo u Hrvat skoj. Žene se iz javnog diskursa jed nostavno – brišu, prelaze u brojku. Kako gledate na to?

Osobno u životu nisam osjetila tre nutak koji me je ostavio drugom, ispred muškarca u bilo kojem kon tekstu. Mislim da to leži u mome odrastanju i odgoju, u obitelji u kojoj su žene uvijek igrale važne uloge rav nopravno s drugim spolom. Odrasta jući u takvoj atmosferi vjerojatno se pripremite da se snalazite u ugrože nim situacijama gdje se trebate boriti i protestirati za neka svoja prava. Međutim, mislim da je vrlo korisno često postavljati to pitanje zbog toga jer se stalno susrećemo s nesigurno stima koje proizlaze iz niza stereotipa s kojima se žene susreću još kao dje vojčice. Pri tom mislim kako u našem društvu ženu i dalje percipiramo kao onu stranu koja, osim posla, treba bri nuti o još tisuću drugih stvari, a to je ona vječita polemika, balansiranje poslovnog s privatnim životom. Ipak, mislim da, uspoređujući vremena kroz povijest koja su bila puno kritič nija za žene nego danas, a svi znamo kakva su to vremena bila i kakvi su to bili ponavljajući obrasci ženskih života, postoje danas mnoge aktivno sti koje prepoznaju i promiču svijest

OKRUGLI STOL O NIKOLI ZVONIMIRU

BJELOVUČIĆU HKD Napredak – Dubrovnik organizira okrugli stol o povjesničaru i piscu Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću povodom 70. godišnjice njegove smrti. Okrugli stol održat će se u srijedu, 15. lipnja 2022. u dvorani Ivana

o ovoj problematici, konkretno o pra vima i osnaživanju žena.

Uopćeno Vaše slikarstvo vezano je za ženu – ženski izričaj, očište žene... ‘Rascjepi stvarnosti’ i ‘Opo ruka’, koliko se nadopunjuju, dje luju mi kao da je jedna svojevrsni ‘sequel’ drugoj... ‘Oporuka’ ipak ima težu poruku?

Svaka izložba je rezultat jednog dugo trajnog procesa, rada koji iziskuje od vas potpuno predavanje, poniranje u prostore koji su nerijetko teški i vrlo zahtjevni u smislu da od vas traže pot puno ‘cijeđenje’ samih sebe. Naravno da kad se to jednom dogodi, svaki slje deći put je sve dublja potraga za kra jolicima koji su lišeni svega vidljivog i opipljivog i tome prilazite potpuno svjesno znajući da idete u nepozna tom smjeru. ‘Rascjepi stvarnosti’ su izravan odgovor na jedne trenutke u mom životu a ‘Oporuka’ na neke druge, zasigurno dublje i zrelije. Ali jedni bez drugih ne mogu, to je jedan prirodan slijed ili možda bolje da ga nazovem – rast.

Koliko je majčinstvo umjetnost?

Tema majčinstva obuhvaća svaki segment moga života, to je ono prvo i najvrijednije. U korak s tim idu sve druge stvari. Svakodnevno padamo, dižemo se, rastemo i razvijamo skupa sa svojom djecom. Kao majka troje male djece bilo je teško uskladiti sve što život nosi, uz posao i djecu sli karstvo je bilo u svojevrsnom miro vanju. Kako su oni rasli tako sam ja doslovno hvatala kratke udahe vre mena u kojem je moje umjetničko oči šte postajalo znatno implicitnije. To je bilo vrijeme kada se sve nagomilavalo i podebljavalo u mojoj glavi i upravo mislim da je ta, jedna razvojna sim bioza izrodila ove novonastale opuse.

Možete li – ako je to uopće moguće – izdvojiti za Vas Vaš najdraži umjetnički trenutak? Izložba, priznanje...

Mogu, ali ima ih jako puno zato ću izdvojiti jedan trenutak od prije neko liko dana kada mi je jedna poznanica ispričala kako su dvije djevojčice iza škole odlazile na izložbu u Sponzu i ispred serija radova ‘Snovi’ zamišljale i razgovarale, gledajući radove, što sam ja to mogla sanjati da bi naslikala te radove. Uvući nekog u svoj rad je meni najveće priznanje kojeg mogu dobiti.

Pavla II u Dubrovniku s početkom u 18 sati. U programu sudjeluju izlagači: Tonko Barčot, Josip degl’Ivellio, Jasenka Maslek, Marinko Tomasović, Domagoj Vidović i Ivan Viđen. Ulaz je slobodan.

Nedavno ste radili divan postav, retrospektivu baleta u Dubrov niku. Možete li nam otkriti nešto više o tome?

‘Oporuka’ nije samo poruka za žene, u smislu da je to jedan izvor koji je poslan primatelju. Taj primatelj nisu nužno žene. Priča jest ženska jer je izvor ženski, ali sam naziv izložbe sadrži određeni kompleksni psihički teren koji čuva u sebi koliko osobne trenutke toliko i jedno kolek tivno sjećanje

Slikarstvo je nešto što živim, moj posao u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik kao kustos pedagog je nešto što volim. Na jedan svojevrstan način je poprilično blisko i neodvojivo jedno od dru gog. Odgajajući novu publiku, što je cilj svih likovnih radionica u galeriji, radeći s mladima, otvarajući im neke nove prostore umjetnosti, upoznava jući ih s muzejom i njegovom građom je nešto što me zasigurno ispunja i veseli. Istina, između svega toga dogo dila se ova lijepa suradnja s Baletnim odjelom Umjetničke škole Luka Sorko čević, izložba pod nazivom 30 godina Baletne škole u Gradu. Moja uloga je bila prezentirati i postaviti vrijedni tri desetogodišnji rad škole kroz sve divne uspomene i predmete koji su bili izlo ženi u galeriji Dulčić Masle Pulitika. Zaista sam uživala biti dio te predivne plesne atmosfere.

Ivona, Dubrovnik je Vaš i Vi ste nje gova, je li ikad prostrujala misao o odlasku?

Svaka izložba je rezultat jednog dugotrajnog procesa, rada koji iziskuje od vas potpuno predavanje, poniranje u prostore koji su nerijetko teški i vrlo zahtjevni u smislu da od vas traže potpuno ‘cijeđenje’ samih sebe

Koliko ste lijepo to sročili, i istinito! Da, on je moj i ja sam njegova. Volim ga i volim svoju ideju tog grada kakav bi trebao biti. Volim kakav je bio, volim njegov ‘duh’ o kojem svi imamo iskustva. Grad je sad drukčiji, život je drukčiji, ali ja ipak mislim da je to isti grad. Za mene je isti. I mislim da sam donekle u pravu. U svom osobnom pamćenju čuvam svoju sliku grada, sliku koja je za mene teško promje njiva iako sam svjesna da je vrijeme drugo, da su životne navike drukčije, da su promjene neminovne. Svaki se grad mijenja i prestaje biti onakav kakav je upisan u naše dojmove, ali nekako volim misliti da sam ga ucr tala u svoj imaginarni muzej u kojem je slika o njemu teško promjenjiva stvarnost. Strujale su te misli o odla sku ponekad, ali nikad ozbiljno. Težak bi to bio rastanak.

Što nam novo pripremate?

Stalno se nešto kuha, tako da sad pri premam jednu novu manju izložbu koja će se dogoditi uskoro u Varaž dinu. Zaista se veselim tome, a nakon toga ‘Oporuka’ se seli u Galeriju Forum gdje će biti predstavljena zagrebačkoj publici. Čeka me jedno poprilično radno i zanimljivo ljeto za pamćenje…

Ivana Jelača ususret novom ‘Renesansnom vrtu’ u ljetnikovcu Bunić-Kaboga

Ove godine obilježavamo deset godina rada udruge Sve ostalo je glazba. Zaista vrijeme brzo proleti… Kad se osvrnem na sve ono što smo realizirali i iznijeli, a nije uvijek bilo jednostavno, čini mi se da smo se upravo ovim projektom nekako najviše približili onoj osnovnoj viziji povezivanja klasične glazbe sa širim kontekstom. U ovom slučaju se radi o interpretaciji baštine

Renesansni vRt jedan je od najdu govječnijih projekata udruge Sve ostalo je glazba. Izvodi se već osmu godinu zaredom u ljetnikovcu Bunić-Kaboga,

reprezentativnom ladanjskom zda nju iz 16. stoljeća. Ovoljetno izdanje naslovljeno Amaryllis održava se u razdoblju od 18. srpnja do 8. kolovoza

i to ladanjskim ponedjeljcima. Svaka je izvedba ovog projekta umjetnička intervencija oživljavanja prostora u kojima se nekada odvijao bogati kul turni i društveni život, čime ljetnikovci i danas postaju zajedničko okupljalište lokalnog stanovništva i stranih gostiju. O ovogodišnjem programu ali i razvoju cijelog projekta više nam je otkrila nje gova autorica, pijanistica i umjetnička voditeljica udruge Ivana Jelača.

Ove godine obilježavamo deset godina rada udruge Sve ostalo je glazba. Zaista vrijeme brzo proleti… Kad se

osvrnem na sve ono što smo realizi rali i iznijeli, a nije uvijek bilo jedno stavno, čini mi se da smo se upravo ovim projektom nekako najviše pri bližili onoj osnovnoj viziji povezivanja klasične glazbe sa širim kontekstom. U ovom slučaju se radi o interpretaciji baštine. I to ne samo kulturne baštine. Glazba je i materijalna i nematerijalna a da bi njena izvedba bila živa, važni su ljudi. Izvođači i publika podjed nako. Upravo se na tome bazira Rene sansni vrt koji nastoji oživjeti prostore dubrovačkih ljetnikovaca koji su bili omiljena mjesta okupljanja. Naravno da su se okolnosti bitno promijenile. Za razliku od nekadašnjih stanovnika i posjetitelja ljetnikovaca, mi smo pro fesionalni umjetnici koji nastoje pri bližiti djelić dubrovačkog kulturnog miljea našoj publici; koristeći žive glazbene izvedbe, ali i audio-vizualni medij kojim se ocrtavaju protagoni sti dubrovačkih salona prošlosti kao i njihove životne priče. Ovoljetno izda nje naslovljeno Amaryllis iznosi lju bavnu tematiku. Otkriva sudbinu jedne dubrovačke vladike koju je stihovima

opjevao talijanski prirodoslovac i puto pisac Alberto Fortis kao Amaryllis Epi dauricu. Simbolika ovog raskošnog cvi jeta je višestruka, baš kao i naš glazbeni program koji je nekonvecionalno kon cipiran i obuhvaća široki dijapazon od renesansnih pa sve do suvremenih autora. Program ima čvrstu temat sku poveznicu, a ujedno kroz različite glazbene stilove zrcali slojeve i ‘naslage’ vremena u kojem su ljetnikovci nasta jali, živjeli i preživjeli. Neki su nažalost i dalje zapušteni, no bez obzira na nji hovu materijalnu devastaciju, pružaju mnogo. Njihovi perivoji i dalje prizivaju da im se približimo i da ih istražujemo. U isto vrijeme, trebamo se zapitati kako se prema toj i takvoj baštini odnosimo i kako je prezentiramo. Renesansni vrt je projekt koji se u tom smislu iz godine u godinu razvija i raste – naglasit će nam naša draga sugovornica.

Nekoliko informacija o bogatom programu

Svima koji još nisu posjetili ljetnikovac Bunić-Kaboga i sudjelovali u izvedbi Renesansnog vrta, napominjemo kako

Projekt se realizira uz potporu Za klade Caboga Stiftung, Grada Dubrovnika, Turističke za jednice Grada Dubrovnika te u produkciji Event Lab-a u suradnji s Dubrovačkom baštinom

su i ove godine osigurane gratis ula znice za građane uz obaveznu najavu na mail angela@eventlab.hr ili mob +38598 873 122.

Projekt se realizira uz potporu Zaklade Caboga Stiftung, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Dubrovnika te u produkciji Event Lab-a u suradnji s Dubrovač kom baštinom. Izvode ga sopranistica Marija Lešaja, flautistica Ines Ivanjek te pijanistica Ivana Jelača uz Marojicu Bijelića koji je zadužen za vodstvo po ljetnikovcu. Izvedbe su na rasporedu 18. i 25. srpnja te 1. i 8. kolovoza uz osi guran prijevoz do ljetnikovca!

Dodajmo za kraj kako je posjet ljetnikovcu Bunić-Kaboga i izvedbi Renesansnog vrta jedinstven doživ ljaj i idealan bijeg od gradskih gužvi u drukčiji ambijent i ladanjski ugođaj, u kakvome su nekada uživala i dubro vačka vlastela...

Za razliku od nekadašnjih stanovnika i posjetitelja ljetnikovaca, mi smo profesio nalni umjetnici koji nastoje približiti djelić dubrovačkog kulturnog miljea našoj publici

Statut u očima mladih umjetnika

Nismo znali što nas sve čeka i koji je to zadatak, ali smo znali da nam treba pomoć stručnjaka. S profesoricom Nodilo koja predava povijest započeli smo ovaj projekt. Učenike je upoznala s ovim važnim dokumentom. Krenuli smo s povijesnim istraživanjem, a vrhunac toga je bio kad nam je akademkinja Lonza u arhivu pokazala neke od prvih kopija Statuta. Pritom nas je upoznala s njegovom važnosti, ukorijenjenosti u politički, pravni i kulturni život ondašnjeg civiliziranog svijeta i njegovoj vezi s rimskim pravom, ali i njegovoj dugovječnosti

UČENICI KOJI SU IZLOŽILI RADOVE

1. razred:

Ivana Bratanić, Lučia Galjer, Luci ana Kapović, Mara Lešević, Anto nia Muhoberac, Noemi Nešić, Leo Pivić, Nikolina Račić, Petra Rašić, Angela Salerno, Natalie Benjapa Simatović, Marijeta Šiša, Jana Vuč ković, Ela Žitković

2. razred:

Lucia Maria Bagavac, Dominik Čižek, Vito Jakobušić, Ana Kuž nin, Nika Masle, Amela Mešković, Nika Pavlović, Dora Peručić, Ade lisa Pezerović, Josipa Reškovac, Leona Šuljak, Petra Ujdur

3. razred:

Marija Baselli, Hanna Mehić, Miha ela Miljak, Tibor Mladinov, Anđela Papac, Gabriela Puljizević, Helena Pušić, Anika Matea Stražičić

Izložba radova učen I ca I učenika ‘Statut 750’ Slikarskog odjela u Š l S otvo rena je u ‘Galeriji mladih’ na Slikar skom odjelu Umjetničke škole. Ovim se projektom škola pridružuje obilje žavanju 750. obljetnice dubrovačkog Statuta. Svoje su radove izložili učenici triju razreda, a njihovi mentori su bili akademkinja Nella Lonza, Maro Krile, prof.; Davor Lucianović, prof. mentor; Marija Nodilo, prof.; Luko Piplica, prof. mentor; Ivana Selmani, prof. mentor.

To je događaj kojem smo se odazvali kao Umjetnička škola. Nismo znali što nas sve čeka i koji je to zada tak, ali smo znali da nam treba pomoć stručnjaka. S profesoricom Nodilo koja predava povijest započeli smo ovaj projekt. Učenike je upoznala s ovim važnim dokumentom. Krenuli smo s povijesnim istraživanjem, a vrhu nac toga je bio kad nam je akadem kinja Lonza u arhivu pokazala neke od prvih kopija Statuta. Pritom nas je upoznala s njegovom važnosti, ukori jenjenosti u politički, pravni i kulturni život ondašnjeg civiliziranog svijeta i njegovoj vezi s rimskim pravom, ali i njegovoj dugovječnosti. Naime, Statut je bio aktivan preko 500 godina. Iako je u to vrijeme Dubrovnik mijenjao oblik svoje vladavine i vrhovne vladare, fas cinira činjenica da se Statut nije mije njao. Stari Dubrovčani cijenili su bit i suštinu koja je iz njega izvirala. Nisu se obazirali na okolnosti koje su ga možda mogle mijenjati – rekao je Lucianović.

Drukčiji fokus

S tim iskustvima i znanjem, krenuli su

u projekt. Svatko je sa svojim razredom nešto drukčije pristupio projektu.

Kolega Maro i Ivana u prvom su se razredu više fokusirali na izvedbu slova i ornamente vezane uz slova i njihovu interakciju. Učenici drugog razreda bili su fokusirani na sam sadr žaj. U trećem razredu kolega Piplica bio je više potaknut na razmišlja nje o ekspresiji samog pisanja slova. Znamo da je taj trenutak apstraktnog izgleda slova bio inspirativan u razvoju apstraktne umjetnosti – naglasio je Lucianović.

Ravnatelj u Š l S -a Slobodan Begić čestitao je učenicima i profesorima te naglasio kako je projekt vrlo uspješan.

Akademkinja Nella Lonza zahvalila je na lijepoj i zanimljivoj suradnji od samog početka i osmišljavanja projekta do uzbudljivog trenutka izložbe kad se mogu pogledati ‘plodovi rada’ učenika. Moram reći da je za mene poseban osjećaj vidjeti kako će neke stvari biti reinterpretirane nakon 750 godina, što

to današnjem mladom čovjeku može govoriti i na koji će način izazov pri hvatiti – rekla je Lonza i otvorila izložbu.

Projekt je realiziran uz potporu Grada Dubrovnika u suradnji sa Zavo dom za povijesne znanosti H azu u Dubrovniku i Državnim arhivom u Dubrovniku.

Akademkinja Nella Lonza zahvalila je na lijepoj i zanimljivoj suradnji od samog početka i osmišljava nja projekta do uzbudlji vog trenutka izložbe kad se mogu pogleda ti ‘plodovi rada’ učenika

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodaje se Fiat Uno, 2000 godište, motor 1.0, registriran do kraja šestog mjeseca 2022. Novi akumulator. Cijena 2000 kuna. Kontakt: 091 191 1444

Prodajem neregistriran Golf 2 za 1800 kuna. Kontakt: +38598 904 2436

Prodajem VW Passat 1.9 TDI comfor tline 2005. Prvi vlasnik, uredno sta nje, prešao 290 000 km. Svi servisi u ovlaštenom servisu. Cijena 5000 eura. Kontakt: 091 253 6350

MOTOCIKLI

Kineska Vespa Victoria 50, prešla 10000 km; 2010 godina; cijena 1800 kuna. Kontakt: 092 112 1108

HUMANITARNI PRILOZI

NEKRETNINE

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

20 kn

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mir noj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gos pino polje. Ispred zgrade se nalazi igra lište i vrtić. Prehrambena trgovina je na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhi nje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupaonicu s WC -om i jedan dodatni WC. Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

Prodajem trosoban stan 85 m2, vrt, taraca, parking – Petrača. Cijena 180 000 eura. Prednost gotovina za dogo vor. Kontakt: 098 164 1284

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 8. 6. – 15. 6. 2022.)

KATARINA CARIĆ rođ. Kipke (1933.)

NEDJELKA VULEŠA pok. Nika (1957.)

JELA RAJČEVIĆ ud. Petra rođ. Krkić (1930.)

JOZO KATIĆ pok. Mata (1943.)

TOMISLAV PRCE pok. Pera (1954.)

BOGOSLAVA (BOGE ) BULUM rođ. Brašić (1955.)

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA : u spomen na pok. Tomislava Krkića, brata kolegice Jele, umjesto cvijeća 150 kuna prilaže Nadira Zekić; umjesto vijenca za pokojnog Nikšu Margaretića, 500 kuna prilažu prijatelji; u spomen na našu dragu susjedu tetu Ružicu Matić, umjesto vijenca 300 kuna prilažu: Darko, Marina, Kike i Vedran; Maja Sršen donacija 100 kuna; umjesto vijenca za pokojnog Nikšu Marga retića, 500 kuna prilažu prijatelji; Maja Sršen donacija 100 kuna. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227 (ranim danom od 9 do 17 sati).

Ivani Švarc-pomoć za rehabilitaciju uplata na OTP -banku br. HR 7224070003203480017: u spomen na pok. Pericu Radiš i pok. Vinka Švarca obitelj Nade Radiš Cobbs i Anke Radiš uplatili 300 kuna. Obitelj Švarc svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Maro, Rea i Romana, umjesto cvijeća za dragu nonu Daniru Smoje prilažu 300 kuna; Romano Cobenzl, u spomen na rođaka Maroja Trkulju, umjesto cvijeća prilaže 300 kuna; Gogo s obitelji, umjesto cvijeća za dragu tetu Sofu Galov prilaže 300 kuna; obitelj Matana, u spomen na pok. Ružu Matić, umjesto cvijeća pri laže 200 kuna; Dane, Stela i Maro, u spomen na dragu Sofiju Galov, umje sto cvijeća prilažu 450 kuna; Milena Marković i Dijana Kuzmić, umjesto vijenca za svog rođaka pok. Stijepa Bradaša prilažu 400 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook. com

RINA MAŠERA Udruga za osobe s intelektualnim teškoćama, Dubrov nik: u spomen na dragu tete Sofiju Galov umjesto cvijeća 300 kuna pri laže obitelj Maračić, Cvjetković; umjesto cvijeća na posljednje počivali šte pok. Sofije Galov, 300 kuna prilažu Marija i Nikša Vrhovac. Udruga Rina Mašera Ulica od Čempresa 6, 20000, Dubrovnik 020 414 168, IBAN:

Iznajmljuje se poslovni prostor Jedriličarkog kluba Orsan

Iznajmljuje se poslovni prostor veličine 40 m2 u ulici Ivana Zajca 2.

Svi zainteresirani mogu se javiti na telefon 098 428156 od 8 do 13 sati.

Prodajem namještenu garsonijeru od 15 m2 u Zagrudi u Župi dubrovačkoj (dio iznad crkve u Mandaljeni). Garso nijera se nalazi u prizemlju obiteljske kuće, papiri uredni. Cijena 40.000 eura. Kontakt: 099 845 5373

RAZNO

Prodajem povoljno usisavač za dubin sko usisavanje i pranje (nikad nije kori šten). Za dubinsko čišćenje madraca, jogija, kauča, fotelja. Dubinski usisava tapite, skida sve mrlje, fleke i suši u krat kom vremenu. Pere zidne i podne plo čice, kamene površine, izbjeljuje fuge. Pere sve vrste tkanina, vrlo funkciona lan i ekonomičan. Kontakt: 091 798 8626

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

Dajem učenicima lekcije iz mate matike te ih pripremam za državnu maturu. Lekcije iz fizike za osnovnu školu. Kontakt: 091 564 4600

Tražim ženu za povremeno čišćenje apartmana. Kontakt: 098 9790843

Tražim djevojku za održavanje i čišće nje soba u privatnom smještaju u bli zini stare gradske jezgre. Idealno za mlađu osobu jer nije zahtjevno i pone kad je potrebna manja komunikacija s gostima. Kontakt: 095 5610973

Mlada djevojka s preporukom prihvatila bi se održavanja manjeg apartmana do kraja sezone. Kontakt: +38591 5864040

Profesorica s dugogodišnjim isku stvom u davanju instrukcija i izvođe nju nastave nudi instrukcije iz engle skog i talijanskog jezika s izvrsnim rezultatima. Pripremam za državnu maturu. Cijena sata je 60 kuna/60 min. Javite se s punim povjerenjem! Kon takt: 099 7791788

Priče iz Žrnova

POSJET VATIKANSKOM MUZEJU U RIMU

Zanimljivost koja me je šokirala

Za razumjeti je da je Italiju poznavao bolje nego Istočnu obalu Jadrana, ali ne spome nuti Dubrovnik, već na tom mjestu sitnim slovima napisati Epidaurum? A tek prikaz naših otoka? Ipak smo u 16tom stoljeću!

Bio sam iznenađen prikazom Istočne obale Jadrana, odnosno naših krajeva. Dok su Italija i njeni veliki zapadni otoci prikazani u vrlo realnom odnosu sa stvarnošću, naš dio Jadrana je prikazan rudimentarno, u pojedinim dijelovima čak pogrešno

Šetajući kroz mnogobrojne dvo rane na putu prema Sikstinskoj kapeli, posjetitelji će doći do dvorane Galleria delle carte geografiche , po čijim se zidovima nalaze zemljopisni prikazi Italije i Mediterana naprav ljeni u fresco tehnici.

Moju pažnju su privukle dvije od njih na kojima se vidi Italija i mora koju okružuju Apeninski poluotok.

Bio sam iznenađen prikazom Istočne obale Jadrana, odnosno naših krajeva. Dok su Italija i njeni veliki zapadni otoci prikazani u vrlo realnom odnosu sa stvarnošću, naš

dio Jadrana je prikazan rudimen tarno, u pojedinim dijelovima čak pogrešno. Zar autoru naša obala nije bila poznata, iako se je duž te obale odvijao intenzivan stoljetni nautički promet između Bliskog istoka i Vene cije. Tko je ta ‘neznalica’? Autor fresaka je talijanski renesan sni matematičar, astronom i kozmo graf Pellegrino Rainaldi Danti, rođen 1536., umro 1586. godine. Živio je u Firenci i u Bologni prije nego ga je papa Grgur X iii pozvao u Rim 1580 godine i povjerio mu posao pravlje nja fresaka koje vidimo danas. Rad na

40 velikih fresaka je trajao 18 mjeseci, kako sam pronašao na Wikipediji.

Za razumjeti je da je Italiju pozna vao bolje nego Istočnu obalu Jadrana, ali ne spomenuti Dubrovnik, već na tom mjestu sitnim slovima napi sati Epidaurum? A tek prikaz naših otoka? Ipak smo u 16. stoljeću! Zar u Rimu nije tada sreo nijednog veneci janskog kapetana niti dubrovačkog poklisara da mu pojasne gdje, što i kako?

Ostat će vječna tajna.

Šapa tjedna

DOBRA DUŠA VLASNICE LILI

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi čitatelji, ponosni ste članovi obitelji krznenih ili pernatih ljubimaca, možda čak i onih s ljuskama? Upoznajte nas s njima! Pošaljite nam njihovu fotografiju, otkrijte nam njihove simpatične

navike i odgovorite zašto su vaši dani otkad su vam u životu ispunjeniji. S nestrpljenjem iščekujemo vaše kratke priče koje nam možete dostaviti na e-mail adresu info@dulist.hr. Rado ćemo ih objaviti!

Bos, pravi mali šef, stigao sa Žarkovice

I da imamo još više vremena da budemo zajedno, opet bi bilo premalo. Ne bih se usudila tražiti ni dana više, jer ta spona koju mi dvoje imamo, to je nešto što me smiruje i usrećuje –vlasnica Lile

Bos je sa Žarkovice. Kažu kad pas izabere tebe, to je posebna misija koje to biće ima, a ja to osjećam svaki, ali svaki dan. I da imamo još više vremena da budemo zajedno, opet bi bilo pre malo. Ne bih se usudila tražiti ni dana više, jer ta spona koju mi dvoje imamo, to je nešto što me smiruje i usrećuje –kaže nam vlasnica Lile...

Znate onaj film ‘Njegova mračna građa’, kad svatko ima svoju animalnu dušu koja hoda s njima, uz njih, oko njih... I ako njoj naudiš, ni njima nije dobro? E, to je meni moj Bos! Bos je jednostavno – moja duša, dobra duša, koja me oblikuje u ovih deset godina, moja podrška i utjeha – zaključuje gos pođa Lile.

Znate onaj film ‘Njegova mračna građa’, kad svatko ima svoju animalnu dušu koja hoda s njima, uz njih, oko njih... I ako njoj naudiš, ni njima nije dobro? E, to je meni moj Bos!

46 Sport

Dva dana – 257 plivačica i plivača

Zlatni Orlando okupio je na gruškom

Međunarodni plivački M itin g ‘Zlatni Orlando’ u vikendu za nama na bazenu u Gružu okupio je 257 natjecatelja iz 36 ekipa i 7 zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Mađarske, Ukrajine i Azerbajdžana.

Pobjednici u apsolutnoj kategoriji su svjetski rekorder i europski prvak Sze bastian Szabo te višestruka olimpijka i osvajačica svjetskih i europskih meda lja Zsuzsanna Jakabos.

U kategoriji B nagrade su dobili Lucija Kućan i Jere Hribar, a u C kate goriji slavili su Jana Pavalić i naš Jugaš Vlaho Nenadić. Pobjedu u kategoriji donijele su mu uspješno otplivane utrke na 400 i 200 metara slobodno.

Foto Zvonimir Pandža

Medalje prvo dana Prvog dana plivačkog mitinga u Gružu Mario Šurković je u kategoriji A dopli vao do srebrne medalje na 50 metara prsno, kao i na 100 metara slobodno.

U A kategoriji na 400 slobodno sla vila su dva Jugova plivača. Michel Brassard doplivao je do zlata, a Vlaho Nenadić do srebra. Nenadić je pak u C kategoriji na 400 slobodno osvojio zlato.

U disciplini 100 metara leđno u B kategoriji srebrnu medalju osvojio je Juraj Barčot, dok je u C kategoriji broncu osvojio Roko Zvone. Zvone je do bronce doplivao i na 400 mješovito u C kategoriji.

Na 100 slobodno prvo mjesto u C kategoriji pripalo je Vlahu Nena diću, koji je pak u istoj kategoriji na 50 metara leptir doplivao do bronce.

Uspješan i drugi dan Drugog dana ‘Zlatnog Orlanda’ Vlaho Nenadić je na 200 metara slobodno osvojio broncu u A kategoriji, a u istoj je disciplini u kategoriji C došao do zlata. Na 200 metara leđno medalju brončanog sjaja je u A kategoriji osvo jio Juraj Barčot, a u B kategoriji je bio drugi. Šurković je pak u A kategoriji na 200 mješovito osvojio zlatnu medalju, dok je Đivo Damić na 1500 metara slo bodno slavio kao treći.

Na 800 slobodno slavila je i Jugašica Rafaela Škrabo koja je osvojila broncu, dok je na 50 leđno u B kategoriji prva bila Antonia Šurković.

Ovogodišnji Zlatni Orlando sve čano je otvoren u subotu, 11. lipnja u poslijepodnevnim satima. Svečano ga je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

duge distance. Prijavljeno je četrdesetak sudio nika iz Hrvatske, BiH i Crne Gore.

U organizaciji Plivačkog kluba Jug, dvodnevni miting održao se u ukupno 16 pojedinačnih disciplina u muškoj i žen skoj kategoriji

Prije svega želim uputiti svima dobrodošlicu u naš Dubrovnik. Zai sta je lijepo čuti kako je danas ovdje u Gružu okupljeno preko 250 sudionika iz trideset šest klubova i sedam zema lja. ‘Zlatni Orlando’ događaj je kojim se kontinuirano promovira plivanje kao jedan od najpopularnijih sportova Dubrovnika. Vi svi sami puno ulažete u sportske aktivnosti i obaveze, stoga vjerujem da ćete kroz nekoliko dana mitinga koji slijedi, ostvariti sve zacr tane ciljeve, te pritom uživati u našem gradu – istaknula je zamjenica u svom obraćanju.

U organizaciji Plivačkog kluba Jug, dvodnevni miting održao se u ukupno 16 pojedinačnih disciplina u muškoj i ženskoj kategoriji, a natjecatelji su bili razvrstani tri dobne skupine: seniore, juniore i mlađe juniore. Zlatni Orlando je licenciran od strane Hrvatskog pli vačkog saveza te je uvršten u njihov kalendar natjecanja, a u potpunosti odgovara zahtjevanim FINA pravilima provedbe natjecanja.

KONAVLE TRIATLON Ovaj tjedan, točnije u subotu 18. lipnja s početkom u 7 sati, Triatlon Klub Dubrovnik organizira prvu triatlon utrku

Odlični nastupi članova kluba Kakato!

oštećen od strane sudaca u katama, ali je sve to prilično dobro podnio te nasta vio s nastupima hrabro i čvrsto kao što se to od njega može i očekivati. Osvoji je 3. mjesto kate – kadeti i 3. mjesto mlađi kadeti – 45 kg.

Bez obzira na (ne)iskustvo, imali su odlične nastupe i sjajno su se nosili sa svime te se nadam da su istinski uživali – ističe glavni trener Perković

Članovi Karate Kluba ‘KaKato’ pro teklog su vikenda nastupili na 3. kolu lige regija Hercegovina koje se odr žalo u Trebinju. Kako navode iz kluba, natjecanje je proteklo u dobroj sportskoj atmosferi i većina njihovih predstav nika imalo je prvi nastup ikad.

Kao trener ne volim nespremne ili polu spremne natjecatelje voditi na natjecanja, ali ovo je bila iznimka koja potvrđuje pravilo. Naime turnir je bio toliko blizu Dubrovnika da nisam mogao odoljeti nego pružiti najmla đima šansu nastupiti pred sucima. Bez obzira na (ne)iskustvo, imali su odlične nastupe i sjajno su se nosili sa svime te se nadam da su istinski uživali – ističe dalje Perković.

Najuspješnija je bila Asia Vlašić s tri osvojena odličja: 1. mjesto kate – kadet kinje, 2. mjesto mlađe kadetkinje – 45 kg te 3. mjesto mlađe kadetkinje – kate. Smatram da je trebala biti plasirana još i bolje da su suci bili malo korektniji, ali i ovo je odličan rezultat na koji smo svi ponosni jer Asia je primjer pravog sportaša – navodi dalje glavni trener.

Silvija Radić je imala odlične nastupe i veliki broj mečeva te se kroz elimina cije izborila za 2. mjesto kate kadetki nje i 3. mjesto mlađe kadetkinje 9–7 kyu. Zara Hadžović je zauzela 2. mje sto u kategoriji kate juniorke i 3. mje sto kadetkinje kate. Oliver Kovačević Mezek se izborio za 2. mjesto kate dje čaci 9–7 kyu i 3. mjesto mlađi kadeti kate. Katarina Glavinić je u kategoriji kate djevojčice 7 godina osvojila 2. mje sto, a Borna Golubović je zauzeo 3. mje sto kate – dječaci 6 i 7 godina i 3. mjesto kate dječaci 6 i 7 godina 9–7 kyu. Kristijan Šmok je zauzeo 3. mjesto kate – dječaci 6 i 7 godina i 3. mjesto kate dječaci 6 i 7 godina 9–7 kyu. Iris Solomun je zauzela 3. mjesto kate uče nice i 3. mjesto kate učenice 9–7 kyu.

Petra Miškić je zauzela 3. mjesto u kategoriji kate učenice, a Eva Šanje 3. mjesto u kategoriji kate juniorke. Stela Market je zauzela 3. mjesto u kategoriji kate učenice 9–7 kyu. Adna Hajdarević je zauzela 3. mjesto u kategoriji kate djevojčice 8 i 9 godina, a Lorena Jelčić 3. mjesto u kategoriji kate djevojčice 8 i 9 godina 9–7 kyu. Gabriela Marjano vić i Petar Čokljat su imali odlične prve nastupe, navode iz kluba, ali su ostali bez službenog plasmana.

Najuspješnija je bila Asia Vlašić s tri osvojena odličja

Sjajno su se nosili s tim pritiskom jer većina njih je vrlo kratko u karateu – napisao je na stranici kluba glavni tre ner Željo Perković.

Noa Hai Čupić je imala drugi nastup i opravdala je povjerenje opet zauzevši 1. mjesto u kategoriji učenice – kate. Mila Cvjetović je debitirala na najbolji mogući način zauzevši 1. mjesto u kate goriji djevojčice kate 9 godina. Gita Bra toš je također imala debitantski nastup i sjajno odradila i osvojila 1. mjesto pobi jedivši u kategoriji kate – djevojčice 8 godina te u kategoriji 9–7 kyu djevoj čice – kate. Leo Macanović je zauzeo 1. mjesto u kategoriji kate dječaci 9–7 kyu i 2. mjesto mlađi kadeti – kate.

Kako se dalje navodi na stranici kluba, Dali Macanović je, smatraju, teško

S ovim natjecanjem smo zavr šili ovo polugodište i sada imamo pri preme za polaganja za učenička zvanja – zaključuju iz kluba Kakato.

Ivi Oberan bronca na European Openu!

U borbi za broncu u kategoriji

-63 kg, Iva je svladala francusku reprezentativku Perrine Saint Etienne

Oberan je nedavno proglašena i najuspješnijom župskom sportašicom u 2021. godini

j udašica Župe d u B r O va č K e i va Oberan osvojila je brončanu medalju na European Openu, koji se održao u Madridu. Župka je prvo svladala Nje micu Charlotte Von Leupolot pa Por tugalku Wilsu Gomes, da bi potom izgubila od španjolske predstav nice Cristine Cabana Perez. U borbi za broncu u kategoriji -63 kg, Iva je svladala francusku reprezentativku Perrine Saint Etienne.

Inače, Oberan je nedavno proglašena i najuspješnijom župskom sportašicom u 2021. godini. Tako je, podsjetimo,

početkom ožujka osvojila svoju prvu medalju sa Svjetskog kupa, broncu u Pragu. Ona joj je omogućila nastup na prvom seniorskom europskom prven stvu koje se održavalo u Lisabonu. Slijedi Svjetski kup u Zagrebu gdje je došla do najvećeg uspjeha karijere –zlatne medalje.

Na seniorskom Prvenstvu Hrvatske drugi put postala je seniorska prvaki nja Hrvatske. Na europskom senior skom kupu u Orenburgu, došla je do bronce. U listopadu prošle godine Iva je nastupala na Europskom kupu u Dubrovniku pred domaćom publikom te i tad dolazi do zlata. S tom je meda ljom na najbolji mogući način zaklju čila jako uspješnu godinu.

Foto: Facebook/Cro Judo

Lucija zaustavljena u polufinalu

Lucija Ćiri Ć Bagari Ć ni je se uspjela plasirati u završnicu i TF turnira teni sačica u Banja Luci. Na startu ovog turnira nagradnog fonda 15 tisuća dolara, Lucija je pobijedila 4. nosite ljicu, Mađaricu Adrienn Nagy (654. na WTa listi) – 6:2, 3:6, 6:4.

Sljedeća suparnica bila joj je Bugarka Denislava Gluškova (1127.). Lucija je uspjela u igri protiv nje izboriti četvrt finale sa 7:5, 7:5. Bugarka je u prvoj dio nici servirala kod 5:4, a u drugom je vodila s 5:3, no Lucija je uspjela zaklju čiti susret u dva seta. Potom je prošla u polufinale nakon pobjede nad 8. nosi teljicom, Slovakinjom Biancom Behu lovom (779. na WTa listi) – 6:7(2), 6:3, 6:3. Za finale je igrala protiv drugopo stavljene Čehinje Anete Kučmove, 585. na WTa listi. No, Čehinja je bila bolja – 2:6, 6:1, 6:3 te je Lucija zaustavljena u polufinalu.

M n K O LM issu M iz O M iš a predsta vio je novo pojačanje u svojim redo vima. Riječ je o Dubrovčaninu Marku Kuraji, donedavnom igraču Squ area i hrvatskom reprezentativcu.

Počeo sam se baviti futsalom od 16. godine u školi nogometa M n K Square, trenirao sam veliki nogomet 8 godina… Nakon što sam vidio koliko me žele iz Olmissuma, nisam puno dvojio, sretan sam što sam došao u ovako ozbiljan i organiziran klub. Vjerujem da ćemo skupa pobjeđivati i osvajati trofeje –rekao je 25-godišnji Kuraja, novi igrač zeleno-plavih. Foto: M n K Olmissum

Kuraja novi igrač zeleno-plavih

igrače za Svjetsko

One su budućnost Raguse!

Izborn I k hrvatske vaterpolske reprezentac I je Ivica Tucak odre dio je trinaestoricu igrača, koji će predstavljati Hrvatsku na skorašnjem Svjetskom prvenstvu u Mađarskoj.

Konačnu sam odluku donio nakon dugačkog promišljanja. Još od Podgorice i tamošnjih kvalifikacija za Svjetsku ligu prije mjesec dana. Odlu čio sam se za ovakvu momčad, sastav koji je nešto brži, nešto mlađi i nadam se agresivniji.

Imamo igrače koji mogu igrati i na desnoj strani i na beku, oni koji će da tako kažem ‘puniti’ kvotu osobnih pogrešaka.

Mislim da je to i na utakmici u Trstu prošlog petka protiv Italije izgledalo pristojno. Rasporedili smo osobne na dobar način. Ovo je jednostavno po meni nešto najidealnije što imamo –rekao je izbornik Ivica Tucak.

Za Barakude će u Mađarskoj nastu pati: vratari Marko Bijač i Toni Popa dić (Jug ao), centri Ivan Krapić (kape tan momčadi) i Josip Vrlić, braniči Marko Žuvela (Jug ao) i Rino Burić te napadači Luka Bukić, Loren Fato vić (Jug ao ), Ante Vukičević, Kon stantin Harkov, Jerko Marinić Kragić, Franko Lazić i Andrija Bašić. Zamjen ski igrači su Lovro Paparić – centar i Ivan Domagoj Zović – napadač.

Hrvatska će na Svjetskom prven stvu natjecanje započeti u skupini B. Prvi je na rasporedu susret s Grčkom, 21. lipnja. Dva dana kasnije Hrvatska ide na Njemačku, a potom 25. lipnja na Japan.

Možemo biti ponosni i prezadovoljni s viđenim. Puno nas posla još čeka, i imamo ‘slatke’ brige. Sve su djevojčice zaslužile priznanja jer su vrijedno radile i bile posvećene treninzima –naveli su iz Ž kk Ragusa

Vjeruju i kako će im i ostale škole otvoriti vrata za treniranje s najmlađima

U s U bo t U sm o U Gospinom polju uži vali u festivalu mini košarke – pohvalili su se na društvenim mrežama iz Žen skog košarkaškog kluba Ragusa. Njihove najmlađe košarkašice iz svih osnovnih škola u kojima ovaj dubro vački klub radi sa svojim trenericama, pokazale su što su i koliko naučile u ovoj školskoj godini. Tu su bile djevoj čice iz o Š Ivana Gundulića, o Š Marina Držića i prvi put djevojčice iz o Š Mon tovjerna i o Š Župa dubrovačka sa svo jim trenericama Almom Majstorović, Mateom Beletić i Carmen Miloglav.

Moramo zahvaliti i našem sudač kom paru Samiru Bajramoviću i

mladom Jakši koji su nam poma gali i dodatno ukazivali djevojčicama na pravila košarkaške igre. Na kraju možemo biti ponosni i prezadovoljni s viđenim. Puno nas posla još čeka, i imamo ‘slatke’ brige. Sve su djevoj čice zaslužile priznanja jer su vrijedno radile i bile posvećene treninzima. Vidimo se i iduće godine, nadamo se u još većem broju – poručuju iz Raguse. Napomenuli su i kako već sad znaju da ima se kao trenerica mlađih katego rija pridružuje i Katarina Čagalj. Vje ruju i kako će im i ostale škole otvoriti vrata za treniranje s najmlađima.

Foto: Facebook/ŽKK Ragusa

Festival odbojke na Grudi

Stotinjak malih odbojkašica s područja grada Dubrovnika, Mokošice, Grude i op ćine Konavle je nastupalo na završnom turniru

Svaka je djevojčica, navode iz Ž ok Dubrovnik, zaslužila zlatnu kolajnu za trud i zalaganje tijekom cijele godine

Završena je školska liga za dje vojčice rođene 2011. i mlađe koja je u organizaciji Ženskog odbojkaškog kluba pokrenuta ove školske godine.

Stotinjak malih odbojkašica s

područja grada Dubrovnika, Mokošice, Grude i općine Konavle je nastupalo na završnom turniru koji se održao u dvo rani oš Gruda.

Druženje uz igru, pjesmu, pizzu,

puno smijeha, ali bez suza jer je svaka ova djevojčica zaslužila zlatnu kolajnu za trud i zalaganje tijekom cijele godine – navode na društvenim mre žama iz Ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik.

Nadalje ističu kako je medalje podi jelila igračica Ž ok Dubrovnika Karla Burđelez, koja je nekad i sama poha đala oš Gruda.

Hvala Karli, curama, roditeljima i naravno trenerima koji su pokazali da se zajedničkim snagama sve lako orga nizira – zahvalili su se iz kluba.

Foto Facebook/ŽOK Dubrovnik

DuList

S VIOLONČELISTICOM

Za mene je svaki dolazak u Grad veselje i radost

Festival koji sam započela prije više od 10 godina veliki je dar i koliko god da je često teško i neizvjesno realizirati ga, ipak ne odustajem jer ljudi koji godinama dolaze na koncert ‘Pozdrav Ljetu’ moja su najveća nagrada. Zbog njih to sve i radim. Glazba je oduvijek bila velika ljubav i poveznica medju ljudskim bićima. Tako je lijepo baviti se glazbom

Piše Maria Prkut Foto Ana Rucner / Zvonimir Pandža

‘Mezi M ica’ dubrovačke publike i jedna od većih promotorica Lijepe naše ponovno stiže u Grad. Violon čelistica svjetskog glasa Ana Ruc ner i ove će godine održati koncert ‘Pozdrav ljetu’ u amfiteatru na Srđu. Uz njega priprema i dodatni program o kojem nam je više rekla u razgovoru. Govorila je i o svom albumu, najdra žim suradnjama, ali i o životnim ispunjenjima.

Na prvi dan ljeta, na Svjetski dan glazbe, u 5 sati ujutro ponovno ćete pozdraviti Ljeto i publiku u amfi teatru na Srđu. Riječ je o Vašem 12. koncertu pod nazivom ‘Pozdrav ljetu’. Što nam za ovu godinu pri premate i koje nam posebne goste dovodite?

Festival ‘Ana u Gradu’ imat će dva usko povezana događaja, različita, a spo jiva. Sve započinje 20. lipnja u Kne ževom Dvoru, večer uoči samog kon certa ‘Pozdrav ljetu’, kada će se javnosti

Album je točno ono što njegov naziv govori. Klasik Balkan kombinacija. Klasično sviranje violončela u kombinacijama s raznim ritmovima, od makedonskog, bugarskog kola do romskih

Njihova voditeljica je Josipa Favro Kurtović. ‘Ne možemo riječima opisati koliko smo pono sni, čestitamo našim učenicima i našoj Josipi Favro Kurtović! Inače, ‘sfida’ je uvodna figura u viteškom plesu Moreška, a klapa djeluje drugu

godinu i nadamo se da će nas (i uz izmjene generacija) još dugo uveseljavati i obogaćivati svojim zvonkim glasovima’, napisali su iz škole.

Izvor: Srednja škola Petra Šegedina Korčula

predstaviti već dobro poznata nacio nalna kampanja Ministarstva unu tarnjih poslova naziva ‘Manje oružja, manje tragedija’ čija sam ponosna pro motorica. Ova sjajna kampanja bit će predstavljena u jednom sasvim novom ruhu jer ćemo javnosti prvi put poka zati unikatno, novo violončelo, kojeg je izradio sjajan glazbalar, gospodin Zoran Gojmerac. Izrađeno je od dije lova dragovoljno predanog oružja gra đana, a na njemu ću zasvirati s policij skom klapom Sv. Mihovil. U Kneževom Dvoru, održati će se interesantna večer uz premijerno pokazivanje filma ‘Od strahote do ljepote’ koji prikazuje nastanak glazbala od dijelova drago voljno predanog oružja građana. Večer će biti obogaćena glazbenim nastu pom mene kao promotorice kampa nje uz Policijsku klapu Sv. Mihovil te dramski nastup akademske umjetnice Perice Martinović u prisustvu mladih dubrovačkih glazbenika. Sastavni dio ove večeri je konferencija za medije na spomenutu temu. A 21. lipnja, u 5 sati

ujutro, na koncertu ‘Pozdrav Ljetu’ na Srđu u Amfiteatru Excelsa Nekretnina ponovno će mi se pridružiti Policijska klapa Sv. Mihovil kada ćemo održati cjelojutarnji koncert. Izvodit ćemo pjesme s njihovog albuma ‘Kada je tre balo…’, a koje su posebno prilagođene za moje violončelo. To su sve pjesme koji ljudi poznaju, vole i mogu zapje vati gotovo svaku s nama. Ono što će biti posebno tog jutra jest violončelo na kojem ću svirati uz klapu. Ovaj novi instrument koji je tek izrađen premi jerno će biti predstavljen i široj javno sti, a u sklopu spomenute kampanje ‘Manje oružja, manje tragedija’ i kao takav jedini je u Hrvatskoj i Europi, a moguće i u svijetu te nosi vrlo važnu poruku! Jedva čekam uživo podijeliti svaki detalj s vama kao i ovaj koncert koji će zbog ovog noviteta biti vrhunac svih dosadašnjih!

Više od desetljeća radite na ovom projektu, ali i na dosta drugih u Dubrovniku tijekom

proteklih nekoliko godina. Grad i Vi ste posebno povezani. Što Vama osobno znače – i projekt i Dubrovnik?

Zavoljela sam Dubrovnik kroz umjet nost i njegovu kulturu, ljude… Za mene je svaki dolazak u Grad veselje i radost, a Festival koji sam započela prije više od 10 godina veliki je dar i koliko god da je često teško i neiz vjesno realizirati ga, ipak ne odusta jem jer ljudi koji godinama dolaze na koncert ‘Pozdrav Ljetu’ moja su naj veća nagrada. Zbog njih to sve i radim. Glazba je oduvijek bila velika ljubav i poveznica medju ljudskim bićima. Tako je lijepo baviti se glazbom!

Nedavno ste objavili pjesmu ‘Bijeli anđeo’, drugi singl kojim najav ljujete album ‘Classic album’, ali i novo poglavlje u Vašoj glazbenoj karijeri. O kakvom se albumu radi, kao i novom poglavlju djelovanja?

Album je točno ono što njegov naziv govori. Klasik Balkan kombinacija.

ČESTITKE! Na 1. Smotri dječjih klapa, školska klapa Sfida iz Srednje škole Petra Šegedina Korčula osvojila je zlato! Klapu čine Lucija Sko kandić, Katarina Skokandić, Vjekoslav Fabris, Petar Šegedin, Roko Ivančević i Domagoj Čale.

Na koncertu ‘Pozdrav Ljetu’ ponovno će mi se pridružiti Policijska klapa Sv. Mihovil

‘Pozdrav ljetu’ u 2021. godini

Klasično sviranje violončela u kom binacijama s raznim ritmovima, od makedonskog, bugarskog kola do romskih vokalnih izvedbi. Skladbe su autorske, a njih je za mene napisao moj glazbeni producent Zlatko Timotić. Na ovom CD -u sam se napokon usudila iskoristiti svoj vokal koji zaista zvuči zanimljivo i izvaditi iz sebe sve skri vene emocije koje sam ikada nosila. Svaka pjesma jedna je zasebna priča. Od ‘Bijelog anđela’ do ‘Esme’ čiji ću spot predstaviti javnosti nakon Festi vala ‘Ana u Gradu’.

Kroz svoju ste karijeru ostvarili brojne suradnje. Pamtite li možda neke najdraže suradnje ili neke najljepše trenutke koji su se odvili u tim suradnjama?

Najviše od svega pamtim Kinu i ne mogu dočekati da mi se ta vrata ponovno otvore te da se vratim na njihove pozornice. Nigdje na svijetu nisam osjetila takvo poštovanje kao tamo. Oni su jedan vrlo zahvalan i drag narod koji izuzetno cijeni umjet nost i glazbenike iz Europe. Iako po

Aziji gostujem više od deset godina i već sam ostvarila velike uspjehe, moja priča tamo još nije niti počela. Možda čudno zvuči, ali jako vjerujem da ću u Kini tek ostvariti uspjeh. Samo još malo strpljenja (smijeh).

Čemu težite u životu i što Vas ispu njava? Tko ili što Vam može uvijek izmamiti osmijeh na lice? Ispunjava me ljubav. Ona koja je u mome srcu, ona koja dolazi od Nebe skog oca. Kada spoznamo da je to jedina prava ljubav onda se prestanemo oslanjati na čovjeka, jer čovjek će uvi jek povrijediti čovjeka, ne namjerno, ali hoće. To smo mi, ljudi. Griješimo, donosimo krive odluke, učimo najče šće nažalost iz vlastitih grešaka. Ali baš kada je najteže i kad mislimo da ne možemo dalje, Bog nam pošalje rješe nje. Samo mu treba vjerovati, svakod nevno moliti i naučiti kako čuti ono što nam govori. I naravno, treba biti spre man ponijeti križ jer svaki koji dobijemo možemo i iznijeti. A osmijeh? Meni ga, ali baš uvijek može izmamiti moj sin. Kada je on sretan, ja sam još više!

A osmijeh?

Meni ga, ali baš uvijek može izmamiti moj sin. Kada je on sretan, ja sam još više!

Glazba je jedna od bitnijih stavki u Vašem životu. Koliko se promijenio glazbeni svijet od Vaših početaka?

Mijenja se svakodnevno. Ono što je uvijek ostalo isto jest kvaliteta. Ono što je iskreno i dobro postavljeno od početka trajat će, stvar je samo svo jevrsne prilagodbe vremenu u kojem živimo. Trendove treba pratiti, ali im ne treba robovati!

Polako se život vraća na staro, mjera više i nema. Osjećate li osobno, kao glazbenica, taj povra tak na staro po broju koncerata i angažmana? I što Vam je dalo snage tijekom protekle dvije godine? Život se nikada neće vratiti na staro, i to nema veze s koronom. Jako puno toga se promijenilo u protekle dvije godine, a epidemija nas je dodatno ‘zašamarala’, najviše u ljudstvu. Moja snaga je u Isusu Kristu, on je moja naj veća vodilja. Sve ga više upoznajem i to najčešće u trenucima koji su baš bili krivi za mene. Upravo tada, kada naj više padnemo, možemo postati samo jači. To je snaga vjere! To je život!

Lipanjska rapsodija

Mladi uspješni plesači bogatim plesnim programom prikazali su široki spektar raznih vrsta plesnih izričaja

Na ljet N oj po zor N ici Ki N a Sla vica, svoje plesno umijeće pokazalo je ovog ponedjeljka stotinu djece i mla dih plesača, polaznika Plesno rekrea cijskog studija Dubrovnik i Mažoretki nja Grada Dubrovnika. Mladi uspješni plesači bogatim plesnim programom prikazali su široki spektar raznih vrsta plesnih izričaja, od klasičnog baleta, modernog i suvremenog plesa, preko gimnastike i akrobatike, mažoret plesa pa sve do zumbe. Kroz punih sat i pol vremena, uživali su kako oni, tako i ponosne mame, ponosni tate, braća, sestre… Stoga, dugi i snažni pljesak nije izostao!

Bezvremenski ‘komadi’ u kojima ćete se osjećati besprijekorno, posebno i opušteno

Našu ljetnu ponudu obogatili smo programom za svečane prilike u kojima će se naše klijentice osjećati besprijekorno, posebno i opušteno. Kolekcija lepršavih svilenih haljina u upečatljivim bojama simbolizira optimizam i ističe ljepotu ženstvene siluete

Nova kolekcija za ljeto 2022. godine modnog brenda Filia, iza kojeg stoji kostimografkinja i dizajnerica Anamarija Filipović-Srhoj, sastoji se od prozračnih lanenih i svilenih komada koji naglašavaju ljepotu i prirodnost. Održivi brend Filia povezuje bezvre menski dizajn s povijesti odijevanja i ručnom izradom odjevnih predmeta.

Našim klijenticama nudimo

odjevne kombinacije koje su pri kladne za nezaboravne večernje izlaske, posebne svečane prigode te dnevne poslovne i privatne prilike – istaknula je Filipović-Srhoj.

Bezvremenski komadi Kolekcija se sastoji od bezvremen skih lanenih komada kao što su duge i kratke haljine ukrašene zanimljivim

ručno rađenim čipkanim detaljima koje prate liniju tijela, košulje, crop topovi i kimona koje je lako kombini rati za dnevni ili večernji look te udob nih i elegantnih hlača.

Kolekcije brenda Filia, osmišljene su na način kako bi trajale dugi niz godina. Poseban dio u kolekciji zau zimaju komadi od ručno tkanog lana na starinskom posavskom tkalačkom

Foto Privatna arhiva

stanu koji su tkani posebno za FILIA kolekcije. Osmišljavanjem i izradom odjevnih predmeta od ručno tkanog lana i ručno izrađenih ukrasa želimo približiti publici ljepotu ručne izrade odjevnih predmeta – naglasila je dizajnerica.

Našu ljetnu ponudu obogatili smo programom za svečane prilike u kojima će se naše klijentice osjećati besprije korno, posebno i opušteno. Kolekcija lepršavih svilenih haljina u upečatlji vim bojama simbolizira optimizam i ističe ljepotu ženstvene siluete.

U cijeli proces izrade cijeli tim ulaže puno truda i ljubavi. Vodimo se željom da klijenticama dizajniramo i izradimo odjevne predmete koji će postati dio njihovih života te koji će isticati individualnost svake od njih

Puno truda i ljubavi

Sve modele iz nove kolekcije moguće je personalizirati i prilagoditi svakoj klijentici individualnim pristupom, izradom po mjeri te odabirom boje materijala.

U cijeli proces izrade cijeli tim ulaže puno truda i ljubavi. Vodimo se željom da klijenticama dizajniramo i izradimo odjevne predmete koji će

postati dio njihovih života te koji će isticati individualnost svake od njih – naglasila je.

U ulozi modela nove kampanje pojavila se Hana Matija iz agencije Talia. Fotografirala je Katarina Rado nić. Šminka i frizura djelo su Mirne Čurak i Matee Milanović, a kolek cija je upotpunjena nakitom Ayelen i Kragrlica.

Pazi, snima se!

Tripti Dimri i Vicky Kaushal u Dubrovniku su snimali glazbeni spot za novi romantični indijski film ‘Rola’

Bollywoodske zvijezde Trip T i d imri i Vicky Kaushal u Dubrov niku su snimali glazbeni spot za novi romantični indijski film ‘Rola’. Ulice Grada bile su neizostavna lokacija za snimanje romantičnih scena prvog dana njihovog boravka. Idućeg dana, zaplovili su karakom, nakon čega su se uputili u đir Stradunom te sjeli u resto ran unutar povijesne jezgre. Nakon uživanja u Gradu, dvojac je promije nio odjevne kombinacije i uputio se u Pile. Glumci, kao i mnogobrojna film ska ekipa, zainteresirali su domaću čeljad i turiste koji su se nalazili u bli zini. Tripti Dimri zablistala je u žutoj kombinaciji, a posebno zanimljiv bio je dugi žuti plašt. Vicky Kaushal bio je u bijeloj kombinaciji – od glave do pete.

Inače, o svom su se boravku u Dubrovniku ‘oglasili’ i preko društvene mreže Instagram na kojoj glumca prati skoro 14 milijuna ljudi, a glumicu 300 tisuća. ‘Zašto si tako lijep?’, zapisala je uz jednu od fotografija iz Grada koju je objavila u sklopu ‘priče’.

Tripti Dimri zablistala je u žutoj kombinaciji, a posebno zanimljiv bio je dugi žuti plašt

Silente ima novi album

Hvala svima što ste nam dali drugu priliku.

Uložili smo puno truda i ljubavi da ovaj album izađe i uživali smo u svakoj sekundi te vožnje

Foto Facebook Silente

‘IV’ je službeno objaV l jen – jav ljaju iz dubrovačkog benda Silente povodom izdavanja njihovog novog albuma! Novi Silente album s 10 pje sama sluša se na YouTubeu, Spotify, Apple itd., a uskoro će u prodaju i CD & l P.

Hvala svima što ste nam dali drugu priliku. Uložili smo puno truda i ljubavi da ovaj album izađe i uživali

smo u svakoj sekundi te vožnje. Ostaje nam samo nadati se da će se vama svi djeti i da će se netko pronaći ili izgu biti u tim pjesmama. Bez brige, oboje je dobro. Javite nam favorite s albuma, iskomentirajte koji tekst, što mislite o coveru albuma. Sve želimo čuti. Možda ne stignemo odgovoriti na sve, ali vje rujte nam da drugog mjerila osim vas nemamo – napisali su iz Silentea, a njihov novi album možete poslušati na YouTubeu i na streaming servisima.

Stare pjesme koje ‘ubijaju’ nove

‘Running Up That Hill’, pjesma Kate Bush iz 1985., sletjela je poput kometa na UK ljestvicu singlova nakon što je na Netflix stigla posljednja, četvrta, sezona popularne SF dramske serije ‘Stranger Things’

Piše Petar Ipšić Foto Netflix

Znate li koja pje S ma je hit ljeta 2022? Nećete pogriješiti ako je vaš izbor bilo koja pjesma s novog albuma Harryja Stylesa, čini se, ali nisam mislio na njega. ‘Running Up That Hill’, pjesma Kate Bush iz 1985., sle tjela je poput kometa na U k ljestvicu singlova nakon što je na Netflix stigla posljednja, četvrta, sezona popularne SF dramske serije ‘Stranger Things’. Gotovo 40 godina stara pjesma ini cijalno je početkom lipnja zauzela 8. poziciju charta da bi u trenutku pisa nja ovog teksta već držala drugo mje sto (osmo na Blilboardovih Hot 100) s trendom rasta i čvrstim izgledom da s trona svrgne mladog pjevača koji je karijeru započeo u nekadašnjoj teen senzaciji One Direction. Njegov upravo objavljeni treći album ‘Harry’s House’ neizbježan je na ljestvicama s

obje strane Atlantika (na U k ljestvici singlova Harry dominira s tri pjesme, a na Billboardovih 100 najslušanijih zastupljen je sa svih 13 pjesama koliko ih ima na albumu). I sad tek dolazimo do najboljeg dijela. ‘Running Up That Hill’ nije neka opskurna, ali kultna pjesma koju bi samo prekaljeni vinil digger ili kakav ozbiljni glazbeni afi cionado u Birkenstockicama mogao poznavati. Ta je pjesma, poput drugih pjesama 63-godišnje britanske kanta utorice (za koju se možemo složiti da je bila Bjork prije Bjork ili Tori prije Amos, ako baš hoćete), bila legitimni hit u godini u kojoj je objavljena, a pri sutnost u radijskom eteru zadržala je do danas. No, zahvaljujući ponovnom otkrivanju ovog klasika progresivnog popa od strane generacije Z singl je 2022. premašio izvorni doseg od prije 37 godina kada se najviše popeo do tre ćeg mjesta iste ljestvice. Ponovno otkrivanje pop klasika u like i follow dobu, kada je svatko s mobitelom i wi-fi vezom nešto što se zove content creator, nije baš novota rija. Svevremenski hit ‘Dreams’ grupe Fleetwood Mac doživjela je sličnu sud binu prije dvije godine, kada je korisnik društvene mreže TikTok naziva Dogg Face snimio sebe dok se vozi na ska teboardu, pije litreno pakiranje soka marke Ocean Spray i uz Stevie Nicks pjevuši prve stihove i dio pripjeva te pjesme. Kao što se vjerojatno sjećate, taj video u kojem gospodin Dogg Face nije pokazao ama baš ništa što bi zahti jevalo neki poseban talent (osim što je naučio skejtati poput milijuna drugih) postao je viralan, skupio na desetke milijuna pregleda te potaknuo trend video odgovora, tzv. Dreams Chall enge. Na izazov su odgovorili čak i čla novi Fleetwood Maca; Mick Fleetwood na romobilu (čini se), Stevie Nicks na rolama, a gitarist Lindsey Buckingham jašući konja. Ne negodujem. Štoviše, veselim se budućim hitovima – ‘Pur ple Rain’, ‘Like a Virgin’, ‘Stairway to Heaven’ i ‘Hey Jude’ će razvaliti. Jedva čekam.

Zašto je ovo sveprisutniji trend? Je li to možda zato što je nova glazba, a pritom mislim na onu s ljestvica

najpopularnijih (ispod razine main streama uvijek se kuhaju zanimljive stvari, danas čak možda više nego ikada prije), dosadna, jednolična i lišena čak i najmanje imaginacije. Da, složio bih se s takvim stavom. Izni maka naravno ima, ali one samo potvrđuju pravilo. Rick Beato, ame rički producent, glazbenik i You Tube personality u jednom od svojih infor mativnih i duboko studioznih objava detaljno obrazlaže i činjenično pot krepljuje (činjenice, sjećate se njih?) zašto je današnja popularna glazba toliko dosadna. Video nosi podnaslov ‘Nazadovanje glazbene inovacije’. Dru gim riječima, Beato tvrdi, nova glazba je većinom dosadna jer pri skladanju i produciranju nitko ne želi riskirati pa čak niti s običnom promjenom ‘ključa’ da bi malo začinili melodiju. Za pri mjer je uzeo ‘Fantasy’ grupe Earth, Wind & Fire koja ima više akorda nego čitav današnji top 40 i to samo prije nego što dođe refrena. A iznimno je prijemčiva te ni blizu nije jedna od njihovih najkompleksnijih. Stvari su toliko loše, kaže on, da je svaka pje sma s ‘Nevermind’ Nirvane melodij ski višestruko složenija od bilo čega na današnjem radiju, a taj album, u svojoj suštini je, punk album. Jeste li probali slušati Otvoreni radio dulje od 15 minuta ili pola sata? Sigurni ste da su pustili više pjesama, ali slobodno je to mogla biti i samo jedna. Blijeda i ubitačna jednoličnost, bez obzira koliko glazure stavili. Beato razlog tome nalazi u angažiranju produce nata koji su istovremeno i skladatelji (imaju ih Adele, Harry Styles, Lana Del Ray…), a njihova zadaća je ‘popra viti’ ono što je autor napisao kako bi što brže korespondiralo s više poten cijalnih konzumenata. I to ne na način na koji je William Orbit popravio (čitaj: unaprijedio) ‘Ray of Light’ Madonne. Kad smo zapravo u popu imali pjesmu poput jedne ‘Frozen’ ili naslovne pje sme tog albuma? U redu je ako se ne možete sjetiti, ne mogu ni ja. Neuzi manje rizika vodi jednoličnosti, a kao rezultat takvog pristupa hit ljeta 2022. bit će pjesma stara 37 godina. (nasta vit će se)

Sanitat će tražiti produljenje roka ponuda za placu u Gružu

Kako je DuList pisao proteklog petka, rok za žalbe na odabir najpovoljnijeg ponuditelja bio je 12. lipnja, a u tom roku žalbu je uložila tvrtka Alfaplan građenje d.o.o.

Sanitat Dubrovnik D.o.o. zatra žit će produljenje roka ponuda i postupati sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi – potvrdili su DuListu. Naime, kako je DuList pisao proteklog petka, rok za žalbe na odabir najpovoljnijeg ponuditelja bio je 12. lip nja, a u tom roku žalbu je uložila tvrtka Alfaplan građenje d.o.o. Kako nam je tada potvrdio direktor ove tvrtke Mato Butijer, žalbu su podnijeli na doku mentaciju koju je priložila zajednica ponuditelja Magnum Supra i Elektro centar Petek koju je Sanitat odabrao kao najboljeg ponuditelja. Međutim, ono što nam je Butijer također ista knuo jest je rok valjanosti svih ponuda 15. lipnja. To bi značilo, naglasio je Butijer proteklog petka, da bi Sanitat odmah u ponedjeljak trebao od svih ponuditelja zatražiti produljenje valja nosti ponuda, odnosno produljenje

jamstva za valjanost ponuda kako bi održali natječaj na životu, kako on ne bi propao. Iz Sanitata su DuListu ovog ponedjeljka i potvrdili namjeru traže nja produljenja ne otkrivajući, među tim, više detalja o daljnjim rokovima, ali dodajući kako je rok valjanosti ponuda i dalje 30. lipnja.

Podsjetimo, Sanitat je kao najpovolj nijeg ponuditelja za rekonstrukciju Place u Gružu izabrao ponudu zajed nice ponuditelja Magnum Supra d.o.o. i Elektrocentar Petek d.o.o., a riječ je o višoj ponudi koja iznosi 14.787.123,63 kune bez PDv-a, odnosno s PDv-om 18.483.904,53 kune. Ponudu je još dala i dubrovačka tvrtka Alfaplan građenje d.o.o., koja je placu planirala graditi za 13.596.662,60 kuna bez PDv-a, odnosno za 16.995.828,25 kuna s PDv-om. Procije njena vrijednost radova je, podsjetimo, iznosila 18,5 milijuna kuna bez PDv-a.

nas na