Dulist #551

Aktualno

ISTRAŽILI SMO HOĆE LI REDUCIRATI KORIŠTENJE I KORISTE

Koliko gradske tvrtke troše goriva na službene automobile?

gotovo svako kućanstvo primjenjuje – mjera štednje. Gorivo je definitivno najboljnija točka i najviše se osjeti na kućnom budžetu. A što je s gradskim tvrtkama?

Pitali smo redom s koliko službe nih automobila raspolažu, o kojim markama automobila se radi i koje gorivo troše. Nastavno na to, zatra žili smo i odgovore na koji način pla niraju reducirati korištenje službenih vozila s obzirom na to da svjedočimo rapidnom rastu goriva i neprestanim poskupljenjima. Zatražili smo i pro sječnu potrošnju goriva po službenom automobilu tijekom jednomjesečnog razdoblja. Jesu li već razmotrene neke redukcije? Koja je alternativa korište nju službenih automobila? – neki na to imaju odgovor, neki pak ne...

Gradonačelnik koristi osobni automobil!

Pitali smo gradske tvrtke s koliko službenih automobila raspolažu, o kojim markama automobila se radi i koje gorivo troše. Nastavno na to, zatražili smo i odgovore na koji način planiraju reducirati korištenje službenih vozila s obzirom na to da svjedočimo rapidnom rastu goriva i neprestanim poskupljenjima

Piše Mia Njavro Banić Foto Zvonimir Pandža

Da Vla D a nije interV enirala , vozili bismo se po nevjerojatno viso kim cijenama od za dizelsko gorivo 14,57 kuna, za benzin 14,06 te za plavi dizel 10,93, rekao je početkom tjedna premijer Andrej Plenković. Cijene su ipak fiksirane na postojećih 13,50 kuna

za benzin, za dizelsko gorivo na 13,08 kuna i za plavi dizel na 9,45 kuna i to na ‘pumpama’ izvan autocesta. Fiksi rane ili ne, cijene su svakako ‘mračne’ i sve više građana odlučuje se na alter nativne oblike prijevoza ili kombina ciju oboje. Dio je to ‘paketa mjera’ koju

Gradska uprava Grada Dubrovnika raspolaže s 19 automobila i 4 motora odnosno skutera. Zbog potreba obav ljanja svojih radnih zadaća službena vozila svakodnevno koriste, primje rice, službe Komunalnog i Promet nog redarstva. Vozila se koriste i za protokolarne svrhe. Sva službena vozila koriste se racionalno i za nužne potrebe, a s posebnom pažnjom u uvjetima recentnih poskuplje nja goriva, naglasili su nam iz press službe gradske uprave.

Gradonačelnik Franković se sva kodnevno koristi privatnim osobnim automobilom, a još od početka man data obnašanja dužnosti gradonačel nika odbio je voziti službeni automo bil na koji ima pravo – istaknuli su. Što se tiče potrošnje, navode referentni

podatak...

Potrošnja goriva varira, a kao refe renti podatak možemo navesti da je ukupna potrošnja svih vozila u travnju mjesecu iznosila 14.588,00 kuna, što u prosjeku iznosi nešto više od 760 kuna po automobilu – zaključuju iz grada Dubrovnika uz popis vozila kojima se koriste.

Što se tiče automobila, tu su Audi A-6, VW Golf VI , dva VW Pola, Opel Corsa, sedam Renault Clia, Škoda Fabia, Renault Captur, Mercedes te četiri VW Up-a. Posjeduju četiri sku tera – Piaggio FLY 50 2T Piaggio FLY, Beverly 250 te Piaggio Liberty 50.

Vozni park Sanitata

Sanitat Dubrovnik d.o.o. popisao nam je svoj vozni park uz specifikaciju vrste goriva i prosječnu potrošnju na 100 kilometara. Radi se sedam VW Caddy vozila koji troše dizel, uz potrošnju sedam do 10 litara na stotinu kilome tara, potom jedno službenom vozilu PAUK Iveco koji troši dizel s potroš njom 25–30 litara/100 km. Tu je i jedan VW Polo – gorivo EU Super, potrošnja 6–7 litara/100 km kao i Mazda Pick Up, prolagođeno vozilo DDD službe, koja troši dizel s prosječnom potrošnjom od 12 do 13 litara na 100 kilometara. U voznom parku Sanitata još su dva motora, koji troše gorivo EU Super, potrošnje 2–3 litre/100 km.

S obzirom na tjedne promjene cijena goriva, financijski efekt je teško procijeniti, no prijeđena kilometraža automobila je za 50 posto manja u odnosu na 2021. godinu i nastojimo dalje optimizirati korištenje voznog parka – komentirali su za DuList iz Sanitata Dubrovnik.

Vozila i strojevi Čistoće

Tvrtka Čistoća raspolaže sa 58 služ benih vozila i strojeva od čega je 90 posto njih opremljeno dizelskim agre gatima čija potrošnja ovisi puno i o načinu korištenja. Naime, specijalna vozila za prikupljanje otpada troše gorivo prilikom vožnje, ali i zaustav ljanja jer motor pokreće i nadograd nju na vozilu pa se izračun potrošnje izražava u radnim satima, a ne kroz ostvarenu kilometražu. Prosječna potrošnja iznosi oko 20000 litara dize lskog goriva mjesečno – odgovorili su nam u službenom upitu – reducira nje odvoza otpada u turističkoj sezoni ne dolazi u obzir zbog kvalitete turi stičke destinacije i potreba uslijed

Iznimno smo sigurna turistička destinacija i za najmlađe. Dokaz tomu su djeca koja se bezbrižno igraju na Stradunu Jelka Tepšić DOGRADONAČELNICA

turističke potrošnje, a isto je jedini način ostvarivanja ušteda zbog rasta cijena pogonskog goriva na svjetskom tržištu – također su istaknuli.

Tvrtka Čistoća također raspolaže s četiri službena osobna automobila koja su na raspolaganju svim djelat nicima sukladno njihovim potrebama na cijelom prostoru davanja usluge prikupljanja otpada, koji obuhvaća područja općina Dubrovačko Primorje, Župa dubrovačka i Konavle te grada Dubrovnika.

Riječ je o dva vozila marke Opel Corsa opremljenih benzinskim moto rima zapremine 1200 cm3 te s dva vozila opremljena dizelskim moto rima zapremine 1600 cm3, marki Seat i Škoda. Unatoč dosta velikom prostoru pružanja usluge prosječna potrošnja ovih vozila iznosi oko 6,5 litara/100 km pa se sve potrebe zado voljavaju s jednim punjenjem spre mnika mjesečno – zaključuju u svom odgovoru.

DURA , Dubrovačka razvojna agen cija, ima jedno službeno vozilo.

Radi se o automobilu Renault Clio proizvedenom 2013. koje troši benzin. Godišnja potrošnja goriva je u prosjeku 1.800 kuna, prije poskuplje nja. Službeno vozilo koristimo samo u okviru radnog vremena za potrebe prijevoza materijala potrebnih za određene radionice te odlaske zbog potreba posla na sastanke na području Grada i županije. Unajmljivanje vozila, samo za potrebe radionica, predstav ljalo bi znatno veći trošak u okviru godine od troška koji trenutno imamo na službenom vozilu – dostavljaju nam analizu iz ove gradske agencije.

U svom službenom odgovoru iz Libertasa Dubrovnik bili su kratki – navedena se vozila, ističu, koriste isključivo za osnovne potrebe poslov nog procesa te iste nikako nije moguće reducirati...

...posebno zbog činjenice kako je pogon tvrtke u Komolcu dok je većina linija u Gradu ili u prigrad skom području – kratko su komenti rali iz Libertasa.

Sedam službenih vozila Vrtlara Društvo Vrtlar d.o.o. raspolaže sa sedam službenih vozila. Vozni park čine teretno vozilo – kamion marke

RENAULT MASTER KIPPER DOKA L3H1 3.5; teretna vozila kamion marke

IVECO DAILY 35C13D; IVECO DAILY 65C18D; FIAT DOBLO CARGO 1.6.;

S obzirom na tjedne pro mjene cijena goriva, finan cijski efekt je teško procijeni ti, no prijeđena kilometraža automobila je za 50 posto manja u odnosu na 2021. godinu i nastojimo dalje optimizirati ko rištenje voznog parka – komen tirali su za Du List iz Sanitata Dubrovnik

kombi VOLKSWAGEN FURGON LT 2,5

TDI; kombi OPEL MOVANO L2H3 3500

VAN 2,3 te jedan automobil VW polo 1.2 TSK3MT

Sva vozila troše Eurodizel osim vozila VW POLO koji troši benzin. S obzirom na našu vrstu posla nismo u mogućnosti raditi na velikim redukci jama, ali napominjemo da se uredno prati trošak potrošnje goriva i optimi zira vožnja. Trenutno nemamo alter nativu korištenja službenih vozila –naglasili su iz Vrtlara te dodali kako je prosječna potrošnja goriva po vozilu otprilike 75 litara mjesečno.

Domouprava Dubrovnik d.o.o. ras polaže s tri službena automobila, Kia Rio 2002. godište, automobil koji troši benzin te mu je potrošnja 8 litara na stotinu kilometara, potom Renault Twingo, 2002. godište, također na benzin, koje troši šest litara na stotinu kilometara. Tu je i Škoda Octavia, 2018. godište, koja troši sedam litara dizela na stotinu kilometara.

Potrošnja goriva za zadnja četiri mjeseca za sva tri automobila bila su u prosjeku oko 1400 kuna i koristimo jednu Ina karticu za sve automobile. Obujam posla utječe na potrošnju goriva, a s obzirom da smo upravi telj stambenih zgrada koje se protežu od područja Konavala do Stona, ne možemo predvidjeti troškove goriva –naglašavaju iz Domouprave. Dodali su i kako ne mogu utjecati na smanjenje potrošnje budući da ‘imaju preko 1200 ulaza što čini 500 000 m2 pod uprav ljanjem te su na raspolaganju 24 sata suvlasnicima prostora’.

Boninovo d.o.o. posjeduje četiri vozila specijalizirana za prijevoz pokojnika. Sva četiri vozila koriste dizelsko gorivo.

Tvrtka Čistoća raspolaže s 58 službenih vozila i stro jeva od čega je 90 posto njih opremlje no dizelskim agregatima čija potrošnja ovisi puno i o načinu korištenja

Prosječna mjesečna potrošnja dizelskog goriva za sva četiri vozila je 11.000 kuna ukupno. Nemamo mogućnosti redukcije niti alternative jer se ovim vozilima prevoze isklju čivo pokojnici – naglasili su iz Boni nova. Društvo Dubrovačka baština d.o.o. raspolaže s jednim službenim vozilom, kombijem Ford Transit.

Prosječna mjesečna potrošnja goriva je oko 50 litara i već smo, zbog velikog porasta cijena goriva, reduci rali korištenje vozila – istaknuli su iz ovog gradskog društva.

Iz Luke Dubrovnik, kao ni iz Vodo voda, do zaključenja ovog broja, a una toč postavljenom roku dostave upita, odgovore nismo dobili.

DEŽURNE LJEKARNE

Koliko mandata treba proći od nacrta do realizacije?

Još prije Domovinskog rata započela je izgradnja doma umirovljenika ispod bolnice. Do danas je tu ruševina

Dubrovčani godinama slušaju različita obećanja. Pojedini su se projekti kroz godine i različite mandate i po nekoliko puta vadili i pospremali u ladice.

Čačić počeo, tko će završiti?

Poseban dio brošure projekata kroz pet godina mandata Mata Frankovića odnosi se na pogled unaprijed, odnosno na projekte koji su ili spremni za realizaciju ili su u različitim fazama projektiranja. Upravo među njima nalaze se i oni o kojima Dubrovčani godinama slušaju različita obećanja. Pojedini su se projekti kroz godine i različite mandate i po nekoliko puta vadili i pospremali u ladice

Gradonačelnik Mato Franković obilježio je pet godina svog mandata na čelu Dubrovnika brošurom na 95 stranica, kroz koju je javnosti prikazao sve ono što je u tom razdoblju napravio.

Poseban dio odnosi se na pogled una prijed, odnosno na projekte koji su ili spremni za realizaciju ili su u razli čitim fazama projektiranja. Upravo među njima nalaze se i oni o kojima

Prije svega tu je Dom umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik, čija je gradnja počela još prije Domovinskog rata. Naime, dP Coning, zastupan po direktoru Radimiru Čačiću, zaključio je 1990. godine ugovor o inženjeringu s Republičkim fondom MiorH teme ljem kojega Coning preuzima vođenje kompletnog inženjeringa za izgradnju Doma umirovljenika Medarevo. Obav ljeni su pripremni radovi kao i 30-ak posto ugovorenih radova, ali je rat sve zaustavio. Kako tada, tako i danas –nikad dovršena građevina zarasla je u makiju. Postojali su pokušaji njegove ‘revitalizacije’ ili ‘dizanja iz mrtvih’, ali bez rezultata. U mandatu Dubravke Šuice naručena je i stručna ekspertiza stanja građevine i projektne dokumen tacije, a dom se pokušao graditi putem javno-privatnog partnerstva. Naime, 2006. godine krenulo se s pozivom za iskazivanje interesa za gradnju. Javila su se čak dva potencijalna investitora, talijanski konzorcij Pool Engineering i domaći investitori okupljeni oko iGH, Centra za rehabilitaciju Varaždin te Konstruktora i Tehnike. No, oba su ponuditelja propustila dostaviti obve zujuću financijsku ponudu te je Grad morao pronaći alternativno rješenje. Prema izjavama tadašnjeg pročelnika Miha Katičića, Grad je želio naći drugi model završetka gradnje i to u surad nji s državom, Županijom i Zakladom Blaga djela koja je i tada iskazala interes

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

za suradnjom na ovom projektu. No, sve to nikad se nije realiziralo. S druge strane, nasljednik Dubravke Šuice na čelu Grada, Andro Vlahušić kreće s novom idejom, Čačićev dom želio je pretvoriti u svojevrsni dom za imućnije Dubrovčane, a prioritet mu je bio dom u Hotelu Gruž. Njega je, inače, još 1999. godine tadašnja Vlada RH darovala Gradu s ciljem da se isti prenamijeni u dom za starije. No, još 2009. godine najavljivala se mogućnost komerci jalizacije ovog hotela, koji zbog svoje blizine Luci Gruž ima i više nego ide alnu poziciju za turističke svrhe. Grad Dubrovnik nikada nije dobio potvrdu o prenamjeni hotela pa je Vlahušićeva gradska uprava ipak morala krenuti s izradom dokumentacije za obnovu ovog hotela u dom umirovljenika. No, Vlahušić ga nije uspio realizirati, dok se nova Gradska uprava na čelu s Matom Frankovićem morala uhvatiti u koštac s manjkavom dokumentacijom koju je iza sebe ostavio njegov prethodnik. Objekt u Gružu konačno poprima kon ture budućeg doma, dok onaj ispod bolnice ima građevinsku dozvolu te je spreman za realizaciju kad se za to osi guraju i sredstva. Inače, procijenjena vrijednost ovog projekta je 155 mili juna kuna.

Od gumna do Grabovice

Ovih dana i više je nego aktualna pro blematika zbrinjavanja napuštenih životinja, koja se ne rješava posljednjih 20 godina. Azil na Žarkovici ponovno je posjetila inspekcija, ovog puta u pratnji policije i sve je to otvorilo staru priču o potrebi izgradnje azila. Životinje su, podsjetimo, na Žarkovicu kao privre meno rješenje došli uz potporu bivše gradonačelnice Dubravke Šuice, koja je prva obećala izgraditi gradsko uto čište za napuštene životinje. Problem nije riješio ni Andro Vlahušić. Dapače, on je godinama bio u ratu s Društvom za zaštitu životinja, a u njegovim smo mandatima svjedočili i prosvjedima zbog Žarkovice. Grad se pobunio u studenom 2009. godine radi sprječava nja eutanazije tristotinjak neudomlje nih životinja. Nekoliko godina kasnije, točnije 2015. ponovno je došlo do pro svjeda na Stradunu, ovog puta protiv odluke Grada Dubrovnika o sklapanju ugovora s azilima sa sjevera Dalma cije, a nakon što je jedne prosinačke noći iste godine dio pasa odnesen sa Žarkovice. Tada se prosvjedovalo i pred obiteljskom kućom tadašnjeg

DESNO Od trodijelne, preko montažne, do multifunkcionalne dvorane vrijedne 338 milijuna kuna

DOLJE Franković je 2016. na Žarkovici rekao kako će novi azil biti izgrađen u roku od godine dana

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

gradonačelnika Andra Vlahušića. On je pak, u prosincu 2015. godine sklopio ugovor o izvođenju radova na novom azilu nedaleko postojećeg, a isti je tre bao početi s radom u ljeto 2016. Objekt, nazvan kasnije gumnom, nikad nije dovršen. O tome se na Žarkovici 2016. godine osvrnuo i tadaš nji predsjednik Gradskog vijeća, danas gradonačelnik Mato Franković.

Uvjeren sam da će novi primjereni azil biti izgrađen u roku od godine dana, a na ovo gumno koje je Andro Vlahušić sa suradnicima privremeno izradio je još jednom bačen novac građana Dubrovnika. Ipak vjerujem da će se ovdje moći plesati neki od tradici onalnih plesova dubrovačkog kraja – rekao je tada Franko vić. No, potom je preuzeo vlast u Dubrovniku, a azil još nije izgra dio. Dugo je tražio prikladnu

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

lokaciju, a projekt azila na Grabovici predstavio je tek u svibnju 2019.

Trodijelna, montažna, multifunkcionalna Godinama se po strani ostavljalo i ula ganje u sportsku infrastrukturu, iako su obećanja ‘prštala’ na sve strane. Novu dvoranu u Gospinom polju mogli smo dobiti još prije 15-ak godina. Naime, 2006. godine usvojena je pro storno programska studija Sportskorekreacijskog parka Gospino polje, koju je izradio projektni biro ‘Geng – arhitektura’ Miroslava Genga, a koja je prethodila izradi Detalj nog plana uređenja. Studija je predviđala gradnju trodijelne sportske dvorane, zatvoreni i otvoreni bazen te stadion kapaciteta 3500 gledate lja. Prvo se doduše, zbog imovinsko-pravnih odnosa trebala graditi trodijelna sportska dvorana, a u međuvremenu se planirao otkup preostalog zemlji šta potrebnog za grad nju novog sportskog cen tra. Za dvoranu je izrađen i idejni projekt (Geng – arhitek tura), a u projektiranju se stiglo sve do glavnog projekta. No, isti je pospre mljen u ladicu. Nakon Šuice, bivši gra donačelnik Vlahušić došao je na ideju gradnje montažne dvorane, od čega je i sam ubrzo odustao te se okrenuo ideji gradnje trodijelne dvorane javno-pri vatnim partnerstvom. Danas pak slu šamo o multifunkcionalnoj dvorani procijenjene vrijednosti 338 milijuna kuna!

Vićane, kad će ta Arena?

Slušamo godinama i o gradnji

‘lapadske ljepotice’, oko koje se uvijek nekako ‘mota’ Pero Vićan. Upravo on trenutno radi na tekstu međunarod nog natječaja, kojim će se tražiti budući investitor. No, prijedlog nikako da dođe pred gradske vijećnike. Treba napome nuti i kako smo se kroz godine nagle dali svakojakih rješenja i maketa budu ćeg lapadskog stadiona. Vratit ćemo se tako u 2006. godinu kada je pokojni arhitekt Boris Magaš dubrovačkoj jav nosti i gradskim čelnicima predstavio idejno rješenje nogometnog stadiona s osam do 10 tisuća mjesta u gledali štu, a kako su mediji tada pisali trebao je, ovisno o željama Gradske uprave, koštati između 50 i 250 milijuna eura. Prema njegovom rješenju zapadna tri bina trebala je biti natkrivena, a ispod stadiona gradio bi se poslovno-garažni objekt s dvije do tri etaže. Kao najveći problem istaknut je tada promet, a to se pitanje ponovno otvara i danas, budući da postojeće raskrižje na jugozapad nom dijelu stadiona ne bi moglo pod nijeti toliki promet. No, gradonačelnica Šuica je odustala od Magaševog rješe nja te raspisuje natječaj za stadion sa znatno manjim kapacitetom gledališta (oko 5500). Interes za projektiranje nije izostao, pristigla su čak 32 rada, no prvu nagradu nitko nije osvojio jer bi to za sobom nosilo i zakonsku obvezu pošti vanja rješenja. Ova zakonska rupa dru gog mjesta, pisali smo prije nekoliko godina, omogućuje eventualnu, ali ne i obveznu gradnju po njihovom rješenju. Rad autora Zorane Sokol Gojnik i Igora Gojnika, diplomiranih inženjera arhi tekture iz Zagreba, dobio je tada drugu nagradu. Inače, ‘ u ljepoticu’ planiralo se graditi po modelu javno-privatnog partnerstva, no zainteresirani investi tor nekako je uvijek izostajao. Sve do bivšeg gradonačelnika Andra Vlahu šića, koji je obznanio kako su najprije Nijemci zainteresirani za njegovu gradnju, a ubrzo je stiglo i rješenje austrijske tvrtke Supernova. Godine 2015. održana je prezentacija jed nog od mogućih rješenja u javno-pri vatnom partnerstvu s tri podzemne etaže, prizemljem i katom, a sam sta dion trebao je biti na krovu objekta. U sklopu trgovačkog centra, koji bi se prostirao na dvije etaže trebalo je biti 900 parkirnih mjesta. Stadion bi bio kapaciteta 5 tisuća gledatelja. Već tada se najavljivao međunarodni natječaj koji se do danas nije raspisao. Nakon smjene vlasti i dolaska grado načelnika Mata Frankovića, gradski su vijećnici po tko zna koji put pokre nuli inicijativu za projekt Arene Lapad. Mostov vijećnik Maro Kristić tada je rekao kako se ‘pokreću predradnje za objavljivanje međunarodnog tendera za izgradnju Arene Lapad po modelu

javno-privatnog partnerstva’. Franko vić je na 100. rođendanu GOŠK-a naja vio početak gradnje 2021., a još uvijek čekamo prvi korak u potrazi za zainte resiranim investitorima.

Gradac i zelenilo Baš poput sportske, ni zelena, par kovna infrastruktura nije godinama dobila potrebnu pažnju. Ovdje prije svega mislimo na svima omiljeni Park Gradac. Još 1997. godine krajo brazni arhitekt Bruno Šišić i arhitek tica Katarina Ogresta izradili su pro jekt obnove parka nakon devastacije u Domovinskom ratu, ali tada nije bilo sredstava da se projekt i ostvari. Pitanje obnove parka opet je aktuali zirano 2007. godine, a 2008. Vrtlar i tvrtka Acanthus proveli su procjenu stanja, međutim projekt nije nastav ljen. Godine 2013. pokrenuti su raz govori sa stručnjacima koji su ranije radili na ovom projektu, a na kraju je zaključeno da je dokumentacija zastar jela, a stanje biljnog fonda degradirano te je bilo potrebno krenuti ispočetka. Napravljen je potom Program za pro vedbu državnog, javnog, otvorenog za realizaciju u jednom stupnju i anoni mnog natječaja krajobrazne arhitek ture za park Gradac. Prije dvije godine

Još 1997. godine krajobrazni arhitekt Bruno Šišić i arhitek tica Katarina Ogresta izra dili su projekt obnove parka Gradac nakon devastacije u Domovinskom ratu

izabrano je idejno rješenje, a za pobjed nički rad ocjenjivački sud izabrao je onaj autora Antuna Sevšeka, Melite Čavlović, Damira Gamulina, Vesne Hrga Martić i suradnice Ane Šverko. Rješenje će poslužiti kao podloga za izradu daljnje projektno-tehničke dokumentacije. Projekt parka Gra dac, doznali smo nedavno iz Grad ske uprave, trenutačno je u fazi izrade glavnog projekta, nakon što su pribav ljeni svi posebni uvjeti, uključujući i konzervatorske.

Koliko se do danas trebalo izgradi ti stanova?

Vlahušić je obećavao 50 POS stano va godišnje, Franković još 2017. njih 130. U posljednjih pet godina izgra đena su samo 43 stana

Ni jedna gradska uprava, od Šuice preko Vlahušića do Frankovića, nije se baš proslavila kada je u pitanju stam beno zbrinjavanje mladih obitelji. Svi su oni obećavali po pitanju stanograd nje ‘brda i doline’. Franković je u kam panji 2017. godine obećao čak 130 sta nova za mlade obitelji, a u petoj godini mandata izgradio ih je – 43. Vlahušić je bio još izdašniji s obećanjem. Godine 2009. obećavao je kako će graditi 50 POS stanova godišnje, a nije izgradio niti jedan. Doduše, u njegovom je mandatu završena druga POS zgrada u Mokošici sa 64 stana, no projekt je to započet još u doba njegove prethodnice Dubravke

GODINAMA SE PRIČA

Kad će na red doći prihvatilište za beskućnike? Dubrovnik već godinama pokušava riješiti i problem beskućnika. Sjetit ćemo se kako su u vrijeme Dubravke Šuice osobe bez adekvatnog smještaja boravile u pro storu stare bolnice, a kasnije je tu ulogu preuzeo i bivši hotel Vis 2 koji je i dan danas u funkciji. Vlahušić je još 2015. godine najavio kako će se svi iseliti iz Visa 2 te kako će se za smještaj socijalno ugroženih osoba izgraditi pri hvatilište. Pokušao je u tu svrhu kupiti i zgradu s okolnim zemljištem na putu za Osojnik, no potom je svoj prijedlog povukao sa sjednice Gradskog vijeća. Gradska uprava Mata Frankovića pronašla je novu lokaciju za objekt, u zgradi na Kantafigu, koju je potrebno adaptirati. Kako se navodi u najnovijoj brošuri, projekt adaptacije zgrade je izrađen.

Lapadska obala godinama je bila sramota Dubrovnika. Uređenu cestu ugledat ćemo konačno krajem 2023.

Šuice. U njenom drugom mandatu su pak, podsjetimo, upravo u Mokošici dodijeljeni ključevi prvih 67 POS sta nova. Bilo je to sad već davne 2007. godine, a potom je krenula u projekt POS II. U međuvremenu, u predizbor noj kampanji obećala je i gradnju novih stanova za mlade i to u Solitudu. Tih stanova nema ni danas. Inače, aktualna gradska uprava Mata Frankovića ‘gura’ projekt stanogradnje u Solitudu, među tim, izrađen je tek glavni projekt za tri zgrade te je u postupku proces ishođe nja dozvola. Budući da tempo gradnje stanova i nije baš na zavidnoj razini pitanje je tko će u trenutku dodjela ključeva ovih stanova biti na čelu grada.

Novu garažu čekamo 13 godina Jedan od većih dubrovačkih problema svakako jest promet. Ne treba zabora viti kako je prva i jedina javna garaža u Dubrovniku izgrađena sad već davne 2009. godine. Postojali su i planovi oko Centra iza Grada, no taj projekt još nije došao ni do ‘papira’. Inače, aktualni je gradonačelnik od početka svog man data govorio o gradnji najmanje deset garaža, kako bi se poboljšao promet u mirovanju.

Naravno da je nemoguće to ostva riti tijekom ovog mandata, no cilj je da u ovom mandatu započnemo gradnju garaže kod zgrade OTP -a. To bi bila garaža koja bi značajno riješila pro bleme u prometu, posebno u Vukovar skoj ulici te u Ulici dr. Ante Starčevića. Samim tim bi se povukli automobili s ulica koje bi postale brže i protočnije –rekao je u listopadu 2019. godine u raz govoru za DuList Mato Franković. No, za garažu iza OTP banke, iščitavamo iz brošure uz pet godina mandata, tek je izrađen glavni projekt. A gdje su tek ostale garaže pa i ona koja se obećavala stanovnicima Zlatnog potoka?

Konačno, Lapadska obala! Ovdje ne trebamo zaboraviti rekon strukciju Lapadske obale, koja je nakon uređenja raskrižja na Ilijinoj glavici, prvi veliki cestovni projekt koji se realizira na užem području grada. I Lapadska obala godinama je bila dio obećanja gradskih vlasti, ali i njihova velika sramota. S radovima se napokon krenulo u travnju prošle godine, a dvo tračnu novu cestu trebali bismo dobiti pred kraj 2023. godine. Dugo se vre mena govori i o cesti važnoj za stanov nike Mokošice. Za dvosmjernu spojnu cestu Tamarić u Mokošici Grad je kra jem 2020. godine ishodio građevinsku dozvolu, a danas se provodi završni postupak izvlaštenja. Ne treba zabora viti niti obilaznicu Montovjerne, o čijoj se izgradnji govori također niz godina. Bilo je intencija za rješavanje ove važne

U Gospinom polju se od 2006. planira nova sportska dvorana koja je od trodi jelne postala montažna pa multifunkcio nalna

Već u mandatu gradonačelnika Obuljena gradski čelnici postali su svjesni velikog priljeva vozila te se pojavio prijed log da se na prostoru Luke napravi parki ralište s ciljem zaustavljanja prometa prema užoj gradskoj jezgri, odakle bi se prema Pilama posjetitelji prevozili shuttleom

prometnice no nikad se s dokumenta cijom nije došlo dalje od ideje. Danas je ova prometnica, odnosno projekt njene gradnje pred izdavanje lokacij ske dozvole. No, potom slijedi izvlašte nje pa tek onda i građevinska dozvola. Svakako za kraj ostaje pitanje hoće li se u iduće tri godine ostvariti uvođe nje posebnog režima prometa oko povi jesne jezgre. O tome se razmišlja više od 20 godina, ali je rijetko koja gradska vlast s riječi prešla na djelo.

Stop prometu oko Grada Prisjetit ćemo se, o čemu smo i ranije pisali, sredine ‘90-ih godina prošlog stoljeća i mandata tadašnjeg gradona čelnika Nikole Obuljena. Već tada su gradski čelnici postali svjesni velikog priljeva vozila te se pojavio prijedlog da se na prostoru Luke napravi parki ralište s ciljem zaustavljanja prometa prema užoj gradskoj jezgri, odakle bi se prema Pilama posjetitelji prevozili shuttleom. Bio je to za to doba radikalan, ali vrlo realan prijedlog. No, kad se tre balo krenuti u izradu idejnog rješenja, dolazi do smjene vlasti te ideja zamire. I bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica je sa svojim Poglavar stvom promišljala o rješavanju prometa oko Grada, a u tom cilju bilo je i idejno rješenje platoa Pila, za kojega je čak proveden i urbanističko-arhitektonski

natječaj. Šuica je htjela promet pre mjestiti s Pila, koje bi bile isključivo pješačka zona. Nova prometnica bila je planirana iza zgrade bivšeg Atlasa, počelo se čak i s rušenjem dijela gra đevina koje su stajale na putu tom pro jektu, no zaustavili su ga građani, stavši u obranu ne samo Pila već i platana, koji je na kraju dobio i zaštitu.

Jedna od ideja za rješavanje prometa oko Grada bilo je i okretanje smjera prometa Zagrebačkom ulicom, proši renje Ulice branitelja Dubrovnika, ali i postavljanje rampe na garaži na Iliji noj glavici. Najdalje je u tome dogurao (barem se tako činilo) bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Pa iako je Vlahušić za svoj pro jekt imao završenu studiju Fakulteta prometnih znanosti, konačno teh ničko rješenje nikada nismo vidjeli. I sadašnji gradonačelnik Mato Franko vić još je 2018. godine najavio prona lazak rješenja za uspostavu posebnog režima prometa oko grada. Od tada do danas čekaju se izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima će se konačno omogućiti uvo đenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe, odnosno uspostava posebnog režima prometa u zaštićenim kulturno-povi jesnim cjelinama. Na koji način, to tek trebamo vidjeti.

Jedna u nizu prezentacija novog Lapadskog stadiona

Orkestar se vraća u Crijević-Pucić, a tko će održavati ljetnikovac?!

U listopadu 2015. Općinski sud upisuje pravo vlasniš tva DSO-a u zemljišnim knjigama. DSO je upisan kao jedini vlasnik čestica

Početkom lipnja 2022. D so je zaprimio Presudu Visokog trgovačkog suda r H , kojom se nalaže Sveučilištu da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda D so -u predmetne nekretnine, slobodne od osoba i tuženikovih stvari. Sveučilište nema pravo žalbe

Povijesni momenat za Dubro vački simfonijski orkestar zaklju čen je ovog ponedjeljka. Dugooče kivani povratak u dom, ljetnikovac Crijević-Pucić svakako je fantastična vijest za naše glazbenike koji su dje lovali u dosad skučenom i potpuno

neadekvatnom prostoru Slanice. Pod sjetimo, prije malo više od mjesec dana konačno je riješen godinama goruć problem za Dubrovački simfo nijski orkestar – ponovo su vlasnici ljetnikovca Crijević – Pucić, njiho vog povijesnog doma, s pripadajućim

zemljištima. Upravo 12. svibnja ove godine zaprimili su rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku kojim se ponovno uknji žuju kao vlasnik 1/1. Na potezu je Sve učilište u Dubrovniku, u smislu iselje nja i pronalaska novih lokacija, a kako doznajemo, upravo su dvije više-manje adekvatne loakcije u ‘igri’ – jedna je u sklopu novog Kampusa Sveučilišta, druga pak unutar obuhvata novog Stu dentskog doma, u samoj blizini nove zgrade Akademisa.

Rokovi iseljenja bi se trebali dogo voriti u duhu dobrih odnosa, poštujući

Presudu, s tim da bi DSO u tom slučaju dao Sveučilištu određeni razuman rok, kako bi mogao organizirati iseljenje –naglašava Milat, uz napomenu kako ne očekuju nikakve probleme po ovom pitanju, tim više ‘što je DSO svih ovih godina bio korektan prema Sveučili štu, a živimo u pravnoj državi’, dodat će. Rok za iseljenje mogao bi, nesluž beno doznajemo, biti oko godinu dana.

Sam ljetnikovac Crijević-Pucić, to impresivno zdanje u samoj blizini Grada, ipak nije idealan dom glazbe nicima. Bolji od Slanice, svakako, no ono s čim će se Dubrovački simfonijski orkestar, odnosno Grad Dubrovnik čija je ovo ustanova u kulturi, suočit će se s nizom problema, prvenstveno finan cijske prirode. Podsjetimo, u trenutku kada je Sveučilište uselilo u ovaj pro stor u obnovu je uloženo tada iznimno velik iznos od oko desetak milijuna kuna, a danas opet ta zgrada iziskuje obnovu. I to ne malu.

Upućeni u priču ističu nam kako za sanaciju krovišta, prioritet radova na ljetnikovcu, nužno minimalno pola milijuna kuna jer – ljetnikovac prokiš njava, što je vidljivo svakome onome tko je posljednjih godina boravio u zgradi Crijević – Pucić. Samo održava nje i obnova unutrašnjosti ljetnikovca mora se odvijati prateći smjernice Kon zervatorskog odjela u Dubrovniku, što cijelu priču čini još zahtjevnijom.

Zadnje, no ne i posljednje važno, jest impresivna hortikultura ljetnikovca Crijević-Pucić, nadaleko poznati ‘vrt Rektorata’. Ovaj prostor iziskivat će također velike iznose za obnovu, lije čenje i sanaciju flore vrta.

No, vratimo se u povijest ‘pravne sage’ koju nam je ukratko prepričao Damir Milat, ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Podsjetimo, Dubrovački simfonijski orkestar 2020. godine predao je ponovno zahtjev za uknjiždbu na prostor ljetnikovca Cri jević Pucić.

Pravni sljednik Gradskog orkestra Dubrovnik

DSO je do 2006. godine djelovao u prostoru ljetnikovca Crijević – Pucić odnosno Nerun. Iste godine premje šten je u neadekvatan prostor Slanice. Dalje važna godina je 2015., kada od Trgovačkog suda dobivamo Povije sni izvadak da je DSO pravni sljednik Gradskog orkestra Dubrovnik. U rujnu 2015. Općinskom sudu u Dubrovniku, Zemljišno-knjižnom odjelu, DSO je predao Zahtjev za brisanje pojma druš tvenog vlasništva i uknjižbu vlasništva na Pucić i pripadajuća zemljišta – ista knuo nam je ravnatelj Milat.

U listopadu 2015. Općinski sud upisuje pravo vlasništva DSO -a u

zemljišnim knjigama. DSO je upi san kao jedini vlasnik čestica koje se nalaze u z.k. izvatku broj 2256, a one su redom: zgr. 138/1, zgr. 138/2, zgr. 139, 123, šuma, 125, šuma, 127, neplodno, 129, te vrt. Brisano je, napominje, društveno vlasništvo.

Državno odvjetništvo RH u Dubrovniku podnosi Prigovor na uknjižbu. U veljači 2019. Općinski sud Dubrovnik, Zemljišno-knjižni odjel, donosi Rješenje kojim prihvaća Prigo vor Državnog odvjetništva i uspostav lja u zemljišnim knjigama stanje kakvo je bilo prije uknjižbe DSO -a: Pucić i pri padajuća zemljišta su ‘Društveno vla sništvo’, a pravo korištenja ima ‘Grad ski orkestar Dubrovnik’. DSO se ne žali na Rješenje – napominje nam Milat.

Na dan 1. srpnja 2020. godine, nakon pribavljanja sve moguće dokumenta cije koja bi trebala dokazati da je DSO pravni sljednik ‘Gradskog orkestra Dubrovnik’, DSO ponovno podnosi Pri jedlog za uknjižbu svojeg vlasništva i brisanje ‘Društvenog vlasništva’ za Pucić i pripadajuća zemljišta – nastavit će Damir Milat, pojašnjavajući pravnu ‘začkoljicu’.

Zahtjev za iseljenjem, žalbe i prav no naslijeđe

U procesu sa Sveučilištem u Dubrov niku DSO je u još jednom, ‘paralelnom’ predmetu, zahtjevu za iseljenjem. Sve učilište u Dubrovniku uložilo je žalbu na Visoki sud RH , potom i DSO, da bi na kraju ona postala pravomoćna.

– Godine 2017. DSO, nakon više neu spješnih pokušaja mirnog rješenja, podnosi Tužbu protiv Sveučilišta u Dubrovniku, da pod prijetnjom ovrhe preda u posjed Pucić i pripadajuća zemljišta. U ožujku 2019. Trgovački sud donosi Presudu da Sveučilište pod prijetnjom ovrhe preda DSO -u u posjed Pucić i pripadajuća zemljišta. Sveučili šte ulaže žalbu na Visoki Trgovački sud RH . U svibnju 2020. Visoki trgovački sud RH donosi Rješenje kojim ukida presudu Trgovačkog suda i predmet vraća na ponovno suđenje s naputkom da prvostupanjski sud sa sigurnošću utvrdi je li DSO vlasnik Pucića, odno sno je li pravni sljednik ‘Gradskog orke stra Dubrovnik’ pa da onda donese Odluku – istaknut će nam Milat.

U ožujku 2021. Trgovački sud u Dubrovniku donosi Presudu kojom odbija tužbeni zahtjev DSO -a, budući da prema trenutnom z.k. izvatku vlasnik nije DSO, već pravo korište nja ima Gradski orkestar Dubrovnik – budući je u međuvremenu uvažen prigovor Državnog odvjetništva RH u Dubrovniku i u zemljišnim knjigama uspostavljeno stanje prije uknjižbe DSO -a – DSO podnosi žalbu Visokom

Što se tiče planova, ideja, aktivnosti...

Kojima se Orkestar planira baviti nakon što usele u svoj prostor, Milat ističe kako se drži one narod ne ‘prvo skoči pa reci hop’

trgovačkom sudu RH na Presudu Trgo vačkog suda u Dubrovniku – napome nut će dalje, gdje dolazimo do povije sno važnog trenutka za naš Orkestar, ali i kulturu Grada u cijelosti.

Početkom lipnja 2022. DSO je zapri mio Presudu Visokog trgovačkog suda RH , kojom se nalaže Sveučilištu da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda DSO -u predmetne nekretnine, slobodne od osoba i tuženikovih stvari. Sveučilište nema pravo žalbe – ističe nam dalje.

Ipak, profesionalizam na nivou U ovom trenutku, kakav je odnos Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Sveučilišta u Dubrovniku? Dobar i otvoren, istaknut će nam ravnatelj Orkestra.

DSO smatra da je potrebno imati dobre odnose sa Sveučilištem i da je za Grad Dubrovnik potreban razvoj i Sveučilišta i DSO -a. Otvoreni smo za buduću suradnju – otkrit će nam, ali i napomenuti kako će se u danima pred ovim dvjema važnim institucijama Grada voditi razgovori u smjeru pošti vanja Presude suda.

Što se tiče planova, ideja, aktivno sti... Kojima se Orkestar planira baviti nakon što usele u svoj prostor, Milat ističe kako se drži one narodne ‘prvo skoči pa reci hop’.

Ideja je previše i o njima će se raz govarati nakon povratka DSO -a u ljet nikovac. Najvažnije je da će DSO s ovim moći kvalitetnije raditi i konačno se nastaviti razvijati. Svih ovih godina Orkestar za to nije imao mogućnost. Za kraj, DSO će 2025. obilježiti 100 godina svoga postojanja, za što bi trebao imati adekvatne uvjete za rad u ljetnikovcu Crijević – Pucić ili u dvorani koja zado voljava potrebe. DSO je vrijedan biser dubrovačke i hrvatske kulture, koju promovira suradnjom s brojnim svjet skim dirigentima i solistima, na mno gobrojnim turnejama diljem svijeta i u novije vrijeme organiziranjem kvalitet nih Međunarodnih glazbenih festivala – zaključuje ravnatelj Milat, ne skriva jući radost ove lijepe novosti za naše iznimne glazbenike.

2016.

godine Orkestar je održao konferenciju za medije te uz poruku ‘Viva la musica!’ najavio tužbu Sveučilištu. Danas je priča završena

A da je sve u duhu pravog profesio nalizma i dogovora, dokazuje i Sveu čilište u Dubrovniku, s kojeg su nam kratko komentirali kako sudsku pre sudu u predmetu Dubrovački simfo nijski orkestar – Sveučilište u Dubrov niku – zahtjev za iseljenjem – ne mogu komentirati. Poštivat će odluke suda.

Po štovat ćemo odluku suda kao mjerodavnog tijela. Naši odnosi s Dubrovačkim simfonijskim orke strom čitavo su vrijeme profesionalni, kao i sada – kratko su istaknuli sa Sveučilišta.

Tjedni semafor

KNJIGA KOJA SE ČEKALA Nogomet, koji se u Dubrovniku počeo igrati još 1907., tema je najnovije knjige koja uskoro izlazi u nakladi DuLista. Riječ je o izdanju monografskog karak tera autora Željana Konsua. Ovo je prva knjiga u potpunosti posvećena dubrovačkom nogometu.

Apsolutno sam siguran da će se žalba za placu u Gružu riješiti u našu korist

Po sadašnjim parametrima Zakona daje se puno prostora svakojakim ma nipulacijama, prostor dobiva ju i tvrtke koje su se usavršile sa žaljenjima, usporavanjima nadmetanja i zaustavljanjem projekata te im je to jedini cilj

Odabir ekonomski najpovoljnije ponude nije loš način raspisivanja nadmetanja jer osim cijene postoji niz faktora koji utječu na odabir te se mogu bodovati. Cijena nije uvijek pokazatelj. Imao sam prilike vidjeti mnogo primjera ‘dumpinga’ cijena na natječajima koji se poslije ili nisu uspjeli završiti ili su se loše završili

Posku P ljenje cijena građevin skog materijala, ali i svih osta lih energenata, dugotrajni postupci javne nabave praćeni učestalim žal bama samo su neki od problema koji intenzivno pogađaju građevin sku struku. Tek što su krenuli putem oporavka nakon velike financijske krize, zatekla ih je pandemija koja je

Razgovarala/Foto Leona Rašica

KOLIKO GORIVA TROŠE GRADSKE

TVRTKE? Iako je najavljeno fiksiranje cijena goriva, gradske tvrtke korište nje službenih vozila mogu vrlo malo do nikako reducirati te trošak potrošnje ostaje manje više isti.

sa sobom donijela nove poteškoće. O svemu ovome razgovarali smo s direktorom tvrtke Alfaplan građenje Matom Butijerom, a najprije smo se dotaknuli žalbe koju je uložio za rekonstrukciju place u Gružu.

Uložili ste žalbu na odabir najpo voljnijeg ponuditelja za rekon strukciju place u Gružu. U kojem ste konkretno segmentu dobili manje bodova u odnosu na zajed nicu ponuditelja čija je ponuda odabrana?

Nabava je raspisana na takav način da se bira ekonomski najpovoljnija ponuda. Osim same cijene, u sklopu raspisane javne nabave, od ponudi telja su se tražila i dva stručnjaka za koje se također dobivao određeni broj bodova. Naša ponuda bila je za mili jun i pol kuna jeftinija od odabrane ponude zajednice ponuditelja. Što se tiče stručnjaka građevinske struke, dobili smo maksimalan broj bodova, za stručnjaka strojarske struke dobili smo nula bodova, dok je odabrana zajednica ponuditelja imala maksi malni broj bodova 90. Tu je došlo do te razlike po kojoj su oni bodovanjem dbili četiri boda više od nas. Ne bih htio ulaziti u detalje, ali, pregledali smo dokumentaciju koju je zajednica ponuditelja predala i temeljem koje je dobila maksimalne bodove te smo uočili nepravilnosti. Pronašli smo pet nedostataka i na njih smo se žalili.

Zbog čega ste konkretno dobili nula bodova za stručnjaka stro jarske struke?

Imamo naravno takvog stručnjaka, međutim, on nije imao tražene refe rence, a one su se bodovale.

Sanitat je trebao produljiti rok ponuda kako natječaj za placu ne bi propao i kako bi stigli evaluirati Vašu žalbu. Jesu li to i napravili te kakvom se ishodu nadate? Natječaj je bio ugrožen jer nije pred viđao žalbeni rok, a valjanost ponuda ističe krajem lipnja i time ga se dovodi u opasnost. Sanitat bi kao naručitelj trebao zahtijevati od nas ponuditelja produljenje roka jamstva za valjanost ponuda kako bi natječaj opstao i kako bi se ono što Državna komisija za kon trolu javne nabave odredi moglo spro vesti unutar roka u kojem su ponude valjane. Sanitat nije uvažio rok koji je potreban Državnoj komisiji da ocijeni

žalbe ili nisu mislili da će biti žalbi.

Ipak, to je nešto na što bi se trebalo računati. Sanitat još uvijek nije zatra žio produljenje, a imamo za to otpri like tjedan dana. Ostalo je malo vre mena. Kakvom se ishodu nadam?

Ja se ne nadam, ja sam apsolutno siguran da će Državna komisija rije šiti žalbu u našu korist s obzirom da smatram da su svi naši argumenti sto postotno opravdani i da nam se niti na jedan argument ne može odgovo riti negativno. To je činjenično stanje koje je utvrđeno.

Vaša ponuda novčano je bila povoljnija, ali Sanitat je ipak iza brao skuplju ponudu. Nailazite li često u praksi na odabiranje skuplje ponude?

Nije često, ali se događa. Odabir eko nomski najpovoljnije ponude nije loš način raspisivanja nadmetanja jer osim cijene postoji niz faktora koji utječu na odabir te se mogu bodovati. Cijena nije uvijek pokazatelj. Kroz moj 20 g odišnji rad imao sam prilike vidjeti mnogo primjera ‘dumpinga’ cijena na natječajima koji se poslije ili nisu uspjeli završiti ili su se loše zavr šili. Ipak je potebno bodovati tvrtke da se vidi koja je od njih stvarno spo sobna napraviti traženi posao.

Koliko su općenito problematični postupci javne nabave? Često se izjavljuju mnogobrojne žalbe koje koče početak projekata. Žalbe strašno koče projekte. Mislim da bi Zakon o javnoj nabavi trebalo definitivno mijenjati iz korijena. On nije dobar. Po sadašnjim parametrima daje se puno prostora svakojakim manipulacijama, prostor dobivaju i tvrtke koje su se usavršile sa žalje njima, usporavanjima nadmetanja i zaustavljanjem projekata te im je to jedini cilj. Nešto se postiglo odred bama o plaćanju velikih iznosa u slu čaju žalbi, ali, kod velikih nabava, to i dalje ne sprječava neke tvrtke da se neopravdano žale i rastežu. Posebno je problematična dugotrajnost pro cedure javne nabave u okolnostima kada je građevinarstvo u krizi. Neki natječaji koji su se dogodili prije šest mjeseci još uvijek nisu završeni i nije se odabrao ponuditelj, a u ovih šest mjeseci se toliko stvari promijenilo da je sad već i pitanje može li naručitelj dovršiti natječaj i investiciju, a onda može li i izvođač to odraditi po tim

FRA STIPE ODLAZI U ZADAR Odlazi nam fra Stipe Nosić iz samostana Male braće. Iako će, kaže, ostaviti dio srca i duše u Gradu, mnogi su ipak – zaplakali.

Ne bih htio ula ziti u detalje, ali, pregledali smo doku mentaciju koju je zajednica ponuditelja predala i temeljem koje je dobila maksimalne bodove te smo uočili nepravilnosti. Pronašli smo pet nedostata ka i na njih smo se žalili

cijenama i uvjetima. Nužna je brža i efikasnija procedura. Najbolji je pri mjer potres u Zagrebu i obnova potre som pogođenih područja gdje se od Zakona o potresu pa do Zakona o jav noj nabavi sve ispreplelo i ne događa se po tom pitanju ništa.

Najdrastični ji primjer je armaturno željezo koje je u godinu i pol dana poskupilo tri puta. Dakle, koštalo je tri i pol kune po kilogramu, a sad je kilogram 11 kuna. To je dra stična razlika. Po našoj ana lizi, u zadnjih šest mjeseci od početka godine naši ulazni troškovi veći su najmanje za 20 posto. Naš porast cijena nije to pratio

Građevinari gomilaju sve veće gubitke zbog enormnog rasta cijena građevnog materijala pa mnogi odustaju od ugovorenih poslova. Svjedočite li i sami tome trenutno na terenu? Moramo se vratiti u prošlost dese tak godina unatrag. Prošla svjetska financijska kriza je uzrokovala drasti čan pad građevinskih poslova i gra đevinske industrije. Građevinarstvo zadnje ulazi u krizu, ali zadnje iz nje i izlazi. Tako se i tada dogodilo. Tek je 2015. građevinarstvo počelo izlaziti iz krize, a tek 2018. se osjetio nekakav građevinski porast. Mi smo kao tvrtka pratili taj trend. Prošli smo kroz krizu, ne možemo reći da smo prošli neokr znuti, ali smo je uspješno prevladali. 2018. smo počeli osjećati da se počelo sve to skupa podizati i onda je došla pandemija u kojoj smo mogli raditi, ali iz ove perspektive, nismo sigurni je li to za nas bilo dobro ili nije. Već tije kom pandemije javio se rat u Ukrajini pa i poskupljenja sirovina, energenata i građevinskog materijala koja su dije lom opravdana, a dijelom neoprav dana. Ona se konstantno događaju već godinu i pol dana. Najdrastičniji primjer je armaturno željezo koje je u godinu i pol dana poskupilo tri puta. Dakle, koštalo je tri i pol kune po kilo gramu, a sad je kilogram 11 kuna. To je drastična razlika. Po našoj analizi, u zadnjih šest mjeseci od početka godine naši ulazni troškovi veći su najmanje za 20 posto. Naš porast cijena nije to pratio. Na tržištu se sav taj porast ulaznih troškova nije pre lio u porast cijena, ali to će se dogo diti. Uzmimo samo nama najvažniji energent, naftu, koja je svima posku pjela, a imamo strojeve, niz teretnih i osobnih automobila. Nama je posku pljenje nafte prvo počelo s time što su nam ukinuli popust odmah u startu nakon čega smo pratili sva posku pljenja. Jedna kuna poskupljenja po litri goriva nama nosi pet, šest kuna novog troška na kubik iskopa. To je samo primjer koliko mi gubimo. Kada imate ugovorenu cijenu nekog iskopa i radite po njoj, na sto kuna cijene

kubika iskopa gubite 20, 30 posto, a to je nešto što se još nije pretočilo u našu cijenu koju nudimo.

Vlada je još u rujnu prošle godine donijela nekakve zaključke, po kojima bi javni naručitelji trebali snositi veći dio troškova porasta cijena materi jala, ali od toga se nije ništa dogodilo. Tada su i Hrvatska udruga posloda vaca i HGK reagirali inicijativama i traženjima i onda je HGK izdao smjer nice za provedbu priznanja razlike cijene gdje bi se indeksirale cijene glavnih 70 do sto proizvoda u građe vini i koji bi se uspoređivali s 1. listo pada 2021. do danas i na taj način bi se te cijene mijenjale prema naruči teljima. Mi bismo kao izvođači trpili 10 posto rizika poskupljenja kojega i inače kao tvrtka implementiramo u svim dogovorima. I tih 10 posto je značajno i veliko jer profiti u gra đevini nisu tako veliki, već iznose 2 do 3 posto. Ako imate poskupljenje cijena materijala od 10 posto, već ste ‘pojeli’ tih dva do tri posto te stavke i već ste na nuli. Bilo kakav pomak i idemo u minus. Neki su naručite lji svjesni problema, ali i toga da nji hove investicije ulaze u problem te da je u pitanju njihov završetak. Zato ne žele da izvođači trpe štetu i traži se zajednički način kako to prevladati.

Na području Dubrovnika u velikoj većini slučajeva se uspijevamo dogo voriti. Nažalost, postoje i neki pri vatni naručitelji koji to negiraju i koji se vole suditi i prijetiti raskidima ugo vora kako bi ishodovali svoju ekstra dobit u trenutcima krize. Mi nemamo puno takvih slučajeva, ali sam čuo od drugih tvrtki da se dosta puta nđu u takvim situacijama.

Kako se ovome problemu može doskočiti u ovom trenutku?

U trenutku kad je pandemija počela, turističkom se sektoru dosta pomoglo. Reakcija je bila relativno pravovre mena, a sada je prošlo već devet mje seci da se ništa nije dogodilo. Kriza u građevinarstvu neće sad stati – ona će ići dalje i bit će sve dublja, a infla cija je sve veća. U svibnju je skočila na skoro 11 posto što je ogromna razlika. Dosad smo je osjećali, ali sve nam je išlo. Sada kad je prešla tu granicu, mislim da će to ići ubrzanim tempom i da će se ona teško vratiti. Sada se tek trebamo naučiti raditi u takvom okru ženju. Svaki dan nailazimo na novu problematiku, a smatram da Vlada treba u ovakvim trenutcima pomoći nama poduzetnicima. Raste i nesi gurnost u daljnje poslovanje cijelog gospodarstva, a ponajviše turizma. Najviše i radimo s naručiteljima u turizmu, a i oni sada usporavaju svoje

investicije, neki i odustaju, čekajući što će se dogoditi. U tom dijelu su naši lanjski prihodi bili dobri, radili smo s dobiti, ali nisu bili na razini prošlih godina, baš zbog usporava nja investicija.

Je li zbog poskupljenja materijala došlo i do zastoja u stanogradnji?

Za Dubrovnik zastoj u stanograd nji može se dogoditi samo iz jednog razloga – nedostatka slobodnih pro stora za gradnju. Mi se kao tvrtka ne bavimo stanogradnjom u smislu da prodajemo stanove, mi ih gradimo za investitore, ali smo upoznati s nači nom poslovanja. Danas ako imate stan u novogradnji, prodat ćete ga za pet minuta. Unatoč krizi, ti se stanovi još uvijek prodaju jako brzo i po jako visokim cijenama. Naravno, preduvjet je lokacija, kvaliteta gradnje, okruže nje, parking... Što se tiče stanograd nje u Dubrovniku, ne mogu reći da je ona usporila zbog poskupljenja cijena. Ono što se događa je da posku pljenje cijena dovodi u nepovoljnu situaciju kupce stanova. Ako ste kao kupac dali kaparu i nazvali je kapa rom u ugovoru, tada je investitor u mogućnosti vama vratiti dvostruku kaparu i prodati stan po novoj, većoj cijeni nekome drugome. Ako ste prije tri godine ugovorili stan po nekoj cijeni, danas je ta cijena 50 posto veća i više se isplati raskinuti ugo vor, vratiti dvostruku kaparu i pro dati po višoj cijeni. Kupci tu moraju biti oprezniji. Što se tiče poskuplje nja cijena, sigurno je došlo do uma njenja zarade investitorima na stano gradnji i prodaji stanova, posebno jer su u Dubrovniku cijene stanova jako visoke, komunalna naknada također i cijena izgradnje je postala jako visoka.

Općine i gradovi uvijek su ulagali u javne radove kako bi ublažili krizne situacije. Međutim, u ovoj kriznoj situaciji čini se kako, para doksalno, to nije slučaj?

S državne razine, tu je apsolutna kri tika upućena Vladi u smislu obnove potresom pogođenih područja. Pre dugo vremena je prošlo, mi kao izvođači smo se na razini Hrvatske dogovarali kako to odraditi. Cijela Hrvatska nema operativu to odraditi u nekom kratkom roku i smatrali smo da će država izaći s konkretnim primjerom i da će zakonsku regula tivu riješiti za mjesec dana. Predugo to traje i gubi se entuzijazam, a čini se i da se tu neće puno toga dogoditi. Što se tiče lokalne razine, moramo prihvatiti da je Grad Dubrovnik dra stično izgubio prihode i investicije te su se investicije u javnu nabavu

Za Dubrovnik

zastoj u stanogradnji može se dogoditi samo iz jednog razloga – nedo statka slobod nih prostora za gradnju. Danas ako imate stan u novogradnji, prodat ćete ga za pet minuta

morale skresati. Dubrovnik kako turistički grad, osim infrastruktur nih projekata, mora razmišljati i o unaprijeđenju kvalitete cijelog grada, sadržaja i ponude pa tako i javne – od sportskih terena, koncertne dvorane. A to je ono što bismo mogli nazvati ‘luksuzom’ u ovo vrijeme za koji ne postoje novci. Ipak, ne možemo reći da se ništa ne radi. Imamo veliku investiciju Aglomeracije Dubrovnik na njoj rade i tvrtke s područja župa nije što je pohvalno. Radi se od 800 milijuna kuna pa ne možemo ni reći da nema javnih investicija. Trenutno je u tijeku i natječaj za UPOV Lapad, izjavljena je žalba na dokumenta ciju, ali i to će se riješiti. To je jedna velika investicija u kojoj i mi sudjelu jemo u pripremi dokumentacije s par tnerima. Pred pandemiju smo imali javno nadmetanje za izgradnju Tenis igrališta u Lapadu. Bili smo izabrani kao najpovoljniji ponuditelj, ali ta sredstva više nisu bila dostupna zbog pandemije i nažalost taj se natječaj poništio.

Vaša tvrtka radi na nizu za Grad važnih projekata poput nove škole Marina Getaldića, doma za umi rovljenike u Gružu... Kako napre duju radovi?

Posebno je problematična dugotrajnost procedure javne nabave u okolnostima kada je građevinarstvo u krizi. Neki natječaji koji su se dogodili prije šest mje seci još uvijek nisu završeni i nije se odabrao ponuditelj, a u ovih šest mjeseci se toliko stvari promijenilo da je sad već i pitanje može li naručitelj dovršiti natječaj i investiciju

Radovi teku uredno, sva problematika se uredno rješava. Grad Dubrovnik je dobar naručitelj, znaju upravljati tim projektima. Posebno je zahtjevna obnova Osnovne škole Marina Getal dića u povijesnoj jezgri, ali ona će dati veliku kvalitetu školstvu. I taj projekt napreduje. Vrlo je zahtjevna obnova zbog same lokacije koja je daleko od svih puteva, a i radi se pod kon zervatorskim nadzorom koji je vrlo striktan, a mi kao tvrtka to želimo napraviti kvalitetno u skladu sa svim smjernicama. Ne želimo narušavati našu baštinu. Kad smo kod konerva torskih smjernica, loše je što su uki nute licence za izvođenje radova na spomeničkoj baštini prema izvođa čima. Sada to može izvoditi bilo tko. Projektanti trebaju imati te licence, a izvođači ne moraju pa ostaje sve na moralnom osjećaju hoće li izvođač poslušati konzervatore. U Dubrov niku imamo nekoliko tvrtki koje su specijalizirane za takve radove. I mi smo među njima, ali mi idemo na veće investicije. Takve tvrtke moraju imati prednost inače će teško moći zadržati svoje ljude i obučavati ih. Broj majstora koji znaju raditi te tra dicionalne vještine žbukanja i fugira nja drastično je pao. Za deset godina nećemo imati nikoga tko će to znati napraviti kako treba. Ti će radovi biti sve skuplji i sve dugotrajniji.

‘Aerodrom Trebinje ugrožava budućnost Dubrovnika’

Iz svega što dosad imamo istraženo i napravljeno možemo reći da je riječ o vrlo osjetljivom području, koje sigurno ne može prihvatiti takav sadržaj u prostoru jer po našem pravilniku to je druga zona sanitarne zaštite kad bismo zanemarili da postoje granice – Branka Martinović Vuković

Aerodrom Trebinje nA p odručju Taleža ugrožava vodoopskrbu Dubrov niku, budućnost Dubrovnika – poru čio je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za medije. Župan je zajedno sa strukom još jednom upozorio na opasnost koja se krije u najavama izgradnje trebinj skog aerodroma na lokaciji koja je 5 i pol kilometara udaljena od izvorišta Omble. Naglasio je kako se ne pro tivi gradnji aerodroma, ali se za takve planove treba pronaći druga lokacija. Podsjetio je, naime, ovom prilikom na činjenicu kako se nitko nije bunio na najave izgradnje aerodroma na loka litetu Zupci budući da stručnjaci nisu

To je područ je u devetoj seizmičkoj zoni i svima je jasno što to znači kada bi se dogodilo nešto

smatrali kako bi takva gradnja na toj lokaciji imala neposredan utjecaj na vodotokove izvorišta Omble. No, kad je riječ o predjelu Talež, izvorište Omble je, istaknuo je župan, itekako ugroženo.

Izvorište Omble je glavni vodo opskrbni izvor ne samo za Dubrovnik nego i za cijelo područje od Stona do Prevlake. Stoga naravno ne želimo da se to izvorište na bilo koji način ugrozi – rekao je župan.

Osim toga, ovaj projekt smatramo i geostrateškom ugrozom za ovu župa niju – naglasio je Nikola Dobroslavić. Dotaknuo se, naime, i činjenice kako se kao investitor navodi Republika Srbija, koja je sudjelovala u agresiji na naše područje sa svojim Užičkim korpusom.

To jest iza nas, ali ne volimo da nas se na bilo koji način asocira na ta vre mena, a ovo to čini – rekao je župan.

Protivljenje projektu naša je župa nija definirala i kroz deklaraciju Župa nijske skupštine, s kojom su upoznata i nadležna tijela r H koja u kontak tima s b iH rješavaju ovakva pitanja, a posebno sukladno e S p o konvenciji. Istaknuo je i kako je održan sastanak u Ministarstvu gospodarstva i održi vog razvoja, gdje su izloženi stavovi

županije. Zaključeno je kako je projekt neprihvatljiv, na što će se upozoriti b iH i tražiti zaustavljanje projekta, a o svemu će se pisano izvijestiti i Europ ska komisija.

Bez stručnih argumenata

Na konferenciji za medije govorila je i Dijana Tomašević Rakić, viša savjet nica specijalist u uo za zaštitu okoliša i komunalne poslove županije, koja je između ostaloga naglasila kako je planirana lokacija bez stručnih argu mentiranja ocijenjena kao prihvatljiva. Ravnateljica Javne ustanove za uprav ljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đurašić naglasila je kako je samo izvorište iznimno važno za bioraznolikost na nacionalnoj i europskoj razini. Na konferenciji za medije sudjelovala je i Branka Marti nović Vuković, dugogodišnji stručnjak za prostorno planiranje i zaštitu oko liša. Rekla je kako je područje izvorišta rijeke Omble jako ovisno od svega što se događa uzvodno.

Iz svega što dosad imamo istra ženo i napravljeno možemo reći da je riječ o vrlo osjetljivom području, koje sigurno ne može prihvatiti takav sadr žaj u prostoru jer po našem pravilniku to je druga zona sanitarne zaštite kad bismo zanemarili da postoje granice. Prema pravilniku o zonama sanitarne zaštite Republike Srpske to je prva zona sanitarne zaštite – rekla je Mar tinović Vuković te naglasila kako je ovdje riječ o području nevjerojatne biološke raznolikosti.

Osim toga, to je područje u deve toj seizmičkoj zoni i svima je jasno što to znači kada bi se dogodilo nešto. Ne treba se ništa loše dogoditi od strane čovjeka, ali može se dogoditi ponovno jaki potres kada pucaju svi mogući sustavi naše dvostruke zaštite goriva, fekalnih voda... Iz tih razloga ovakav projekt nije moguće prihvatiti na toj lokaciji – rekla je.

Ovaj projekt smatramo i geostrateškom ugrozom za ovu županiju – župan

Željan Konsuo ukoričio nogometnu povijest Grada

Knjiga o dubro vačkom nogo metu obiluje zapisima iz dubrovačkog Arhiva, dosad nikad objavljenim fotografijama, razgovore sa zaslužnim dubrovačkim nogometašima i trenerima

Nogomet, koji se u Dubrovniku počeo igrati još 1907. godine, tema je najnovije knjige koja uskoro izlazi u nakladi DuLista. Riječ je o izdanju monografskog karaktera kojeg potpisuje Željan Konsuo, autor koji se profilirao kao kroničar dubrovačkog sporta

‘Nogomet N ajvaž N ija spored N a stvar na svijetu!’, svima je dobro poznata izreka, no znate li za uzre čicu: ‘Nit’ u Sarajevu smokve, nit u

Dubrovniku nogometa’?

Upravo nogomet, koji se u Dubrov niku počeo igrati još 1907. godine, tema je najnovije knjige koja uskoro izlazi

u nakladi DuLista. Riječ je o izdanju monografskog karaktera kojeg potpi suje Željan Konsuo, autor koji se profi lirao kao kroničar dubrovačkog sporta.

Ovo je njegova treća knjiga, a zasigurno je svima dobro poznata ona posljed nja iz 2019. godine kada je prvi put u povijesti ukoričio 95 godina postoja nja najtrofejnijeg hrvatskog sportskog kluba Jug. Nakon što je objavio ‘Pet do sto’, kapitalno djelo na kojem je radio pune dvije godine, posvetio se opet Jugu, ali ovaj put sagledavajući sve one segmente za koje nije bilo mjesta u vaterpolskoj ‘enciklopediji’.

Priča o starijem ‘djedovom bratu’

Kad sam pisao knjigu ‘Pet do sto’ imao sam problem kako brojne mate rijale izbaciti, a da bih se zaustavio na koliko-toliko prihvatljivih šest stotina stranica. Stoga sam svjesno morao žrtvovati priču o starijem ‘djedovom bratu’ te je to najveći razlog izlaska ove knjige. Tko je taj ‘djedov brat’ čiji sam život detaljno istražio i čiju priču ovdje pričam? Vaterpolo ‘djed’ VK Jug rođen je u prosincu 1923. godine, a prohodao je (odigrao prvu utakmicu) u lipnju 1924. godine. Imao je godinu i pol dana ‘starijeg brata’ koji se bavio nogometom – naveo je među ostalim u uvodnom dijelu ove sportske mono grafije Željan Konsuo. Istaknuo je i

kako je ovo trebala biti samo priča o Nogometnom klubu Jug, ali je zbog njegovog burnog života trebalo istra žiti i druge nogometne aktere te je tako nastao cjeloviti prikaz dubrovačke nogometne povijesti.

115 godina nogometa Njegova nova knjiga nosi naziv ‘Povi jest nogometa u Dubrovniku’ jer u Jugu se prvotno igrao i nogomet, a kako je dolazio do sve više arhivskih poda taka i materijala Konsuo se odlučio na jednom mjestu sažeti posljednjih 115 godina igranja nogometa u Dubrov niku. Posebno vrijedno za istaknuti je da ova knjiga, višestruko nagrađi vanog autora, izlazi uz 100. obljetnicu odigravanja prve službene utakmice u Dubrovniku.

‘Povijest nogometa u Dubrovniku’ osim što donosi kronološki pregled nogometnih klubova i zapaženih rezultata, otkriva čitav niz nepozna tih detalja, povijesnih činjenica pa čak i razotkriva intrigantne ‘nesporazume’ koji su se vješto uvriježili posljednjih desetljeća u dubrovačkoj sportskoj javnosti.

Ovo je prva knjiga koja je u potpunosti posvećena dubrovačkom nogometu, knjiga koja će sasvim sigurno obogatiti hrvatsku sportsku historiografiju

Arhivski zapisi, ekskluzivne fotografije, suradnici...

Knjiga o dubrovačkom nogometu obiluje zapisima iz dubrovačkog Arhiva, dosad nikad objavljenim fotografijama, razgovore sa zasluž nim dubrovačkim nogometašima i trenerima.

Nogometnim pričama i svojim viđe njima o nogometu na krajnjem jugu Hrvatske knjizi su doprinijeli i poznati suradnici poput povjesničara sporta Jurice Gizdića, odvjetnika i sportskog zanesenjaka Saše Pavličić Bekića te sportskih novinara Bernarda Jurišića i Tončija Vlašića.

U knjizi sam nastojao pobjeći od prevelikog spominjanja politike, iako sam je se rubno morao dotaknuti. Dubrovačka Republika, Austro-Ugar ska Monarhija, talijanaši, Kraljevina Jugoslavija, Prvi svjetski rat, osniva nje KPJ i pokušaj registriranja Plamena, Drugi svjetski rat, partijske direktive, hrvatska država, Domovinski rat i dubrovački nogomet u korelaciji sa svima – istaknuo je, između ostaloga autor u uvodu, no nećemo vam ovog puta otkriti sve njegove misli. Za kraj ćemo zapisati tek kako je ovo prva knjiga koja je u potpunosti posvećena dubrovačkom nogometu, knjiga koja će sasvim sigurno obogatiti hrvatsku sportsku historiografiju.

Ostavit ću komadić srca i duha u svom

Dubrovniku

Došao sam u trenutku obnove nakon ratnih razaranja, bilo je gotovo zapadno krilo. Sve je bilo u radovima, Europska banka za razvoj dala je sredstva za obnovu, pa se i dio istočnog krila obnovio iz tih novaca

Razgovarala/Foto Mia Njavro Banić

Napuštam vas za mjesec, dva, ali duhom ću uvijek ostati tu, u ovom pre lijepom gradu. Skoro 19 godina, pa to je čitav jedan život – s posebnom nostal gijom priča nam fra Stipe Nosić, koji se nakon, eto, gotovo dva desetljeća oprašta od Dubrovnika i Dubrovčana. Na posljednjem kapitulu Zadarske fra njevačke provincije odlučeno je da fra Stipe bude gvardijan u samostanu sv. Frane u Zadru, a fra Stipe će se opro stiti od svojih vjernika, prijatelja i sve ćenika predavanjem na temu ‘Tajne klaustra Male braće’, koje će se održati u franjevačkom klaustru u srijedu, 22. lipnja u 20 sati. O knjizi, svom djelova nju i teološkim počecima priča nam za ovaj broj DuLista. Iako, reći će, ovo nije oproštajni razgovor.

Idem u svetoga Franje, tamo, kod orgulja! Ma bio sam ja već u Zadru i to tri godine, kao mladomisnik, od 1979. do 1982. godine –prisjeća se fra Stipe

Idem u svetoga Franje, tamo, kod orgulja! Ma bio sam ja već u Zadru i to tri godine, kao mladomisnik, od 1979. do 1982. godine – prisjeća se fra Stipe. Uslijedio je studij u Njemačkoj.

Poslije četverogodišnjeg studija proveo sam u Puli godinu dana i u Rijeci devet godina, to je bilo teško ratno vrijeme. Tamo smo organizi rali Caritas, hranili ljude. Ma čovjek više ne može shvatiti kako je tada bilo, ljudi su radili za 50 ondašnjih maraka, što je danas neshvatljivo. Šest godina sam, nakon toga, bio u Njemačkoj gdje sam bio u misiji za Hrvate, a 2003. sam

došao ovdje, u ovaj prekrasni grad –kratko je ‘zaokružio’ fra Stipe. Pitamo ga je li mu bio ‘šok’ doći u naš grad i tada gotovo pa neobnovljeni samostan.

Najteži je prvi premještaj

Hm.. – uz osmijeh će – najteži je prvi premještaj, kasnije nije toliki problem. Zapravo, jedini problem je spremati se, spremati knjige – iskreno će. Nosite li blago sa sobom? – pitamo ga.

Ma i ne, ostavljam knjige iza sebe, ostavio sam ih i kad sam išao na misiju u Njemačku, u malo mjesto Bierber gen kraj Stuttgarta. Neka ih i ovdje –priča nam dalje. A fra Stipe je tražio, proučavao, izučavao, skupljao... Ima toga puno. Vraća se u 2003. godinu i samostan.

D ošao sam u trenutku obnove nakon ratnih razaranja, bilo je gotovo zapadno krilo. Sve je bilo u radovima, Europska banka za razvoj dala je sred stva za obnovu pa se i dio istočnog krila obnovio iz tih novaca. Tada smo knjige iz knjižnice koje su desetak godina bile prvo u blagavaonici, potom na katu po sobama, premjestili te 2003. u knjižnicu. U prosincu! Kasnije smo, uz pomoć karata, odnosno ulaznica za muzej, skupili novac za ‘samoobnovu’. Uslijedila je obnova većeg dijela samo stana, kompleks sjevernog krila – dva kata – klaustar, kamen, sve slike, fre ske... Veliki posao, najveći u zadnje vrijeme – ponosan je fra Stipe Nosić, a s osobitim ponosom priča nam o obnovljenoj Voštarnici koju je javnost nedavno imala priliku ponovo vidjeti.

U Zadru će isto biti posla! Voštarnica je stajala na mjestu gotovo četrdeset godina. Od novaca koje smo zaradili od ulaznica smo krenuli u taj projekt i moram priznati, sada lijepo izgleda! – sretan je fra Stipe. Pitamo ga hoće li mu nedostajati takvi projekti?

O, i u Zadru će isto biti posla (smijeh)!

Kad sam došao, nisam imao nika kvu predodžbu o tome u kakvom je stanju samostan, sve je bilo samo ‘provizorno’ zatvoreno, poput krovova. Stropovi su bili probijeni od granata, sve manje više još uvijek uništeno, zastarjelo. Taj šok mi se duboko urezao. Mislio sam da nikad nećemo obnoviti samostan, a zapravo se sve odvilo rela tivno brzo, već 2006. godine. Uslijedila je obnova krova crkve, jer su bile loše kupe. To su vam bile one ‘poratne’, koje jednostavno nisu ‘išle’, osipale su se i morali smo mijenjati krov. Teško je bilo staviti sve na noge, ali učinjeno je. Posla će svakako još biti – ističe fra Stipe. U istraživanju prostora samo stana proveo je dosta vremena, otud

su nastale njegove kratke priče, crtice pa i zapisi koje je objavljivao, a dio tog bogatog opusa njegovih zapisa imali smo čast objaviti i mi na stranicama našeg tjednika.

Usput s am skupljao povijesne zanimljivost, dok se obnavljalo. Mada, nije to baš bilo ‘usput’ (opet osmijeh!). Velik je to posao, do kojeg je došlo slu čajno. Kada čovjek živi u jednoj zgradi bogatoj umjetnošću, knjigama, pustim apotekarskim predmetima, želi to sve proučiti, a opet ne može se sve obu hvatiti u par godina. Pored nekih stvari prolazite i ne vidite ih, one nisu niti zabilježene jer su smatrane sva kodnevicom. Htio sam ipak to zapisati – ističe. Do knjige o ljekarni, vrijednog djela, objavljenoj u godini kada smo slavili 700 godina ovog fantastičnog mjesta, došlo je, kaže, slučajno!

Potakao me jedan njemački novi nar koji je došao uoči 700. godišnjice ljekarne. Dao sam mu podatke koje sam tražio iz arhiva i primjetio da ne znam ni ja puno toga. Recimo nisam znao da je ljekarna bila i u malom klaustru i to čak 220 godina. Tijekom popravljanja njegovih tekstova – kako sam studirao njemački mogao sam se uhvatiti toga – sam nalazio na neke nove podatke, crtice... Bio je to znan stveni članak koji se preveo i objavio u Časopisu Dubrovnik. Počeo sam pisati crtice o ljekarni pa je nastala knjiga koja je prodana u skoro tisuću primje raka, što je svojevrsno čudo za Hrvat sku (smijeh). Kasnije sam nastavio s pričom o klaustru, pričom koju sam isto polako otkrivao. Čitaš iz kamena, to je tu vjekovima... – otkriva nam više.

Mašta i znanje – za klaustar Kroz maštu i znanje iz teologije, iz Svetog pisma, pronalazio sam opise za klaustar. Puno se iščita iz kamena, doduše zahvaljući i fotografijama se moglo ‘kategorizirati’. Eto, nastala je knjiga, a veliko hvala fotografu Željku Šoletiću koji je vidio crtice koje sam pisao i samoinicijativno se javio pomoći. Klaustar se sada može ‘čitati’ malo drugačije. Primjerice, kada biste ih gledali, ne biste znali o kojem se kapitolu klaustra radi. Sad smo ih poslagali od 1 do 60 i idu u smjeru kazaljke na satu. Ma prava arheolo gija! – s neskrivenom radošću nabraja nam dalje fra Stipe. Otkrivao je on i dokumente o grobovima, rukopise pokojnika, sve ono važno za buduće istražitelje koji se budu bavili ovim samostanom.

Z animljivo mi je jer vidiš da stva raš nešto novo, nešto što netko prije nije vidio, uočio – fra Stipin ushit i pogled na život nešto je neponovljivo i zaista nas ne čudi kada kaže kako

Voštarnica je stajala na mjestu gotovo četrdeset godina. Od novaca koje smo zara dili od ulaznica smo krenuli u taj projekt i moram prizna ti, sada lijepo izgleda!

su, kada je obznanio da odlazi, mnogi i – zaplakali. Ipak je proveo dugi niz godina uz vjernike Grada i svjedočio promjenama Dubrovnika, kroz život u samom centru.

Grad se uvijek mijenja, dolaze novi ljudi, umiru stari, život ide. Zanimljivo, kad dođem na groblje na Dančama –evo neki dan sam bio – osjeti se čovjek i sam nekako... Vidite dosta ljudi, i mladih, koje znate. No, promjene u Gradu nisu velike, ovdje u kompleksu je napravljeno puno, ali puno je još stvari koje bi trebalo obnoviti i ovdje i u cijeloj gradskoj jezgri. Teško to ide. I sporo, primjerice za Voštarnicu smo čekali godinu i pol dana samo građe vinsku dozvolu – napominje nam.

Uvijek ću misliti na Dubrovnik

Pitate me za duh Grada? Ne znam ni sam što je duh... Mladi su puni ideala, dok ne ostare su mladi i duhom, a s godinama svi postajemo stari u umu, shvaćanjima! – kaže nam iskreno naš dragi sugovornik. Kaže nam da se ne brinemo, da će uvijek misliti na Grad, svoj Dubrovnik i da dolazi odlična zamjena – njega i fra Veselka Grubi šića mijenjaju gvardijan fra Jozo Sopta i vikar fra Ivan Gavran iz Crikvenice.

Z adar je prekrasan grad, nije kao Dubrovnik, ali ima čarobno zaleđe s puno mladih. Inače, franjevci imaju samostane od Pazina do Kotora, no nema podmlatka pa se i oni zatva raju, odnosno 10, 15 samostana pre dano je drugim zajednicama – ističe, a mi dodajemo kako je to zapravo baš čudno, s obzirom na to kako su upravo ‘mala braća’ najbliži puku, jednostavni pristupom i habitom... Ma ne smetaju im ni ovi naši turisti. Čak je, kaže, bilo neobično dvije godine bez njih.

Zadar je pre krasan grad, nije kao Du brovnik, ali ima čarobno zaleđe s puno mladih. Inače, franjevci imaju samosta ne od Pazina do Kotora, no nema podmlatka pa se i oni zatvaraju

Sve ih je više, pomalo se vraća, dvije godine je bilo neobično, bilo ih je vrlo malo, lani nešto više, petina možda. Primjećujem da još nema onih pravih grupa, a ne vidim ih ni na zidi nama. Ulice izgledaju pune, no... Pro mijenile su se i navike ljudi. Primje rice, turisti više ne kupuju suvenire ili knjige, sve imaju na Internetu! –dodaje nam naš veliki franjevac, čovjek kojeg je životni put vodio od malog Lovreća kod Imotskog do Njemačke, Dubrovnika, Zadra... Poseban komad sebe ostavit će ‘svome Dubrovniku’.

Bit ću uvijek vezan s Gradom, jer sam veliki dio života ostavio i posvetio njemu. Ići ću na drugo mjesto, baviti se drugim poslom. Iako, što se tiče litur gije i teologije, bavit ću se sličnim stva rima, a što se tiče samog mjesta bit će to drukčiji posao. Ali kažem, srcem ću biti vezan za ono što sam ovdje ostavio. I za zgrade i za ljude – zaključuje naš sugovornik, fra Stipe Nosić.

Obišli smo 650 ‘kvadrata’ budućeg Akademisa

Radovi će početi ovo ljeto. Znamo da je u tom razdoblju nemoguće raditi neke teške i zahtjevne radove jer uzrokuju buku. No, izvođač će pokušati izvesti neke radove, a da ne narušava red i mir. Njihov je zadatak napraviti unutarnje radove prema ugovorenom projektu, nakon čega ćemo pristupiti opremanju – Antun Perušina

Uskoro kreće obnova Garišta! Riječ je o objektu smještenom u isto imenoj ulici unutar povijesne jezgre i jednoj od lokacija novog Akademisa u kojem će se izvoditi programi u sklopu

Piše/Foto Maria Prkut

projekta ‘Regionalni centar kompeten tnosti u Dubrovniku’. U budućem Aka demisu Garište izvodit će se nastavni i strukovni program za učenike Turi stičke i ugostiteljske škole, bez obzira

radi li se o redovitim učenicima ili o polaznicima programa ‘Obrazovanja odraslih’. Posjetili smo ovaj prostor u kojem je tri desetljeća djelovala ‘Škola za strane jezike’, a tijekom protekla dva

polugodišta, učenici Turističke i ugo stiteljske škole tamo su pratili svoja predavanja.

Osam soba

Ravnatelj Turističke i ugostiteljske

škole Antun Perušina ističe kako zgrada ima ukupno 650 ‘kvadrata’, a podijeljena je na prizemlje i tri kata.

U prizemlju zgrade novog Akade misa, gdje je trenutno zbornica, plani ran je pomoćni, odnosno servisni pro stor u kojem će se nalaziti hladnjače i skladište. Prostor sadašnje učionice koji je preko puta zbornice, bit će pre tvoren u kuhinju. U prizemlju će se također nalaziti i recepcija – naglasio je Perušina.

Na prvom katu je predviđen resto ran i multifunkcionalna dvorana za prezentacije i izvođenje nastave. Po potrebi, i jedna, i druga dvorana mogu imati svrhu restorana, učionice, kao i dvorane za održavanje sastanaka –rekao je. Drugi i treći kat planirani su za smještajne kapacitete. Akademis bi trebao imati ukupno osam smještaj nih jedinica za 16 osoba. U svakoj od soba nalazit će se dva kreveta i sani tarni čvor. U smještajnim jedinicama će moći boraviti osobe koje će se u Aka demisu obrazovati, kao i turisti koji će posjetiti Grad.

Gabariti nam ne dopuštaju da idemo preko tri zvjezdice, ali će oprema, sadržaj i usluga biti sigurno na razini četiri zvjezdice – naglasio je.

‘Sigurno će biti nekih izazova’ Prvenstvena namjena Akademisa je, kako kaže, edukacija i učenje teme ljeno na radu.

No, moramo biti svjesni da Aka demis, kao i obrazovanje odraslih, to jest cjeloživotno obrazovanje, mora uspostaviti samoodrživost. Ona se može osigurati samo kroz određenu

650

‘kvadrata’ ima ukupno Garište

SITUACIJA NA TRŽIŠTU

‘Na prvi se natječaj nije nitko javio’ Radovi na rekonstrukciji, obnovi i prilagodbi Akademisa Garište vri jedni su 8,2 milijuna kuna s PDV om. Radove će izvoditi tvrtka Capi talis d.o.o.. Perušina ističe kako je proračun projekta za Akademis Garište na samom početku bio 5 milijuna i 300 tisuća kuna, no on se s vremenom mijenjao zbog situ acije na tržištu.

Svjesni smo svi da je ovo vrijeme donijelo određene izazove po pita nju cijena materijala i usluga. Tako je na prvom javnom pozivu nabava bila neuspješna. Na prvi se natječaj nije nitko javio iz razloga jer su svi procijenili da postavljena cijena ne bi mogla pokriti materijal i radove. Povećali smo sljedeći poziv na iznos od 6.012.500 kuna. Sred stva su i dalje bila nedostatna te je Dubrovačko-neretvanska županija osigurala još 2 milijuna kuna kako bismo mogli krenuti s radovima ovog ljeta – naglasio je Perušina.

Antun Perušina

aktivnost na tržištu. Učenje je teme ljeno na radu, a da biste dobili najbolje povratne informacije ili ocjenu, treba vas ocijeniti tržište. Klijenti, odnosno gosti trebaju procijeniti razinu kakvoće usluge i na taj se način dobije povratna informacija – kazao je.

Lokacija na kojoj se nalazi Akade mis je zahvalna, zbog velikog ‘pritiska’ gostiju i ne treba sumnjati da će gostiju biti. No, sigurno će biti nekih izazova, primjerice, po pitanju nabave, skladi šta, ali kako je drugima, tako će biti i nama.

Radovi gotovi do ljeta 2023. Radovi će, kako ističe, početi ovo ljeto.

Znamo da je u t om razdoblju nemoguće raditi neke teške i zahtjevne radove jer uzrokuju buku. No, izvođač će pokušati izvesti neke radove, a da ne narušava red i mir. Njihov je zada tak napraviti unutarnje radove prema ugovorenom projektu, nakon čega ćemo pristupiti opremanju – istaknuo je. Svi radovi na obnovi i prilagodbi ovog objekta izvodit će se sukladno smjernicama Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

S obzirom na to da je ova lokacija, kao i ostale dvije, pod zaštitom i zahti jevaju poseban pristup pri projekti ranju i izvedbi radova radovi kreću kasnije nego što je to očekivano. Dobi vanje dozvole označava usklađivanje s

konzervatorskim smjernicama – nagla sio je. Rok završetka radova na rekon strukciji, obnovi i prilagodbi Akade misa Garište je početak srpnja 2023.

godine.

Htjeli bismo da radovi budu gotovi prije ljeta. No, u svakom slučaju želimo dočekati spremni nastavnu godinu.

Lokacija na kojoj se nalazi Akademis je zahvalna, zbog velikog ‘pri tiska’ gostiju i ne treba sumnjati da će gostiju biti. No, sigurno će biti nekih izazova, primjerice, po pitanju nabave, skladišta, ali kako je drugima, tako će biti i nama

REGIONALNI CENTAR KOMPETENTNOSTI

Tri lokacije

Regionalni centar kompetentnosti u Dubrovniku izgra dit će se i opremiti u sklopu tri građevinska objekta. To su, osim Garišta, postojeća zgrada Turističke i ugosti teljske škole i Vila Čingrija. Sva tri prostora otvorit će operativnu cjelinu centra i biti na raspolaganju svim uče nicima, polaznicima obrazovanja odraslih, mentorima i nastavnom osoblju te ostalim dionicima.

Učenici će prvo u Turističkoj i ugostiteljskoj školi steći temeljna znanja, nakon čega će ih, do jedne razine, nado građivati u Garištu. U prostorima Vile Čingrije ta će se znanja dignuti do najviše razine kako bi učenik bio spre man za rad u vrhunskim ugostiteljskim objektima - rekao je Perušina.

‘Nemojmo čekati da se tragedija dogodi. Oružje nije igračka!’

čemu policija inzistira.

Svi se kao društvo mora mo potruditi i učiniti naše okruženje sigurnijim. Prvi korak građana je pozivom na 192 iska zati namjeru za predajom oružja – Mario Salopek

rano, ali nije, te preko 6 milijuna komada raznog streljiva i skoro 6 tona eksploziva.

Mario Salopek, policijski službenik Službe prevencije Ravnateljstva policije rekao je da je Hrvatska sigurna zemlja, ali da bi ostala sigurna – moramo se svi zajedno potruditi.

Ne želimo kažnjavati, već preve nirati. Želimo učiniti da do određenih posljedica uopće ne dođe. Predajom oružja sprječavamo nasilje i neželjene posljedice. Oružje nije igračka – kazao je. Od 2007. godine do 2021. godine na području naše PU dubrovačko-neretvan ske predano je preko 305 tisuća komada različitog streljiva, preko 129 tisuća raznih eksplozivnih sredstava, gotovo tisuću kilograma raznog eksploziva, 72 automatske puške, 71 poluatomatska puška, 54 pištolja i revolvera.

Nemojmo čekati da se tragedija dogodi. Probudimo svijest i vratimo ile galno oružje policiji – kazao je.

Sigurna destinacija Župan Nikola Dobroslavić je rekao da ‘što je manje oružja, manje je nesretnih slučajeva’.

Konferencija za medije i prigodni koncert glazbene umjetnice Ane Ruc ner i Policijske klape Sv. Mihovil održani su proteklog ponedjeljka u Kneževom dvoru. Povod konferenciji bio je moder nizacija kampanje ‘Manje oružja-manje tragedija’ čija je ovogodišnja promoto rica Ana Rucner, a koja je zasvirala na glazbalu napravljenom od dragovoljno prikupljenog oružja.

To je velika čast i odgovornost. Vio lončelo je nastalo od oružja kojeg su gra đani dragovoljno predali. To je jedno umijeće glazbalara Zorana Gojmerca. Napravio je čudo – rekla je Rucner.

Kampanja traje od 2007.

Od 2007. godine do 2021. godine u sklopu kampanje u Hrvatskoj je vraćeno preko 6 tisuća komada automatskog oružja, kao i preko 330 tisuća komada rasprkavajućih sredstava, skoro 10 tisuća komada ile galnog oružja koje je moglo biti registri

Od 2007. go dine do 2021. godine na području naše PU dubrovač ko-neretvan ske predano je preko 305 tisuća komada različitog streljiva

U održavanju sigurnosti, policija kao nositelj tog čimbenika, surađuje lokal nom samoupravom, gradovima, župa nijama, općinama, obrazovnim usta novama i drugima. mUP na nacionalnoj razini provodi kampanju ‘Manje oružjamanje tragedija’ od 2007. godine. Prošlo je puno godina, no nažalost postoji potreba da se ona i dalje provodi. Poanta kampanje je da se skrene pozornost svih na dragovoljno predaju ilegalnog vatre nog oružja. Te osobe se neće kazniti – rekao je. Nažalost, kako je rekao, vrlo često puno djece dođe u blizini takvih opasnih sredstava te se može dogoditi tragedija.

Svi se kao društvo moramo potruditi i učiniti naše okruženje sigurnijim. Prvi korak građana je pozivom na 192 iskazati namjeru za predajom oružja – kazao je.

Načelnik Policijske uprave dubro vačko-neretvanske Ivan Pavličević ponovio je kako je prevencija nešto na

Vidimo na primjeru Sjedinjenih Američkih Država što znači puno oružja kod građana i nekontrolirane upotrebe. Događaju se stravične tragedije. Kod nas je to puno bolje organizirano. Nadzire se oružje. Međutim, imali smo tu nesreću da se nad Hrvatskom odvila agresija, posebno na našem području, i ona je iza sebe ostavila puno oružja u rukama onih koji za to nemaju dozvole. Zato je ova akcija hvalevrijedna. Uspješna je, no i dalje predstoji zajednički napor svih nas da uklonimo oružje do zadnjeg komada i da nastavimo biti sigurna destinacija –naglasio je Dobroslavić te dodao kako je Rucner dala ovoj akciji ‘posebnu notu i dimenziju’.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknula je da, odgovarajući na pitanje o sigurnosti djece i zaštiti njiho vih prava, Grad Dubrovnik kroz Odjel za obrazovanje i socijalnu skrb provodi brojne programe.

Veliki dio programa namijenjen je upravo najmlađima. Među svim tim ista knula bih suradnju s institucijama, kao i različitim udrugama koje se bave zašti tom prava djece – rekla je.

Vidimo na primjeru Sjedinjenih Američkih Država što znači puno oružja kod građana i nekontrolirane upotrebe – Nikola Dobroslavić

Nastavnici i učenici uredili školski vrt. Sada imaju novo mjesto za praksu, ali i odmor!

Glavna svrha ovog eduka tivnog vrta je stvaranje više mogućnosti za pomoćne cvjećare po pitanju održavanja praktične nastave

Osim održavanja praktične nastave, u vrtu će se svi učenici moći odmarati i družiti. Mislim da smo ovaj prostor oplemenili i učinili ljepšim. Osim učenika i nastavnika, svoje zadovoljstvo izražavaju i susjedi! Veliki je ovo dobitak i za njih

Obrtnička i tehnička šk O la u Dubrovniku još je jednom pokazala kako je prava ‘tvornica’ dobrih i pozitivnih priča. Ovoga puta riječ je o projektu edu kativnog đardina u samoj blizini škole, a koji je u lipnju poprimio završne obrise. U realizaciju je uloženo puno truda, kao i vremena, točnije dvije godine. Uče nici koji pohađaju smjer pomoćni cvje ćar, kao i nastavnici zajedno su radili na

njegovom stvaranju. Među njima se naj više istaknuo nastavnik strukovne grupe predmeta i prakse Ivo Matijević koji je većinu slobodnog vremena iskoristio za rad u đardinu. Od zapuštenog prostora, svi učenici sada na raspolaganju imaju mjesto za učenje i odmor.

Učenici su sretni Vrt je sada prepun novih, različitih

NOVE MJERE Premijer Andrej Plenković predsta vio

Piše Maria Prkut Foto Maria Prkut/ Privatna arhiva

vrsta stabala, cvijeća i biljaka, a svima na prvu ‘zapne za oko’ kameni cvijet. Uređivali su ga dio po dio. U prvoj fazi realizacije projekta odstranili su suhe i bolesne čemprese.

Od Vrtlara smo dobili suglasnost o njihovom uklanjanju. S tim da smo posadili nova stabla za koja se nadamo da će tijekom idućih godina narasti. U drugoj fazi smo radili na gradnji puta kako bi djeca mogla prolaziti kroz vrt. Glavna svrha ovog edukativnog vrta je stvaranje više mogućnosti za pomoćne cvjećare po pitanju održavanja prak tične nastave. Dakle, to će biti nji hov prostor za praksu. Na ovaj način učenici mogu više naučiti o održava nju različitih biljaka. Oni su stvarno

VOJNIČKA SLUŽBA Ministarstvo obrane pot pisalo je ugovore o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine s 200 vojnika/mornara, čime stječu status djelatne vojne osobe. Nakon vojničke službe pruža im se mogućnost potpisivanja

ugovora na neodređeno vrijeme. Probni rad traje šest mjeseci, a sastoji se od specijalističke vojne obuke u rodovskim postrojbama Hrvatske vojske i obuke na temelju obnašanja vojničke službe.

sretni! Zbog njih mi je posebno bilo drago raditi na uređenju vrta – rekao je. Podsjeća kako je već u vrtu posto jala spirala koja sadrži začinska bilja. Treba istaknuti kako je postavljen i sustav navodnjavanja.

Smatrali smo kako je to potrebno tijekom ljeta kad se ne održava nastava u školi i kako bi biljke preživjele. Tako da kad se vratimo na jesen da možemo nastaviti s radom - rekao je Matijević.

Postavit će se i klupe

U planu je i postavljanje klupa u edu kativnom vrtu.

Osim održavanja praktične nastave, u vrtu će se svi učenici moći odmarati i družiti. Mislim da smo ovaj prostor

STABLA, CVIJEĆE...

Što je sve posađeno? U edukativnom vrtu posađena su stabla Magnolia gran diflora, Lagerstremia indica i Topiary ligustrum. Od jed noljetnica u cvijetu, posađene su begonia i vinka. Što se tiče trajnica, u vrtu se, kako kažu iz škole, mogu pro naći Gaura, Ringospermum (jasmin), Agapanthus, Abe lia grandiflora, Polygala myrtifolia i Myrtus communis.

Posijali smo i travicu koju nestrpljivo čekamo da nam nikne – istaknuli su.

oplemenili i učinili ljepšim. Osim učenika i nastavnika, svoje zadovolj stvo izražavaju i susjedi! Veliki je ovo dobitak i za njih – rekao je Matijević.

2godine radilo se na uređenju edukativnog

U blizini škole nalazi se još prostora koji bi se mogao urediti, no o tome će odlučivati u budućnosti. ‘Postoji želja’, naglašava Matijević. A mi jedva čekamo vidjeti na čemu će dalje raditi!

Poslije

Županija

Na što se u Župi dubrovačkoj troše proračunska sredstva?

Dom zdravlja dobio novo sanitetsko vozilo

Aplikacija nudi prikaz svih troškova Općine Župa dubrovačka i njenog proračunskog korisnika Dječjeg vrtića Župa dubrovačka kroz izvještajno razdoblje za prva tri mjeseca 2022. godine

ŽUPA DUBROVAČKA Općina Župa dubrovačka je na svojoj internetskoj stranici objavila aplikaciju transpa rentnost proračuna u suradnji sa svo jim programerom poduzećem Infopro jekt d.o.o. iz Rijeke. Aplikacija je, ističu iz Općine, novi korak u približavanju i otvaranju poslovanja Općine Župa dubrovačka njenih stanovnicima te nudi prikaz svih troškova Općine Župa dubrovačka i njenog proračun skog korisnika Dječjeg vrtića Župa dubrovačka kroz izvještajno razdo blje za prva tri mjeseca 2022. godine. Sukladno tome će se kroz iduće izvje štajno razdoblje za prvih šest mjeseci 2022. godine ažurirati podaci o rasho dima Općine Župa dubrovačka i nje nog proračunskog korisnika Dječjeg vrtića Župa dubrovačka u samoj apli kaciji, navode iz Općine.

Aplikacija je, ističu iz Općine, novi korak u približavanju i otvaranju poslovanja Općine Župa dubrovačka njenih stanovnicima

Ovo je sedmo vozilo koje ćemo u ovoj godini osigurati našim medicinskih službama. Dio njih osigurat ćemo za hitnu medicinu, a dio za domove zdravlja i patronažu – Nikola Dobroslavić

ŽUPANIJA D O m z D r avlja DubrOvnik bogatiji je za novo sanitetsko vozilo vri jedno gotovo 400 tisuća kuna. Njegove ključeve proteklog je petka ravnatelju Doma zdravlja Branku Bazdanu uručio župan Nikola Dobroslavić istaknuvši kako vozilo ne služi samo za sanitetski već i za hitni prijevoz pacijenata.

Ovo je sedmo vozilo koje ćemo u ovoj godini osigurati našim medicin skih službama. Dio njih osigurat ćemo za hitnu medicinu, a dio za domove zdravlja i patronažu. Za to ćemo izdvo jiti 2 milijuna kuna. Na taj način obnav ljamo vozni park i osiguravamo mate rijalne uvjete za rad domova zdravlja, hitne medicinske službe i naše bolnice – rekao je župan.

Bazdan je zahvalio Dubrovačkoneretvanskoj županiji na ovoj vrijed noj donaciji.

Svake godine dobijemo ili od

županije ili samostalno uzmemo jedno vozilo jer sanitetski prijevoz prijeđe godišnje ukupno sa svim vozilima malo manje od milijun kilometara, što je velika cifra. Skoro svakodnevno vozimo i sanitetske, hladne pacijente, ali i hitne pacijente iz ustanove u ustanovu, iz bolnice u kb C -ove u Split, Rijeku ili Zagreb, u Krapinske toplice. Stoga nam je nužna i značajna obnova voznog parka – rekao je Bazdan.

Govoreći o turističkim ordinaci jama Bazdan je rekao kako je konačno riješen i problem stalnog liječnika na otoku Mljetu. Naime, odlaskom dr. Siniše Cara ostalo je upražnjeno mje sto liječnika obiteljske medicine, koje se do danas nije uspjelo popuniti stal nim liječnikom. No, ovih je dana, rekao je Bazdan, došla liječnica koja će stalno biti na Mljetu, a uz nju i kroz srpanj i kolovoz radit će i turistička ordinacija.

POZNAT DATUM Vlada je odlučila: Pelješki most sa spojnim cestama do Prapratnog pušta se u promet 26. srpnja. Još jednom smo se uvjerili koliko je to veličanstvena građevina –napisao je župan Nikola Dobroslavić.

Grad Dubrovnik

U suradnji s udrugama i volonterima Grad Dubrovnik pokrenuo akciju ‘Adopt Žarkovica’

grad dubrovNIk zap očeo je s aktiv nostima s ciljem zbrinjavanja, pru žanja zdravstvene skrbi i konačnog udomljavanja svih životinja iz neo dobrenog objekta za smještaj životinja na području Žarkovice. U suradnji sa

Sanitatom Dubrovnik, veterinarskim ambulantama i tri udruge – Udruga Pobjede, Sklonište Prijatelji Čakovec i udruga Prijatelji životinja, pokrenuta je žurna akcija te je do sada zahvalju jući volonterima udomljen 51 pas sa Žarkovice. Volonteri su evidentirali sve pse, izradili i nadopunili posto jeće zdravstvene kartone, proveli potrebna testiranja i započeli liječe nja. Prethodno, u svibnju su najprije zbrinute najbolesnije i ozlijeđene životinje. Psi se dalje pripremaju za udomljenje putem registriranih sklo ništa, u suradnji sa ugovornim sklo ništem Animalis Centrum iz Splita i sa specijalističkom veterinarskom praksom Bobanović iz Dubrovnika.

Sanitatu se naređuje hitno zbrinuti sve životinje sa Žarkovice Sanitat Dubrovnik d.o.o. zaprimio je novo rješenje Službe veterinarske inspekcije pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske kojim se komunalnom društvu naređuje ‘osigurati hitno zbrinja vanje svih kućnih ljubimaca (pasa) iz neodobrenog objekta za smještaj životinja (skloništa) s javne površine Žarkovica u Dubrovniku, koje obavlja djelatnost bez rješenja Ministarstva poljoprivrede, putem odobrenog skloništa za životinje.’

Trenutno više od 200 pasa sa Žarko vice treba adekvatnu skrb i sigurnost doma, zbog čega je pokrenuta kampa nja za udomljavanje ‘Adopt Žarkovica’. Sve životinje su fotografirane i uz sve informacije i opis, objavljene na webstranici www.adopt-zarkovica.eu te na stranicama na Facebooku Adopt Zar kovica Dogs i Instagramu AdoptZar kovica. Svi zainteresirani mogu pomoći i privremenim smještajem, tj. pružanjem privremenog doma. U podacima svakog psa navedena je lokacija, jer su neki već u u registri ranom skloništu, ili putem skloništa privremeno udomljeni. Udomljava njem tih pasa oslobađa se mjesto kod privremenih udomitelja ili u skloni štu, za prihvat novih pasa u potrebi. Grad Dubrovnik istovremeno nastav lja realizaciju projekta gradnje azila za nezbrinute životinje čijom izgradnjom će se osigurati kapacitet dostatan za smještaj 308 pasa i 45 mačaka. Građe vinska dozvola je pred izdavanjem i očekuje se do kraja lipnja.

Na nogometnom terenu s umjetnom travom izvodi se redoviti servis

Na N ogomet N om tere N u s umjet nom travom u Gospinom polju pro vode se radovi velikog servisa kako bi igralište bilo u potpunosti spre mno za novu sezonu koja počinje naj esen. Servis se provodi u garantnom roku i sukladno ugovoru o izvođe nju te ne predstavlja novi trošak za Javnu ustanovu Športski objekti niti za Grad Dubrovnik. Očekivano je da će radovi trajati tri tjedna nakon čega se garancija na izvedene radove, tako đer sukladno ugovoru, produljuje za dodatne dvije godine. Termin za

izvođenje navedenih radova odabran je jer je tijekom ljeta manje aktivnosti, dok će se treninzi prema postojećem rasporedu do kraja lipnja odvijati na stadionu Lapad kada nastupa ljetna pauza. Izgradnja novog nogometnog terena s umjetnom travom i pratećim prostorima u Gospinom polju (I. i II faza) dio je investicijskih ulaganja u sportsku infrastrukturu koje je pokre nula ova gradska uprava. Planirana III . faza radova uključuje izgradnju novog terena do postojećeg igrališta te uređe nje tribina i njihovo natkrivanje.

Nogometni teren otvoren je siječnju 2020. godine od kada je na svakodnevnom raspolaganju sportskim klubovima za trenažni proces te održavanje utakmica.

Dubrovčani izvan Grada

Kad god kročim nogom na Stradun, podignem glavu, pogledam oko sebe i tek onda nastavim dalje

Planira li se vratiti doma, što za nju znači Grad i kako gleda na sport, njenu ‘užu specijalizaciju’, u Gradu, reći će nam za našu rubriku ‘Dubrovčani izvan Grada’...

Zavolila sam Zagreb, tu sam se ostvarila profesionalno i stekla prijate lje za cijeli život, a nema veće vrijednosti od te. Studirala sam u Mostaru i sretna sam da se zahvaljujući svim divnim lju dima koje sam upoznala, u tim grado vima osjećam kao doma! – otkriva nam Kiti. Budući da je velik dio njenog posla druženje i promocija poznatih osoba, pitali smo ju koliko je svakodnevni život zapravo različit od onog pR-a koji se prikazuje u filmovima. Odgovor smo dobili uz osmijeh, kojeg Kiti ne skida ni kad ‘gori pod nogama’.

Ne znam je li mi draži đir preko Straduna, uspon na Srđ, banja na Dančama ili kava u Tramvaja. Ali najvažnije mi je da su moji dubrovački dani uvijek ispunjeni smijehom, pjesmom, dobrom hranom i vinom…

Osim pOnOsa kOjeg Osjetim, ne samo na iznimnu povijest našeg Grada nego i činjenicu da je to bez konkurencije naj ljepši Grad na svijetu, prva su mi aso cijacija ipak ljudi. Jako sam vezana uz svoju obitelj i prijatelje, oni su moje naj veće bogatstvo i koristim doslovno svaki slobodan momenat za doći doma i biti s njima – reći će nam Kiti Iveta, mlada i uspješna djevojka iz Grada, točnije – iz Pila. pR managerica pRiredbe studio, zanat brusi svakodnevno, istodobno maksimalno uživajući u svom poslu. I tako od 24. godine, kada se zaputila u Zagreb nakon završenog fakulteta.

Ako ostavljam takav dojam, meni je drago jer to znači da dobro radim svoj posao (smijeh). Ali, naravno da nije, iza svakog projekta stoji puno rada, stresa zbog nepredviđenih situacija koje su neminovne, balansiranja između klije nata i medija, pisanja na koljenima, tele fonskih poziva i mailova u svako doba dana i noći, a čak i za taj ‘glamurozni’ dio ne morate uvijek biti raspoloženi. S teškim stranama svog posla susreću se ljudi u svim strukama, ali ako radite posao koji volite, sve se lakše podnosi. Je li posao pR-a kao u filmu? Rekla bih da ima filmskih kadrova, ali je daleko od filma – naglasit će nam Kiti, jedna od rijetkih pR-ovki koja se bavi spor tom. Kiti je, naime, brinula o imidžu i prezentiranju svjetski poznatih spor taša iz Hrvatske, poput braće Sinković, Andree Ivančević ili pak Filipa Hrgovića.

Piše Mia Njavro Banić

arhiva

Iza svakog pro jekta stoji puno rada, stresa zbog nepredvi đenih situacija koje su nemi novne, balan siranja između klijenata i medija, pisanja na koljenima, telefonskih poziva i mailova u svako doba dana i noći, a čak i za taj ‘gla murozni’ dio ne morate uvijek biti raspoloženi

Što misli o dubrovačkom sportu?

Vesele me uspjesi dubrovačkih sportaša

Mislim da sportski rezultati naših sportašica i sportaša, kao i klubova govore sami za sebe. Vidljivo je kako sustavi u koje se sustavno ulaže ostva ruju i rezultate. Vesele me uspjesi naših košarkašica, vaterpolista, judašica i judaša, plivačica i plivača, malonogo metaša, stolnotenisača i drugih. Oni i njihovi uspjesi dokaz su kako treba ulagati i vremena i financija i u sve one u koje se ne ulaže dovoljno. Pa evo, našem Zaoranu Primiću pripala je čast biti kapetan Hrvatske malonogometne reprezentacije na Futsal week turniru u Poreču! Uvjerena sam kako je u pogledu sporta, Dubrovnik perspektivan grad i kako će rad s mladim generacijama donijeti nove uspjehe, naravno ako ula žemo u te mlade, njihov sportski razvoj, ali i općenito u razvoja sporta i sport ske infrastrukture Grada Dubrovnika –ističe mlada PR-ovka kojoj je sport strast.

Kako živi i radi PR, što je zapravo nemoguće razdvojiti, pitali smo Kiti postoji li neki projekt u Gradu koji bi joj bio izazov raditi, a saznali i na kojim je važnim dubrovačkim projektima sudjelovala...

S obzirom na to da gotovo svaki

slobodni trenutak provodim u Gradu, naravno da me veseli svaki projekt u koji se svojim znanjem i kompetencijama mogu uključiti. Izazov za mene pred stavlja svaki projekt u koji se uključim,

a posebno sam zahvalna na svakoj pri lici za rad u Dubrovniku jer to znači da su ljudi upoznati s mojim radom i da ga cijene – naglasit će Kiti.

Imala sam priliku raditi na projektu

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

Dubrovnik FestiWine u organizaciji Dubrovnik PartneR agencije, jednako tako i na 95 obljetnici VK Juga kada se na Porporeli održala revijalna utakmica i predstavila suradnja s dubrovačkom umjetnicom Iris Lobaš Kukavičić. Prošle sam godine surađivala na Expo smotri za srednjoškolce iz regije u organizaciji CKM-a. Djeca s dubrovačkog područja suočena su s brojnim izazovima tijekom upisa na fakultet, a s obzirom na to da većina nije u mogućnosti otići u druge gradove informirati se o dostupnim studijskim programima, imali su pri liku pobliže upoznati najbolje hrvatske obrazovne institucije na jednom mjestu – naglasila je Kiti.

‘Nema ljepšeg grada na svijetu!’

Zadnjih godinu dana radimo na div nom, međunardnom projeku – Ponta Lopud Festival koji dovodi filmske tale nate iz regije, značajne autore iz svijeta filma i zaljubljenike u filmsku umjet nost. Ove godine grupa talentiranih regionalnih filmskih djelatnika nove generacije dobit će priliku upoznati se s višestrukim dobitnicima Oscara, glumicom i producenticom Frances McDormand i redateljom, producen tom i scenaristom Joela Coena. U šest festivalskih dana na jedinstvenim loka cijama poput izuzetnog ambijenta tvr đave Franjevačkog samostana – Lopud 1483 i plaže hotela RMH Lopud Lafodia Resort & Wellness bit će organizirane filmske projekcije u kojima mogu uži vati svi ljubitelji filma i filmske umjet nosti... – priča nam o festivalu nadomak Grada. Vraćamo se ‘doma’, za kraj ove lijepe priče.

‘Kako izgledaju tvoji dubrovački momenti?’, pitamo Kiti.

Još jednom ću ponoviti, nema

Izazov za mene predstavlja svaki projekt u koji se uključim, a posebno sam zahval na na svakoj prilici za rad u Dubrovniku jer to znači da su ljudi upoznati s mojim radom i da ga cijene

ljepšeg grada na svijetu. Ali kad u toj ljepoti živite, na nju nekako naviknete i prestanete se njome u toj mjeri odu ševljavati. Kad god kročim nogom na Stradun, podignem glavu, pogledam oko sebe i tek onda nastavim dalje. Doslovno svaki put me ta ljepota, mirisi i boje ostave bez teksta i kao da dobijem posebnu energiju, koju prenesem i na svoje prijatelje, koji uz mene osvijeste koji privilegij je uopće živjeti na takvom mjestu. Naravno da nije sve idealno, ali poseban je ovo komadić kugle zemalj ske i toga uvijek moramo biti svjesni. Ne znam je li mi draži đir preko Straduna, uspon na Srđ, banja na Dančama ili kava u Tramvaja. Ali najvažnije mi je da su moji dubrovački dani uvijek ispunjeni smijehom, pjesmom, dobrom hranom i vinom… Nekad se nazdravi uz glasne rasprave, a ponekad u potpunoj tišini s pogledom na more kojeg se nikada neću zasititi – iskreno će ova romantična PR duša. Zadnje pitanje odgovara iskreno i jednostavno...

Bi li se trajno vratila u Dubrovnik?

Naravno, jednog dana sigurno, ne planiram previše u životu, ali to je sigurno. Kad... Ne mogu reći, život je nepredvidiv… zasad sam ‘frequent flyer’!

Uvjerena sam kako je u pogledu sporta, Dubrovnik perspektivan grad i kako će rad s mladim generacijama donijeti nove uspjehe, naravno ako ulažemo u te mlade

Održana finalna konferencija projekta u Dubrovniku

područja.

U sklopu ovog projekta došli smo do faze u kojoj želimo razviti metodo logiju putem koje ćemo definirati sve što je potrebno području Neuma kada je u pitanju obalno područje – ista knuo je Jović.

Uslijedilo je predstavljanje isku stva u primjeni metodologije projekta i pilot područja projektnih partnera iz Italije, Španjolske, Grčke te Bosne i Hercegovine. Za prijenos projektne metedologije na nova područja bila je zadužena Regionalna agencija DUnea

Budući da se svi suo čavamo sa sličnim situacijama od erozija, erup cija, masovnog turizma i zagađenja, stvorili smo protokol kako se pona šati u cjelogodišnjem razvoju održivog turizma da ne narušimo našu kulturnu i prirodnu baštinu koju u našoj župa niji trebamo posebno njegovati – rekla je ravnateljica DUnea-e Melanija Milić.

Tijekom konferencije predstavljeni su i projekti koji mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse u području obalnog upravljanja

Svi idemo u istom smjeru sigurnog i održivog turizma – Nikola Dobroslavić

U organizaciji regionalne agen cije DU nea održana je finalna kon ferencija projekta coaSTing PlUS u Dubrovniku, a koja je okupila projek tne partnere iz Španjolske, Grčke, Ita lije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine te predstavnike javnih tijela i zaintere sirane dionike. Konferencija projekta coaSTing PlUS, koji je usmjeren na prijenos metodologije za integralno upravljanje obalnim područjem za održivi turizam na pet novih ciljnih područja, započela je pozdravnim govorom župana Dubrovačko-nere tvanske županije, Nikole Dobrosla vića, koji je istaknuo kako turizam u budućnosti moramo učiniti održivim i kvalitetnim.

Svi idemo u istom smjeru sigurnog i održivog turizma – naglasio je župan.

Predstavnica vodećeg partnera

Federacije općina i provincija Andalu zije Teresa Muela Tudela naglasila je kako će se ova federacija integrirati sve smjernice i zaključke coaSTing P lU S -a u buduće strategije koje bi vodile održivosti obalnog turizma. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Hercegovačkoneretvanske županije, Donko Jović naglasio je kako im je bilo iznimno važno sudjelovati u ovom projektu, posebno oko zaštite njihovog obalnog

Tijekom konferencije predstavljeni su i projekti koji mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse u području obal nog upravljanja, održivog turizma i upravljanja otpadom, od čega su dva projekti koje provodi Regionalna agencija DUnea , projekti Marle SS i Seaclear Naposljetku su predstavljeni ciljevi Memoranduma o razumijevanju u obalnom upravljanju kojeg su pred stavnici partnerskih organizacija pot pisali u svrhu prihvaćanja i zagova ranja projektne metodologije, a sve s ciljem zalaganja projektnih partnera za buduću suradnju, širenje pobolj šane metodologije i provedbu aktiv nosti usmjerenih oporavku obalnih područja na području Mediterana.

Projekt coa ST ing P lU S vrijedan je 2.345.317,75 H r K , a ugovoren je u sklopu programa Interreg Mediterra nean u trajanju od 1. lipnja 2021. do 30. lipnja 2022.

Zaljubljene sjene

POEZIJA U DOMU Predsjednica Udruge samostalnih umjetnika Dubrovnik Ana Bašić i pjesnikinja Katica Protić posjetile su proteklog tjedna Dom za starije i nemoćne osobe Dubrov nik. ‘Korisnici Doma opušteno su uživali u poe ziji naše korisnice Doma, gospođe Zvjezdane

Macure. Naša korisnica Doma gospođa Marija Špero i gospodin Živadin Mandić, također su čitali svoju poeziju i oduševili sve prisutne. Hvala!’ – istaknula je ravnateljica Marina Sambrailo.

‘Okreni lice suncu pa će sjene pasti iza tebe’. Izreka koja u sebi nosi i nadu i optimizam, ono što nam treba iza svih tmurnih vremena u našem životu. Naj važnije je gledati na stvari pozitivno, uvijek pokušati naći vedriju stranu priče, a kad je uz vas voljena osoba, baš kao i ‘sjeni’ sa slike, stvari postaju još ljepše!

Foto Zvonimir Pandža

Najvažnije je gledati na stvari pozitivno, uvijek pokušati naći vedriju stranu priče

Crna kronika

TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRŽAVNI PRORAČUN OŠTETILI ZA PREKO DVA MILIJUNA KUNA

Provodi se istraga protiv državljanina BiH (20) zbog silovanja

Izdavali ‘rent a-carove’ bez računa!

Državno odvjetništvo predložilo je određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika što je sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku prihvatio

ž u P anijsko D ržaV n o o D Vjetniš t Vo u Dubrovniku je 10. lipnja 2022. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Bosne i Hercego vine (2002.) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo silovanja.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio navedeno kazneno djelo početkom lipnja 2022. godine u Dubrovniku na štetu oštećenice. Državno odvjetništvo predložilo je određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika što je sudac istrage Župa nijskog suda u Dubrovniku prihvatio i odredio mu istražni zatvor – ističe se u priopćenju

Iznajmljivali su vozila i sačinjavali ugovore o najmu vozila, a prilikom naplate tih usluga nisu izdavali fiskalizirane račune niti plaćali PDV kao ni porez na dobit

DoVršenim kriminalističkim istra ži Vanjem P oli cijskih službenika Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave dvije muške osobe u dobi od 56 i 33 godine sumnjiče se za veći broj kaznenih djela gospodar skog kriminaliteta. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da su dvojica osumnjičenih, zajedno i dogovorno, koristeći svoje uloge direktora i vlasnika dvaju trgo vačkih društava čija je djelatnost pru žanje raznih turističkih usluga, sa sje dištem u Dubrovniku, s namjerom stjecanja imovinske koristi za sebe, od

Utvrđeno je da osumnjičeni nisu uredno vodili poslovne knjige trgovačkih društava

početka 2018. do kraja 2020. godine, iznajmljivali vozila i sačinjavali ugo vore o najmu vozila, a prilikom naplate tih usluga nisu izdavali fiskalizirane račune niti plaćali PDV kao ni porez na dobit. Također je utvrđeno da su dvo jica osumnjičenih sa zaposlenicima jednog od spomenutih trgovačkih dru štava dogovorili dijeljenje ostvarene zarade i isplatu dijela plaće u gotovini ‘na ruke’, a da pri tom zaposlenicima nisu uplaćivali mjesečne doprinose iz i na plaću prema posebnom propisu te poreze i prireze. Nadalje je utvrđeno da je 56-godišnjak, kao direktor jednog od navedenih trgovačkih društava, dogo varao kupoprodaju rabljenih vozila u vlasništvu trgovačkog društva, pri čemu je kupoprodajnu cijenu u pravilu naplaćivao u gotovini i dio naplaćenog novca zadržavao za sebe te je ispostav ljao više neistinitih računa na kojima je umanjivao kupoprodajnu cijenu vozila. Osim toga, utvrđeno je da osumnjičeni nisu uredno vodili poslovne knjige trgovačkih društava.

Na opisane načine osumnjičeni su na štetu zaposlenika, trgovačkih dru štava i Državnog proračuna rh pri činili materijalnu štetu u iznosu od 2.280.477,25 kuna. Zbog sumnje da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslova nju, utaju poreza ili carine, neisplatu plaće, krivotvorenje službene isprave i povreda obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga policija protiv osum njičenih podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

TIRENA U VATRI JVP Dubrovački vatrogasci u noći s ponedjeljka na utorak, u 1.10 sati, zaprimili su dojavu o požaru na brodu na vezu u Rijeci dubrovačkoj. Bila je riječ o Tireni. Na intervenciju je izašlo 11 vatrogasaca sa šest vozila. Intervencija je, kako navode, završila u 3.05 sati. Foto: JVP DV

Kolumne

TJEDNE MUDROSNICE

O AUTORU Književnik Maro Jović dijete je Grada. Prvi igrokaz ‘Igra Mikrofona’ napisao je kao osnovnoškolac. Svestrani Dubrovčanin glu mio je u nekoliko predstava, objavio je mnoštvo zbirki pjesama, dramskih tekstova, a redatelj je i scenarist dva dokumentarna filma.

Čovjek je nebeska vjerna slika; ako zanemarimo pad, on je dio Božjeg lika

Čovjek je put... čovjek je šansa... čovjek je život, jer znajmo samo jedno: dokle god postoji nada i Božja milost, jer prvi pad čovjeka prisiljava na to, bit će ljudi koji će nuditi nešto od sebe

‘I Bog stvorI čovjeka, stvori ga na svoju sliku i priliku... I vidje da je dobro...’, kaže Sveto pismo, Knjiga Postanka. Čovjek je Božje remek-djelo, on živi, postoji, a u najboljem slučaju i stvara. Čovjek stvara čovjeka... Čovjek se oslanja na čovjeka, a drvo na drvo, kaže niz poslovica koje se vežu uz čovjeka. Recimo: ‘Čovjek se veže uz riječ, a životinja za rogove!’ Kada malo bolje sagledamo situaciju, čovjek je dobio posebno mjesto na kugli zemalj skoj, a što je Bog dobio za to? Griješimo i to je činjenica, ali i oprošteno nam je, što je još jedna Božja povlastica. Kada katkad pričam s prijateljima, čujem raznorazne stvari koje govore o među ljudskim odnosima i odnosima čovjeka prema okolišu. Jedan prijatelj kaže: ‘Imat ću jednu lijepu izložbu koja će se otvoriti sljedećeg mjeseca...’, i to mi je drago čuti zbog toga što posta jem svjedokom čovjeka koji ima za cilj odašiljanje poruke koja bi mnogima mogla biti od koristi. A potom od dru gog čovjeka čujem: ‘Da znaš samo kako sam se dobro proveo sinoć. Znam, uči nio sam prijestup jer sam prevario vla stitu djevojku, ali vrijedilo je zabave...’ Vidite, dragi prijatelji, kako je čovjek promjenjiva kategorija. On je čas ova kav, čas onakav, za njega su vrijedno sti koje propovijeda Crkva ili zagovara društvo samo mrtvo slovo na papiru,

Znamo, čovjek katkad iznevje ri Božju ljubav, ali nije li tako i sa svakim onim koji ljubi i biva ljubljen

kojega se mora pridržavati samo kada su u pitanju neka debata ili javni istup. Čovjek je put... čovjek je šansa... čovjek je život, jer znajmo samo jedno: dokle god postoji nada i Božja milost, jer prvi pad čovjeka prisiljava na to, bit će ljudi koji će nuditi nešto od sebe. Sjetimo se samo Majke Terezije, te žene koja je kre nula iz Skoplja i počela oživotvorivati riječ Božju, zagovarati evanđelje. Ona je Čovjek, Žena na koju bi se trebalo ugle dati. Zašto kažem: ‘Čovjek je nebeska vjerna slika...’? To je stoga, kako sam već pisao, što je čovjek slika i prilika Onoga koji ima beskonačno strpljenje s nama grješnicima. Još od prvog pada, to jest od istočnoga grijeha, Bog poka zuje putem milosti, a i nuđenjem svojeg Sina Jedinorođenca kao otkupninu, da je čovjek njegov ljubimac. Kada kažem: ‘... ako zanemarimo pad, on je dio Bož jeg lika’, govorim o čovjeku kao osobi kojoj je Bog u nosnice udahnuo život, i o osobi koju je Bog izvadio iz Adamova rebra. Znamo, čovjek katkad iznevjeri Božju ljubav, ali nije li tako i sa sva kim onim koji ljubi i biva ljubljen. Lju bav, čini se, u ovom životu vrijedi, ali ju se drži slabošću. No mi se uzdajmo u Božju milost i vjerujmo u Božju lju bav, katkad i ljudsku, ali s oprezom gle dajmo na prolazne stvari jer nas mogu progutati. Vjera i nada su jake; podlo žimo se njima i Bog nas neće iznevjeriti.

KAMBER

Kultura

U NEDJELJU

Najveća je trema svirati pred našim učenicima

Relativno smo mladi duo, počeli smo za jedno muzicira ti 2018. godine, a prekretnicu u smislu programa imali smo u 2019.

Ove nedjelje s p O četkOm u 21 sat održat će se u Kneževom dvoru reci tal violinistice Dore Kamber i gitari sta Pera Škobelja, naših renomiranih glazbenika koji će ponuditi, kako nam ističu u razgovoru za ovaj broj DuLista, šarolik program, nazvan ‘Od follie do linđa’. Bit će to uistinu izniman pre sjek glazbe od baroka do naše tradi cije, po čemu je u svom opusu ovaj duo itekako poznat. O koncertu koji nam slijedi, pa do njihovog profesio nalnog puta, s posebnim osvrtom na ljubav prema radu s mladima, pričaju nam u nastavku...

Ponudit ćemo publici cj elove černji recital nas dvoje, od baroka do 20. stoljeća, upravo kako samo ime kaže – od follie do linđa. Svirat ćemo, osim follie i jednu sonatu, baš napi sanu za violinu i gitaru, koja je uistinu rijetko izvođena, tehnički i muzički zahtjevna. Skoro pa možemo govo riti o praizvedbi – pričaju nam Dora i Pero, napominjući kako se radi o djelu F. Rebaya, tek nedavno otkrivenom.

Sonate takvog tipa nanovo se tiskaju i izučavaju. Čast nam je izve sti ju u nedjelju. Follie pak, koju ćemo svirati prvu, jedna je od naizvođeni jih tema uopće u baroku. Izvest ćemo jednu pitku i virtuoznu verziju –napominje Dora, a sam program bit će mješavina poznatog i potpuno nepo znatog programa.

Program u kojeg se uvijek uvuče tradicija

Ponudit ćemo publici cjelovečernji recital nas dvoje, od baroka do 20. stoljeća, upravo kako samo ime kaže – od follie do linđa. Svirat ćemo, osim follie i jednu sonatu, baš napisanu za violinu i gitaru, koja je uistinu rijetko izvođena, tehnički i muzički zahtjevna

Za kraj, ostavljamo našeg velikog Nardellija i njegova dva stara dubro vačka plesa – Contradanza: Andante grazioso te Il Saltararello (Linđo): Allegro rustico – dodaje Dora. Samim time ovaj duo postavlja neobičan pro gram u kojeg se uvijek uvuče tradicija, kako ističu, ‘nešto prepoznatljivo

OTVORENA VRATA FESTIVALSKE PALAČE

Počela je lokalna prodaja karata za Dubrovačke ljetne igre u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1). Blagajna će biti otvorena svakim danom od 10 do 18 sati dok će od 1. srpnja pa sve do 25.

kolovoza biti otvorena svakim danom od 9 do 21.30 sati. Za sve informacije i rezervacije na raspolaganju je Ured prodaje Dubrovačkih ljet nih igara preko e-mail adrese sales@dubrovnikfestival.hr te telefonski na broj (020) 326 123.

Relativno smo mladi duo, počeli smo zajedno muzicirati 2018. godine, a prekretnicu u smislu programa imali smo u 2019. Počeli smo s klasič nim programom, intenzivirali priču i onda je korona sve prekinula – napo minje Pero.

Energična ljubav prema usađiva nju znanja

Oboje su profesori i tijekom našeg raz govora itekako se osjeti ta energična ljubav prema usađivanju znanja mla dima. Njihovi učenici redovito su najbolji na natjecanjima, redoviti na Oscarima znanja i svim važnim glaz benim događajima. Iako imaju kome ostaviti priču, Dora skromno ističe kako su oni samo ‘kanalizatori’ koji

PROGRAM

usmjeravaju te mlade talente.

Definitivno imamo jako puno perspektivnih đaka koji itekako obe ćavaju i naprave puno tijekom godine. Primjerice, u jednoj školskoj godini idu i na po nekoliko natjecanja – ista knut će nam Dora. Na našu ‘opasku’ kako je i njihov rad, kroz duo, inspira tivan za njihovu djecu, oboje ‘klimaju glavom’.

Uvijek je najveća trema kad nas dođu slušati naša djeca, naši učenici. Jer, sve ono što im govorimo da paze, da obrate pažnju... Strah nas je da to i sami ne radimo tijekom koncerta! –ističe kroz smijeh ovaj profesorskoglazbeni duo.

Nije lako biti profesor, ali trudimo se. Evo, tek nakon deset godina u školi mogu reći da donekle znam kako je biti profesor, kako razumijeti pro fil svakog đaka, kako mu pristupiti i razvijati ga, dati mu skladbe... – napo minje Pero.

Uživam u pedagoškom radu za kojeg sam mislila da ga nikada neću raditi. Takav rad je poseban

Definitivno imamo jako puno perspek tivnih đaka koji itekako obećavaju i naprave puno tijekom godine. Primjerice, u jednoj školskoj godini idu i na po nekoliko natjecanja

jer je individualan, Ako dijete ide od početka do kraja, ustvari s njime provedete deset godina. Sazrijevate u svim segmentima s tim djetetom i nadamo se da dobro utječemo na njih – dodat će pak Dora. Suglasni su: ‘Mi smo im kao drugi roditelji!’.

Predivno je vidjeti ih na našem koncertu. Naš posao je stari zanat, a djeca sve više idu prema tehnologiji – jedna puca je rješenje! Strpljenje i radna navika se gube. Zato smatram da su glazbena škola i glazba uopće prava terapija današnjeg doba – Dora će iskreno.

Pripremate li još štogod? – pitamo.

Pero će nam otkriti i najstariju skladbu koju su izveli, kada su prvi put imali recital u Palači Sponza. Bila je to Chaconne Silviusa Leopolda Weissa i svojstveno našem kraju, a opet i pečat našeg kraja negdje drugo u svi jetu’. Samim time nastavljamo u našoj priči o budućim planovima. Zasad je, ističu, plan izvoditi i dalje program kojeg ćemo imati priliku čuti u nedje lju, a pandemija koronavirusa zausta vila ih je takoreći na samom početku.

Osim suradnje na pedagoško-pro fesorskoj razini, trenutno smo foku sirani na program ‘Od follie do linđa’ kojeg bismo htjeli svirati na više loka cija. Teško je naći skladbe za violinu i gitaru, srećom Pero je odličan aranžer – ističe Dora.

Pero će nam otkriti i najstariju skladbu koju su izveli, kada su prvi put imali recital u Palači Sponza.

Bila je to Chaconne Silviusa Leo polda Weissa. Dosta je varijacija te pje sme bilo izgubljeno, pa restaurirano, čak sam i tražio note. Vidio sam jedan duo lutnja-violina koji ju je izvodio, stupio sam u kontakt s lutnjisticom koja mi je ustupila note pa smo napra vili našu verziju – Dora će dodati kako je to u baroku improvizacija gotovo pa pravilo. Kao u jazzu. Odlika je to pra vih profesionalaca, što Dora Kamber i Pero Škobelj uistinu – jesu.

Što ćemo imati priliku čuti u nedjelju?

A. Corelli: La Follia

F. Rebay: Sonata u e molu za violinu i gitaru

Allegro ma non troppo

Variationen über das Kärtner Volkslied

Menuett

Rondo M. Miletić: Sonatina za violinu i gitaru Allegro

Andante

Allegro

M. Nardelli: Dva stara dubrovačka plesa

Contradanza: Andante grazioso

Il Saltararello (Linđo): Allegro rustico

Glazba i riječ

Koncert otvaranja održale su zadarske glazbenice Dina Bušić i Melita Ivković, umjetničkim imenom Dina e Mel, a pridružio im se i svjetski poznati lutnjist i gitarist Edin Karamazov

U prep U nom franjevačkom samo stan U Sv. Vlaha u Pridvorju otvoren je 16. festival Glazba i riječ umjetničke udruge Konavle art. Koncert otvaranja održale su zadarske glazbenice Dina Bušić i Melita Ivković, umjetničkim imenom Dina e Mel, a pridružio im se

i svjetski poznati lutnjist i gitarist Edin Karamazov koji je ovom prigodom svi rao gitaru te turski saz. Na koncertu su bile predstavljene zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa koji su se u 18. sto ljeću u bijegu pred Turcima doselili sa Skadarskog jezera u Zadar te su 2020.

Novi broj časopisa Dubrovnik

o granak m a tice hrvatske U Dubrovniku objavio je novi broj svoga Časopisa za književnost i znanost Dubrovnik 1–2/2022. Uvodne stranice otvara tematski blok posvećen 100. obljetnici smrti Vlaha Bukovca (1855.–1922.) u kojem Lucija Vuković objav ljuje tekst ‘Habemus piscotem!’- ciklus Vlaho Bukovac 1–3 u kojem sumira dosadašnja predstavljanja umjetnič kih razdoblja velikog slikara u zemlji i inozemstvu. Luko Paljetak objavljuje esej Koje je značenje Bukovčeve slike Fantazija (Glave obitelji), Helena Bra utović oslikava Bukovčev književni autoportret, Antun Maračić donosi

godine objavile album ‘Bërbili’ – Sla vuj, izdavačka kuća Nota Bene. Na početku koncerta publici se obratila umjetnička ravnateljica Đive Kušelj te naglasila kako ima veliku čast pozdra viti publiku u franjevačkom samo stanu Sv. Vlaha iz 15. stoljeća, koji je jedno vrijeme zamro, ali zahvaljujući fra Ivanu Kramaru ponovno oživio kulturom i duhovnošću jer tamo gdje nema kulture, nema ni dijaloga, a gdje nema dijaloga nema ni ljubavi.

osobni kustoski trag u tekstu Vlaho Bukovac – duh koji prožima podneblje. Ovaj tematski blok zaključuju svjedo čanstva Gašpara Porente i Nade Skato lini iz životne Bukovčeve kronologije. Drugi, obimom i najopširniji, tematski blok posvećen je dubrovačkom knji ževniku Feđi Šehoviću (1930.) uz nje gov 92. rođendan. Ukratko, novi broj Dubrovnika 1–2/2022. okupio tridese tak autora koji su svojim prinosima doprinijeli raznovrsnosti časopisnog štiva, ali i njegovom prepoznatlji vom konceptu afirmiranog izdavača kao što je Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.

Na koncertu su bile predstav ljene zaborav ljene pjesme zadarskih Arbanasa koji su se u 18. stoljeću u bijegu pred Turcima doselili sa Ska darskog jezera u Zadar

Kultni ‘Figarov pir’ ovog petka na Velikoj sceni

U izvedbi možete uživati s početkom u 20 sati na Velikoj sceni KMD -a.

Opera Pannonica operni je ansambl Akademije za umjetnost i kulturu iz Osijeka

Radi se o kultnom djelu ‘Figarov pir’ u produkci ji ansambla Opere Pannonice i orkestra Umjetničke škole Luke Sorkočevića

Dubrovnik će već 24. lipnja uživati u operi – pravoj pravcatoj operi – koju su ovog utorka najavili ravnatelj u ŠLS Slobodan Begić te solisti Berislav Jer ković i Chris Mostert iz Opere Panno nice. Radi se o kultnom djelu ‘Figa rov pir’ u produkciji ansambla Opere Pannonice i orkestra Umjetničke škole Luke Sorkočevića. U izvedbi možete uživati s početkom u 20 sati na Velikoj sceni k MD -a. Opera Panno nica operni je ansambl Akademije za umjetnost i kulturu iz Osijeka osno van 2010. godine, koji okuplja glaz bene umjetnike grada Osijeka, profe sore glazbe te brojne goste iz zemlje i inozemstva (Srbija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Južna Afrika,

Sjedinjene američke države, Austra lija, Njemačka, Italija, Izrael, Švicar ska, Kanada …). Pored cjelovitih, scen skih opernih izvedbi, ansambl izvodi

Slikarica Iva Laterza Obuljen izlaže u Sponzi

i koncertne nastupe opernih i ope retnih djela, a također izvodi i ostalu vokalnu literaturu (kantate, oratorije, solo pjesme..).

U dvjema serijama radova okupljenih pod zajedničkim nazivom izložbe ‘Putanje’, vidljive su jasne posljedice događaja iz vanj skog svijeta, bilo da se radilo o objektivnim svjetskim pandemijskim uvjetima ili pak događa jima iz osobnog života umjetnice

u S ubotu, 25. L ipnja u 20.30 sati u Palači Sponza otvara se samostalna izložba slikarice Ive Laterze Obuljen. U dvjema serijama radova podijelje nih na raydoblja iz 2019. i 2020. godine te 2021. i 2022. godine okupljenih pod zajedničkim nazivom izložbe ‘Putanje’, vidljive su jasne posljedice događaja iz vanjskog svijeta, bilo da se radilo o objektivnim svjetskim pandemijskim uvjetima ili pak događajima iz osobnog života umjetnice poput odlaska u ino zemstvo na studij slikarstva. Izložba obuhvaća sveukupno 16 apstraktnih djela u tehnici akrila na platnu te 7 fotografija snimljenih u napuštenim hotelima kompleksa u Kuparima.

SAMOSTALNA IZLOŽBA

Glazbena svečanost u Dvoru u čast maestru Dešpalju

Cjelokupni repertoar večeri sastojao se od gudačkog opusa ovog velikog glazbenika

Publika je ovacijama i pljeskom ispratila naše soliste, a potom je maestro Hut rekao nekoliko riječi o Pavlu Dešpalju. Ovaj emotivan govor pokazao je s koliko je ljubavi i pažnje ovaj koncert pripremljen

koncert in memoriam PavLe Dešpalj održan je proteklog petka u Kneževu dvoru. Ovu emotivnu večer obogatila su tri gostujuća solista, a svaki je glaz benik na svoj način posvetio koncert počasnom dirigentu dSo -a. Cjelokupni repertoar večeri sastojao se od gudač kog opusa ovog velikog glazbenika koji je ostavio neizbrisiv trag na hrvatsku i

zbornik radova ‘Liber amicorum’

Dubrovniku u organizaciji Dubrovačke biskupije. O zborniku radova govorili su urednici Marijana Kardum s Učitelj skog fakulteta u Zagrebu, Stipe Kljajić s Hrvatskog instituta za povijest te Juli jana Antić Brautović, pročelnica Uprav nog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika. Na samom početku je sve prisutne pozdravio Ivan Viđen koji je u uvodnom dijelu rekao kako je zbor nik nastao prošle godine. Radi se o zborniku koji je rezultat znanstvenog simpozija održanog povodom sedam desetog rođendana profesora Banca. Urednici zbornika su Marijana Kardum i Stipe Kljajić, a nastao je kao rezultat međunarodnoga simpozija ‘Liber ami corum’ održanog u Dubrovniku 2017. godine povodom 70. rođendana Iva

međunarodnu kulturnu scenu. U prvom dijelu koncerta, gudači dSo -a uz maestra Huta izveli su Čežnju i Omaggio a Bellini, a pijanist Danijel Detoni pridružio im se u izvedbi Passa caglia i fuga za klavir i gudače. Nakon pauze uslijedila su dva djela: Koncert za violončelo, kad se kao solist Orkestru pridružio Branimir Pustički te Koncert za saksofon i gudače u izvedbi sjajnog saksofonista Gordana Tudora. Publika je ovacijama i pljeskom ispratila naše soliste, a potom je maestro Hut rekao par riječi o Pavlu Dešpalju. Ovaj emo tivan govor pokazao je s koliko je lju bavi i pažnje ovaj koncert pripremljen te kakav je utjecaj Dešpalj ostavio na dirigenta i druge glazbenike. dSo je za kraj pripremio još jednu skladbu koju je Dešpalj napisao za vlastiti rođendan. Kako je maestro Hut i naglasio, on bi ga sutradan i slavio!

Foto: Oleg Tošović

Banca. Zbornik je tematski podijeljen na dva dijela. Prvi dio pod nazivom ‘Pisma i obraćanja’ sadrži pet radova u kojima se autori prigodno obraćaju skupu i koji sadrže kratke osvrte na djelovanje Ive Banca i značaj njegovog rada. Autori u ovom tematskom djelu zbornika su: Željko Tanjić, Garantina Kraja, Tamara Lorković, Josip Vrande čić i Zlatko Hasanbegović. U drugom tematskom djelu ‘Članci i studije’ osam je radova koji detaljno razmatraju poje dina djela Iva Banca, pri čemu autori ne iznose samo pregled njegovih znan stvenih radova već razmatraju njihov značaj i utjecaj na hrvatsku i svjetsku historiografiju te kako su i pod kojim okolnostima nastajala.

Dubrovačka biskupija

Čovjek nevjerojatne intelektualne znatiželje

Nadamo se da ćemo na skupu kojemu se nadamo u rujnu, povodom 800. obljetnice prvog spomena župe u Janjini, odnosno mjesta Janjine i tu važnu dionicu povijesti naše arhitek ture, barem u tom središnjem dijelu Pelješca, osvijetliti – rekao je Viđen. Njegovo su izlaganje pratile i fotogra fije, između ostalog i Bjelovučićeve vile koja je danas zapuštena.

On nije bio samo pravnik, bio je i sakupljač narodnog blaga. Bio je etnograf, povjesničar, arheolog, bio je čovjek iznimno širokih pogleda, nevje rojatne intelektualne znatiželje i nevje rojatne radne energije – rekao je dalje Viđen te rekao kako je nevjerojatno koliko bi u jednom danu napravio te u čemu je sve bio angažiran.

Bjelovučić je autorom mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Njegova su djela nezaobilazna u etnografskim istraživanjima zbog njegova bilježenja različitih mjesnih običaja i predaja na poluotoku Pelješcu

Nikola Zvonimir Bjelovučić na rodnome je Pelješcu poticao izgradnju cesta, luka i otvaranje škola

Bilo je vrijeme da ne samo HK d Napredak već i državne institucije vrednuju Nikolu Zvonimira Bjelovu čića – zaključak je izlaganja povje sničara umjetnosti Ivana Viđena na okruglom stolu koji se u srijedu odr žao povodom 70. obljetnice smrti ovog hrvatskog povjesničara, etnografa i pravnika, rodom iz Janjine. Viđen se između ostaloga ovom prilikom prisje tio i okruglog stola koji se u rujnu 2020.

godine održao u njegovom rodnom kraju. Naime, okrugli stol u Janjini održao se u sklopu X vi . Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta posvećenog upravo Bjelovu čiću, a osim u Janjini okrugli stolovi održani su u Metkoviću, Pločama i Opuzenu.

Tu se pokazalo koliko ima potenci jala za istraživanje Bjelovučića – rekao je Viđen na dubrovačkom okruglom stolu u organizaciji HNK Napredak Dubrovnik, čiji je Bjelovučić bio osni vač. Viđen je napomenuo kako su Bje lovučići stara posjednička i brodovla snička obitelj važna za razvoj Pelješca, a danas možda najpoznatija po prvom planskom gojenju kamenica u uvali Sutvid. Istaknuo je kako je njihova vila kao i mnoge druge građevine u Janjini djelo historicizma, dionice arhitekture i umjetnosti s kraja 19. i početka 20 sto ljeća, koja nažalost nije istražena ni u Dubrovniku, a kamoli u Janjini.

Nikola Zvonimir Bjelovučić na rod nome je Pelješcu poticao izgradnju cesta, luka i otvaranje škola. U među ratnome razdoblju bio je veoma akti van u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji (1920. – 1933.) zastupajući interese seljaka. Godine 1927. kandi dirao se na listi HSS -a, ali mu je kan didatura propala jer je zbog govora u Zagrebu osuđen na mjesec dana zatvora. Pred izbore 1935. napustio je oporbu i kandidirao se na vladinoj listi Bogoljuba Jeftića, ali je na izbo rima poražen. U Dubrovniku je bio osnivačem i dugogodišnjim predsjed nikom ogranka Družbe ‘Braća hrvat skoga zmaja’ i Hrvatskoga starinarskog društva te osnivačem i predsjednikom podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. O njegovom djelo vanju kao članu Braće hrvatskog zmaja na okruglom je stolu u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatskog kulturnog druš tva Napredak govorio Josip degl’Ivellio. Uz moderatora događaja i jezikoslovca Domagoja Vidovića, o Bjelovučiću su govorili i Tonko Barčot, Jasenka Maslek i Marinko Tomasović, svatko iz svog dijela znanstvenog interesa. Barčot se u svom izlaganju dotaknuo njegovog etnografskog rada, Maslek je pak pričala o literarnom dijelu nje gova stvaralaštva dok je o povijesnom i društveno političkom angažmanu Bje lovučića govorio Tomasović.

Oglas zaprimljen

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodajem Opel Astru H 2008. prešla 127.000 km, reg. Do 7./22. Kontakt: 098 823 779

Prodaje se Fiat Uno, 2000. godište, motor 1.0, registriran do kraja šestog mjeseca 2022. Novi akumulator. Cijena 2.000 kuna. Kontakt: 091 191 1444

MOTOCIKLI

Prodaje se Piaggio X-evo 250 i.e. Godina proizvodnje i prva registracija 2009., prešao je 17.500 km, u odličnom stanju, redovno servisiran. Kontakt: 098 344 377

Prodajem skuter Aprilia SR 50, 2002., prešao je 12.700 km, ispravan i registri ran do 26. listopada 2022. za 5000 kuna. Kontakt: 098 833 655

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobu s vlastitom kuhi njom i zajedničkom kupaonicom u Župi dubrovačkoj. U blizini autobusne sta nice, škole, ljekarne, trgovine. Kontakt: 097 647 9294

Iznajmljujem potpuno opremljenu, veliku kuću u Čilipima za 6–8 osoba. Kuća ima 3 sobe, predsoblja, kupaonicu, odvojeni WC i kuhinju s blagovonicom. Stambeni dio kuće je na dva kata s veli kom taracom i prizemlje s mjestom za parking. Kontakt: 098 244 245

Iznajmljujem novouređenu garsonijeru 33 m2 u prizemlju kuće u Gružu na duže razdoblje. Garsonijera je kompletno opremljena. Cijena 2500 kuna. Kontakt: 098 338 709

Iznajmljujem stan 60 m2 u Župi dubro vačkoj u blizini Lidla za tri osobe. Par king osiguran. Kontakt: 099 228 2587

Iznajmljujem jednosobni stan na katu

HUMANITARNI PRILOZI

i garsonijeru u prizemlju u kući u Čili pima na duže razdoblje. Stanovi su pot puno opremljeni za stanovanje. Parking je osiguran. Najam se plaća mjesečno unaprijed. Od režija se plaća struja i voda. Ne primamo kućne ljubimce. Kon takt: 092 298 2739

Tražimo stan na području Župe dubro vačke ili Mokošice na duže razdoblje. Kontakt: 092 414 6521

Povoljno iznajmljujem dva stana u Čili pima na duže vrijeme. Stanovi su pot puno opremljeni za stanovanje. Garaža i parking osigurani. Kontakt: 092 298 2739

Iznajmljujem apartman u Gružu. Kon takt: 092 112 1108

Iznajmljujem poslovni prostor u Lapadu na adresi: Josipa Pupačića 3. Prostor ima 28 m2 u dvije prostorije i WC. Za sve informacije javite se na broj telefona 099 400 7010 ili 097 776 57689. Kontakt: 098 186 7082

NEKRETNINE

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mir noj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gospino polje. Ispred zgrade se nalazi igralište i vrtić. Prehrambena trgovina je na neko liko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhinje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupao nicu s WC-om i jedan dodatni WC. Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

Prodaje se stan u Rožatu. Stan u pri zemlju na dva kata i sastoji se od: dvije spavaće sobe, dvije kupaonice, jednog WC-a, balkon 7 m2 Itaraca 40m2 + 80 m2 vrt, dnevni boravak / kuhinja open space. Stan ima 90 m2 neto (110 m2 brutto). Ljetna kuhinja, bazen 5m x 3m, dva garažna mjesta 15 m2, lift u zgradi.

informacije

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Zgrada izgrađena 2016 godine. Cijena 360.000 eura. Kontakt: 099 809 2244

Prodajem namještenu garsonijeru od 15 m2 u Zagrudi u Župi dubrovačkoj (dio iznad crkve u Mandaljeni). Garsonijera se nalazi u prizemlju obiteljske kuće, papiri uredni. Cijena 40.000 eura. Kon takt: 099 845 5373

RAZNO

Prodajem povoljno usisavač za dubin sko usisavanje i pranje (nikad nije kori šten). Za dubinsko čišćenje madraca, jogija kauča, fotelja. Dubinski usisava tapit, skida sve mrlje, fleke i suši u krat kom vremenu. Pere zidne i podne plo čice, kamene površine, izbjeljuje fuge.

UMRLI

(OD 30. 5. – 6. 6. 2022.)

JURE RADOŠ pok. Bosiljka (1955.)

TOMO SALTARIĆ pok. Iva (1942.)

JUSTICA STRAŽIČIĆ

dr. ZDRAVKO LJEVAK

ANTUN (MIRO) KNEŽEVIĆ pok. Iva (1949.)

PETAR MARKET (LUKAS ) (1961.)

DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK darovali su: Maruška i Lukre Mari nović za pok. Ljiljanu Dražić umjesto vijenca prilaže 500 kuna. Djeca i djelat nici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

sve vrste tkanina, vrlo funkciona lan i ekonomičan, posebno tko ima veći broj apartmana.

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

Kolumne

OKO SOKALOVO

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

Hod za život

Individualni ljudski život postoji tek kada je isključena dioba zametka

Hod za život diljem svijeta je mirni prosvjed koji promiče život, slavi nje govu vrijednost. Pravo na život je temeljno ljudsko pravo. Bez gnjeva. Dostojanstven. Protiv je pobačaja ili abortusa. Ne radi se o religijskom skupu. Pri dijeljenju fakultetskih diploma, liječnici polažu zakletvu. 1948. godine, na snazi je ženevska for mulacija Hipokratove zakletve. Između ostalog, izgovarali bi: ‘Ljudski život ću štovati od samog začetka.’ Ovo izjav ljujem slobodno i svjesno pozivajući se na svoju čast. I ni jednoj ženi neću dati sredstvo za abortus. Davno, prije deset godina pisao sam o abortusu. A prije šest godina održan je u Zagrebu ‘hod za život’ s petnaest tisuća sudio nika. Bila je to potpora svakom nero đenom i rođenom djetetu. Također potpora majci i cijeloj obitelji. Žene imaju pravo izbora. Nedavni događaj s Mirelom Čavajdom čijem djetetu u šestom mjesecu trudnoće je otkriven tumor na mozgu, postao je medicinska indikacija za prekid trudnoće. Žene imaju pravo izbora. No, dvije trećine hrvatskih liječnika pozvalo se na pri ziv savjesti. Ne pobaciti! I upućena je u Sloveniju radi abortusa! O pobačaju se ne može govoriti kategorički: može li se zabraniti pobačaj kod silovanih žena, kod incesta, ili ugroženosti života majke zbog niza različitih bolesti tije kom trudnoće? Ljudski život započinje spajanjem muške i ženske rasplodne stanice, oplodnja je u jajovodu. Nastaje zametak (zigota) koja putuje u mater nicu i tu se ugnijezdi. Nažalost, ne uvi jek! Potom se stanice zigote umnoža vaju i nastaje morula, prvi embrionalni stadij, a onda blastula! Dvadeseti dan nakon oplodnje formira se srce djeteta, koje počinje kucati. S pet tjedana miče glavicom, a sa šest cijelim tijelom. U jedanaestom tjednu siše palac i reagira na zvukove. Sve to dokazuje embriolo gija uz pomoć ultrazvuka, fotoskopije... Plod od tri mjeseca zovemo fetus. Svi mi živi bili smo zigota i morula i blastula i

Žene imaju pra vo izbora. No, dvije trećine hrvatskih liječnika pozvalo se na priziv savjesti

fetus i novorođenče. Individualni ljud ski život postoji tek kada je isključena dioba zametka. Taj čas nastupa trina esti dan nakon oplodnje. Prije tog roka ne moraju se primjenjivati zakoni koji štite postanak budućeg čovjeka. Naža lost, abortusi se vrše najčešće kod plo dova starijih od tri mjeseca. Interesan tno: masa abortiranih fetusa je izvrstan prihod kemijske industrije. Velika zarada od različitih kozmetičkih krema! Do 1952. god. u nas su razlozi za abor tus bili samo medicinski. Iza te godine javljaju se i socijalni razlozi! U jednom gradu u nas je izvršen prekid trudnoće kod 18 djevojaka do 14 godine starosti. 109 je abortiralo između 15 i 16 godine, a 1788 između 17 i 19 godine. Uz povećan broj legalnih raste i broj ilegalnih abor tusa. Ilegalni dovode do zarade privat nih ginekologa. Dok sam obavljao medi cinski staž prije pedesetak godina u ginekološku ordinaciju dođe jedan gos par i moli ginekologa da provede poba čaj ‘ženi’. I pri tom gura nogom saket ispod stola. Vjerojatno soldi? Jedan ginekolog u jednom gradu (priznao je) izvršio je za 22 godine rada oko pedeset tisuća abortusa. Tehnologija usmrćiva nja djece koja se još nisu rodila vrlo je različita. U nas je 1957. bilo deset tisuća legalnih abortusa, a 1990. oko 47000! Zbog niskog nataliteta i masovnog ise ljavanja, Hrvatskoj prijeti biološka kata strofa. U spomenutom Hodu za život nose se transparenti. Na njima piše: Pobačaj ubija! Brani život! Ne oduzimaj život! No, postoje i protu-prosvjednici i njihove parole: ‘Ni pokorne ni poko rene!’ ‘Život Ženama!’ ‘Tvoje tijelo, tvoj izbor!’ Na finimentu: Moj pokojni kolega A. Lisec napisao je: ‘Ne smije se ubiti čovjek nikad, bez obzira na način kako je došlo do začeća, bez obzira radi li se o zdravom ili bolesnom djetetu i je li ono željeno ili neželjeno, bez obzira na uvjete u okolini. Svrha i uloga medi cine jest liječiti čovjeka, služiti njego vom životu i zdravlju, a ne oduzimati mu život.’

Šapa tjedna

KAO BRAĆA I SESTRE

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi čitatelji, ponosni ste članovi obitelji krznenih ili pernatih ljubimaca, možda čak i onih s ljuskama? Upoznajte nas s njima! Pošaljite nam njihovu fotografiju, otkrijte nam njihove simpatične

navike i odgovorite zašto su vaši dani otkad su vam u životu ispunjeniji. S nestrpljenjem iščekujemo vaše kratke priče koje nam možete dostaviti na e-mail adresu info@dulist.hr. Rado ćemo ih objaviti!

Dom prepun ljubimaca!

Tekst/Foto Privatna arhiva

Nakon puno

odlazaka veterinaru i hranjenja zamjenskim mlijekom na bočicu, neprospavanih noći trud se isplatio. Zoey je izrasla u predivnu macu, posebnog karaktera i člana naše obitelji

Bijela maca se zove Zoey. Prije dvije godine našla sam je polumrtvu na smeću. Nakon puno odlazaka vete rinaru i hranjenja zamjenskim mlije kom na bočicu, neprospavanih noći trud se isplatio. Izrasla je u predivnu macu, posebnog karaktera i člana naše obitelji – piše nam čitateljica Kora.

Pas je moja desetogodišnja ljubav, Pasko. On i Zoey žive kao brat i sestra. Šarena maca je Lea koja je nažalost na proljeće uginula. Zanimljivo je to što je doživjela čak 23 godine. Užasno nam nedostaje – kaže nam za kraj...

Pas je moja desetogodišnja ljubav, Pasko. On i Zoey žive kao brat i sestra!

Srebro za ekipu Dubrovnik Sharks!

Sport Sharksi uzdi gnute glave i ponosni zavr šavaju sezonu, i čekamo slje deću godinu. Čestitke Splića nima i najveća hvala mnogo brojnon publici koja nas je došla podržati unatoč nezgodnom terminu. Vole vas Gospari – napisali su Sharksi

Regularni dio utakmice završio je s izjednačenjem 26:26, nakon čega su uslijedili produžetci. Bilo je napeto do samog kraja, ‘Sharksi’ su i izjednačavali u nekoliko navrata, imali su i meč loptu, ali drama je trajala do samog kraja kada su Splićani ipak došli do pobjede

Ekipa kluba amEričkog nogomEta Split Seawolves pobijedila je protekle subote na stadionu u Lapadu ekipu Dubrovnik Sharksa u finalu Hrvatske flag football lige rezultatom 33:32 te su tako postali prvaci Hrvatske, dok su naši ‘Sharksi’ napetom igrom do samog kraja zaslužili srebro. Regularni dio uta kmice završio je izjednačenjem 26:26,

nakon čega su uslijedili produžetci. Bilo je napeto do samog kraja, ‘Sharksi’ su i izjednačavali u nekoliko navrata, imali su i meč loptu, ali drama je trajala do samog kraja kada su Splićani ipak došli do pobjede. Ekipa Dubrovnik Sharksa u finale je ušla pobjedom 54 naprema 20 u polufinalnom susretu nad ekipom Greenhornsa iz Bjelovara te su čekali

pobjednika utakmice između Osijek Cannonsa i Split Seawolvesa. Inače, četvrti je ovo bio put zaredom da su se Sharksi našli u finalu Hrvatske flag football lige, ali i prvi put da se finale Hrvatske flag football lige održava u Dubrovniku.

U vjerojatno najnapetijoj utakmici u povijesti finala HFFl-a, Split seawol ves ipak odnose pobjedu rezultatom 33:32. Malo manjka sreće, koji krivi potez i to je to. Sharksi uzdignute glave i ponosni završavaju sezonu, i čekamo sljedeću godinu. Čestitke Splićanima i najveća hvala mnogobrojnon publici koja nas je došla podržati unatoč nez godnom terminu. Vole vas Gospari –napisali su Sharksi.

Foto Facebook / Dubrovnik Sharks

Marko Žuvela produžio vjernost Jugu do 2028.

Ogroman iskorak napravio je ove sezone kada je svojim igrama zaslužio mjesto u reprezentaciji Hrvatske

Marko Žu V ela kra J e M prošlog tjedna je u klupskim prostorijama Jug Adriatic osiguranja potpisao novi šesto godišnji ugovor kojim je produžio vjer nost klubu do lipnja 2028. godine.

Ipak je Jug moj klub u kojem sam napravio svoje prve vaterpolske korake i koji me stvorio kao igrača – rekao je Žuvela

Žuvela je rođen 22. prosinca 2001. godine i već je kroz mlađe kategorije kluba pokazivao izniman talent. Sudje lovao je u svim klupskim uspjesima posljednjih godina, a ogroman iskorak napravio je ove sezone kada je svojim igrama zaslužio mjesto u reprezentaciji Hrvatske.

Ovo je jako važan dan za Klub, sretni smo što smo s Markom Žuve lom potpisali dugoročni ugovor. Hvala Marku, što vjeruje u Juga i ovo što radimo. Sada nastavljamo zajedno,

spremni za nove izazove i borbu za tro feje – rekao je predsjednik kluba Tomi slav Dumančić.

Na pitanje što je presudilo u odluci za ostanak u klubu, Marko odgovara kako odluku nije bilo previše teško donijeti.

Ipak je Jug moj klub u kojem sam napravio svoje prve vaterpolske korake i koji me stvorio kao igrača. Kada još

Hrvoje Benić novi igrač WASPO 98 Hannovera

Hrvojeva staza je dugačka – ukupno je s Dubrovnikom osvojio 20 naslova. Njegova najveća postignuća uključuju pobjedu le N Lige prvaka 2015/2016 i le N Superkup 2016.

Bek Vaterpolskog kluBa Jug Adria tic osiguranje Hrvoje Benić prelazi u njemački vaterpolski klub Waspo 98 Hannover, istaknuli su iz ovog kluba na svojim društvenim mrežama. Benić im se, pišu, pridružuje iz rivala Lige prvaka Vk Jug Adriatic osiguranje u kojem igra od 2015.

Hrvojeva staza je dugačka – uku pno je s Dubrovnikom osvojio 20

naslova. Njegova najveća postignuća uključuju pobjedu leN Lige prvaka 2015/2016 i leN Superkup 2016. S hrvat skom reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju na Europa kupu 2018. godine, srebrnu medalju u istom natjecanju 2019., srebro u Svjetskoj ligi i broncu na Svjetskom prvenstvu u Gwangjuu – pišu iz Waspo 98 Hannovera gdje Beniću žele toplu dobrodošlicu.

tome pridodamo činjenicu da je Jug sam vrh svjetskog vaterpola mislim da je time sve rečeno – rekao je Žuvela za Jugov portal.

U idućim sez onama vjerujem u nastavak naših uspjeha kao i dosad, tru dit ćemo se da ih bude što više – rekao je odgovorivši na pitanje kakva su mu očekivanja u sljedećim sezonama.

POČINJE ‘DUBROVNIK KUP’ Ljeto

vri

Dubrovnik kupu koji se igra na igralištu gruške škole, popularnom ‘Buyrumplatzu’. Ždrijeb je u petak, 24. lipnja, a početak dan kasnije.

Miović, Gulan i Grošeta pozvani na pripreme reprezentacije!

Petar Miović je pozvan na pripreme za U16 Europsko prvenstvo, koje će se igrati u kolovozu u Makedoniji, a našu reprezentaciju će voditi Ivan Perinčić. Na ljetno okupljanje U15 reprezentacije su pozvani i Luka Gulan i Niko Grošeta

Du Talentovci sedmi na Champions trophyju!

Tri igrača mlađih pogona Košar kaškog kluba Dubrovnik ponovno su pozvani na reprezentativna okupljanja.

Petar Miović je pozvan na pripreme za U16 Europsko prvenstvo, koje će se igrati u kolovozu u Makedoniji, a našu reprezentaciju će voditi Ivan Perinčić.

Na ljetno okupljanje U15 reprezen tacije su pozvani i Luka Gulan i Niko Grošeta.

Čestitke našim mladićima na pozi vima u reprezentaciju! – poručuju iz kluba.

m ali nogome Taši u uzras T u do

godina okupljeni u Školi nogometa

u Talent osvojili su sedmo mjesto na europskom finalu! Naime, nakon

su na međunarodnom turniru

mjesto, osigurali

turnir, odnosno

najboljih momčadi do

turniru su se natjecale

du Dubrovčani

sebe ostavili i ekipe poput Juventusa, Sturma, las K-a, Crvene Zvezde, Olim pije, Austrie Beč...

Čestitke trenerima, ali i našim nogo metašima Ivanu Kulašu, Lovru Nja vru, Marku Baletiću, Maroju Puzoviću, Davoru Šundrici, Brunu Šimunoviću, Marinu Maslaću, Jakovu Bjelošu, Adri anu Milinu, Marku Labašu, Luki Soriću i Dominiku Vukajloviću.

Foto kkdubrovnik.net

Sedam medalja Neptunovih veslača

Pet srebrnih i dvije brončane meda lje osvojili su Neptunovi veslači na petoj regati Veslačkog kupa Dalmacije u Posedarju.

(Leonard Pezo, Luka Štrman, Lukas Kristović, Marin Cvjetović i kormilar Ivan Ban).

Ukupno smo osmi u konkurenciji trinaest klubova, drugi u konkurenciji seniora, a četvrti u juniorskoj –navode iz Veslačkog kluba Neptun

Srebro i bronca za župske nogometaše

Srebrni su bili Vito Šutalo u skifu u konkurenciji mlađih juniora, seniorski dvojac na pariće u sastavu Maro Mojaš i Lovro Čondrić, Toni Pulić u skifu u konkurenciji juniora, juniorski četve rac u sastavu Maro Lasić, Jakov Lazar, Josip Papak i Roko Sekondo te kadetski četverac u joli u sastavu Karlo Hajdić, Martin Runje, Joško Jelavić i Dominik Ramić i kormilar Ivan Ban.

Bronce

Broncu su osvojili Lovro Čondrić u skifu u konkurenciji seniora te mlađe juniorski četverac s kormilarom

Ukupno smo osmi u konkurenciji trinaest klubova, drugi u konkurenciji seniora, a četvrti u juniorskoj – navode iz Veslačkog kluba Neptun.

Domaćin pobjednik

Ukupni pobjednik regate je domaćin, zadarski Jadran, koji je bio najuspješ niji u mlađe juniorskoj i juniorskoj kate goriji. Šibenska Krka je bila najbolja u mlađe kadetskoj i kadetskoj konkuren ciji, a u seniorskoj splitski Mornar.

Osim veslačica i veslača iz svih dal matinskih klubova u Posedarju su nastupili i članovi riječkog Jadrana te Rame (bih).

PLIVANJE

Mladići 2014. godišta su pod vodstvom trenera Prke u svom prvom izlasku na turnir osvojili 2. mjesto, dok je ekipa 2012. godišta pod vodstvom trenera Marinovića osvojila 3. mjesto!

s jajne vijesti stižu iz omladinskog pogona Nogometnog kluba Župa dubrovačka. Na Hercegovina kupu u Međugorju župski nogometaši osvo jili su srebro i broncu. Naime, kako javljaju iz kluba, mladići u kategoriji 2014. godine pod vodstvom trenera Prke su u svom prvom izlasku na tur nir osvojili srebro! Momci 2012. godi šta su pod vodstvom trenera Marino vića osvojili broncu.

Najbolji strijelac u kategoriji 2012 godišta je Župljanin Miho Mišić, dok je najbolji vratar u kategoriji 2014. godište igrač n K Župa dubrovačka Zvonko Pilaš!

Velike čestitke svim trenerima što su opet pokazali brigu i pažnju prema svojim igračima, što su opet opravdali poziv na turnir svojim ponašanjem, što je na kraju rezulti ralo i sjajnim plasmanom! – naveli su iz n K Župa dubrovačka na Facebook stranici.

Foto: Facebook/NK Župa dubrovačka

Mia Glavinić treća na Prvenstvu Dalmacije u Splitu za početnike

jugovi Plivači Proveli su vikend na Prvenstvu Dalmacije u Splitu za katego riju početnika.

Medalju i to broncu je osvojila Mia Gla vinić na 100 metara slobodno.

Na ovom natjecanju većina naših plivača koji su nastupali su pred natjeca telji koji će se i sljedeće godine natjecati u ovoj kategoriji. Svi su odradili dobar posao otplivavši osobne rekorde na čemu im čestitamo – naveli su iz kluba.

Jug je nastupio u sastavu: Petar Kadi jević, Noa Radić, Maroje Šabadin, Ivan Šimić, Juraj Voloder, Mia Glavinić, Mia Solomun, Franko Stanišić, Niko Boš ković, Baldo Miljas, Vito Vranješ, Toni Kolunđija,Maroje Dabelić, Loren Karić i Matej Brkić.

Nema alternative treninzima ako želimo biti zdravi!

Mi smo sportski grad. Iako statistike govore da velik broj građana Hrvatske nije dovoljno aktivan, nama je dosta dva puta dnevno proći skalinama u gradu i već smo napravili dobar posao za naše tijelo! – Lukrecija Dragić

Brojni su se DuBrovčani odazvali pozivu sportsko – edukativnog projekta Aktivna Hrvatska odradivši zahtjevan trening na tvrđavi Svetog Ivana. Jedna od najljepših lokacija, unatoč jakom vjetru, bila je posebno inspirativna za vježbače svih generacija.

Veseli me što se treningu odazvao velik broj mojih Dubrovkinja i Dubrov čana. Mi smo sportski grad. Iako sta tistike govore da velik broj građana Hrvatske nije dovoljno aktivan, nama je dosta dva puta dnevno proći skali nama u gradu i već smo napravili dobar posao za naše tijelo! – govori dubro vačka kineziologinja Lukrecija Dragić.

Trening je započeo u ranim jutarnjim satima, a uz Lukreciju u timu Kinezio loškog fakulteta iz Zagreba bili su Tina Živković i Patrik Kramarić. Program su

vodile ambasadorice projekta Darija Mikulandra Žanetić i Renata Sopek.

Nema alternative treninzima

Pozivam sve mlade u Hrvatskoj da što više vremena u tjednu izdvoje za neki oblik treninga. Mi sportaši znamo koliko dobrobiti daje redovna tjelesna aktivnost. Iznimno je važno da mladi shvate da nema alternative trenin zima ako želimo biti zdravi! – istaknuo je vaterpolist dubrovačkog Juga Filip Kržić koji je projekt podržao uz kolegu

Ivana Jurišića. Među vježbačima su bile i prvakinje Hrvatske u košarci ŽKK Ragusa Dubrovnik.

Aktivna Hrvatska se održava pod pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića, a uz podršku Mini starstva turizma i sporta te Hrvatskog olimpijskog odbora. Generalni partner projekta je HEP. Trening u Dubrovniku se održao u suradnji s Gradom i Turi stičkom zajednicom Grada Dubrov nika te Društvom prijatelja dubrovačke starine.

Projektu su se priključili Filip Kržić, Ivan Jurišić, ali i prvakinje Hrvatske u košarci ŽKK Ragusa

DuList

Nezaboravno iskustvo u Lisabonu

Ta tri mjeseca koja su se u početku činila tako duga na kraju su prošla prebrzo. Zauvijek ću biti zahvalan za prijatelje koje sam stekao i za iskustva koja sam doživio. Uistinu nezaboravno iskustvo

Piše/Foto

Srđan Ćimić

Kao net Ko t Ko do svoje 24. godine života nije puno putovao niti puno toga vidio, polazak na Erasmus se činio jednako zastrašujuć, koliko i uzbuđu juć. Tri mjeseca izvan svoga grada, Izvan grada na kojeg sam se toliko navikao i kojeg toliko volim. Kada sam svoju nervozu o polasku podi jelio s ocem, taj razgovor je zvučao ovako – ‘Ja: malo me trta, bit ću sam u novom gradu đe ne znam nikoga; Tata: koliko si ono reko da si tamo?; Ja: tri mjeseca; Tata: pa da te tuku svaki dan izdržo bi’. Ovako glasi 99 posto razgo vora s mojim ocem, dobro me nasmi jao i usput ohrabrio. Smiješno je sada pisati o nervozi prije putovanja, kada sam se vratio i kada znam da je tri mjeseca premalo. Želim iskoristiti pri liku sada, ako nekim čudom ovo čita netko tko se dvoumi o odlasku na Era smus – idite! Toliko smo privilegirani da nam se pruža prilika boravka u dru goj državi uz financijsku potporu i još imamo obraza dvoumiti se. Idite i isko ristite jedinstvenu priliku!

Kada sam uspio dobiti Erasmus stipendiju kako bih obavljao stručnu

praksu, u Lisabonu sam pronašao tvrtku koja organizira ture i izlete kod koje mogu obavljati istu. Nakon toga je samo preostalo pronaći smještaj. Tražio sam smještaj puna dva mje seca. ‘Pazi da ti ne bude previše ljudi’, ‘mora ti bit dovoljno mjesta’, ‘vidi da je kuhinja dobro opremljena’. Postavio

Kako sam Filipa upoznao pri dolasku, ostali smo dobri prijatelji do zadnjeg dana, a kako su Aggeliki, Gabriel i Jaquelin bili sobe do moje, također smo se zbližili. Falite!

3mjeseca proveo je Srđan Ćimić u Lisabonu

sam jako visoke standarde za smještaj i došlo je do toga da tjedan prije pola ska još nisam pronašao ništa. Spletom okolnosti sam ‘naletio’ na neku stra nicu za smještaj studenata, javio im se i u trenutku slabosti i nervoze, pri hvatio prvi smještaj koji su mi nudili. Smještaj nije bio idealan. Zgrada je bila stara, stan je bio loše opremljen i u stanu sa mnom je bilo deset drugih studenata. Što je tu je, čovjek se može naviknuti na bilo što, govorio sam sebi. Napokon je sve sređeno i mogao sam malo odahnuti.

Ti nisi normalan, kako možeš Krenuo sam iz Dubrovnika za Zagreb,

iz Zagreba dalje za Frankfurt i iz Fran kfurta do Lisabona. Kada sam došao ispred zgrade smještaja, kraj vrata je stajao Poljak koji se isto tek trebao use liti, mahnuli smo jedan drugom u znak dobar dan, odmah se upoznali i spri jateljili. Eto ga, nisam ni došao, a već sam pronašao prijatelja s kojim ću pro vesti većinu svog boravka, naravno to tada nisam znao. Kada smo vidjeli stan, Filip i ja ostavili smo stvari i odmah se uputili za centar grada. Tako smo obišli osnovne turističke dijelove grada poput: Praça Dom Pedro IV kojeg smo mi zvali trg Rossio, Arco da Rua Augu sta i Praça do Comercio pa se uputili nazad doma.

PUTOVANJE U NY Adriana i Duje Ćaleta-Car otputovali su nakon crkvenog vjenčanja u New York. Na svom Instagramu Dubrovkinja je kroz

objava otkrila kako se provode i koje su lokacije posjetili. ‘Uživaj u svakoj minuti New Yorka’, napisala je ispod jedne od objava.

Svaki put kada bih rekao nekome da sam u stanu s 10 cimera, reakcije bi uvijek bile: ‘Uh, ne bi ja mogla’, ‘ti nisi normalan, kako možeš’, ali kako u pravilu imam više sreće nego pameti, potrefilo se da su mi cimeri odlični. Dvije sobe koje su dijelile zid sa mojom, u jednoj je bio brazilski par Gabriel i Jaquelin, a u drugoj Grkinja Agge liki. Filip je bio nekoliko soba dalje od mene, a ostatak cimera sastojao se od tri Nizozemke, jedne Belgijanke i jedne Španjolke. Kako sam Filipa upoznao pri dolasku, ostali smo dobri prijate lji do zadnjeg dana, a kako su Aggeliki, Gabriel i Jaquelin bili sobe do moje, također smo se zbližili. Falite!

Anja je bila četiri mjeseca unutar svog šestomjesečnog Erasmus boravka u Lisabonu kad sam ja došao. Hvala ti Anja na svemu. Sve si mi omogućila

Velike stijene, zelenilo i puno boja Svoje prve dane uglavnom sam pro vodio s Filipom. Odlučili smo obići najzapadniju točku Europe, Cabo da Roca. Velike stijene, zelenilo i puno boja. Potpuno neprikladno obučeni, krenuli smo se penjati strmim brdaš cima i nakon nekog vremena odlučili da ćemo mjesto obići turistički, a ne istraživački.

Nije trebalo dugo da me posjeti prija telj iz grada. Nakon tjedan dana došao je Jakov. Jakov je svoj Erasmus proveo u Coimbri, to je grad udaljen 180 kilo metara od Lisabona, tako da je dosta vremena proveo u Lisabonu. Jakov me je proveo gradom, pokazao mi

neke znamenitosti i odveo me u jedan od najboljih restorana koje sam tamo posjetio, odnosno koje sam tamo redo vito posjećivao. Restoran se zove Rosa da Rua. To je ‘all you can eat’ resto ran s portugalskom hranom. I Jakov i ja volimo jesti, meni je to bila super prilika da probam portugalsku kuhi nju i usput se prejedem s prijateljem. Jelo ‘bacalhau com natas’ se ističe, ne znam točno što u njega ide, ali da ga moram jesti svaki dan do kraja života, ne bi se žalio. Toplo preporučam resto ran. Jakov je bio samo nekoliko dana, još smo malo obilazili grad i dosta toga jeli. Pokazao mi je i Time Out mar ket. Tu se mogu naći razni restorani,

Jedna stvar koju svatko mora probati kada ode u Portugal je Pastel de Nata. Pecivo punjeno kremom od jaja. Ne da se mora probati, nego ga je ne moguće izbjeći

slastičarnice, wine shopovi… Tu sam probao jelo Bacalhau à Brás. Ako idete u Lisabon, probajte ovo jelo u Time Out marketu jer sam ih jeo još i nijedno nije bilo usporedivo.

Hvala ti Anja Moram spomenuti da je za vrijeme mog boravka u Lisabonu tamo bila jedna prijateljica iz grada. Anja je bila četiri mjeseca unutar svog šestomje sečnog Erasmus boravka u Lisabonu kad sam ja došao. Hvala ti Anja na

svemu. Sve si mi omogućila. Od naj boljih izlazaka ikad do upoznavanja s ljudima koji su mi srcu prirasli toliko da mi ih je bilo teško ostaviti. Anja me upoznala s Danielom i Vedranom. Daniel i ja smo dvije strane iste kova nice, rekli bi Amerikanci, a Vedran me nasmijao toliko puta, mislim da mi je produljio život za barem pet godina. Što se tiče izlazaka, najčešće smo išli u Bairro Alto. Stari dio grada pun resto rana i kafića koji po noći postaje pre trpan ljudima koji se opijaju. Može se opisati kao Stradun u srcu sezone i tako izgleda svaka ulica. Svaka noć započela bi u Erasmus corneru, a gdje bi završila, o tome nećemo.

Čarobna Sintra

Jedna stvar koju svatko mora probati kada ode u Portugal je Pastel de Nata. Pecivo punjeno kremom od jaja. Ne da se mora probati, nego ga je nemoguće izbjeći. Gdje god bih se nalazio, uvi jek bi iza ugla bio prozor pun pekar skih proizvoda, a najviše bi se isticao pastel de nata. Kada sam probao Pastel u manteigariji, rekli su mi da je najbo lji u naselju Belem. Osim što se može naći najbolji pastel, u Belemu se još mogu vidjeti toranj Belem, spomenik pomorskim otkrićima, Jeronimitski samostan… Ima tu još toga za vidjeti, ali ovo sam posjetio osobno i znam da se isplati vidjeti. Pastel stvarno

Kako sam Filipa upoznao pri dolasku, ostali smo dobri prijatelji do zadnjeg dana

jest najbolji u Belemu. S Filipom sam posjetio Sintru. Dvorci, palače, vrtovi, parkovi, spomenici, šume, nevjerojatni pogledi, ako vam je netko rekao da bajke nisu istinite, ta osoba nikada nije bila u Sintri. Sintra se ne može istražiti u jednom danu i to je dio njenog čara. Obišao sam koliko sam mogao i nisam požalio.

Doviđenja!

Ta tri mjeseca koja su se u početku činila tako duga na kraju su prošla prebrzo. Zauvijek ću biti zahvalan za prijatelje koje sam stekao i za iskustva koja sam doživio. Uistinu nezaboravno iskustvo. Noć prije polaska oprostio sam se s Danielom i Vedranom, kod te dvojice uvijek ide gas, tako da smo zadnju noć isto nešto popili, pojeo sam zadnji Pastel de nata, zagrlio obojicu i otišao doma spavati. Ujutro sam se rano digao i spravio, Filip se probudio da bi me ispratio i tako je moje Era smus iskustvo završilo kako je i počelo, s Poljakom na vratima, samo što mi je ovaj put mahao za doviđenja.

Sintra se ne može istražiti u jednom danu i to je dio njenog čara. Obišao sam koliko sam mogao i nisam požalio

Anin posljednji ‘Pozdrav ljetu’ u Dubrovniku

Mislim da je 12 godina jedno divno trajanje i veliki uspjeh te prelijepa zajednička tradicija koja će Dubrovčanima, nadam se, ostaviti lijepe uspomene i trenutke – Ana Rucner

Proslavljena hrvatska violonče listica ana Rucner dvanaesti je put pozdravila ljeto koncertom na Srđu u sklopu festivala ‘Ana u Gradu’. Ovoga puta u amfiteatru joj se pridružila poli cijska klapa Sveti Mihovil koja je izvela poznate pjesme s njihovog albuma ‘Kada je trebalo’. Zvuci violončela ‘sto pili’ su se u utorak ujutro s tradicional nim klapskim pjevanjem.

Publika je opet bila prekrasna. Oduvijek sam željela svirati s klapom, ali da ću svirati s policijskom – tome se nisam nadala. Posebno sam zahvalna što sam mogla svirati na instrumentu

koji je napravljen od dragovoljno pre danog oružja građana. Nosi poruku kampanje ‘Manje oružja, manje tra gedija’ koja je krenula iz Dubrovnika, s mog festivala. Ponosna sam na sve danas – naglasila je Rucner. Čelo dio nicu za skladbe napisao je profesor Tomislav Veršić i član Policijske klape Ante Šipić-Sokol.

Spriječimo tragediju

Inače, Ana Rucner imenovana je za pro motoricu nacionalne kampanje Mini starstva unutarnjih poslova pod nazi vom ‘Manje oružja, manje tragedija’,

a koja se u Republici Hrvatskoj pro vodi od 2007. godine, a čija poruka glasi: ‘Spriječimo tragediju, budimo odgovorni prema sebi i bližnjima’. Cilj kampanje je poručiti građanima da ako posjeduju ili pronađu oružje, bez straha od sankcije ili stigmatiziranja, mogu nazvati 192 te predati ili oba vijestiti policiju. A da se od dijelova uništenog oružja može stvoriti nešto

Oduvijek sam željela svirati s klapom, ali da ću svirati s policijskom –tome se nisam nadala – Ana Rucner

Piše/Foto Maria Prkut

konstruktivno i predivno, dokaz je elektronsko violončelo izrađeno od dijelova dragovoljno predanog oružja građana, kojeg je izradio majstor glaz balar Zoran Gojmerac. Ovo unikatno violončelo nastalo je po ideji Službe prevencije Ravnateljstva policije te je u trajnom vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova RH, a upravo na njemu Ana Rucner zasvirala je na kon certu ‘Pozdrav ljetu’, uz snažnu poruku ‘Zamijenimo oružje glazbom, za mir i prestanak svih ratova’.

Iduće godine – druga lokacija Rucner je najavila nastavak projekta ‘Pozdrav Ljetu’, ali od sljedeće godine na drugoj lokaciji.

Nakon 12 godina prekrasnog

Ovo unikatno violončelo na stalo je po ideji Službe preven cije Ravnatelj stva policije te je u trajnom vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova RH

druženja s Dubrovkinjama i Dubrov čanima mogu samo reći jedno veliko hvala na podršci koju ste mi pružali svih ovih godina svojim dolascima na festival ‘Ana u Gradu’, a posebno svojim ranojutarnjim prisustvom na našem tradicionalnom koncertu ‘Pozdrav Ljetu’. Mislim da je 12 godina jedno divno trajanje i veliki uspjeh te prelijepa zajednička tradicija koja će Dubrovča nima, nadam se, ostaviti lijepe uspo mene i trenutke. Gradu Dubrovniku kao i svim njegovim stanovnicima želim još puno buđenja s osmijehom, čuvajte jedni druge, a posebno svoj pre divan Grad i njegovu tradiciju koja je u povijesti naše zemlje ispisala najljepše note – poručuje Ana, a o budućim loka cijama tek će obavijestiti.

Čelo dionicu za skladbe napi sao je profesor Tomislav Veršić i član Policijske klape Ante Šipić-Sokol

Hladno pivo napravilo fantastičnu atmosferu u Solitudu!

Od prvog koncerta pa sve do danas, bend je održao veliki broj nastupa, a iza njih je nekoliko albuma, veliki broj nezaboravnih pjesama te osvojenih glazbenih nagrada

Glaz B en I do G ađa j ‘ d u B r ovn I k lI ve’ koji će se ovo ljeto održavati u Solitudu počeo je proteklog petka navečer koncertom Hladnog piva, a bend je Dubrovčanima pripremio odličnu zabavu.

Fantastičnu atmosferu napravili su svojim popularnim hitovima, a publika im je itekako uzvratila emo ciju koju su joj prenijeli. Inače, bend Hladno pivo na hrvatskoj je glazbenoj

sceni prisutan više od tri desetljeća. Od prvog koncerta pa sve do danas, bend je održao veliki broj nastupa, a iza njih je nekoliko albuma, veliki broj nezaboravnih pjesama te osvojenih glazbenih nagrada. U sklopu doga đaja ‘Dubrovnik Live’ ovog će ljeta koncerte održati među ostalim TBF, Silente, Urban &4…, a sljedeći kon cert u Solitudu održat će popularni Dalmatino.

Trideset mladih plesača pokazalo svoje umijeće na Stradunu

Ispred crkve sv. v laha prote klog se tjedna održao plesni show ‘On Broadway Dancers Europe Tour’ u režiji Kimberly Scerine. Svoje plesno umijeće pokazalo je 30 mladih plesača, polaznika Broadway Dance Centra. Bogatim plesnim programom prikazali su široki spektar raznih vrsta plesnih izričaja, od klasičnog baleta do moder nog i suvremenog plesa. Kroz punih sat vremena, sugrađani su imali priliku uživati u bogatom plesnom programu višestruko nagrađivanog ansambla iz Chicaga.

Pripremite tortu s jagodama

pustiti dosta svog soka (vode). Jagode kratko prokuhajte u svom soku, dok ne omekšaju, a zatim ih usitnite šta pnim mikserom. U zdjelici razmu tite gustin i vodu, dodajte pireu od jagoda i kuhajte sve još kratko dok se ne zgusne. Pripremljeni pire od jagoda premjestite u zdjelu i ostavite da se ohladi. Vrh prekrijte prozirnom foli jom kako se ne bi stvorila korica.

Ohlađeni biskvit prerežite po pola tako da dobijete dva jednaka dijela. Prvi dio biskvita premažite tankim slojem pirea od jagoda, a ostatak pirea izmiksajte sa šlagom, mascar pone sirom i šećerom u prahu. Naj prije čvrsto izmiksajte šlag (slatko vrhnje), zatim dodajte mascarpone i šećer u prahu. Sve kratko izmiksajte pa dodajte preostali pire od jagoda i miksajte dok se svi sastojci ne sjedine.

Lagana i jednostavna torta s domaćim pireom od jagoda i kremom od jagoda, šlaga i mascarpone sira! Iznenadite već danas svoje ukućane ili goste ovim ukusnim desertom!

Sastojci

Pripremila Jannette Razum (Slatki svijet)

vodu. Na kraju u dva navrata dodajte prosijano brašno. Nakon svakog dodavanja smjesu za biskvit kratko izmiksajte.

Pripremljenu smjesu izlijte u kalup za torte promjera 26 cm. Dno kalupa prethodno obložite papirom za peče nje. Biskvit pecite 25–30 minuta na temperaturi od 180 °C.

Jagode i šećer stavite u lončić, poklopite i zagrijavajte na laganoj vatri. Kada se šećer otopi, jagode će

Preko prvog biskvita kojeg ste pre mazali pireom od jagoda stavite drugi biskvit, a zatim cijelu tortu prema žite kremom od jagoda, šlaga i mas carpone sira. Tortu spremite u hlad njak na nekoliko sati i spremna je za posluživanje.

Jannette Razum autorica je web portala Slatki svijet s recep tima za torte i kolače te istoime nog webshopa u kojem možete pronaći raznovrsnu ponudu kalupa za kolače, posuđa i osta lih kuhinjskih pomagala.

Ostalo

Priprema

Sve ste bile predivne!

Jako nam je drago što se sve napokon vratilo u normalu. Cure su presretne jer nismo održavali produkciju posljednje dvije godine zbog cjelokupne situacije. Ovo je neka posebna priča i veza s domaćom publikom koja se ne može doživjeti na natjecanjima i zato nam puno znači –Petra Japunčić Bjelokosić

NakoN mNog obrojNih Nastupa i natjecanja, za kraj školske godine, Ple sni studio Lazareti održao je ovu subotu svoju tradicionalnu završnu produkciju u ljetnom kinu ‘Slavica’. Natjecateljska postava izvela je koreografije koje je pri premala tijekom ove godine, a koje je izvodila na brojnim natjecanjima kroz ovu sezonu. Svoje su plesno umijeće

pred publikom pokazale i najmlađe članice Plesnog studija Lazareti. Mlade plesačice šarolikim su programom razveselile sve generacije u publici te im uljepšale ovu toplu, ljetnu večer. U produkciji su sudjelovale sve polaznice našeg studija – iz Grada, Župe i Cavtata. Podijelili smo program u dva dijela i zato smo imali dvije različite

Mlade plesa čice šarolikim su programom razveselile sve generacije u publici te im uljepšale ovu toplu, ljetnu večer

Foto Maria Prkut / Plesni studio Lazareti

produkcije, a u svakoj je bilo dvadesetak koreografija. Pripremali smo se tijekom cijele godine. Izveli smo sve koreogra fije koje su obilježile ovu godinu, kao i neke nove koje smo pripremili baš za ovu prigodu i s njima ćemo se pokazati tek iduće sezone na različitim manife stacijama – istaknula je za DuList tre nerica iz Plesnog studija Lazareti Petra Japunčić Bjelokosić.

Jako nam je drago što se sve napo kon vratilo u normalu. Cure su pre sretne jer nismo održavali produkciju posljednje dvije godine zbog cjeloku pne situacije. Ovo je neka posebna priča i veza s domaćom publikom koja se ne može doživjeti na natjecanjima i zato nam puno znači – dodala je.

Izveli smo sve koreografije koje su obilježi le ovu godinu, kao i neke nove – Bjelokosić

Nulta razina civilizacije

Rivers of Nihil, dijelom na Alcest, The Ocean ili Cult of Luna, a dijelom na Dimmu Borgir ili My Dying Bride, band je na ‘Liminal Rite’ stvorio konceptu alni album koji narativno prati priču starca čija svakodnevna egzistencija postupno odmiče od realnosti i uranja ga u nestvarni paralelni svijet. Pjevač Mark Garrett vješto izmjenjuje vokalne stilove, od grlodrapaljnog black metala, preko bestijalnih death metal urlika sve do miroljubivih čistih post-har dcore i post-metal glasova. Dovoljno je poslušati šestominutnu ‘Apparitions in Candlelight’ kako biste dobili cjeloku pni vokalni presjek albuma i zatekli se kako s poda skupljate svoju razjapljenu donju vilicu.

I dok Michio Kaku predviđa da će čovječanstvo dosegnuti razinu Tipa 2 tek za nekoliko tisuća godina, a Tipa 3 za nekih milijun godina, nama preostaje da uz Kardashev i ‘Liminal Rite’ nestrpljivo promatramo mrtvu trku između potencijalnog dostizanja razine Tipa 1 i sve neizbježnijeg samouništenja

Piše Ivan Jelčić Foto Kardashev/ Metal Blade

Sovjet S ki a S tron om n i kolaj k ardašev začetnik je klasifikacije napretka civilizacije prema količini upotrijebljene energije. Tako je po Kar daševljevoj ljestvici civilizacija Tipa 1 ona koja može iskoristiti ili uskladištiti svu raspoloživu energiju na planetu. Civilizacija Tipa 2 može izravno kori stiti svu energiju koju emitira zvijezda, dok Tip 3 može uporabiti svu energiju koja postoji u galaksiji. Ljudska civili zacija na planetu Zemlja prema ovoj klasifikaciji očigledno nije niti blizu Tipa 1, već je prema Carlu Saganu neg dje na razini od 0.7 prema Kardaševu, dok fizičar Michio Kaku predviđa dose zanje razine Tipa 1 za više od stotinu godina, uz uvjet da ljudska rasa sebe prije toga ne uništi, jer povećanje kon zumacije energije nužno dovodi do problema pregrijavanja, a prekomjerno zagrijavanje tla i mora nužno dovodi do katastrofe. Stoga prevladava mišlje nje da je nemoguće dostići civilizaciju Tipa 1 bez interplanetarnih putovanja i kolonizacije.

Trenutna energetska potrošnja čovječanstva je otprilike 580 kvintili juna džula godišnje, a sudeći prema najnovijem albumu ‘Liminal Rite’, američkog progresivnog deathcore banda Kardashev, barem pola utrošene energije otpada na generiranje speci fičnog unikatnog zvuka tog kvarteta iz Tempea iz savezne države Arizona u sastavu Mark Garrett (vokal), Nico Mirolla (gitara), Alex Rieth (bas) i Sean Lang (bubnjevi). Iako grupa postoji već puno desetljeće, ovo je tek drugi nji hov album i prvi nakon sedam godina i albuma ‘Peripety’. U međuvremenu su izdali i dva vrlo dobra e P -a, ‘The Almanac’ i ‘The Baring of Shadows’ (s fantastičnom stvari ‘Snow-Sleep’, jed nom od naj-pjesama 2020. godine), sve u pripremi za iskorak karijere u vidu novog jednosatnog nosača zvuka putem jedanaest fantastičnih pjesama.

Samoproglašeni očevi Deathgaze stila, jedinstvene kombinacije deathco rea, proga, post-metala i atmosferičnog black metala, dijelom podsjećaju na

‘Lavender Calligraphy’ istovremeno uspijeva biti žestoko death-metal ski agresivan i melankolično nje žan, magnetično privlačeći prst na repeat dugme, no svjesni činjenice da je ‘Liminal Rite’ album u pravom smislu riječi puštate naratora da vas kroz ekspoziciju ‘The Blinding Thres hold’ prevede u death/doom izvrsnost pjesme ‘Compost Grave-Song’. ‘Glass Phantoms’ i ‘A Vagabond’s Lament’ funkcioniraju kao izložbeni primjerci gitarskog i bubnjarskog virtuoziteta, a sam kraj albuma obilježen je dvana est-minutnom ‘Beyond the Passage of Embers’ na kojoj gostujući saksofo nist Christoph Clöser is ambiental-jazz grupe Bohren & Der Club of Gore stilski upotpunjava cjelokupni doživljaj.

Jedini razlog zašto ranije niste čuli za pojam Deathgaze je taj što je Kar dashev na scenu donio nešto potpuno novo i unikatno, zvuk koji će malo koga ostaviti ravnodušnim na konceptual nom albumu o prolaznosti ljudskog uma i života. Band je potpuno oprav dao povjerenje diskografske kuće Metal Blade koja im je pružila priliku karijere. Očekujte puno lijepih vijesti i dobre glazbe u budućnosti.

I dok Michio Kaku predviđa da će čovječanstvo dosegnuti razinu Tipa 2 tek za nekoliko tisuća godina, a Tipa 3 za nekih milijun godina, nama pre ostaje da uz Kardashev i ‘Liminal Rite’ nestrpljivo promatramo mrtvu trku između potencijalnog dostiza nja razine Tipa 1 i sve neizbježnijeg samouništenja.

Raspadnuti muo na Piplićima

O d O sa M s tup O va na Pipli ćima pridržava samo jedan, koji svu konstrukciju drži na suhom, piše nam zabrinuti čitatelj.

Ovaj sada mali problem može postati i veći problem sa smrtnim

Znajući da je mul na Pipli ćima svojevrsno podsjećanje na ratne dane i rad ONB u Domovinskom ratu potrebno ga je adekvatno sanirati –mišljenja je čitatelj, koji šalje i pripa dajuće fotografije.