Dulist #450

DUBROVAČKI TJEDNIK #450 Srijeda, 1. srpnja 2020. • Cijena 7 kn

SRI PRVI SINGL NAŠE ŽUPKE

Anja Grabovac: Ne želim više držati pjesme u ladici STR. 66

LUCIJANA I NATAŠA

‘Sinjorine’ su posebne, nisu idealne i sve im je ravno! STR. 64

ČET

PET SUB NED PON UTO

JUG ODUSTAO OD PORTA

Finale Regionalne lige ipak u Gružu! STR. 60

BRAĆA SLEZAK PLANIRAJU GRADNJU NA ZELENOJ POVRŠINI ZAKLADE MIHANOVIĆ

Zatražena građevinska dozvola

za zgradu od 12 etaža KOMUNALNE TVRTKE

Smanjivat će se troškovi, ali ne i plaće radnika STR. 6

PRVA GENERACIJA MATURANATA ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE

Bili smo k’o pokusni kunići, ostali smo nerazdvojni STR. 50

2 Oglas

1. SRPNJA 2020. •

PIANO BAR

HOTELA LERO Neizbježno mjesto za poslovne sastanke i casual druženja

Uz prostranu i sjenovitu taracu sa skrovitim i ugodnim dijelom uz bazen, Piano bar poziva na kavu, omiljeni koktel, zdravi snack ili marendu.

Uz klasične snackove poput club sendviča, burgera i ljetnih salata u ponudi je i dnevni menu.

Popust od 30% na sva jela i koktele

Piano Bar – Hotel Lero pianobar.dubrovnik 020 341 333

Aktualno 3

• 1. SRPNJA 2020.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović

Fotograf Zvonimir Pandža

Redakcija Andrea Falkoni Račić Mia Njavro Banić Maria Prkut Leona Rašica Iva Dedo

Kolumnisti Boris Njavro dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Petar Ipšić Ivan Jelčić Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro Banić

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 1. srpnja 2020.

Broj 450 Godina 9.

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

www.dulist.hr

4

Aktualno

STAMBENO-POSLOVNA GRAĐEVINA UMJESTO ZELENILA ISPOD VILE PALME

Braća Slezak čekaju građevinsku dozvolu za zgradu od 22 metra!

Tvrtka Laus centar podnijela je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za poslovno-stambenu građevinu s pomoćnom građevinom na zemljištu u pojasu između ulica dr. Ante Starćevića i Puta od Republike Piše Andrea Falkoni Račić Foto DuList

Braća Mario i Nino Slezak nastavljaju širiti svoje građevinsko carstvo po Dubrovniku. Naime, kako su nam potvrdili iz Grada Dubrovnika njihova tvrtka Laus centar d.o.o. podnijela je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za poslovno-stambenu građevinu s pomoćnom građevinom na zemljištu između Vile Palme i FINE-e.

Riječ je o zelenom pojasu između ulica dr. Ante Starčevića i Puta od Republike, koji je do studenog 2018. godine bio u vlasništvu Zaklade braće Nikole i Miha Mihanović.

Visina građevine – 22 metra!

Kako navode iz Gradske uprave, građevinska bruto površina (GBP) građevine je 2247 metra kvadratna, a visina 22 metra!

— Prema projektu planirane su četiri podrumske etaže i osam nadzemnih. U podzemnim etažama je garažni prostor s 322 parkirna mjesta – ističu u odgovoru za DuList iz Grada Dubrovnika.

Inače, još 2018. godine, kako se može pročitati u zemljišnim knjigama, pravo vlasništva na ovo zemljište uknjižila je tvrtka Editus Tali d.o.o. Maria Slezaka.

Tvrtka je u ožujku prošle godine promijenjena u Laus centar, a kao osnivači/ članovi društva zavedeni su uz Maria Slezaka i Nino Slezak, Tibor Mladinić i Mato Braćić. Mladinić i Braćić su s Mariom i Ninom Slezakom i u tvrtki Projekt Gruž. Riječ je podsjetimo o tvrtki investitoru gradnje ispod Bourbona, koja posljednje dvije godine puni medijske stupce, posebno zbog toga što je gradnja ove stambeno-poslovne građevine ugrozila stabilnost ceste u Ulici bana Josipa Jelačića. Taj projekt naziva Gravosa Residences čine dva objekta s ukupnom korisnom površinom od 19.543 m2, a DuList je nedavno pisao kako je investitor, dakle Projekt Gruž, podnio zahtjev za prenamjenu samostojeće poslovne građevine u hotel s četiri zvjezdice.

Zanimljivo je spomenuti i kako su Mario i Nino Slezak s Mladinićem i Braćićem i u tvrtki Laus nekretnine, a na čijim se stranicama između ostalog prodaju stanovi iz projekta Gravosa Residences, ali i apartmani u stambenoj poslovnoj zgradi u Štikovici, a posljednjih dana upravo su zbog Štikovice ponovno dospjeli u medije. Točnije zbog betoniranja pomorskog dobra!

Braća Slezak povezani su i s tvrtkom Inventus za djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, turistička agencija.

Vlahušićev plan – zelena zona – propao

Vratimo se na trenutak na zemljište Zaklade braće Nikole i Miha Mihanovića, jednom od rijetkih preostalih zelenih oaza u Dubrovniku, koja će očito, ako se ishodi građevinska dozvola, potpasti pod silu bagera. Iako

Aktualno 5

• 1. SRPNJA 2020.

Nema znanstvenih spoznaja o slabljenju virusa, mlađa populacija je sada najizloženija — Stjepan Đuričić VODITELJ ODJELA ZA INFEKTOLOGIJU OBD je u studenom 2018. godine uknjiženo pravo vlasništva tvrtke Editus Tali, danas Laus Centra, u zemljišnim se knjigama (neslužbena kopija) vidi kako je Zaklada uknjižila pravo zaloga radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.924.540,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate s eventualnim zakonskim kamatama od dana dospijeća do naplate i eventualnih troškova ovrhe. Temelje ove zaklade udario je 1927. Miho Mihanović, osnovavši ‘Zakladu Miha Mihanovića za poboljšanje zdravlja seljana Dola, Smokvine i ostalih sela općine Stonske sa naročitim obzirom na djecu pučkih škola’.

Potom je, kako se može pročitati na internetskoj stranici Zaklade, nakon smrti brata Nikole, Miho godine 1931.

Buenos Airesu osnova ‘Zadužbinu Nikole Mihanovića pok. Petra za unaprjeđivanje sela župe Doli i sela Smokvine u župi Lisac’, no kako bi se smanjili troškovi jer su postojale dvije zaklade s istom svrhom, izvršeno je spajanje u jednu.

Treba podsjetiti kako je 2013. godine tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić, na ponovljenoj raspravi o izmjenama i dopunama GUP-a izrazio želju da predio građevinskog zemljišta koje pripada Zakladi Mihanović, na potezu između Puta Republike i Ulice Dr. Ante Starčevića, pretvori u zelenu zonu.

— No to znači da će Zaklada onda izgubiti oko 30 milijuna kuna, a te novce ćemo nastojati osigurati u proračunu. Tu ćemo ići u kupovinu i odmah idemo na rušenje – istaknuo je uz ostalo tada Vlahušić.

Međutim, predsjednik uprave Zaklade Mihanović Pero Brbora potom je za DuList rekao kako takve izmjene nisu moguće. Naime, na toj parceli, pisali smo prije sedam godina, prema GUP-u trebala bi biti izgrađena poslovna zgrada.

Lokacijska dozvola zatražena još 2011.

— Koliko sam razumio, gradonačelnik bi želio od Gruškog polja pa do Doma zdravlja i Pera Čingrije transverzalnu, pješačko – zelenu zonu te bi u tu svrhu otkupio kuće i zemljište na tom potezu.

Tu je Ured za obranu, kuća Lujak, naše zemljište itd. To su njegove zamisli i prijedlozi, a sad pitanje je u kojem je statusu on dao taj prijedlog, pošto je riječ o ponovljenoj raspravi te se ne mogu mijenjati dijelovi oko službenih karata

koje su javno bile objavljene na zidovima – rekao nam je tada Pero Brbora.

Za spomenuto građevinsko zemljište je još je krajem 2011. godine pokrenut postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju.

— Prema zakonu tu nisu moguće nikakve izmjene jer smo u upravnom postupku već godinu i pol dana.

Naime, krajem prosinca 2011. godine pokrenuli smo izdavanje lokacijske dozvole za područje između Ureda za obranu i Lujakove kuće te ceste Dr. Ante Starčevića i Puta Republike. To je naša osnovna imovina koja je unesena u Statut kao glavnica. Prema Zakonu o zakladama njenu imovinu nitko ne smije umanjivati, oštećivati ili okrnjiti – objasnio je 2013. Brbora, a na naše pitanje može li i hoće li Zaklada prodati svoje zemljište Gradu Dubrovniku, odgovorio je kako mogu u dobroj vjeri ulaziti u pregovore, no da to u konačnici mora odobriti Ministarstvo uprave jer ‘da bi došlo do kupoprodaje, Ministarstvo mora dati suglasnost, a može je dati jedino ako se ne umanjuje vrijednost imovine’.

— Ne dolazi u obzir da netko nekome nešto uzima. To je zemljište još 1939. kupljeno kao građevinsko, nacionalizirano kao građevinsko još 1959. i vraćeno kao neizgrađeno građevinsko zemljište 1996. Tako da u tom dijelu nema ničega spornog. Ako netko ima bolji prijedlog možemo se dogovoriti

8

nadzemnih etaža imat će zgrada

s Gradom i ostalim službama. Ako se usklade svi interesi, i Grada i nas kao vlasnika, a to kasnije potvrdi Ministarstvo uprave, može doći do dogovora.

Sve suprotno tome neće proći, kao ni nasilno mijenjanje namjene, pa od koga god ono dolazilo – naglasio je Brbora tada napomenuvši kako se namjena toga zemljišta nije promijenila te da je parcela u GUP-u naznačena kao dio K4 i M2 zone, odnosno zona garažno – poslovne i mješovite namjene. No, do dogovora s Gradom očito nije došlo.

Ništa ne bi promijenile ni izmjene GUP-a

U zemljišne knjige na tri čestice zemljišta Zaklade braće Nikole i Miha Mihanovića 2018. godine uknjiženo je pravo vlasništva tvrtke Editus tali, danas Laus centra

Iako se već neko vrijeme šuška i nagađa oko početka gradnje zgrade u zelenom pojasu ispod Vile Palme, predajom zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole učinjen je i prvi korak ka tome.

Ne treba zaboraviti kako se Dubrovnik već neko vrijeme bori s pretjeranom izgradnjom, s čime se slažu sve političke opcije u Gradskom vijeću. Najavljuju se i izmjene Generalnog urbanističkog plana, ugrađivanje ‘buffer zone’ u prostorno-plansku dokumentaciju, no taj proces nikako da stvarno i započne. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća s početka lipnja gradonačelnik Mato Franković najavio je kako će zbog tekstualnih izmjena, koje bi gradskim vijećnicima trebale biti uskoro predstavljene, ‘mnoge zaboljeti i glava i špag’.

6 Aktualno

1. SRPNJA 2020. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 29. 6. do 5. 7. 2020.

Ljekarna ‘Gruž’ od 6. 7. do 12. 7. 2020.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

OSTATAK 2020. ĆE BIT TEŽAK, ALI U GRADSKIM KOMUNALNIM TVRTKAMA NEMA ZIME

Do ponovnog smanjenja plaća i otpuštanja radnika za sada neće doći Odgovorno upravljanje uključuje razmišljanje o svim opcijama, ali fokus Uprave Vodovoda je na racionalizaciji i smanjenju troškova poslovanja. Sniženje plaća, odnosno otpuštanje radnika, zadnje su mjere koje će se provoditi i tek ukoliko se za njima pokaže realna potreba – rekli su nam u Vodovodu Dubrovnik Krizom izazvanom epidemijom koronavirusa poslovanje mnogih našlo se na tankom ledu. Sa zebnjom čekao se kraj lipnja kako bi se zbrojili gubitci i odredilo kako dalje. U Gradu Dubrovniku već u travnju pristupilo se smanjivanju troškova te su jednak princip preuzele komunalne tvrtke. Upitali smo koji im je plan za mjesece pred nama te hoće li morati pribjegavati ranijim mjerama štednje. Iz Vodovoda Dubrovnik tako su nam poručili kako su u skladu s osnovnim pravilima vođenja svih uspješnih tvrtki – racionalnosti i odgovornosti, rebalansirali proračun za 2020., prilagodivši ga novonastaloj situaciji. Novčane rezerve i redovna naplata potraživanja su dovoljni za podmirenje tekućih troškova u razdoblju koje slijedi. Već u začetku krize, napomenuli su, smanjena je plaća Upravi Vodovoda te su ukinute naknade članovima nadzornog odbora.

U Vodovodu racionalno i odgovorno suočavanje s problemom

— Odgovorno upravljanje uključuje razmišljanje o svim opcijama, ali fokus Uprave Vodovoda je na racionalizaciji i smanjenju troškova poslovanja. Sniženje plaća, odnosno otpuštanje radnika,

Piše Iva Dedo Foto DuList, Privatna arhiva

Ovisno o situaciji, odnosno manjem priljevu planiranih sredstava Čistoča će poduzeti potrebne korake za očuvanje likvidnosti

zadnje su mjere koje će se provoditi i tek ukoliko se za njima pokaže realna potreba – rekli su. Ne miruje se ni s projektnim aktivnostima te će se sve već pokrenute nastaviti dok će se za nove pojedinačno donositi odluka. Podsjetimo, trenutno Vodovod izvodi investicije u izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici i Malom Zatonu vrijednosti 44 milijuna kuna, izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u Orašcu vrijednosti oko 28 milijuna kuna te izgradnju sustava odvodnje na otoku Lopudu vrijednosti 12 milijuna kuna. Racionalno i odgovorno suočili su se s aktualnim problemom i u Čistoći.

— Čistoća d.o.o. je već početkom krize izazvane pandemijom virusa COVID-19 uvelo stroge mjere štednje i prilagodilo se nastaloj situaciji svjesno neizvjesnog razdoblja pred nama i izostankom prihoda od prave turističke sezone. U ovom trenutku podmirujemo sve svoje obveze uredno i na vrijeme. Ovisno o situaciji, odnosno manjem priljevu planiranih sredstava poduzet ćemo potrebne korake za očuvanje likvidnosti. Ne razmišlja se o ponovnom snižavanju plaća zaposlenicima, a pogotovo ne o otpuštanju radnika. Redovno se

prati eventualna pojava mjera Vlade RH o očuvanju radnih mjesta za društva čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave te ćemo iste svakako i koristiti ako zadovoljimo tražene kriterije – poručio je Marko Iveković koji je na čelu Čistoće od 2017.

Čistoća i Vrtlar obustavili investicije

Na upit namjeravaju li provesti dugoočekivanu edukaciju građana Dubrovnika o odvajanju otpada, rastumačio nam je kako je ona zaustavljena te će biti nastavljena sukladno mogućnostima i situaciji u cjelini. Jednako je s planiranim projektima nabave novih specijalnih vozila različite namjene i nabave opreme za utvrđivanje količine predanog otpada, odnosno otpadomjera. Slično je i u Vrtlaru gdje, kaže nam dugogodišnja direktorica Alma Majstorović, također neće ići dalje s planiranim projektima i investicijama. Njihova težina je bila otprilike 1.000.000,00 kuna te su se uglavnom odnosili na uređenje površina. Jedini projekt s kojim nastavljaju je onaj vezan za EU fondove, a rade ga u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike – LIFE CONTRA AILANTHUS. — Planirane investicije u iznosu od otprilike 1.100.000,00 kuna su za sada obustavljene, a to su izrada katastra površina, zamjena vozila i sanacija krova upravne zgrade – objasnila je. Hoće li ovo društvo imati dovoljno novaca za podmirenje tekućih troškova u mjesecima pred njima, Majstorović

Aktualno 7

• 1. SRPNJA 2020.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 10-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 10–18, ponedjeljkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 10-18, ponedjeljkom zatvoreno Tvrđava Revelin: 9–18,

ponedjeljkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 10-18 svaki dan Dom Marina Držića: 10–18, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 10-18, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika 9-15,

od petka 19. 6. 2020. 10-18, ponedjeljak zatvoreno Galerija Dulčić Masle Pulitika: 10-18, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: utorak-petak 10-16, subotom 10-14 Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Dugogočekivana edukacija građana Dubrovnika o odvajanju otpada trenutno je zaustavljena

nam je odgovorila kako su ‘na dobrom putu’. Kako je iznijela, u Vrtlaru intezivno razmišljaju o povećanju prihoda te o smanjenju troškova što su već napravili. O rezanju plaća nisu razmišljali kao niti o davanju otkaza zaposlenicima. Ta izdvajanja namiruju u cijelosti. Podsjetimo, još u travnju ove godine Majstorović je kazala za DuList kako im aktualna situacija nije nova. Ne uživaju status kao druge gradske komunalne tvrtke pa su iznova prisiljeni pronaći način funkcioniranja usprkos lošim poslovanjima iz povijesti i ostvarenim gubitcima.

U Sanitatu spremni za jesen

— Prošla godina je bila rekordna za Sanitat te je samim time prikupljeno dovoljno zadržane dobiti pa ne moramo brinuti o nastavku 2020. te ćemo lakše prebroditi cjelokupnu krizu. Nastavit ćemo s ulaganjima i izradama projekata počevši od graže iza OTP banke, parkinga na Gracu do gruške tržnice. Izrađuje se glavni projekt za garažu iza OTP banke i očekujemo da će on biti gotov u mjesecima pred nama, tijekom ovog ili sljedećeg tjedna objavit ćemo javni natječaj za izvođenja parkinga na Gracu, a za tržnicu u Gružu bi uskoro trebali ishoditi dozvole. Realizacija Graca se očekuje krajem ove sezone pa ćemo s radovima započeti u siječnju ili veljači 2021., za ostalo ne ovisimo isključivo o sami sebi pa ne možemo točno odrediti – poručio je za DuList prvi čovjek Sanitata Tomislav Tabak.

Istaknuo je kako su u ovoj gradskoj tvrtci prvi reagirali u smislu umanjenja troškova građanima pa su ukinuli naplatu parkinga te će slično nastaviti i u budućnosti – pratit će situaciju i gledati kako ljudima olakšati život iako su im prihodi u padu. Pri ovome nužno je napomenuti kako cijene parkinga ne

snižava sam Sanitat već se ono ostvaruje sukladno odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Dakle, pravno oni sami ne mogu mijenjati uvjete. Kad smo kod sniženja plaća zaposlenicima, Tabak dodaje, a s obzirom da se situacija nije ispravila, kako je još uvijek na snazi smanjenje od 10 posto.

Jesen prema njihovim procjenama ne bi trebala biti izazovna. Imaju potpisan ugovor o cash pullingu za sve gradske tvrtke pa će u skladu s tim te u dogovoru s vlasnicima društva dogovarati se o financijskoj pomoći ostalima.

Luka Dubrovnik bez financijskih dubioza

Mada se Luka Dubrovnik ne svrstava u redove ‘komunalaca’, a s obzirom da imaju niz uspješnih godina za pojasom, upitali smo ih hoće li oni poput Sanitata možda dati ruke tvrtkama koje su se pronašle u nezavidnijem položaju.

Predsjednik Uprave Željko Raguž objasnio je kako bez pristanka svih vlasnika to nije moguće. Naime, Grad Dubrovnik jest najveći pojedinačni, ali nije većinski vlasnik društva te kao predsjednik Uprave sam ne može donijeti tu odluku. Ipak spremni su itekako

Novac smo štedili pa nećemo imati problema pri financiranju svojih obveza.

Na današnji dan nismo nikome dužni niti lipe - zaključio je Raguž

pomoći na druge načine. Zbog odgovornog poslovanja posljednjih godina Luka Dubrovnika se, naglasio je Raguž, iako će ovo razdoblje biti teško, ne nalazi u nikakvim financijskim dubiozama. Dapače, nisu prestali s djelovanjem i koliko god je moguće izlazili su ususret klijentima u cijenama.

— Određeni broj jahti ipak će doći, cruisera s putnicima doduše neće biti, ali smo dogovorili dolazak jednoga koji će ovdje ostati devet mjeseci. U zimskim mjesecima do ožujka, kada se nadamo da će cruising sezona krenuti, imat ćemo barem neke prihode. Kolika će to zarada okvirno biti, ne znamo, ali ako dođe 100 članova posade, zaradit ćemo nešto na struji i vodi. U ovakom vremenu svaka kuna dobro dođe – rekao je. Mada na to nisu bili primorani, već 1. travnja, a zbog smanjenog obujma posla, srezali su za 10 posto plaće djelatnicima. Daljnih sniženja, tvrdi, neće biti.

Godina 2019. je za njih bila rekordna, a ova će biti u mogućem blagom minusu.

No, to, kaže, nije strašno. Novac su štedili pa neće imati problema pri financiranju svojih obveza. ‘Na današnji dan nismo nikome dužni niti lipe’, zaključio je Raguž.

Prošla godina je bila rekordna za Sanitat te je samim time prikupljeno dovoljno zadržane dobiti pa ne moraju brinuti o nastavku 2020.

8 Aktualno

1. SRPNJA 2020. • REKORDNA ZAPLJENA 25 kilograma kokaina zaplijenjeno je u Pločama prošlog petka. Čak 21 paket pronađen je u Mercedesu kojim je upravljao 49-godišnji Talijan. Ovo je najveća zapljena kokaina na području ove PU u posljednjih 20 godina, ali i među top pet zapljena u Hrvatskoj.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

INFORMATIČKI SUSTAV OPĆE BOLNICE DUBROVNIK

Red za ultrazvuk dojke do svibnja 2021.! Hoće li semafor naručivanja skratiti liste čekanja?

Riječ je o informatičkom rješenju sustava naručivanja koje omogućuje pacijentima da se putem ordinacija primarne zdravstvene zaštite elektronski naručuju na određene pretrage, a ne samo papirnatim putem

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

U Općoj bolnici Dubrovnik od ove srijede u cijelosti počinju s naručivanjem pacijenata kroz tzv. ‘semafor naručivanja’, potvrdio nam je to voditelj Odjela za centralno naručivanje i bolničku administraciju Zdravko Cvitanović. Riječ je o informatičkom rješenju sustava naručivanja koje omogućuje pacijentima da se putem ordinacija primarne zdravstvene zaštite elektronski naručuju na određene pretrage, a ne samo papirnatim putem. Sustav naručivanja preko ‘semafora’ je nešto sasvim novo. Kako je DuList pisao u siječnju 2020. godine Opća bolnica Dubrovnik s njime je trebala započeti raditi do svibnja, međutim, zbog nastanka infekcije COVID – 19 ‘semafor’ je bio stavljen u mirovanje, a potom je prošao i probni rad.

Semafor će omogućiti novi princip naručivanja za devet dijagnostičkih i intervencijskih postupaka kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nastoji skratiti inače preduge liste čekanja. Za sada je u njegovu provedbu uključeno tridesetak bolnica od ukupno četrdeset i dvije koje imaju odgovarajući informatički sustav. On će, među ostalim, stati na kraj tzv. višestrukom naručivanju, situcijama prilikom kojih se pojedini pacijenti nalaze na istim listama u više ustanova. Oni će se s njih nicati te će biti preraspoređeni u onu koja je najbliža njihovom mjestu stanovanja i gdje će na pregled, odnosno zahvat najkraće čekati.

Aktualno 9

• 1. SRPNJA 2020.

NEMA OTPUŠTANJA Gradske komunalne tvrtke prethodno su smanjile su plaće za 10 posto zbog koronakrize. U sljedećem razdoblju smanjivat će se troškovi, ali se neće smanjivati plaće niti će doći do otpuštanja radnika.

Upisivanje u sustav

Liječnicima će u njihovom CEZIH sustavu biti dostupan središnji kalendar naručivanja. U crveni dio semafora upisivat će se pacijenti koje je nužno naručiti unutar razdoblja od dva tjedna, dakle hitni slučajevi kojima bi u suprotnome moglo biti narušeno zdravlje. Vaš liječnik moći će tada ustanoviti gdje je i koji je najbliži termin, odnosno u kojoj bolnici ili specijalističkoj ordinaciji ćete čekati najkraće. Tada vas upisuje u sustav, a ukoliko se pokušate prijaviti drugdje bit ćete automatski izbačeni. Žuti dio semafora je za narudžbe koje nisu hitne, ali ne mogu čekati dulje od onog vremena koje za njihovu bolest predviđaju algoritmi liječenja napravljeni od strane struke. Zeleni dio podrazumijeva one liste na kojima su pacijenti koji mogu čekati, odnosno trebaju se podvrgnuti kontrolnim pregledima.

Dodajmo i kako su se liste čekanja zbog situacije s koronavirusom produljile s obzirom da se pacijentima koji nisu bili hitni nije preporučavao dolazak u bolnicu, a hitni su se slučajevi uredno odrađivali. Iako bi one trebale biti znatno skraćene novim semaforom, odlučili smo ipak provjeriti kolike su liste čekanja po pojedinim odjelima. Iz bolnice su naglasili kako se navedeni red naručivanja-liste čekanja ne odnose na pacijente kojima je po preporuci LOM i procjeni liječnika specijalista OB Dubrovnik potrebno žurno zbrinjavanje ili pregled.

Najviše se čeka na ultrazvuk dojke i to do 27. travnja 2021., potom za ultrazvuk srca do 15. travnja 2021., zatim u Ambulanti za akutne reumatske bolesti i kliničku imunologiju do 13. travnja 2021.

Liste čekanja po odjelima

Prema podacima koje nam je istaknuo voditelj Odjela za centralno naručivanje i bolničku administraciju Zdravko Cvitanović, najviše se čeka na ultrazvuk dojke i to do 27. travnja 2021., potom za ultrazvuk srca do 15. travnja 2021., zatim u Ambulanti za akutne reumatske bolesti i kliničku imunologiju do 13. travnja 2021. Iz bolnice napominju kako u ovoj ambulanti radi jedan liječnik specijalist za cijelo područje županije.

Do 2. travnja 2021. čeka se na pregled na doppleru perifernih krvnih žila periferije, u Gastroenterološkoj ambulanti te na fizikalnoj medicini pacijenti će se morati strpiti do 19. siječnja 2021., a i ovdje, napominju iz bolnice, radi samo jedan liječnik specijalist u županiji. Do 12. siječnja 2021. duga je lista čekanja u Kardiološkoj ambulanti.

Sve do pred kraj 2020. čeka se na

Poliklinička djelatnost tj. ambulante OB Dubrovnik rade propuštene preglede od pojave infekcije COVID-19, počevši od prestanka pregleda 17. ožujka 2020. godine

DUGE LISTE ČEKANJA U Općoj bolnici Dubrovnik liste čekanja nisu nepoznanica, a najdulje se čeka na ultrazvuk dojke i to do 27. travnja 2021. godine. Ipak, bolnica uvodi novi informatički sustav ‘semafor naručivanja’ koji bi trebao skratiti liste čekanja.

CT toraksa i to do 19. studenog 2020., zatim na kardiološki holter do 17. studenog 2020. Na doppler karotida i VB sliva pacijenti će morati pričekati do 16. studenog 2020., zatim na magnetsku rezonancu jednog velikog zgloba do 4. studenog 2020. godini. Magnetsku rezonancu dojke pacijenti će čekati do 29. listopada 2020., jednako kao i magnetsku rezonancu abdomena. U Nefrološkoj ambulanti čeka se do 16. listopada 2020., na holter tlaka do 12. listopada 2020.

Dio lista već riješen

Na Imunološko-alergološku dijagnostiku pacijenti će morati pričekati do 8. listopada 2020., u Neurološkoj ambulanti do 7. rujna 2020., na CT abdomena do 4. rujna 2020., a na ultrazvuk abdomena do 24. kolovoza 2020.. Na magnetsku rezonancu glave i kralježnice pričekat ćete do 21. kolovoza 2020.

Lista čekanja na Ergometriji proteže se tek do 1. srpnja, isto kao i na Audiometriji te na ultrazvuku vrata. Do 2. srpnja 2020. liste čekanja su u ambulanti za kontrolu pacemakera, Dijabetološkoj ambulanti, gdje također radi jedan liječnik specijalist na cijelu županiju, zatim na CT angiografiji abdominalne aorte, vrata i glave te u Urološkoj ambulanti.

U Dermatološkoj ambulanti liste su čekanja do 3. srpnja, u Hematološkoj ambulanti do 6. srpnja 2020., u ORL ambulanti 8. srpnja, u Pulmološkoj 20. srpnja te ambulanti za bolesti štitnjače i ultrazvuk do 28. srpnja 2020. Što se tiče Oftalmološke i Ortopedske ambulante, raspored i narudžbe primaju se mjesec za mjesec.

Liste čekanja ‘riješene’ su na EEGu, gdje su ih bilježili do 26. lipnja, dok su se u anesteziološkoj, ginekološkoj ambulanti te na EKG-u, u Internističkoj ambulanti, Kirurškoj ambulanti i plastičnoj kirurgiji te kirurgiji dojke vodile do 29. lipnja. Trenutno se više ne čeka ni na Vaskularnoj kirurgiji te u Onkološkoj ambulanti.

Bolnica nadoknađuje zaostatke

Voditelj Odjela za centralno naručivanje i bolničku administraciju Zdravko Cvitanović ističe kako je bolnica sukladno napomenama Nacionalnog stožera i HZZJ RH poduzela te poduzima sve mjere kojima nastoji smanjiti zaostatke izazvane pandemijom COVID-19 u sustavu naručivanja pa tako i liste čekanja koje su, naglašava,

racionalizirane s obzirom na raspoloživost liječnika za rad u ambulantama i na konzilijarnim pregledima.

— Također, rad medicinskih sestara i naših liječnika nije zaustavljen u operativnim i drugim poslovima jer svakodnevno imamo novooboljele i povrijeđene pacijente o kojima skrbimo. Jenjavanjem infekcije od 4. svibnja radimo u normalnim uvjetima s nadoknadama svih propuštenih termina u poslijepodnevnim satima te vikendima ovisno o raspoloživim liječnicima za propuštene pretrage i preglede. Poliklinička djelatnost tj. ambulante OB Dubrovnik rade propuštene preglede od pojave infekcije COVID-19, počevši od prestanka pregleda 17. ožujka 2020. godine. Odjel za radiološku dijagnostiku preglede i pretrage za onkološke i žurne bolesnike odrađuje sukladno mogućnostima i dostupnosti liječnika za preglede, a svi ostali pacijenti dolaze po tekućem rasporedu naručivanja – naglašava Cvitanović.

Ovih nekoliko dana vidljive su gužve pred drugim ulazom u bolnicu, kod Fizikalne medicine, a voditelj Centralnog naručivanja ističe, kako svi naručeni pacijenti koji su na pregledima u poliklinici OB Dubrovnik ulaze na ulaz II uz obavezno pridržavanje mjera zaštite te naglašava kako gužve koje se stvaraju nisu produkt nečinjenja, nego sustavno praćenje narudžbi po terminima upisa na pregled.

— Kako mnogi pacijenti ne poštuju termin narudžbe i dolaze par sati prije naručenog termina tako možemo i pretpostaviti da liječnici često puta moraju napustiti svoje radno mjesto zbog neodgodivih i nepredvidivih poslova koji su u bolnici svakodnevica od pomoći pri reanimaciji, u operacijskoj sali ili pri drugim pregledima.

Također je uočen dolazak nenaručenih pacijenata koje liječnici obiteljske medicine nisu dovoljno informirali i narudžbi koje su se morale provesti kroz sustav naručivanja, a koje i oni mogu obaviti. Stoga, još jednom molimo liječnike obiteljske medicine, ukoliko je potreban dodatni pregled ili pretraga, da pacijente naruče kroz sustav Argosy kako bi izbjegli neugodnosti proistekle iz nečinjenja i ne dovode u neugodu niti djelatnike koji se pridržavaju naputaka o sigurnom ulazu u OB, niti pacijente koji su poslani na pregled ili pretragu – zaključio je Cvitanović.

10 Aktualno

1. SRPNJA 2020. •

DROGA JE BILA NAMIJENJENA ZAPADNO-EUROPSKOM TRŽIŠTU

REKORDAN ‘ULOV’ Zaplijenjen kokain vrijedan 20 milijuna kuna

U automobilu kojega je vozio 49-godišnji Talijan pronađeno je 25 kilograma kokaina. Riječ je o najvećoj zapljeni ove vrste droge na području naše policijske uprave u posljednjih 20 godina, ali i o top pet zapljena u Hrvatskoj

Velike zasluge u akciji imala je i policijska ‘njuška’, dvogodišnji pas Johny

Čak 25 kilograma kokaina zaplijenjeno je u Pločama prošlog petka tijekom pojačanog nadzora osoba, vozila i robe kojeg su provodili policijski službenici PU dubrovačko-neretvanske županije sa službenicima carine.

Droga je pronađena u autu marke Mercedes kojim je upravljao 49-godišnji Talijan. U skrivenom dijelu vozila, ispod sica suvozača pronađen je 21 paket. Riječ je o najvećoj zapljeni kokaina na području ove policijske uprave

u posljednjih 20 godina, ali i o top pet zapljena u Hrvatskoj. Vrijednost droge vrlo visoke kvalitete na tržištu je između 17 i 20 milijuna kuna. No, cijena se može upeterostručiti kad se dodaju određene supstance. Velike zasluge u akciji imala je i policijska ‘njuška’, dvogodišnji pas Johny.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević rekao je kako je ovo kontinuitet suradnje policijskih službenika PU dubrovačko-neretvanske te službenika Carine iz Dubrovnika na sprječavanju svih oblika krijumčarenja. Utjecaj pandemije koronavirusa uzrokovao je određeni poremećaj na tržištu, kaže, te je prosudba ravnateljstva policije MUP-a i PU dubrovačko-neretvanske bila da će nakon normalizacije teretnog i kamionskog prometa doći do povećanog krijumčrenja i svih nezakonitih roba preko granične crte.

— Rezultat svega toga bila je pojačana akcija u petak. Djelatnici carine i specijalizirani policijski službenici, uz nazočnost vodiča službenog policijskog psa za detekciju droga provodili su dubinsku kontrolu, a tijekom koje je zaplijenjeno skoro 25 kilograma kokaina na području Ploča – istaknuo je načelnik.

— Drago mi što smo uspjeli zaplijeniti ovu drogu koja nije završila na ulicama Republike Hrvatske ili bilo koje druge države – naglasio je Pavličević.

Voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačkoneretvanske Zoran Tikvica rekao je nešto više o detaljima zapljene.

— U petak, 26. lipnja oko 11 sati na postajnom području PP Ploče na magistralnoj cesti D8, policijski službenici PU DN u suradnji s kolegama iz Carine obavljali su pojačani nadzor osoba, vozila i prijevoza roba. Tom prilikom kontrolnom punktu je pristupilo vozilo marke Mercedes talijanskih registarskih oznaka. Vozilom je upravljao 49-godišnji talijanski državljanin. U toj rutinskoj kontroli pregleda vozila, naš policijski pas za detekciju droga ‘Johny’, reagirao je na jednom području vozila, točnije kraj mjesta suvozača. Temeljem toga, imali smo dosta osnova sumnje da se u vozilu nalazi nama nepoznata vrsta i nepoznata količina droge. Zatražili smo službeni sudski nalog za pretragu i po zaprimljenom nalogu, izvršili smo pretragu vozila i tom prilikom je u skrivenom dijelu vozila, ispod sica suvozača pronađeno 11 paketa. Deset od tih 11 paketa uduplo je zapakirano.

Preliminarnim vještačenjem paketa utvrdili smo da se radi o drogi kokain, vrlo visoke kakvoće, a ukupna težina zaplijenjene droge je 24 kilograma i 780 grama. Talijanski državljanin je uhićen i predan je pritvorskom nadzorniku PU DN – rekao je Tikvica.

Roba je ilegalno unesena iz jedne od susjednih zemalja, tranzit je trebao biti kroz RH, a droga je trebala biti namijenjena zapadno-europskom tržištu.

Aktualno 11

• 1. SRPNJA 2020.

IN MEMORIAM

Odlazak uglednog dubrovačkog povjesničara i intelektualca Iva Banca Njegova knjiga ‘Nacionalno pitanje u Jugoslaviji’ postavila je standard za istraživanje kompleksnih nacionalnih odnosa u jugoistočnoj Europi

U hrvatskom političkom životu pojavljuje se 2003. godine kada je izabran za predsjednika Liberalne stranke, koju napušta dvije godine kasnije

Nakon teške bolesti u 74. godini napustio nas je ugledni dubrovački povjesničar i profesor Ivo Banac.

Banac se rodio u Dubrovniku 1947. godine. Emigrirao je u SAD 1959., gdje pohađa srednju školu, a potom i fakultet. Magistrirao je i doktorirao na poslijediplomskom studiju iz povijesti na Sveučilištu Stanford, a od 1977. do 2009. godine predavao je na Sveučilištu Yale, gdje je umirovljen kao profesor emeritus na katedri vezanoj uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee. Od 1994. do 1999.

Banac je bio redoviti profesor u Budimpešti, a od 2008. godine redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dopisni je član HAZU-a.

Njegova knjiga ‘Nacionalno pitanje u Jugoslaviji’ (1984.) postavila je standard za istraživanje kompleksnih nacionalnih odnosa u jugoistočnoj Europi, a njegova knjiga ‘Sa Staljinom protiv Tita’ (1988.) otvorila je put istraživanju ideoloških prijepora u komunističkom pokretu, kao i jugoslavenske komunističke represije, posebno na Golom otoku.

Kao osnivač i urednik časopisa ‘East European Politics and Society’ (EEPS) unaprijedio je istraživanja istočnoeuropskog prostora. Na Sveučilištu Yale bio je u dva mandata Master Pierson Collegea, gdje je skrbio o razvoju i dobrobiti nekoliko generacija studenata, s kojima je ostajao u doticaju održavajući svakog ljeta Yale Summer Session u Dubrovniku.

Djelovanje u politici

U hrvatskom političkom životu pojavljuje se 2003. godine kada je izabran za

predsjednika Liberalne stranke, koju napušta dvije godine kasnije. Bio je i ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH, zastupnik u Hrvatskom saboru te predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava.

Ovaj ugledni dubrovački povjesničar, koji je veći dio godine boravio u svojoj obiteljskoj kući u Gružu, često je komentirao i društvena, ali i politička zbivanja u rodnom mu gradu. Tako je svojevremeno za naš tjednik komentirao aktualnu političku situaciju u Gradu Dubrovniku na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem No, dotaknuo se i turizma.

— Dubrovnik kao isključivo turistički grad nema budućnosti. On može biti samo neka vrsta transmisije za nešto i za nekoga. On ne može sam po sebi živjeti. Prema tome alternativna vizija znači imati plan o tome što raditi pored turizma – rekao je tada Banac.

Izdvojit ćemo i njegove riječi, koje se u ovoj krizi i ostvaruju: ‘Staviti sva jaja u košaru uslužnih djelatnosti i govoriti

o zlatnoj koki – ne samo da nema perspektive, nego je programirano nazadovanje. To će nas tek dokrajčiti.’

Uz to prokomentirao je i sljedeće: — Naše temeljno pitanje je kakav turizam želimo. Mi želimo mase, ali želimo i ekskluzivno, a to dvoje nikako ne ide zajedno. Nemam ništa protiv toga da se razne palače stave u funkciju, ali ne mora to biti samo kako Vlahušić zamišlja. Zašto razni ljetnikovci u Rijeci dubrovačkoj ne bi mogli postati dio jednog sustava Sveučilišta ili institucijskih djelatnosti. Drugim riječima da privlačimo ljude koji žele živjeti u tradicijskom okruženju, s prirodom, prošlošću pa da onda i ti ljudi doprinesu boljem Dubrovniku. Ne, tu se ide na najjednostavnije i najprimitivnije načine privređivanja gdje ne samo da nema nikakve koristi već šteti Dubrovniku. Možemo otvoriti restoran i u Kneževom dvoru, možemo kafić u Sponzi. Svuda se može otvoriti zalogajnica, ali pitanje je što će ostati osim za jednokratnu uporabu – rekao je za naš tjednik prof. dr. sc. Ivo Banac.

12 Aktualno

Kratke IZ HRVATSKE

1. SRPNJA 2020. • VEĆE CIJENE Hrvatske vozače u utorak su na benzinskim postajama dočekale nove cijene goriva. Prema informacijama portala cijenegoriva.info, benzin je skuplji za 10 lipa po litri, baš kao i dizel, dok je autoplin poskupio za 8 lipa.

NOVI PREDSJEDNIK STRUKOVNE GRUPE PUTNIČKIH AGENCIJA PRI HGK DANIEL MARUŠIĆ

Sad se počinje ugovar Ona će biti ključna Zima pred nama predstavljat će veliki izazov za naše članove

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Sad se počinje ugovarati i prodavati 2021. Kroz razgovor s nekoliko članova Strukovne grupe, a to primjećujem i kroz Dubrovnik Travel, zadnjih 10 do 15 dana došlo je do porasta interesa.

Tržište se budi, no pitanje je koliko će se toga uspjeti i realizirati

Aktualno 13

• 1. SRPNJA 2020.

ENERGETSKA OBNOVA Prvi put nakon 2015. ponovno je raspisan javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje mjera energetske

obnove obiteljskih kuća. Za financiranje provedbe ovog Programa u financijskom planu FZOEU osigurat će se iznos od 203 milijuna kuna.

rati i prodavati 2021.

Daniel Marušić, vlasnik agencije Dubrovnik Travel novi je predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija Županijske komore Dubrovnik. O planovima za budućnost, pokretanju turističke aktivnosti i novoj ponudi Dubrovnika porazgovarali smo za ovaj broj DuLista.

— U ovoj se situaciji možemo samo prilagođavati. Putničke agencije su prve stavile ključ u bravu kad se epidemija koronavirusa počela razbuktavati po svijetu. Danas ih većina ima jako malo posla. Agencije koje rade receptivni turizam nešto će ove godine vjerujem i uspjeti odraditi, ukoliko imaju dovoljno kapitala i klijenata od ranije, sve pod uvjetom da se može putovati u Hrvatsku. No, imamo i agencije koje se bave emitivnim turizmom, odnosno školskim ekskurzijama, eventualno nekim grupnim putovanjima, skijanjem, putovanjima u poznata odredišta... One će imati najmanje posla i bit će im teže nego nama koji smo u receptivnom turizmu. Freško sam preuzeo poziciju predsjednika Strukovne grupe i sad je prilika za osnažiti organizaciju, odnosno moramo pokušati s aktivnim članovima i svima koji žele sudjelovati u radu Strukovnu grupu pripremiti za trenutak kad se posao bude vraćao, kako bismo bili spremni – govori Marušić.

Ključna je 2021.

Sve oči turističkog sektora uprte su ne samo u srpanj, kolovoz i rujan ove godine, već i u naredne godine. Situacija je i više nego neizvjesna te je pitanje što će biti sa sezonom 2021.

Gradonačelnik Mato Franković progonzirao je pak kako ćemo prvu pravu sezonu imati tek 2023. S tim se donekle slaže i Marušić, iako ističe kako je u ovom trenutku nezahvalno bilo što

prognozirati.

— Svatko može davati svoje predodžbe o tome. Mislim da ćemo pravu sezonu jako kasno vidjeti i da će 2021. biti ključna. Naime, mi smo praktički odradili sezonu 2020., jer je već 1. srpnja, a sad se počinje ugovarati i prodavati 2021. Kroz razgovor s nekoliko članova Strukovne grupe, a to primjećujem i kroz Dubrovnik Travel, zadnjih 10 do 15 dana došlo je do porasta interesa. Tržište se budi, no pitanje je koliko će se toga uspjeti i realizirati.

Narednih sezona morat ćemo uvijek nekako s rezervom pričati i govoriti o prognozama, jer vidimo što se zadnjih 10 dana opet događa u Europi. Važna je stoga 2021., a dolazi nam teška zima bez obzira na epidemiološku situaciju.

Zima pred nama predstavljat će veliki izazov za naše članove, koji se eventualno nisu dovoljno organizirali ili nemaju dovoljno kapitala za održavati poslovanje i zaposlenike toliko dugo, unatoč mjerama Vlade – govori Marušić.

Vladine mjere, govori, bile su dobrodošle te je turistički sektor njima još uvijek obuhvaćen. No, neće ni one vječno trajati.

— Nadam se da će većina naših članova uspjeti prebroditi ovu zimu. To će uspjeti oni koji gledaju na 2021. i koji su aktivni po tom pitanju sve uz uvjet da iduća godina bude mirna. U našem se poslovanju, naime, dosta planira i prodaje unaprijed, a i određene se financijske transakcije također rade unaprijed. Neki avansi i depoziti koji stižu za sezonu 2021. za kongrese, grupe, najam plovila, automobila i svih vrsta usluga pa do rezervacija u restoranima za grupe, dijelom se plaćaju unaprijed. Na taj će način dio novca stići u blagajne putničkih agencija tijekom zime i on će poboljšati ‘chash

Išlo se previše gore s brojakama, a sjeklo se s kvalitetom koja je polako počela padati.

Tada imate nezadovoljstvo gostiju koje želite u destinaciji

flow’. Vjerujem da će to agencije iskoristiti da bi poslovanje održale na dobroj razini tijekom zime, do trenutka dok ne počne sezona 2021. – ističe Daniel Marušić. Rekao je i kako su se mnogi s kojima je razgovarao zapravo pripremili za scenarij s nula kuna prihoda u ovoj godini.

Na pitanje je li sad pravi trenutak za osmišljavanje novih ponuda pa i na razini destinacije, Marušić odgovara kako svakako treba iskoristiti ovo vrijeme.

— U Dubrovnik Travelu upravo to i radimo, osmišljavaju se novi programi i izleti i raščišćavamo neke stvari koje su možda izašle iz mode. Prilagođavamo se i moderniziramo proces poslovanja. Rade se interne kombinacije, a kako će tko voditi svoju putničku agenciju to je do menadžmenta i vlasnika. Pozivam sve članove Strukovne grupe da ulože vrijeme u to, a mi im kroz grupu možemo pomoći u realizaciji nekih programa koji možda zahtijevaju određeni kapital za pokretanje ili udruživanje agencija sličnih interesa, koje bi zajedno prodavale određene programe – navodi Marušić.

Počeli smo gubiti bitku s kvalitetom

Dubrovniku trebaju gosti koji će u destinaciji boraviti, koji će uživati u Dubrovniku i doživjeti ga u pravom smislu.

Takav gost je promotor naše destinacije

Često se ovih mjeseci čuje da je vrijeme za ispraviti pogreške iz prošlosti te kako bismo se konačno trebali odmaknuti od pukih brojki, odnosno statistike dolazaka i noćenja.

— Brojke su, vidimo i sami, bile dobrodošle na neki način, jer je nakon Domovinskog rata bila težnja da vratimo turizam kako bi ljudi radili i zapošljavali se. No, pomalo je destinacija počela gubiti bitku s kvalitetom. Dubrovnik jest po kvaliteti dosta visoko, ne samo na hrvatskoj obali već u cijeloj regiji je na prvom mjestu

14 Aktualno po određenim uslugama i kvaliteti.

Međutim, polako su te rastuće brojke postale više problem nego rješenje.

Svjedoci smo bili primjerice otvaranja apartmana po garažama i šupama kao i masovnom dolasku cruisera te bi u iste ure po nekoliko tisuća ljudi ulazilo kroz vrata od Pila. Trebalo bi se vratiti dva koraka unatrag i to regulirati u zakonskom smislu, jer zakon dozvoljava otvaranje apartmana u šupi. Zakon isto tako dozvoljava da možete ugostiti četiri kruzera u jednom jutru. Bilo se krenulo s organiziranjem destinacije, ali sa zakašnjelom notom. Na destinaciji je da to pokuša dijalogom rješavati, s čim se započelo, neki su koraci bili napravljeni te se vidio mali pomak. Ako sve to promatramo kao piramidu, išlo se previše gore s brojakama, a sjeklo se s kvalitetom koja je polako počela padati. Tada imate nezadovoljstvo određenih gostiju koje želite. U destinaciji želite gosta koji stoji duže, a ne samo dva, tri sata, ali on ne želi biti u destinaciji u kojoj ne može ući u grad, gdje ne može ući u javni prijevoz, gdje čeka taksi do sat vremena jer je red od 200 ljudi... Sad je vrijeme da dijalogom s putničkim agencijama, hotelijerima, ugostiteljima, prijevoznicima, vodičima i svim ostalim dionicima pokušamo napraviti što više. Treba vidjeti gdje smo i gdje želimo biti 2023. ili 2025. i to na način da se čuje glas svih predstavnika u turizmu, s ciljem da se ne ponavlja više ono čemu smo

1. SRPNJA 2020. •

ranije svjedočili i da se ne događa taj masovni turizam koji odvraća goste koji koriste ovoj destinaciji i koje ova destinacija zaslužuje – ističe Marušić.

Dubrovniku, nastavlja, trebaju gosti koji će u destinaciji boraviti, koji će uživati u Dubrovniku i doživjeti ga u pravom smislu.

— Takav gost je promotor naše destinacije. Mi smo mali grad koji živi svjetskim duhom, odišemo svjetskim standardima i to su momenti koje bi trebalo iskoristiti i takve goste, koji će tome posvjedočiti, zadržati u destinaciji. Naravno cruising turizam je dobar i nitko nije protiv njega, on je samo stvar organizacije destinacije, na čemu možemo još poraditi. Bili smo na putu da se to riješi, a vidjet ćemo kako dalje. Sad nema ni brodova, ni turista – navodi Marušić.

Sad je vrijeme da dijalogom s putničkim agencijama, hotelijerima, ugostiteljima, prijevoznicima, vodičima i svim ostalim dionicima pokušamo napraviti što više

Rekreativci i zimski turizam

Daniel Marušić je i pasionirani trkač, maratonac i triatlonac. Upravo je DuList prije četiri godine s njima razgovarao na temu sportsko-rekreativnog turizma. Je li nam to prilika za budućnost?

— Dubrovnik, a posebno njegova okolica imaju tu širinu, mir i prirodu kakvu traže rekreativci. Dubrovnik ima infrastrukturu, a pri tome mislim na Zračnu luku, hotele s fitness centrima i bazenima, imamo dobre klimatske uvjete, restorane, barove.

Mali smo grad koji ima toliko puno za ponuditi turistima svih vrsta. Po

Daniel Marušić s predsjednicom ŽK Dubrovnik Nikolinom Trojić i zamjenicom Slavicom Grkeš

statistikama u svijetu na prvom mjestu po porastu su upravo turisti koji se bave aktivnim sadržajima tijekom odmora i putovanja. Manje-više sve destinacije koje imaju slične parametre kao Dubrovnik su uvidjele liniju rasta te vrste gostiju koji traže takve sadržaje te su investirale u to kroz marketing, sadržaj i prilagodbu destinacije.

Mi smo na početku iako Du Motion pet godina organizira polumaraton, mi idemo s triatlonom treću godinu, postoje agencije koja se bave isključivo biciklističkim turama, trkačkim sadržajem, ronjenjem, plivanjem... Međutim, na razini cijele destinacije pa i države još nemamo određeno tijelo koje bi to ‘potegnulo’. Trebalo bi vidjeti kako takve goste privući, s kojom ponudom i što možemo unaprijediti.

Po čemu su oni interesantni? Oni izbjegavaju ljetnu sezonu, za njihove sadržaje je potrebna blaža klima, jer bježe iz svojih tmurnih, hladnih i maglovitih zimskih dana te dolaze na jug gdje su sunce i čisti zrak i sadržaji koje traže. Španjolska, Turska, Malta i neke slične destinacije iskoristile su taj trenutak ima 5 do 10 godina, napravile su infrastrukturu i otvorile je turistima i sve se to naravno plaća. Plaća se najam staze, bazena, korištenje nogometnog terena... Naravno, ti gosti i spavaju u destinaciji, koriste prijevozna sredstva, odrade razgled grada, moraju negdje i jesti... Oni su zimski gosti kakvima mi težimo – navodi Marušić.

No, naša boljka jest sportska infrastruktura.

— Apelirao bih ovim putem na Grad i sve one koji mogu pomoći da sjednemo i vidimo što se može napraviti pa taman i samo ušminkati. Jer gosti nemaju ništa protiv šminke, ne traže hipermoderne terene, ultra luksuzne sadržaje, jer to imaju doma, ali doma nemaju ovakve klimatske uvjete, čisti zrak, odnosno zimu kakvu Dubrovnik ima. I druge industrije mogu zimi doprinijeti dubrovačkoj destinaciji, a to su grupe, kongresi, incentivi...

Međutim, nitko ne želi doći u destinaciju u kojoj je sve poluzatvoreno.

Naravno, dogodi se i da zimi zbog bure gost ne može sletjeti u Dubrovnik gdje dolazi samo dva dana. Puno tih karika bi trebalo posložiti i presložiti i onda izaći s tim na tržište. Ipak, krvna slika puno bolje izgleda nego prije 5, 10 godina, jer imamo aviolinije. Sad treba iskoristiti ime Dubrovnika i sve te elemente kako bismo napravili zamah da eventualno od 2021. krenemo ka još boljim turističkim rezultatima sa zadovoljnijim lokalnim stanovništvom, ali i zadovoljnim klijentima – zaključuje Marušić.

Aktualno 15

• 1. SRPNJA 2020.

PRVI PUT U HRVATSKOJ

Velike jahte ne moraju više po gorivo u Crnu Goru Primarna djelatnost tvrtke BWA Yachting pružanje je usluga megajahtama sa stranom zastavicom koje dolaze na krstarenje obalom Jadrana

Opskrbu duty free goriva za komercijalne jahte možemo organizirati u svim većim hrvatskim lukama koje imaju carinsku ispostavu te carinski gat kako bi jahta mogla obaviti izlaznu graničnu kontrolu iz RH koja je obvezna nakon tankanja Foto Zvonimir Pandža

Velike i luksuzne jahte neće više morati iz Hrvatske ići po gorivo u Crnu Goru. Naime, sustav duty free opskrbe gorivom dostupan je i u Hrvatskoj za komercijalne jahte, a usluga je prvi put izvršena prošlog tjedna u Dubrovniku. Dakle, na gorivo se za jahte pod stranom zastavom ne naplaćuje porez.

Tako u zaborav pada scenarij kad bi mega jahte plovile našim akvatorijem, a onda bi odlazile u Crnu Goru točiti duty free gorivo.

— Ova ogromna promjena prvi je put primijenjena u Dubrovniku prošlog tjedna kad je BWA Yachting natankao spremnik jahti dugoj 93 metra – naglasili su iz pomorske agencije BWA Yachting. Najavili su kako će istu uslugu pružati i u drugim lukama.

O cijenama goriva

Primarna djelatnost tvrtke BWA Yachting pružanje je usluga megajahtama sa stranom zastavicom koje

dolaze na krstarenje obalom Jadrana.

Na hrvatskom tržištu posluju od 2004. godine, a imaju lokalne urede u Rovinju, Opatiji, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku i Cavtatu.

— Opskrbu duty free goriva za komercijalne jahte možemo organizirati u svim većim hrvatskim lukama koje imaju carinsku ispostavu te carinski gat kako bi jahta mogla obaviti izlaznu graničnu kontrolu iz Republike Hrvatske koja je obvezna nakon tankanja – ističu u odgovoru za DuList iz tvrtke. Što se tiče cijena goriva, naglašavaju kako su cijene duty free goriva u Hrvatskoj u cjenovnom rangu s ostalim državama koje se nalaze u našem okruženju. Navode tako primjer Crne Gore, ali i Albanije. • MP

16 Aktualno

1. SRPNJA 2020. • NOVI IZGLED Plato Pile ima novi izgled. Završen je prvi dio cjelovite sanacije nogostupa zapadnog pristupa povijesnoj jezgri. Na ovom području kamene ploče su često pucale zbog opterećenja i dotrajalosti. Uspješno je očuvano i

Kratke PREGLED ZBIVANJA

ponovno ugrađeno 150 kvadratnih metara pločnika. Osim demontaže i uklanjanja spomenika, uklonjena je i podloga cijelog platoa i ugrađena nova. Vrijednost izvedenih radova je 1.035.000 Kn bez PDV-a.

PROVJERILI SMO CIJENE

Degustacijski meniji u Michelinovim restoranima od tristo do tisuću kuna!

U restoranu Lešić Dimitri u Korčuli koji je ove godine zavrijedio svoju prvu Michelinovu zvjezdicu, pripremili su promotivni degustacijski meni s najdražima jelima glavnog šefa kuhinje Marka Gajskog. Cijena za pet slijedova je 390 kuna

Nakon što smo provjerili što petnaest restorana u županiji čini posebnima i vrijednima za Michelinovima priznanja, odlučili smo pogledati njihove menije te cijene jela. Posebnu pozornost privukli su nam degustacijski meniji koje određeni restorani imaju u svojoj ponudi Nakon što smo provjerili što petnaest restorana u županiji čini posebnima i vrijednima za Michelinovima priznanja, odlučili smo pogledati njihove menije te cijene jela. Posebnu pozornost privukli su nam degustacijski meniji koje određeni restorani imaju u svojoj ponudi. Restoran 360 u 2020. godini potvrdio je Michelinovu

Foto Envy Croatia/LD Palace

zvjezdicu, odnosno jelovnik chefa Marija Curića koji će uz nekoliko tanjura s potpisom iz prethodnih sezona kao što su skuša, romb i golub, ovogodišnji će jelovnik imati i veganske opcije. Restoran u svom á la carte jelovniku ima ponudu izbora dvaju jela (glavno jelo i predjelo) za 520 kuna, dok ćete tri slijeda (glavno jelo, predjelo i

desert) platiti 620 kuna. Degustacijski meni košta 860 kuna i sastoji se od 5 slijedova, odnosno od jakobovih kapica, skuše, romba s kremom od cvjetače, svinjskog vrata i čokoladnog deserta. Potrebno je posebno se obratiti sommelieru po pitanju ‘uparivanja’ probranih vina s jelima iz degustacijskog menija. U restoranu Lešić Dimitri

Aktualno 17

• 1. SRPNJA 2020.

ODLIČNE VIJESTI ZA STUDENTE Studentski centar Sveučilišta u Dubrovniku početkom srpnja raspisat će natječaj za smještaj studenata u studentskom domu za nadolazeću akademsku godinu, 2020./2021. Studentski dom raspolaže s

u Korčuli koji je ove godine zavrijedio svoju prvu Michelinovu zvjezdicu, pripremili su promotivni degustacijski meni s najdražima jelima glavnog šefa kuhinje Marka Gajskog. Cijena za pet slijedova je 390 kuna. Na degustacijskom meniju se nalazi skuša, jakobove kapice, kozice, teletina i na samom kraju, desert – čokolada. Ako želite probati navedena jela s probranim vinima prema izboru sommeliera, onda će vas isti meni koštati 680 kuna.

1000

kuna košta meni od pet slijedova u restoranu Pjerin

Pošto kilogram ribe?

Restoran Nautika koji je također dobio Michelinovu preporuku ponovno se otvara 2. srpnja. Na meniju restorana, kojeg smo pronašli na službenoj web stranici, mogu se isprobati hladna predjela u rasponu cijena od 150 do 350 kuna, juhe od 100 do 130 kuna, topla predjela od 220 do 330 kuna, dok se cijene glavnih jela kreću od 310 do 440 kuna. Postoje dva degustacijska menija.

Prvi meni, po cijeni 820 kuna, sadrži pet slijedova – tuna tatar, riblja juha, kozice na palenti, file bijele ribe i na samom kraju naranča i prošek. Drugi meni sastoji se od sedam slijedova – goveđi charolais carpaccio, sisque, sipa, file od tune, teleći file i umak od dubrovačke malvasije, a na samom kraju možete kušati paški sir. Meni košta 920 kuna. Inače, u degustacijskim menijima Nautike nije istaknuto postoje li određena vina koja prate jela u degustacijskom meniju ili se to mora posebno napomenuti. Kilogram dnevno svježe oborite ribe u Nautici košta 920, dok isto u ribljem restoranu Proto iznosi 780 kuna. Navedeno je kako u Prota kilogram brancina pečenog u soli košta 880 kuna, a kilogram jastoga 1350 kuna! Ovaj riblji restoran u svom meniju većinom ima morske delicije. U posebno izdvojenom jelovniku ‘Proto riblji meni’, po cijeni od 720 kuna, nudi se šest slijedova – tartar od oborite ribe, fetuccine sa škampima i crnim istarskim tartufima, file oborite ribe na žaru, čokoladni mousse, selekcija hrvatskih sireva i sorbetto.

Od mesnih jela, Proto nudi entrecote na žaru od 264 kune, pačja prsa u peći od 235 kuna, janjeći kotlet koji jošta 240 kuna i gourmet burger od 194 kune.

Također, vrijedi istaknuti kako postoji ponuda za vegetarijance. To je vegetarijanska mix salata (135 kuna), hrskave proljetne rolice (164 kune) i tjestenina s gljivama i tartufima (240 kuna).

Restoran Dubrovnik također ima

ukupno 503 ležaja od čega 498 u dvokrevetnim sobama te pet u jednokrevetnim sobama prilagođenim osobama s invaliditetom. Mjesečni iznos po osobi u dvokrevetnoj sobi, ističu sa Sveučilišta, iznosit će 850 kuna.

dva degustacijska menija. Jedan se sastoji od 9 slijedova i iznosi 650 kuna.

Ako želite upariti vino s jelima, to će vas koštati dodatnih 320 kuna. Tartar biftek, rižot od gljiva, pačja prsa...

Samo su neki od jela u degustacijskom meniju. Drugi meni ima pet slijedova, a u njemu se, među ostalim, može probati janjetina, ali i pašteta od guščje jetre. Cijena je 420 kuna, a dodatno ćete platiti 220 kuna ako želite ‘upariti’ i vina. Inače, hladna i topla predjela iznose oko 150 kuna, a za glavna jela je potrebno izdvojiti oko 200-injak kuna.

Restorani u hotelima

U ponudi restorana Vapor u hotelu Bellevue, još jednoj preporuci Michelinova vodiča, nalaze se dva degustacijska menija. Prvi meni koji ima četiri slijeda košta 385 kuna te možete probati tartar od brancina, juhu od špinata, file od iglice te voćni ‘sorbet’.

Navedeni meni uz izabrana vina košta 615 kuna. Cijena degustacija čak osam jela iznosi 585 kuna, a uz vina 950 kuna.

Meni započinje također s tartarom od brancina, nakon čega slijedi juha od gljiva, salata od škampa, file od kovača, ‘sorbet’ od jogurta, mesne okruglice o janjetine, pečena patka te na samom kraju sladoled ‘Bellevue’. Inače se u standardnom meniju restorana Vapor nudi široki izbor hladnih i toplih predjela te glavnih jela.

Restoran Pjerin smješten u Villi Dubrovnik također ima degustacijski meni, a njegovih pet slijedova košta tisuću kuna. Meni se sastoji od tune marinirane s anisom, uz kuskus, kisele pržene tikvice i mediteranski umak, paccheri paste s kremom od graška, kozicama i estragonom, file divljeg brancina, blitve s čilijem i majonezom od limuna, pirjanog telećeg obraza s ‘pappa al pomodoro’ i kremom od krumpira te lješnjak trilogije s malinama. Ako želite uzeti samo tri slijeda, to će vas izaći 750 kuna. Uz svako jelo, dobije se i preporuka za vino te se ono dodatno plaća. Inače, cijene glavnih jela u restoranu kreću se od 250 do 350 kuna, a predjela od 150 do 250 kuna.

U posebno izdvojenom jelovniku ‘Proto riblji meni’, po cijeni od 720 kuna, nudi se šest slijedova

Od doručka do večere

U svom je vodiču kao preporuku, Michelin naveo i Restoran Above 5.

Poznat po svojoj taraci, ovaj restoran u ponudi ima obilan mediteranski doručak koji košta 295 kuna. Tu su uključene brojne namirnice, među ostalim, i jaja, voće, razni sirevi, ali i piće. Ručak

(po osobi), odnosno predjelo, glavno jelo i desert košta 595 kuna, kako je istaknuto u meniju na web stranici restorana. Što se tiče večere, ona je za 100 kuna skuplja i cijena se također odnosi na jednu osobu. Restoran Stara Loza, također poznata po taraci, svojim gostima isto nudi doručak. Jaja pripremljena na razne načine koštaju od 60 do 70 kuna, a ako želite primjerice nešto lagano, kao što je croissant ili svježe voće, koštat će vas 22 kune, odnosno 47 kuna. Hladna i topla predjela u ovom se restoranu kreću po cijenama od 80 do 100 kuna. Glavna jela dijele se na riblja i mesna, a najjeftinije iznosi 150, dok najskuplje jelo košta 190 kuna.

Korčulanske delicije

Ne smijemo zaboraviti ni restoran Bugenvila u Cavtatu. Može se primijetiti kako u svojoj ponudi ima nekoliko menija, pa osim onih za ručak i večeru, postoji čak i dječji te vegetarijanski meni. Degustacijski meni košta 395 kuna, a sadrži sedam slijedova – zalogaj dobrodošlice, pašteta od pileće jetrice, tartarski biftek, hobotnica, svinjska potrbušina, marelica i tulumba.

Michelinovu preporuku dobio je i restoran Filippi u Korčuli. U ponudi ima četiri glavna jela (goveđi odrezak, odrezak od tune, brancin i patka s mlincima) koja se kreću po cijenama od 180 do 190 kuna. Među predjelima se nalazi nešto više jela u ponudi, kao što su salata od hobotnice i rižot.

Cijene su od 70 do 110 kuna za predjela.

U Pupnatu na otoku Korčuli smjestila se Konoba Mate koja je ove godine od Michelina dobila priznanje Bib Gourmand. Kao preporuku iz svog menija izdvajaju težačku pliticu (domaći pršut s kozjim sirom i maslinama, mariniranim balančanima, kaparima te paštetom od balančana) po cijeni od 110 kuna te pašticadu s makarunima od pet kuna više. Jela koja se kod njih također moraju probati su i domaća pasta – morač te fritaja od pršuta s divljim šparogama. Koštaju 65 kuna.

Postoje i ponude za grupe, odnosno za minimalno šest osoba uz prethodnu rezervaciju tri dana ranije. Riječ je o pet menija čija se cijena, ovisno o sadržaju, kreće od 170 do 280 kuna. Inače, na službenim stranicama restorana Zuzori, Tavulin Bistro i Takenoko koji su među Michelinovim preporukama nisu istaknute cijene u menijima. • MP

18 Izbori 2020.

1. SRPNJA 2020. •

RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM ŽUPANIJSKOG HDZ-A BRANKOM BAČIĆEM

HDZ će osvojiti i ove izbore. Hrvatska ne može eksperimentirati s prodavačima magle Predsjednik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Branko Bačić iskusni je političar koji je u svojoj karijeri ‘prošao’ sve važne pozicije. Na predstojećim parlamentarnim izborima Bačić se nalazi na drugom mjestu HDZ-ove liste u X izbornoj jedinici, a s njime smo za ovaj broj DuLista porazgovarali o tome vidi li se na poziciji predsjednika Hrvatskog sabora, o projektima koji će u sklopu HDZ-ova programa biti realizirani na području županije, ali i o odnosu Andreja Plenkovića i Davora Bernardića.

i spuštanje na osobnu razinu s puno neistina. Most je pak pokazao svoje pravo lice svojim sudjelovanjem u Vladi do onog trenutka dok nisu, potpuno pogrešno, ocijenili da je vrijeme za populistički puč, a listu koju predvodi Miroslav Škoro ne treba posebno niti ocjenjivati. U Hrvatskoj se svako toliko pojavi taj nekakav treći put, što je naravno legitimno i zapravo i smisao demokracije, no moram istaknuti kako se ovdje radi o svojevrsnom eksperimentu koji nije dobar u vremenima pred nama punima izazova.

U svojoj političkoj karijeri prešli ste sve važne skaline – od načelnika općine preko saborskog zastupnika do državnog tajnika i samog ministra.

Vidite li se na mjestu predsjednika Sabora ukoliko HDZ osvoji većinu na predstojećim parlamentarnim izborima?

Moje političko djelovanje uvijek je bilo u dogovoru s vodstvom stranke i tako će biti i nakon ovih izbora u kojima ćemo ponovno osvojiti većinsko povjerenje građana. Kao potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a i u prošlom mandatu sam imao veliku odgovornost tako da ne bježim od novih izazova. Kakvi će oni biti, dopustite da ipak to zasad ostane pitanje stranačkog dogovora. U tom kontekstu moram istaknuti kvalitetu naše liste, a posebno ću se osvrnuti upravo na našu izbornu jedinicu. Tu je dvoje vrlo uspješnih i prepoznatih ministara, troje saborskih zastupnika, dva župana, gradonačelnici. Ljudi na listi su bili zaduženi za vođenje gradova, općina ili županija, nemaju nikakvih ‘repova za sobom’ i to je ono s čime mi idemo pred građane. Što se tiče ostalih, u prvom redu Restart koalicije, jedino po čemu ih možemo prepoznati jest klevetanje članova HDZ-a

Koje biste naznačajnije projekte iz programa ‘Sigurna Hrvatska’ izdvojili za predstojeće četverogodišnje razdoblje za područje Dubrovačkoneretvanske županije?

Vlada Andreja Plenkovića napravila je najviše za ovu županiju od, usudim se reći, bilo koje druge Vlade. Pelješki most su naši politički oponenti nazivali ‘iluzijom za budale’, a danas je on stvarnost.

Među prioritetima je svakako dovršetak Pelješkog mosta i njegovih pristupnih cesta, kao i izgradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika te izgradnja brze ceste od Zračne luka Dubrovnik do gruške luke, sukladno odlukama Vlade na sjednici održanoj u Dubrovniku u veljači prošle godine. Zatim imamo projekte izgradnje lučke infrastrukture poput luke Perna na Pelješcu s obilaznicom Pelješca i spoj na brzu cestu preko Pelješca, izgradnju luke Polačište, Pomorsko putnički terminal Vela Luka, luku Ubli na Lastovu, rekonstrukciju luke Trpanj, Donje Čelo i Prigradica.

Nedavno smo potpisali ugovore vezane za izgradnju Dnevne bolnice u Metkoviću, a to je također jedan od projekata za kojeg su tvrdili da je samo pusto obećanje. Realizirat ćemo i Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, ova Vlada

Na ovim izborima se pojavilo nekoliko manjih opcija koje igraju na ‘desničarenje’, ali ne vjerujem da će njihov utjecaj biti prevelik. Ne kažem da je zanemariv, jer na ovim izborima taj ‘treći put’ ima desni predznak

Izbori 2020. 19

• 1. SRPNJA 2020.

je ‘stavila na noge’ i projekt osnovne škole u Cavtatu, zatim tu su projekti aglomeracije Dubrovnika, Metkovića, Ploča i Korčule, vodoopskrba i odvodnja kao i navodnjavanje Doline Neretve, izgradnja brane na Neretvi kako bi se zaustavilo zaslanjenje donjeg dijela rijeke. U našem programu kao posebnu stavku nosimo brigu za mlade gdje planiramo realizaciju 20 tisuća kuna kredita kako bi mladima uz najpovoljnije uvjete riješili svoj stan!

S ponosom ističem kako sam taj model osmislio i predložio Vladi i Hrvatskom saboru 2011. godine pa se popularno taj model i naziva ‘Bačićevi’ stanovi!

U sljedećem mandatu planiramo prosječnu plaću podignuti na 7600 kuna, minimalnu plaću namjeravamo podići na 4250 kuna, a ona trenutno iznosi 3250.

Podigli smo je za 100 eura u odnosu na vrijeme prije nego što smo došli na vlast.

Planiramo smanjiti porez na plaću s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto. Sufinancirat ćemo nova zapošljavanja otvaranjem obrta mladih ljudi sa 130 tisuća kuna bespovratnih sredstava kako bi u startu pomogli s otvaranjem radnih mjesta. Planiramo povećati mirovine za 10 posto, smanjiti porez na dobit, što smo napravili i u ovom mandatu, s 20 na 18 posto za velike odnosno s 20 na 12 posto male poduzetnike.

Parlamentarni izbori, ali i cijela kampanja, posebno po trajanju i uvjetima u kojima se odvijaju, nesvakidašnji su zbog situacije s koronavirusom.

Mislite li da će se ta situacija na neki način odraziti na rezultat izbora i ako da, kako?

Našu kampanju smo usmjerili ka isticanju svih pozitivnih stvari koje je Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem napravila u posljednje četiri godine, a ako ćemo naš slogan ‘Sigurna Hrvatska’ sumirati u jednu riječ, ona bi bila – rezultati. Uspješno smo se nosili s krizom koju je u hrvatskom gospodarstvu prouzročio krah Agrokora. Danas smo među najuspješnijim zemljama Europe u rješavanju pandemije koronavirusa, a u tom smislu mora se istaknuti i kako je država poduzela dobre i pravodobne mjere za spas gospodarstva. U našoj županiji pomogla je 4100 poduzetnika koji broje 17125 zaposlenika i za njih je izdvojila 165 milijuna kuna u tri mjeseca. To se prije svega odnosi na turizam i ugostiteljstvo, ali i na poljoprivredni sektor. Tako govoreći, ako se koronavirus ima ikako odraziti na rezultat izbora to može biti jedino, zbog dobrog rada Vlade, u korist Hrvatske demokratske zajednice.

Koliko štete HDZ-u, prema Vašem mišljenju, radi cijeli spektar desno orijentiranih stranki i njihovo svojevrsno desničarenje? Mislite li da će to

dovesti do disperzije glasova koji bi išli HDZ-u?

HDZ je tijekom godina dokazao i opravdao postojanje stabilnog biračkog tijela.

Na ovim izborima se pojavilo nekoliko manjih opcija koje igraju na ‘desničarenje’, ali ne vjerujem da će njihov utjecaj biti prevelik. Ne kažem da je zanemariv jer na ovim izborima taj ‘treći put’ ima desni predznak. Hrvatska demokratska zajednica je po svom habitusu stranka desnog centra, a to znači da smo domoljubna, građanska i narodnjačka stranka.

Ne želimo ići u ekstreme nikakve vrste niti smatramo da bi oni nešto dobro donijeli hrvatskom društvu. Mi smo danas dio zajednice europskih obitelji, zahvaljujući upravo nastojanjima i radu HDZ-a uživamo popriličan međunarodni ugled i znam da će birači to znati prepoznati.

S obzirom na to, koje od tih desno orijentiranih stranki ‘dolaze u obzir’ za koaliciju s HDZ-om nakon izbora?

O postizbornim koalicijama mogu govoriti nakon izbora. Naime, vodimo se s tri kriterija. Prvi je postignuti rezultat izbora, drugi svjetonazorska i programska kompatibilnost i spremnost na preuzimanje odgovornosti! Ono što definitivno mogu odbaciti je mogućnost tzv. ‘Velike koalicije’ s SDP-om jer se jednostavno niti programski niti ideološki ne nalazimo na istom putu. Također mogu istaknuti da, ako dođe do pregovora o koaliciji, jedino HDZ može ponuditi mandatara. Nećemo dopustiti ponovni eksperiment s osobom bez izbornog legitimiteta.

Kako komentirate odnos premijera Andreja Plenkovića i predsjednika SDP-a Davora Bernardića? Bernardić je proteklih dana posebno vršio pritisak na premijera da ode u samoizolaciju zbog situacije na teniskom turniru u Zadru.

Davor Bernardić koristi svaku priliku za osvojiti malo medijskog prostora zato što je nedorastao Andreju Plenkoviću. To je bilo jasno i u njihovoj nedavnoj debati na jednoj nacionalnoj televiziji. Riječ je o čovjeku koji je svojim uličnim riječnikom u javnom diskursu demonstrirao što bi Hrvatsku čekalo u slučaju da on postane premijer. U slučaju premijera Plenkovića glavnu riječ su dali epidemiolozi koji su istaknuli da nema potrebe za samoizolacijom. Osim toga premijer se nekoliko puta testirao na koronavirus i svi rezultati su negativni. Tu počinje i završava priča o tome.

Nacionalni stožer uveo je, a potom nakon nekoliko dana i ukinuo mjeru samoizolacije za državljane BiH. U javnosti se mogu čuti tvrdnje kako je taj potez politički motiviran te kako je riječ o predizbornoj igri. Kako

Među prioritetima je svakako dovršetak Pelješkog mosta i njegovih pristupnih cesta, kao i izgradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika te izgradnja brze ceste od Zračne luka Dubrovnik do gruške luke, sukladno odlukama Vlade na sjednici održanoj u Dubrovniku u veljači prošle godine

U sljedeće četiri godine Hrvatskoj, zahvaljujući ulozi i utjecaju Andreja Pkenkovića na raspolaganju će biti nešto više od 10 milijardi eura za sanaciju i nadvladavanje ove krize

komentirate takve tvrdnje?

Odluke o samoizolaciji za državljane BiH ne propisuje politika nego struka. COVID19 je preopasna bolest da bi bila podložna političkom odlučivanju. Kroz medije se, prvenstveno zahvaljujući Davoru Bernardiću, provlači teza o povezanosti Stožera i Vlade u smislu donesenih odluka i mjera. Po funkciji šef Stožera je ministar unutarnjih poslova, a u svakoj vladi ministri dolaze iz redova stranke koja je na vlasti, ali zar postoji itko tko misli da glavni epidemiolozi i zdravstveni stručnjaci u ovoj zemlji odluke mogu donositi vođeni ičim osim brigom za zdravlje građana?! Kao što je rekla gospođa Alemka Markotić koja nije član HDZ-a, a visoko je pozicionirana u Stožeru, to su ljudi koji rade jednako uspješno kao i ranije samo se njihov rad danas pokušava minorizirati kako bi se stvorila pogrešna slika o neuspješnoj borbi s koronavirusom. Sad vi meni recite, tko u svemu tome onda veže političku liniju sa Stožerom, HDZ ili oporba koja pokušava svim mogućim i nemogućim udarcima ispod pojasa ušićarit pokoji glas više?!

Kakvom vidite Hrvatsku nakon koronakrize? Koji će biti prvi odlučujući koraci koje će HDZ povući u daljnjem upravljanju koronakrizom?

Veliko je pitanje kada ćemo moći govoriti o vremenu ‘nakon koronakrize’. Neki stručnjaci najavljuju kako bismo mogli imati drugi val najesen, a do tada ćemo imati formiranu stabilnu vlast. Našu borbu ćemo nastaviti jednako kao i do sada, a kako je u nekoliko navrata najavljivao ministar Beroš, više neće biti zatvaranja, ali neke mjere ćemo morati provoditi. Iz prvog vala smo naučili neke stvari, vidjeli koje mjere su učinkovite, a koje nisu polučile očekivane rezultate. U sljedeće četiri godine Hrvatskoj, zahvaljujući ulozi i utjecaju Andreja Plenkovića na raspolaganju će biti nešto više od 10 milijardi eura za sanaciju i nadvladavanje ove krize. U isto vrijeme predstoji nam i korištenje sredstava u visini od 11 milijardi eura iz višegodišnjeg financijskog okvira za, prije svega, uravnoteženi razvoj Hrvatske. Utoliko smo spremniji i znamo što možemo očekivati. To je još jedan od razloga zašto će Hrvatska demokratska zajednica osvojiti i ove izbore – Hrvatska ne može i ne smije eksperimentirati s kojekakvim prodavačima magle iza kojih ne stoje djela nego samo isprazne fraze. Ipak, 5. srpnja izbori se svode na odabir budućeg hrvatskog premijera između Andreja Plenkovića i Davora Bernardića. Između dosadašnjeg uspješnog i jakog predsjednika Vlade i predsjednika SDP-a koji se u proteklom razdoblju nije isprofilirao kao političar za novo izazovno razdoblje koje je pred Hrvatskom!

20 Izbori 2020.

1. SRPNJA 2020. •

NOSITELJ LISTE HNS-A U 10. IZBORNOJ JEDNICI VALENTIN DUJMOVIĆ

Cilj mi je da se u Zagrebu izborim za projekte i donesem ih u Dalmaciju i Dubrovnik je da u Sabor šalje zastupnike koji niti ovdje žive, niti imaju veze s našim krajem, niti ih je briga za građane iz ovoga kraja koje bi trebali zastupati, ali zato za jedan mandat sebi osiguraju finu plaću s kojom glume turista i ispijaju jeftine kave na Markovom trgu. Meni je to neprihvatljivo.

Na kraju saborskog mandata želim da svaki stanovnik na ovom području ima dostupnu pitku vodu i odvodnju, to je primarni cilj, ali i nužnost za svačiji normalan život. Politika mora rješavati probleme koji muče građane. Ljudima je dosta podjela i pustih obećanja U izbornu arenu ulazite kao nositelj HNS-ove liste u 10. izbornoj jedinici.

Zapravo, jedini ste dubrovački nositelj liste kod većih stranaka u ovoj jedinici. Daje li Vam to prednost? I zašto nema više kandidata koji žive u Dubrovniku kao nositelja lista?

I ja bih, kao i vi, volio znati odgovor na to pitanje, jer se pojavljuje iz izbora u izbore. Kod nas na jugu se redovito događa ista situacija, a to je da velike stranke postavljaju nositelje lista koji su

definirani u središnjicama u Zagrebu, bez da se išta pita ljude na terenu pa nam se događa da pojedini kandidati bez trunke srama poručuju da je njihov zadatak samo privući birače, a u Saboru će sjediti njihovi zamjenici. I u cijeloj toj podjeli fotelja u nacionalnim političkim utakmicama se svaki put zaborave pravi interesi i problemi koji muče građane Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Zbog toga ova izborna jedinica vječito pati od iste boljke, a to

Želim gurati naprijed, a cilj politike mora biti rješavanje problema koji muče građane

Kažete da želite biti ‘dubrovački čovjek u Zagrebu’. Što ste s time htjeli istaknuti?

To znači da ću se, kao netko tko živi u Dubrovniku, komu obitelj živi tu, djeca idu u školu..., boriti za financiranje i realizaciju projekata koje ću donijeti u Dubrovnik i županiju, što sam i do sada vrlo aktivno činio. Uostalom, HNS cijelu kampanju vodi pod sloganom ‘Hrvatska se voli radom’ koji obuhvaća vrijednosti za koje se zauzimamo, a jedna od njih je i ta da se ne želimo svađati, nego želimo raditi. U mom slučaju to znači da mogu ponosno stati iza konkretnih projekata poput pročistača pitke vode u Dubrovniku, koji su kolege nakon mene završile i pustile u rad, projekta izgradnje i spajanja više desetaka milijuna kuna vrijednih kanalizacijskih sustava koji će zaštititi znameniti Malostonski zaljev od otpadnih voda, nakon kojih propusne septičke jame na području Stona, Neuma, Kleka i okolice odlaze u povijest, ali i projekta ‘Donja Neretva’, ključnog projekta za održavanje poljoprivredne proizvodnje u dolini Neretve, koji će zaustaviti daljnje zaslanjivanje tla u donjem slivu Neretve i provesti ispiranje soli slatkom vodom iz tla koje je već zaslanjeno…

Jedna od Vaših inicijativa za koju biste se zalagali jest uvođenje poticaja na obnovu starih kamenih kuća.

Koji su Vaši ostali primarni ciljevi

Izbori 2020. 21

• 1. SRPNJA 2020.

koje želite ostvariti svojim djelovanjem u Saboru za jug Hrvatske?

Neke sam upravo spomenuo, ali na kraju mog saborskog mandata želim da svaki stanovnik na ovom području ima dostupnu pitku vodu i odvodnju, to je primarni cilj, ali i nužnost za svačiji normalan život. Uz projekte koje sam naveo, posebno bih izdvojio projekt obnove starih, tradicijskih kamenih kuća kojima možemo sačuvati našu baštinu i dati dodatni razvojni zamah zaleđu. Uvjerio sam se na terenu s kojim se sve problemima susreću vlasnici takvih kuća i, iako imaju pravo blago u svome vlasništvu, svaki pokušaj zapinje na problemima poput rješavanja imovinsko pravnih odnosa, financiranja i slično. Neki dan sam bio u malom mjestu Trnovici i vidio sam koliko ljudi žele riješiti taj problem i staviti u funkciju svoju nekretninu i koliko im je potrebna pomoć. Kamene kuće su naša tradicija i prepoznatljivost, a mnogi su do sada već pokazali kako se jedan takav projekt može provesti i omogućiti potpuno novi društveni, gospodarski i turistički smjer razvoja. Pogledajte samo Istru.

Nekada su kuće u središtu Istre bile puste i zapuštene, sada su to luksuzne kuće za odmor kakve se upravo danas, u vrijeme epidemije, najviše traže ili agroturizmi u koje su uključene cijele generacije obitelji.

I ostali Dubrovčani koji su na HNSovoj i drugim listama, bave se specijaliziranim temama. Mislite li kako netko od njih može također s Vama djelovati u Saboru?

Mislite na klub ‘Dubrovnik u srcu’?

Naravno, zajedničkim snagama se uvijek može napraviti više i spreman sam surađivati s konstruktivnom građanskom političkom opcijom koja će raditi za dobrobit građana. Zbog toga mi je žao gledati kako se i sada većina kandidata bavi osobnim obračunima i politiziranjem, koje je, istina, dio političkog folklora, ali nikome neće donijeti ništa dobro. Od toga birači nemaju ništa. Ne zanimaju me svađe, ne želim skretati ni lijevo ni desno, nego želim gurati naprijed, a cilj politike mora biti rješavanje problema koji muče građane i omogućavanje boljeg života.

Skoro tri godine ste na funkciji zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda. Na koje ćete se projekte usmjeriti na dubrovačko-neretvanskom području do kraja ove godine?

Svakako treba privesti kraju projekt ‘Donja Neretva’, odnosno pripremiti za apliciranje prema EU, vrijedan 520 milijuna kuna, od čega 85 posto dolazi iz sredstava EU. Jako je složen,

uključuje i izgradnju prevodnice za brodove duljine do 60 metara te riblju stazu za neometane migracije ribljeg fonda. Jednako tako važan je i projekt zaštite Malostonskog zaljeva, a sam grad Dubrovnik je u postupku rješavanja dokumentacije za projekt dubrovačke aglomeracije vrijedan 900 milijuna kuna, koji će riješiti pitanje otpadnih voda, danas i za buduće generacije. Ali vesele me svi projekti i veliki i mali. Nekome se može činiti da pronalazak vode na bušotini u Putnikovićima na Pelješcu nije veliki projekt, ali ljudima iz Putnikovića koji nikad u povijesti nisu imali vodu je najveći na svijetu, kao i bušotina s dovoljnom količinom vode pronađena kod Blata na Korčuli. Samo je trebalo malo inicijative i poduzetnosti.

Zbog svih obveza kojima ste trenutno okupljeni, kako uspijevate uskladiti privatne obveze s poslovnim? Kako je Vaša supruga reagirala na kandidaturu za parlamentarne izbore?

Već dugo sam u politici i, na žalost ili na sreću, moja supruga se je naučila nositi s činjenicom da se bavim poslom koji ne poznaje definiran raspored ni radno vrijeme. Ali jednako tako jako dobro zna koliko volim ovo što radim i koliko me veseli svaki novi pomak i projekt koji napravim za sredinu u kojoj živim. Važna mi je u svemu tome njezina podrška i zahvalan sam na tome što ima nevjerojatno puno razumijevanja za dinamiku kojom živim. Naravno, uvijek vodim računa o tome da svaki slobodan trenutak budem s obitelji i da to vrijeme koje provodimo bude sadržajno i kvalitetno.

Vezani ste za Trpanj gdje imate obiteljsku kuću. Što vam Trpanj znači?

Veliki dio života sam tamo proveo i jako

Uvijek vodim računa o tome da svaki slobodan trenutak budem s obitelji i da to vrijeme koje provodimo bude sadržajno i kvalitetno

HNS cijelu kampanju vodi pod sloganom ‘Hrvatska se voli radom’ koji obuhvaća vrijednosti za koje se zauzimamo, a jedna od njih je i ta da se ne želimo svađati, nego želimo raditi

sam vezan za Pelješac, netaknutu prirodu i skrivene vale u kojima sam naučio cijeniti sve što nam je priroda dala i koliko je važno svakoga dana brinuti o okolišu. Odrastao sam u Trpnju, u gimnaziju sam išao trajektom u Ploče, tako da sam od prvoga dana naučio koliko je truda i vremena potrebno uložiti da bi čovjek nešto postigao. Tada sam upoznao sve prednosti i nedostatke života u prostorno izoliranim sredinama pa mi vjerojatno zbog toga nije toliko teško vikendom potegnuti do Dubrovnika ili otići iz Dubrovnika u Zagreb kako bih napravio nešto za dobro svoju sredinu.

Otac ste dva sina i s njima ste samo vikendima zbog posla. Je li Vam teško zbog toga?

Taj dio je posebno težak, nije lako biti odvojen od obitelji. Ali zato sam redovno, svaki vikend jurio kući kako bismo vrijeme provodili u Dubrovniku ili Trpnju, u prirodi, igri, i činio sam sve kako bi djeca i supruga dobili najviše od mene, neovisno o činjenici da mi je trenutno radno mjesto u Zagrebu.

Uostalom, sve što danas činimo ionako će jednoga dana ostati njima.

22 Izbori 2020.

1. SRPNJA 2020. •

MARO KRISTIĆ, KANDIDAT MOSTA U 10. IZBORNOJ JEDINICI

I dalje ću biti vaš glas u Hrvatskom saboru Većina političkih stranaka i platformi na političkoj sceni nedovoljno ozbiljno su shvatili Dubrovnik, što je loše, a to se vidi po kandidatima i njihovim pozicijama na listama

Hrvatskom saboru nebrojeno puta otvarao tu temu. Sigurno da je to u konačnici pridonijelo tome da su odluke pozitivne za Dubrovnik i njegove građane. Vraćanje tvrđave Imperial Gradu je samo jedna dobivena bitka i mali korak u onome što slijedi. Pretpostavljam da možemo očekivati reakciju golfera zbog odluke Gradskog vijeća kojom smo samo potvrdili da je ugovor o koncesiji već raskinut sam po sebi. Nakon toga svi zajedno moramo definirati naše daljnje stavove i aktivnosti.

Treba pričekati dok se golferi isknjiže iz zemljišnih knjiga i nakon toga će tvrđava i u formalno-pravnom smislu ponovno u potpunosti biti u vlasništvu Grada Dubrovnika. Tada treba pokrenuti sve procedure koje će dovesti do toga da se u prostoru tvrđave uredi Muzej Domovinskog rata na ponos svih građana i onih koji grad posjećuju.

A obuhvat?

Već na sjednici Županijske skupštine, koja je uslijedila odmah nakon povijesne odluke na Gradskom vijeću, postavio sam pitanje županu kada će vratiti obuhvat u zakonite gabarite od 100 hektara. Župan je odgovorio da je obuhvat od 310 hektara zakonit, iako svi mi znamo da to nije tako. I dalje ću ustrajati na tome i na lokalnoj razini, ali i ako ponovno postanem zastupnik. Ta tema će biti redovito na sjednicama Hrvatskog sabora. Sad je teret odgovornosti na županu.

Oduvijek sam bio i zastupnik i vijećnik koji je svoje političko djelovanje temeljio na kvalitetnim i konstruktivnim rješenjima i idejama. Ako su rješenja bila dobra, podržavao sam ih bez obzira tko ih predlagao Razgovarala Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Gradski vijećnik Maro Kristić jedan je od kandidata za Hrvatski Sabor na listi Mosta nezavisnih lista u 10. izbornoj jedinici. Za što će se zalagati ako osvoji treći mandat, koja će pitanja od važnosti za Dubrovnik otvarati u Zagrebu, što nam donosi predloženi teritorijalni preustroj, sve su to pitanja o kojima smo porazgovarali s Kristićem, inače četvrtim na Mostovoj listi.

Kao jedan od svojih uspjeha u gotovo dvogodišnjem saborskom mandatu navodite borbu za Srđ. Koji su Vaši daljnji koraci po pitanju smanjenja obuhvata, posebno ako postanete zastupnik?

To je pobjeda svih nas i ne bih posebno isticao zasluge bilo kojeg pojedinca. Spletom okolnosti ja sam bio možda najistureniji u toj borbi, jer sam kao zastupnik u

Koje ćete još teme otvarati u Saboru?

Prvenstveno one koje se tiču zajednice iz koje dolazim. Teme se često otvaraju same po sebi, a vjerujem da su građani prepoznali ono što sam do sada radio u Saboru i isto to mogu očekivati i dalje.

Bitka za terminal u Gružu još nije gotova, a žičaru smo riješili izmjenama zakona i Grad je uspio naplatiti naknadu za koncesiju. Podsjetio bih da sam bio prvi zastupnik koji je stao u zaštitu Poreznog Uskoka te je moja inicijativa prihvaćena uz veliku podršku javnosti i medija i Porezni Uskok je samostalan u okviru Porezne uprave. Upravo zbog neovisnosti u radu Poreznog Uskoka to vrijeme su obilježila i najveća uhićenja i raskrinkavanje najvećih afera poput one u kojoj

Izbori 2020. 23

• 1. SRPNJA 2020.

je podignuta dvostruka optužnica protiv Zdravka Mamića, koji je sad nedostupan hrvatskom pravosuđu. Treba naglasiti da se problemi koji trenutno najviše tište Dubrovnik, a to su pitanje pretjerane gradnje i devastacije prostora ne mogu riješiti samo odlukama na lokalnoj razini. Trebat će mijenjati i odredbe Zakona o gradnji te ću i tu biti glas građana Dubrovnika. Poseban naglasak stavit ću na zakonske prijedloge koji će značiti zaštitu pomorskog dobra od devastacije, zaštitu autobusera i taxy prijevoznika koji su u iznimno teškoj situaciji, kao i na sve zakonske prijedloge kojima će se povećati konkurentnost turizma kao okosnice hrvatskog gospodarstva.

Koliko je važno da Dubrovnik ima svog zastupnika?

To je iznimno važno, a tome u prilog ide i ovo što sam prethodno rekao. Da to nije bilo tako, za Dubrovnik i njegove probleme u Saboru bi se rijetko čulo, a možda bi neke ključne stvari danas u prostoru izgledale bitno drukčije. Vjerujem da su i naši sugrađani svjesni toga i da će birati kandidate iz Grada. Nisam siguran da bismo danas mogli uopće razgovarati o vraćanju tvrđave Imperial Gradu da nisam toliko puta otvorio temu Srđa na nacionalnoj razini i toliko se izložio ne birajući neprijatelje. I pitanje samog terminala u Gružu inicirano je mojim upozoravajućim govorom u Saboru, nakon kojeg je Upravno vijeće Lučke uprave smijenilo sve članove koji su imali ideju i zadatak prepustiti naš terminal francusko-turskom konzorciju. Potom su u Upravno vijeće postavljeni ljudi koji su zaštitili interes grada tako da danas imamo terminal u našim rukama, što ne znači da se tu nešto neće mijenjati.

Zato i postoje zastupnici u Saboru, da bi štitili ključne interese grada. Većina političkih stranaka i platformi na političkoj sceni nedovoljno ozbiljno su shvatili Dubrovnik, što je loše, a to se vidi po kandidatima i njihovim pozicijama na listama. Većina kandidata s našeg područja gotovo ni nema izglede da postanu zastupnici. Čak ih se malo stavilo i u podcjenjivačku poziciju. Oni pak koji su više istaknuti na listama, zbog rejtinga koji nije sjajan, nemaju neke posebne izglede. Primjerice, Domovinski pokret je u potpunosti ignorirao ne samo Grad nego i cijelu Županiju i nema niti jednog kandidata s tog područja na listi jer je i sama nositeljica liste najavila odlazak u političku mirovinu. Po meni, u ovom trenutku jedino gradonačelnik Franković i ja imamo ozbiljne izglede s tim da je teško očekivati da će Franković i da uspije izboriti mandat zastupnika isti iskoristiti zbog uloge gradonačelnika koju obnaša.

Moje izglede povećava i činjenica da će Mostovi zastupnici ulaziti u Sabor po

broju preferencijalnih glasova, a ne po redoslijedu na listama pa se nadam da će Dubrovkinje i Dubrovčani, osim što će birati listu broj 2. Mosta nezavisnih lista, zaokruživati i broj 4 koji se nalazi ispred mog imena i prezimena.

Mislite li da Vas građani dovoljno percipiraju kao Mostovog kandidata i gradskog vijećnika. Na početku mandata Mata Frankovića bili ste s njim u ‘tihoj’ koaliciji, a povezani ste i sa Srđevcima, koji su sad na drugoj platformi?

Oduvijek sam bio i zastupnik i vijećnik koji je svoje političko djelovanje temeljio na kvalitetnim i konstruktivnim rješenjima i idejama. Ako su rješenja bila dobra, podržavao sam ih bez obzira tko ih predlagao. S druge sam strane iznimno kritičan i ne odustajem kada stvari ne idu u dobrom smjeru. Tako je bilo i za vrijeme bivšeg gradonačelnika, a tako je i danas. U iznimno korektnom sam odnosu s kolegama Srđevcima i ponosan sam na razdoblje u kojem sam nosio našu zajedničku listu. Uvijek ću podržati svaki dobar i zakonit prijedlog koji dolazi s njihove strane, jednako kao i s bilo čije druge strane. Svoje političko djelovanje temeljnim na podržavnju onoga što je dobro, a ono što je loše kritiziram.

Jedna od tema za koju se Most zalaže jest teritorijalni preustroj, kako će se to odraziti na Dubrovnik?

Most u svom programu predlaže da u što kraćem roku dođe do ukidanja županija i jačanja kapaciteta gradova i općina.

Mislim da preustroj treba biti utemeljen na ozbiljnom i stručnom pristupu, jer imamo prevelik i neodrživ broj općina i gradova, a same županije nisu ispunile svrhu svog postojanja. Primjerice, od gotovo milijardu kuna županijskog proračuna, samo 70 milijuna ostaje za raspodijeliti na 17 općina i pet gradova, a ostatak se odnosi se na decentralizirana sredstva, materijalne troškove i plaće. To nije razvojni proračun i ne opravdava svrhu postojanja županije. Županije su služile isključivo za gomilanje kadrova, kojih je danas previše. Stoga preustroj treba temeljiti na smanjenju broja zaposlenih te na boljoj i kvalitetnijoj organizaciji. U teškoj smo poziciji i gospodarska kriza ugrozila je i one za koje su svi mislili da su nedodirljivi. U gradskim i državnim tvrtkama plaće itekako postaju upitne i dolazi do kolapsa sustava. Tko god došao na vlast, morat će napraviti ozbiljne rezove. Sustav je preglomazan, a dosad nije bilo odgovornosti i volje da se to riješi. Nažalost, kada nismo bili u stanju do sada to riješiti, riješit će se sad zbog korona krize.

Koronakriza je zbog turizma bacila na koljena Dubrovnik. Istra se budi, je li

Preustroj treba biti utemeljen na ozbiljnom i stručnom pristupu, jer imamo prevelik i neodrživ broj općina i gradova, a same županije nisu ispunile svrhu svog postojanja

Svoje političko djelovanje temeljnim na podržavnju onoga što je dobro, a ono što je loše kritiziram

Dubrovnik pogriješio?

Dubrovnik je pogriješio, jer godine vrhunskih rezultata i generiranja velikih prihoda nije iskoristio da prije svega uštedi neke novce, koje bi sad mogao ulagati u promociju. Rad turističkih zajednica i komunikacija u destinaciji, općenito destinacijski menadžment, ne funkcionira i sad smo u teškoj poziciji. Istra je u boljoj poziciji strateški i prometno i oni se brže oporavljaju. Mi kaskamo za svima, jer nismo organizirani, nemamo kvalitetnu komunikaciju među subjektima u destinaciji i trenutno smo u financijski nezavidnoj situaciji. Nadam se da će se što prije postići konsenzus u destinacijama i ozbiljno pristupiti promišljanju i planiranju turizma u budućnosti, jer on nakon ove krize neće biti isti. Neke će stvari trebati graditi od početka, ali važno je da se tada postave na pravo mjesto.

Najavljujete nove gospodarske mjere i porezne olakšice. Kako oporaviti gospodarstvo, ali i pomoći ljudima bez posla?

Bit će iznimno teško i tko god dođe na vlast, čekaju ga četiri teške godine. S jedne će strane zateći državni proračun u teškoj situaciji, a s druge strane bit će nevjerojatno velik broj potrebitih. Kao zemlja koja počiva na turizmu i malom poduzetništvu, moramo učiniti sve kako bi što prije pokrenuli gospodarstvo. Ova kriza je specifična jer je zahvatila cijeli svijet i ne ovisimo samo o događanjima unutar zemlje. Nama je od presudne važnosti kad će se druga tržišta oporaviti i kad će početi dolaziti turisti. Logično je da će svi štititi svoju domaću industriju i gospodarstvo te će nastojati da njihovi građani ne putuju izvan zemlje. Na nama je da budemo konkurentni i da ih privučemo. Stoga stope poreza u turizmu i ugostiteljstvu treba vratiti na primjerene razine. Bio sam jedan od onih koji je glasao za stopu PDV-a u turizmu od 25 posto i to je jedna od rijetkih odluka koja mi je teško pala. Međutim, u trenutku kad se o tome odlučivalo, birali smo hoćemo li imati primjereniju stopu PDV-a u turizmu ili ćemo morati povećati PDV na hranu, lijekove i slično. U tom trenutku sam potpuno svjesno birao i solidarizirao se s ugroženom stranom hrvatskog društva. Naravno, to je prouzročilo određene probleme u hrvatskom turizmu, jer smo našom odlukom utjecali na smanjenje konkurentnosti, vjerujući da će Vlada ispuniti svoje obećanje i već nakon godinu dana smanjiti stopu PDV-a, što se nije dogodilo. Sad ćemo morati ići s niskim stopama, ukidati parafiskalne namete, dozvoliti gospodarstvu da prodiše. Ne možeš ljudima uzimati ako prihoda nema. Moramo ponovno stvoriti gospodarsku aktivnost da bi se i državni proračun mogao početi puniti.

24 Izbori 2020.

1. SRPNJA 2020. •

RAZGOVOR GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ, KANDIDAT BROJ 5. NA LISTI BROJ 9. (HDZ-HDS)

Birači znaju da kriza nije vrijeme za eksperimente nego za dokazane ljude Centar kompetetivnosti u Vili Čingrija koju smo kupili, uz veliku financijsku potporu Grada sagrađen je Studentski dom, dosta smo sredstava povukli iz fondova EU za energetsku obnovu škola i vrtića, pripremili smo u potpunosti dokumentaciju za 714 milijuna kuna vrijedan projekt Aglomeracije…

Pokazao sam, kao i cijeli moj tim, odgovornost u upravljanju Gradom u ove tri godine, da niti ima ‘jednakiji od drugih’ niti ima kompromisa po pitanju upravljanja Gradom odnosno prema javnom interesu Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na izbore za Sabor Republike Hrvatske krenuo je s pete pozicije na listi Hrvatske demokratske zajednice u 10. izbornoj jedinici. S njim smo porazgovarali kojim se postignućima osobito ponosi za svog dosadašnjeg mandata, zašto je za svoju preferencijalnu kampanju odabrao slogan ‘Odlučno i odgovorno’, ali i što misli o programu Restart koalicije.

Kako će Grad pamtiti mandat Vlade premijera Andreja Plenkovića?

Sedam milijardi kuna vrijedne investicije u mandatu Vlade Andreja Plenkovića dovoljno govori za sebe. Naša je Županija postala najveće gradilište u državi. A tek je krenulo. Ponosni smo na činjenicu da se sjednica Vlade održala prošle godine u Kneževom dvoru i da je tamo najavljen čitav niz drugih projekata koji će taj iznos dodatno uvećati.

Koji su to konkretno projekti odrađeni ili pokrenuti na dubrovačkom području?

Završili smo projekt pročistača vode, završili smo obnovu kompleksa Lazareta, potpisali smo ugovor o gradnji Lapadske obale, sagradili smo, što je prvi slučaj od moderne Hrvatske, novu školu na Montovjerni, pokrenut je

U tih sedam milijardi kuna ipak su najveći projekti Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik.

Ta dva velika infrastrukturna objekta se itekako tiču Grada odnosno kvalitete života u njemu te gospodarske i razvojne perspektive. Oba ta projekta od neizmjerne su potrebe za Grad koji je ipak prometno poprilično izoliran. Vlada je prepoznala taj problem i uložila je i mnogo novaca, ali i dosta napora kako bi se ova dva projekta realizirala. Jer, sjetit ćete se, SDP-ova Vlada nije znala prepoznati te notorne stvari pa su govorili kako je most nepotreban i nazivali ga iluzijom za budale. Sretan sam jer ćemo se konačno kao država uspjeti povezati u jednu cjelinu i jer će most dati dodatni poticaj razvoju ne samo Pelješca nego i Korčule i Mljeta.

Stoga sam uvjeren da će most i pristupne ceste biti završeni u roku i da će ih oboje u novom mandatu otvoriti predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Fondovi Europske unije nešto je što ste uoči preuzimanja odgovornosti za Grad isticali kao nešto čemu se treba posvetiti maksimalna pozornost. Jeste li zadovoljni postignutim?

Budući da smo vrlo blizu ostvarenja cilja od povlačenja milijarde kuna iz fondova EU, jako sam zadovoljan. Gradska uprava prije nas imala je nesreću da je njen čelnik bio pravomoćno osuđen za zloporabu položaja pa kao takav nije mogao potpisivati EU projekte. Znali smo da je organizacija posebnog odjela za EU fondove nešto što nam nužno potrebne, nešto gdje smo mogli ostvariti većinu programom zacrtanih ciljeva.

Izbori 2020. 25

• 1. SRPNJA 2020.

Srećom, zahvaljujući razumijevanju predsjednika Vlade, ali i uz potporu državne tajnice u resornom ministarstvu, naše sugrađanke Nikoline Klaić, uspjeli smo realizirati zaista zavidan broj projekata.

Je li to na neki način smjer kojim bi država trebala krenuti – prema maksimalizaciji korištenja EU sredstava?

Vlada Andreja Plenkovića uspješno se uhvatila s istim problemom (slaba ili nikakva iskoristivost EU fondova) na državnoj razini. Pomaci su očiti, ali nakon toliko godina nesnalaženja i nerada oko EU fondova, u čemu je ponovo prednjačila Vlada predvođena SDP-om očito je da ima još itekako mnogo prostora za iskorak. Zahvaljujući odličnim odnosima koje premijer ima u EU, uvjeren sam kako ćemo u tome potpunosti uspjeti u narednom mandatu.

Kao slogan za Vašu preferencijalnu kampanju odabrali ste ‘Odlučno i odgovorno’. Što Vas je vodilo tom sloganu?

Slogan se nekako sam nametnuo. On je proistekao iz mog trogodišnjeg rada na čelu Grada. Imali smo dosta problema i neriješenih situacija – od nepostojanja ugovora za žičaru nenaplaćenih dugova iz prošlosti, preko nefunkcioniranja

Zaklade Blaga djela, spornog ugovora za tvrđavu Imperijal na Srđu, problema sa javnim površinama, problemi s dijelom taksista i dijelom ugostitelja. Sa svim tim situacijama smo uspješno sigurno i odlučno kad mnogi to nisu vjeruvali izašli na kraj i to na način da je u sve to uveden red. Nije bilo lako, ali upravo odlučnošću u pristupu su se svi ti, i ne samo ti, problemi riješili. Što se tiče riječi odgovornost, i nju sam pokazao u više navrata. Svaki put kada je javni interes na neki način bio ugrožen, makar i kad je samo sumnja pala na to.

Pokazao sam, i cijeli je moj tim pokazao, odgovornost u upravljanju Gradom u ove tri godine, da niti ima ‘jednakiji od drugih’ niti ima kompromisa po pitanju upravljanja Gradom odnosno prema javnom interesu. Odgovorno smo se ponašali i u krizi s virusom COVID-19.

Podigli smo Civilnu zaštitu da nam bude od pomoći, I bila nam je od velike pomoći. Financijski smo pomogli one najranjivije skupine, ali i gospodarske subjekte. Gotovo 80 milijuna kuna smo ili podijelili ili odgodili odnosno umanjili iznose. Također, financijska stabilnost Grada, koji itekako ovisi o turizmu, nije došla u pitanje niti u jednom trenutku. To je po meni odgovoran način upravljanja Gradom. I zato ‘odlučno i odgovorno’.

Završili smo projekt pročistača vode, završili smo obnovu kompleksa Lazareta, potpisali smo ugovor o gradnji Lapadske obale, sagradili smo, što je prvi slučaj od moderne Hrvatske, novu školu na Montovjerni

Cijela kampanja HDZ-a, sa sloganom, ‘Sigurna Hrvatska’, se zapravo i odnosi na uspješno vođenje države u doba kada je virus blokirao čitav Svijet. Tu vidite najjaču prednost nad SDP-om?

Uspješno je država vođena i prije krize koju je donio COVID-19. Svi pokazatelji, osobito oni financijski, to potvrđuju. Imali smo kao država sreću da nam je Andrej Plenković premijer, a Zdravko Marić ministar financija, kao što smo imali sreće da je Vili Beroš postao ministar zdravstva. Kriza nam je, kao I uostalim mnogima, pokvarila efikasan završetak mandata u smislu realizacije baš svih zacrtanih projekata. No, s druge strane, pokazali smo kako zapravo jedino HDZ može biti stabilan i učinkovit kada je u pitanju kriza. Takvi smo kao stranka bili i ‘90ih u Domovinskom ratu, a takvi smo se pokazali i sada. Ne mogu ni u najluđim snovima pomisliti kako bi to bilo da je Bernardić vodio državu, a recimo Rajko Ostojić zdravstvo. Oni su nesuvisli i u normalnim uvjetima, a u krizama bi se izbezumili. Pa ni sada nisu imali nikakav konkretan prijedlog, ni na koji način nisu pomogli državu i Vladu. Samo su, kako bi mi u Gradu rekli, njorgali. Samo su zujali. A meda nigdje ni kapi. Ova je Vlada i Stožer Civilne zaštite pokazali su odgovornost i učinili su nas sigurnom destinacijom. A to ovima kloji pretendiraju na vlast, nikako ne bi pošlo za rukom.

U to sam uvjeren.

Kakve rezultate očekujete?

HDZ će pobijediti jer će biti stranka s najviše osvojenih mandata. Slijedit će pregovori s potencijalnim partnerima i onda će predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dobiti novi mandat na čelu Vlade.

Nećemo, doduše, imati puno vremena za slavlje, jer je pred nama očito nastavak borbe s epidemijom, ali i gospodarskim i socijalnim posljedicama koje je prouzročila ta epidemija.

HDZ će pobijediti jer će biti stranka s najviše osvojenih mandata. Slijedit će pregovori s potencijalnim partnerima i onda će predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dobiti novi mandat na čelu Vlade

Niste, dakle, fascinirani oporbom odnosno Restart koalicijom?

Ne vidite mogućnost za njihovu pobjedu?

Apsolutno ne. Neuvjerljivi su, program im je plagijat onog smiješnog ‘Plana 21’, a lider im je osoba koja panično bježi od sučeljavanja s premijerom Plenkovićem.

Možda Bernardić ima dobre namjere, ali on jednostavno nije kapacitet da bude predsjednik Vlade. I to će birači prepoznati. Neće u ovim ipak čudnim i teškim vremenima, htjeti eksperimentirati s Bernardićem nego će dati povjerenje onima koji su se dokazali da znaju i da umiju nositi se i s najvećim problemima.

1. SRPNJA 2020. •

Duplerica

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Lijepo je opet viđ KAMENI VITEZ OSLOBODIO SE DRVENE SKELE

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas

Oglas

1. SRPNJA 2020. •

• 1. SRPNJA 2020.

‘STIŽU PRVI GOSTI’ Proteklih sezona naviknuli smo se na svakakve prizore kada su u pitanju naši gosti. Kampiralo se tako i spavalo gdje je tko stigao, od parkirališta do parkova, no ne sjećamo se da je itko na odmor došao s

– traktorima! Veliku pažnju i zanimanje Dubrovčana prošle su nedjelje tako izazvali turisti koji su u naš grad stigli s traktorima s kamp prikolicama. Foto: Uživo s dubrovačkih ulica

đet Orlanda

Orlando je ponovno ugledao svjetlo dana, a i nama je svima drago ponovno vidjeti ovog kamenog viteza koji je dio nezaobilazne vizure našeg grada

Foto Zvonimir Pandža

Naš kameni vitez Orlando proteklog ponedjeljka oslobodio se drvene skele koja ga je godinu i pol dana zakrivala od znatiželjnih pogleda. Orlando je i dalje pod budnim okom stručnjaka te će se s monitoringom oštećenja koja su na njemu nastala nastaviti uz novu zaštitnu ogradu. U svakom slučaju, Orlando je ponovno ugledao svjetlo dana, a i nama je svima drago ponovno vidjeti ovog kamenog viteza koji je dio nezaobilazne vizure našeg grada.

48 Aktualno

1. SRPNJA 2020. •

Županija

DODATNE KARTE Lokrum je odobrio Župljanima dodatnih 300 besplatnih pokaznih karata.

Nakon što je u samo jednom danu u uredu TZ Župa dubrovačka podijeljeno 300 karata, općinski načelnik Silvio Nardelli uputio je Javnoj ustanovi zamolbu za odobrenjem dodatnih karata.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

ŽUPAN U OBILASKU

Radovi na cestama od Zatona do Lučinog razdolja

STIGAO NOVI UREĐAJ

Radiologija više ne mora dijeliti UZV s drugim odjelima Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić rekao je kako će sada pacijenti biti pregledani ili terapijski obrađivani najsuvremenijim medicinskim uređajima

ŽUPANIJA Na nekoliko lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatske ceste imaju otvorena gradilišta. Od Velikog Zatona preko pristupnih cesta Pelješkog mosta do pristupnih cesta budućem Centru za gospodarenje otpadom. Sve ih je obišao župan Nikola Dobroslavić s članom Uprave Hrvatskih cesta Nikšom Konjevodom, ravnateljem ŽUC-a Ivom Kaštelanom i direktorom Dubrovnik cesta Robertom Krilom.

Radovi u Zatonu obuhvaćaju 3 km rekonstrukcije pješačkih staza i javnu rasvjetu, a vrijednost radova je 23 milijuna kuna. Župan je obišao i gradilište pristupnih cesta Pelješkom mostu, točnije radove kod tunela Debeli Brijeg duljine 2,5 km, na dionici Duboka Sparagovići/Zaradeže, koji će po svom završetku biti peti najveći tunel u Hrvatskoj. Ova dionica obuhvaća izgradnju nove trase prometnice, dva tunela, jedan vijadukt i dva mosta, ukupne je duljine 12 km, a izvođač je Strabag.

Također, župan je s predstavnicima Hrvatskih cesta, Dubrovnik cesta i ŽUC-a, načelnika Općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićem i direktorom AGO-a Josipom Bačićem obišao i radove na pristupnim cestama Centru za gospodarenjem otpadom ‘Lučino razdolje’.

Na dionici Lisac-Čepikuće su investitor Hrvatske ceste (Lisac – Čepikuće) i ukupna vrijednost je 24,5 milijuna kuna, izvode se u dvije faze ukupne duljine 5,3 km, dok je na dionici Čepikuće-Trnovica, investitor ŽUC i ukupna vrijednost je 11 milijuna kuna.

Izvršili smo primopredaju jednog sofisticiranog ultrazvučnog uređaja na radiološkom odjelu

Na dionici Lisac-Čepikuće su investitor Hrvatske ceste (Lisac – Čepikuće) i ukupna vrijednost je 24,5 milijuna kuna

ŽUPANIJA Dubrovačko-neretvanska županija kupila je UZV aparat za radiologiju opće namjene Općoj bolnici Dubrovnik u vrijednosti od 868.750 kuna. Primopredaja je obavljena u četvrtak poslijepodne, a tim povodom u Opću bolnicu Dubrovnik stigao je i ministar zdravstva Vili Beroš. Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako mu je veliko zadovoljstvo da je županija osigurala sredstva za uređaj.

— Izvršili smo primopredaju jednog sofisticiranog ultrazvučnog uređaja na radiološkom odjelu. Osigurali smo sredstva za još jedan uređaj koji treba stići za koji dan, ukupno dva i pol milijuna kuna. Drago mi je da smo i na takav način mogli pomoći bolnici te našim sugrađanima kako bi imali bolju dijagnostiku – istaknuo je župan.

Voditeljica odjela radiologije te predsjednica Županijske skupštine dr. sc.

Vilma Kosović rekla je kako su do sada na odjelu radili na posuđenom uređaju

s drugog odjela i dijelili s kolegama drugih specijalnosti zbog čega bi došlo do poteškoća u funkcioniranju, ali naravno bez ikakvih posljedica.

— Ovaj uređaj ima vrlo naprednu tehničku specifikaciju koja se odnosi na izrazito visoku rezoluciju prilikom ultrazvučnih pretraga s kontrastom koje ćemo primjenjivati sada na našem odjelu. Tako da ćemo kod evaluacije žarišnih lezija jetre te pacijente ‘rješavati’ na ultrazvuku s kontrastom, a nećemo ih morati slati dalje na slikovni ‘imaging’ kao što je Multi-Slice kompjuterizirana tomografija ili magnetska rezonancija – rekla je Kosović.

Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić rekao je kako će pacijenti koji dolaze u bolnicu biti pregledani ili terapijski obrađivani najsuvremenijim medicinskim uređajima. Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako mu je zadovoljstvo svjedočiti trenucima kada se u klinički rad uvode moderni uređaji.

Aktualno 49

• 1. SRPNJA 2020.

Grad Dubrovnik

AKTUALNOSTI GRADA DUBROVNIKA

www.dubrovnik.hr

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

Orašcu sustav vrijedan 30 milijuna kuna

Radovi na 28 milijuna kuna vrijednoj investiciji Vodovoda Dubrovnik u izgradnju sustava vodoopskrbe

i odvodnje Orašca započeli su sredinom lipnja postavljanjem mreže odvodnje od Čerjana do skretanja za Ljubač. Ukupno će se izgraditi 4,5 kilometara novog vodoopskrbnog cjevovoda te preko 10 kilometara cjevovoda odvodnje te nova kanalizacijska crpna stanica Orašac, a predviđeno trajanje radova je dvije godine.

U petak je gradilište obišao gradonačelnik Mato Franković te predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić, član Uprave Vicko Begović i predsjednik Mjesnog odbora Orašac Srđan Margaretić. Gradonačelnik

VRIJEDNE DONACIJE OPĆOJ BOLNICI

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Grad i Blaga djela bolnici donirali ginekološki UZV uređaj i sustav za testiranje na COVID-19

U Općoj bolnici Dubrovnik u petak je predstavljen suvremeni uređaj za ginekološku, ultrazvučnu 4D dijagnostiku, kupljen zahvaljujući donaciji Grada Dubrovnika kao i uređaj za testiranje na COVID-19, čiju nabavku je financirala Zaklada Blaga djela.

Ginekološki UZV uređaj GE VOLUSON S8 već je u funkciji, a vrijedan je 420.256,96 kuna te je u cijelosti financiran sredstvima Grada Dubrovnika, i to temeljem Ugovora o donaciji sklopljenim između Grada i Opće bolnice u ožujku. Ugovor o donaciji ukupno iznosi 990.000 kuna, a uključuje sredstva predviđena za nabavku drugih

Franković podsjetio je kako su ovakvi projekti jedan od prioriteta ove gradske uprave te naglasio kako mu je drago da se intenzivno započelo s izgradnjom kanalizacijske mreže.

-Prije mjesec dana započela je investicija u Staroj Mokošici, sad smo u Orašcu, a za tjedan ili dva ćemo biti na Lopudu. Uistinu se značajna sredstva ulažu u povećanje kvalitete života– rekao je gradonačelnik te se zahvalio Hrvatskim vodama koje prate Vodovod u ovoj investiciji naglasivši kako sami ne bi mogli iznijeti tako značajan financijski teret.

Od 15. lipnja funkcionalan je i sustav za molekularnu dijagnostiku, odnosno PCR uređaj s pratećim laboratorijem za testiranje na COVID-19

uređaja za potrebe bolničkih odjela i jedinica.

Od 15. lipnja funkcionalan je i sustav za molekularnu dijagnostiku, odnosno PCR uređaj s pratećim laboratorijem za testiranje na COVID-19, a nabavljen je zahvaljujući donaciji Zaklade Blaga djela. Na predstavljanju uređaja sudjelovali su i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković te upravitelj Zaklade Blaga djela Nikola Obuljen.

— Grad Dubrovnik nastavlja s kontinuiranim ulaganjem u Opću bolnicu Dubrovnik. Ovo nije prvi, a svakako neće biti ni posljednji projekt koji financiramo – kazao je gradonačelnik Franković. Rekao je da je Grad dugi niz godina bio nedovoljno dobar partner Općoj bolnici, ali da se ta situacija posve promijenila dolaskom nove administracije kada se suradnja intenzivira, a što najbolje pokazuju brojni nabavljeni uređaji, odnosno ispunjene su druge potrebe koje je bolnica imala.

Posebno je istaknuo suradnju sa Zakladom Blaga djela, podsjetivši da su riješeni svi problemi koje je Zaklada imala, a koji su opterećivali njeno djelovanje, a da danas uredno funkcionira i ispunjava svoj osnovni cilj – humanitarno i društveno djelovanje.

Sanira se oštećena nerazvrstana cesta u Knežici

Radovi na sanaciji nerazvrstane ceste u naselju Knežica započeli su u četvrtak, a uređenje ceste koja se godinama nalazi u lošem stanju zbog velikog prometa i teškog tereta koji se prevozi trajat će 30 dana. Ukupno će se sanirati oko 4500 metara kvadratnih nerazvrstane ceste na više lokacija, a ovisno o lokaciji radovi obuhvaćaju uklanjanje postojećeg i izvedbu novog asfaltnog sloja. U sklopu radova sanirat će se i dio oborinskog kolektora, koji je van funkcije duži niz godina, a zbog čega je u više navrata također dolazilo i do propadanja ceste. Ukupna vrijednost ove investicije u cestovnu mrežu šireg gradskog područja iznosi oko 900.000 kuna, a radove izvodi tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina u Gradu Dubrovniku.

50 Aktualno

1. SRPNJA 2020. •

PRVA GENERACIJA MATURANATA ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE PROSLAVILA 55. GODIŠNJICU MATURE

Bili smo k’o pokusni kunići, ali spojila se odlična ekipa. I danas smo nerazdvojni u mislima. Inače, uz njih su im predavali i sada pokojni Pero Matana, Milan Agaci, Ante Barač, Ivo Rusković, Rudi Sokal, Petar Tomas, Lukša Cilić, Beberti-Zuech Gardi, Mirko Konta, Zlatko Tecilazić, Boris Žuvela, Mato Gavran, Pero Depolo i Srđana Lasić.

A, mi smo se podružili s ovim gosparima koji su nam otkrili zanimljivu i jedinstvenu povijest svoje škole koja im je, ističu, dala dobre temelje za život. A, u početku, otkrivaju nam, nije im bilo lako. Bili su kao ‘pokusni kunići’ te se škola dugo vremena borila za opstanak što zbog nedostatka kadra pa onda i zbog nedostatka opreme, ali i sredstava za njezinu nabavu. Ipak, uspjeli su opstati i danas sa sobom nose divne uspomene.

Osnovan 1961.

Škola bi bila popodne u 14 sati, a mi bismo cijelo jutro radili i onda išli na nastavu. Nije nam bilo lako. Došli bismo doma tek navečer. Škola nam je izdavala potvrde, a mi smo radili, naplaćivali radove na instalacijama kako bismo mogli platiti školu. Koji je to bio trud. Bilo nam je malo naporno – Ante (Tonći) Vukasović Zvuk školskog zvona protekle subote u Pomorsko-tehničkoj školi označio je početak 11. okupljanja ili 55. godišnjicu mature prve generacije maturanata Elektrotehničke škole u Dubrovniku. ‘Diplomirani elektrotehničari jake struje’ sjeli su ponovno u svoj 4.e razred i napravili prozivku.

Davne 1965. diplomiralo ih je 29, a protekle subote ‘nazočno’ ih je bilo 13 i to

Piše Leona Rašica Foto Privatna arhiva

Ivo Bačić, Pero Božanja, Ivo Bulić, Ante Džakula, Iso Levi, Dubravko Kovačević, Mladen Kraljević, Baldo Marić, Marinko Mikulandra, Boris Milošević, Slobodan Vujanović, Tonći Vukasović te Konstantin Babić. Nažalost, njihovi profesori inženjeri Drago Vuković, Feliks Šaut, Nikola Luznik i Tatjana Orlić nisu mogli nazočiti ovome lijepom okupljanju, ali su s njima bili

Sve je počelo 1961., priča nam jedan od maturanata gospar Dubravko Kovačević, kada se pokazala potreba za otvaranjem Elektrotehničkog smjera u Dubrovniku.

— Naši ljudi koji su bili u privredi grada sjetili su se da bi bilo dobro otvoriti tehničku školu elektrotehničkog smjera jer je to nedostajalo Dubrovniku. Tada je od struke postojao samo nautički i strojarski smjer. Elektrosmjer nije postojao, a postojala je potreba da se za brodove školuje i takav kadar koji bi bio specijaliziran za rad s elektrotehnikom na brodu. Pošto je to sve bilo usmjereno na navigacijsku opremu, u početku je naš smjer bio zamišljen da bude kao struka slabe struje. Onda se pokazalo kako za takvo što nema interesa te je smjer prerastao u struku jake struje. To je značilo da će nas osposobiti za rad na uređajima veće snage od dinamo mašine, transfomatora do kućnih instalacija. Mi smo bili prva

Aktualno 51

• 1. SRPNJA 2020.

MATURALNA VEČER U HOTELU ADRIATIC 13.

VELJAČE 1965.

generacija ove škole te smo završili zvanje elektrotehničara po zagrebačkom modelu. To je bila prva tehnička škola u Dubrovniku pa tako nije postojao neki poseban program. Onda se tražio program zagrebačkih tehničkih škola. Poslije četverogodišnjeg školovanja dobivali smo zvanje diplomirani elektrotehničar jake struje. Diplomirani je samo viša struka inače, ali kako je zagrebačka škola imala program po njemačkim standardima, u Njemačkoj su ti kadrovi dobijali naziv diplomirani elektrotehničar – objašnjava gospar Dubravko Kovačević.

Naglašava kako teorija i struka moraju biti kao jedno, a da su oni imali sreću što su im predavali upravo vrsni inženjeri i profesori struke. Najviše stručnih predmeta predavao im je inženjer Drago Vuković, dok im je inženjer Milan Marković, tada voditelj TUP-a, predavao predmete vezane za motore, generatore i transformatore.

Radioničke vježbe držao im je vrstan praktičar profesor Milan Agaci te ih je, govori nam Kovačević, naučio namotavati motore svih strojeva od miksera do motora koji pokreću liftove i dizalice. Prva generacija ove škole, ističe Kovačević, bila je verificirana odmah po završetku školovanja. Ipak, škola je prolazila kroz konstantnu borbu kako

bi bila priznata.

Borba za priznanje

— Takva škola morala je imati određenu opremu poput laboratorija, radionice...

Grad Dubrovnik onda nije imao tolika sredstva da bi uložio u tu opremu pa se onda moralo postepeno opremati laboratorije i radionice. Mi smo to sve pratili, kako se opremalo i kako bi što novo došlo na tome bismo vježbali. I tako smo završili tu školu. Međutim, to nije bio kraj našem životnom pozivu jer za ovakvu struku cijeli se život mora učiti. Mogu reći za sebe da sam čitav život čitao stručne knjige i usavršavao se da bih što više znao. Tehnika ima to bogatstvo da njezina tehnologija stalno

Svih 29 maturanata na okupu s profesorima

Prvi red: Jerko Nogić, Ivo Bulić, Ivica Skaramuca, prof.

Drago Vuković dipl. ing., prof. Mirko Konta dipl. ing., prof. Zlatko Tecilazić, prof. Feliks Šaut dipl. ing., Pero Matana prof., Konstantin Babić Drugi red: Tonći Vukasović, Ljubo Franičević, Niko Gluhan, Josip Lopin, Dubravko Kovačević, Kristo Laptalo, Želimir Kalaš, Pero Božanja, Ilija Knežević, Slobodan Vujanović, Iso Levi, Treći red: Mirjan Šiljić, Amir Avdić, Ivica Vrtiprah, Mladen Kraljević, Ivo Bačić, Niko Jarak, Baldo Marić, Marinko Mikulandra.

strahovito napreduje. Tako se trebalo i u ovoj struci jake struje dosta educirati kroz praksu – naglašava gospar Kovačević kojemu je posljednji projekt prije

Do dan danas se svi dobro slažemo i i dalje smo u kontaktu. Neki su van Dubrovnika, ali se opet čujemo – Mladen Kraljević

29

maturanata završilo je prvu generaciju Elektrotehničke škole u Dubrovniku

mirovine bio onaj izrade svih instalacija slabe i jake struje za novi Sveučilišni kampus.

Ova im je škola svima, naglašava, dala znanje s kojima su se uvijek mogli pohvaliti, ali i napredovati te usavršavati se. Od njih 29 diplomiranih elektrotehničara neki su postali inženjeri, drugi su pak završili Višu pomorsku školu, ostali su nastavili raditi u praksi elektrotehničara. Školski se program, dodaje Kovačević, tek ponešto mijenjao, ali svoj pečat na ovaj smjer ostavila je i Šuvarova reorganizacija školstva pa su tako sljedeće generacije ovih elektrotehničara izgubile naziv

52 Aktualno

1. SRPNJA 2020. •

Mi smo bili prva generacija ove škole te smo završili zvanje elektrotehničara po zagrebačkom modelu. Poslije četverogodišnjeg školovanja dobivali smo zvanje diplomirani elektrotehničar jake struje – Dubravko Kovačević ‘diplomirani’. Život je svakoga od njih odveo na razne strane, ali svi su ostali u kontaktu, a redovito se svakih pet godina okupljaju kako bi obilježili godišnjicu mature. A, gospar Dubravko Kovačević sve je to brižno zabilježio i fotografije spremio u poseban album.

Ujutro smo radili, popodne bili u školi

Gospar Antun (Tonći) Vukasović prisjetio se tih prvih dana u Elektrotehničkoj školi te nam je otkrio koliko je zapravo bilo teško njima starijima u tom razredu. Zapravo, u početku se radilo o dva razreda, starije i mlađe generacije. S vremenom su iz oba razreda učenici počeli ‘otpadati’ te su ih na kraju, u trećem razredu spojili u jedan razred od njih 29.

Stariji su već prethodno bili završili zanate te su bili zaposleni. Radili su u jutarnjim satima, a u popodnevnima su išli u školu. Bile su to velike peripetije, otkriva nam gospar Vukasović.

— Škola bi bila popodne u 14 sati, a mi bismo cijelo jutro radili i onda išli na nastavu. Nije nam bilo lako. Došli bismo doma tek navečer. Škola nam je izdavala potvrde, a mi smo radili, naplaćivali radove na instalacijama kako bismo mogli platiti školu. Koji je to bio trud. Bilo nam je malo naporno.

Profesori iz stručnih predmeta izlazili su nam u susret jer su poznavali našu situaciju. Ali malo je bilo nezgodno kod, primjerice, profesora hrvatskog kojima je jako bilo bitno da sve odradimo i nisu baš uvijek imali razumijevanja – ističe gospar Vukasović.

I predsjednik Jedriličarskog kluba Orsan Marinko Mikulandra jedan je od maturanata prve generacije ove škole. Također je dio one ‘starije’ generacije koja je prethodno završila

zanat, a potom se priključila školi.

K’o pokusni kunići

— Ovaj razred pohađala je većina nas što smo prethodno završili zanat pa smo nakon njega upisali Elektrotehničku. To nam je dobro došlo. U tom je trenutku namjera je bila osnivanje isključivo odjela pomorske škole kako

bilo je i problema, ali u ovakvim trenutcima nećemo o njima. Najljepše mi je bilo što smo bili jedan miješani razred od mlađih i starijih, vladalo je uzajamno poštovanje. Mi smo donosili nešto struke u tu školu, u njoj smo učili teoriju i naravno da su ovi mlađi dosta toga od nas pokupili. Nakon toliko godina svi smo i dalje na okupu, nešto smo u ovome gradu postigli i u osobnome životu – govori Mikulndra.

I gosparu Mladenu Kraljeviću njihovo zajedništvo poslije toliko godina najdraža je uspomena iz škole.

— Stalno se okupljamo. Svi smo i dalje zajedno. Bili smo dobra ekipa, nije bilo među nama svađa. Do dan danas se svi dobro slažemo i dalje smo u kontaktu. Neki su izvan Dubrovnika, ali se opet čujemo.

Razrednik nam je najprije bio profesor gimnastike Pero Matana, a zatim profesor matematike pokojni Zlatko Tacilazić. Škola nam je svima pomogla, prikupili smo lijepa sjećanja, imali smo dobre profesore. Što se tiče posla, svatko je otišao na neku svoju stranu, ja sam tako završio Višu pomorsku, a onda postao zlatar!

Imam zlatarsku butigu u gradu i još uvijek radim – ističe gospar Kraljević.

Morali smo biti osam sati popodne u školi pa i mi koji smo radili do 14. No, bili smo kao i ostali đaci, nismo zbog toga imali bilo kakve beneficije – Marinko Mikulandra

bi se pripremili kadrovi za brodove, ponajviše za Atlanstku plovidbu. Mi smo bili k’o pokusni kunići, svi su nam profesori pomagali, usput smo radili i školovali se. Morali smo biti osam sati popodne u školi pa i mi koji smo radili do 14. No, bili smo kao i ostali đaci, nismo zbog toga imali bilo kakve beneficije. To je bio uvjet i mi smo to prihvatili – govori gospar Mikulandra te ističe kako mu je drago što se toliko godina okupljaju.

— Ugodan je to doživljaj. Većina nas je u razredu bila iz grada ili smo ostali živjeti u gradu. Za godišnjica se prisjetimo lijepih uspomena. Ma,

Kolumne 53

• 1. SRPNJA 2020.

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Eugenika i industrija abortusa Broj stanovništva se povećava geometrijski, a količina hrane aritmetički Abortus ili pobačaj je izbacivanje oplođenog jajašca do 28 tjedna trudnoće. Srce djeteta počne kucati šesnaesti dan. Znači, svaki namjerni abortus iza tog razdoblja je u pravnom smislu čedomorstvo. Nakon završenog medicinskog studija, liječnik polaže Ženevsku deklaraciju iz 1948. godine, kao djelomično izmijenjenu Hipokratovu prisegu. Između ostalog priseže: ‘Poštovat ću život od začetka do prirodne smrti. I neću ni jednoj ženi dati sredstvo za pobačaj’. Problem pobačaja je složen i promatra se iz različitih perspektiva: psiholoških, bioloških, socioloških, pravnih, filozofskih, teoloških i etičkih. Medicinari studiraju o pobačajima u opstetriciji ili akušerstvu u sklopu ginekologije. Problematika ove teme je suviše opširna. Spomenut ću dvije osnovne vrste abortusa: spontani i namjerni (artificijelni). Do spontanog dolazi zbog anomalije genitalija, nekih općih oboljenja, slučajnih otrovanja itd. Može biti i uslijed fizičke traume. Namjerni je pak, kod nekih krvnih bolesti, raka, nepodudarnost krvnih grupa, rubeole, kod ortopedskih ili oftalmoloških oboljenja majke, a želi se sačuvati njen život. Postoji i kriminalni abortus. Abortus je poznat još od antičkih vremena. Svježi podaci govore kako se danas napravi blizu pedeset milijuna pobačaja godišnje u svijetu. Iz prošlosti, ovo je žalosno: trudnu majku odvode u koncentracijski logor i ona namjerno pobaci. A druga trudna majka, u koloni smrti ‘piše tužno pismo’ nerođenom djetetu. Jugokomunisti odvode je u Hudu jamu. Brutalno je likvidirana s djetetom u utrobi. Pismo je sačuvano i čuveni Robert Leljak ga je u jednoj svojoj poznatoj knjizi objavio. Nedavno su našim gradovima ‘prošetale’ dvije kolone: Hod za život i Hod za slobodu. Prva je protivnik abortusa. Druga ih podržava. Kao liječnik, priključio bih se prvoj koloni, ali, ako je u pitanju život majke, podržavam abortus.

Spomenut ću kako neke tajne organizacije poput Bilderberga, Iluminata, Trilaterale i drugih, žele, značajno smanjiti broj ljudi na svijetu. Žele i jednu valutu te žele novi svjetski poredak. Govore: kontrolirati

Piše dr. Boris Sokal

Abortus je poznat još od antičkih vremena.

Svježi podaci govore kako se danas napravi blizu pedeset milijuna pobačaja godišnje u svijetu

natalitet! Posebno u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Trenutno nas je 6, 8 milijardi, a uskoro će biti 9 milijardi! Objavili su još 1972. i jednu studiju. Ovako dalje ne može!

Previše nas je na ovom planetu. Broj stanovništva se povećava geometrijski, a količina hrane aritmetički! Zato planiraju istrijebiti 60 posto svjetskog stanovništva, a ostaviti samo one koji su u njihovim očima vrijedni i njima korisni. Na ovu izjavu, jednima se kosa diže na glavi, a drugi se smješkaju jer misle kako je to nemoguće. I ovo je zanimljivo: 1988. jedan engleski princ, pristalica eugenike u intervju za njemačke novine je izjavio: ‘Ako se ponovo rodim, želim se vratiti kao smrtonosni virus, kako bih pridonijeo rješenju prenapučenosti’. I onda se počinje proturati eugenika, kao znanost kao metoda o poboljšanju tjelesnih i duševnih osobina pojedinih individua. Kako? Pa, spriječiti razmnožavanje tjelesno i duševno zaostalih osoba. U biti, to je bolesna potraga za savršenim čovjekom. Inferiorne ljudske loze sterilizirati! Ulažu se milijarde za cjepiva u svrhu sterilizacije. Potom, činiti također UZ testisa, te ubiti spermu, proizvoditi anti-hormone. Američka grupa bogataša financirala je Udruženje za planiranje obitelji i lanac abortivnih klinika.

Ideja spomenute eugenike potječe iz Engleske od antropologa F. Galtona. Treba bezvrijednima onemogućiti razmnožavanje. Jer Engleska je 1900. imala ogroman broj kolonija pa je trebalo izaći na kraj s ‘primitivnim divljacima’. Kasnije je nacistička Njemačka bila opsjednuta čistom i zdravom rasom. Rasna higijena! Arijska rasa! Sjetimo se kriminalnih pokusa ‘anđela smrti’ dr. Jozefa Mengelea iz logora u Auschwitzu. Pamet da ti stane!

Rat se nažalost, vodi i protiv djece. Nisu više sigurna ni u majčinoj utrobi. Slamaju se obitelji. Forsiraju se ‘parade ponosa’.

Djeci se protura rock glazba, a ona potiče na drogu. Dunkve, osnovni cilj svih ‘tajnih društava’ je svrgnuti religiozno-kršćanski, posebno katolički pa čak i politički poredak. Odbaciti crkvu, naciju i obitelj. I sve to čine multimilijunaši. Do smrti. Novac je moć. On je centar globalne gravitacije.

54 Kultura PREMIJERA NA MRTVOM ZVONU

Kolarini izveli ‘Maru Fjočicu’ u čast Žuži Egrenyi

sedamdesetih, a u dubrovačkom teatru se izvodila početkom osamdesetih. Privukla je velik interes publike pa je njezin odjek uspoređivan sa Stullijevom Katom Kapuralicom. Zato je 1983. godine u Pilama snimljena i za državnu televiziju, kao još jedan komad dubrovačkoga ambijentalnog teatra. Više je puta zadnjih godina reprizirana na HTV-u pa su je mogli

Lovrić u ovoj neodoljivoj komediji, na simpatičan način, portretira dubrovačku siđelicu Maru Fjočicu, koja se usprkos ljubomori svojih jezičavih susjeda ženi za umirovljenog kapetana Cvijeta Premijera dugo očekivane predstave ‘Mare Fjočica’ Kazališne družine Kolarin izvedena je u nedjelju navečer na Poljani Mrtvo zvono. O velikom interesu publike, najbolje svjedoči činjenica kako su ulaznice ne smo za premijeru nego i za sljedeće tri večeri rasprodane!

Kolarini, koji ove godine obilježavaju

10 godina umjetničkog djelovanja, ovu predstavu autora Joza Lovrića Jadrijeva u režiji Paola Tišljarića posvećuju legendarnoj glumici Žuži Egrenyi, koja je u ovu kazališnu družinu utkala dodatnu ljubav prema glumi i teatru.

Autentična slika Dubrovnika

Maru Fjočicu autor je napisao potkraj

Kultura 55

• 1. SRPNJA 2020.

SIMFONIČARI OPET U DVORU Dubrovački simfoničari održali su prošlog petka koncert u Kneževom dvoru. Nastupili su Gudački komorni sastav pod vodstvom violinistice Đane Kahriman, uz solistički nastup violončelista Vida

Veljaka. Na programu su bili Holstova Suita sv.

Pavla, op. 29; Haydnov koncert za violončelo i orkestar br. 2 u D duru i Serenada za gudače u C duru, op. 48 P. I. Čajkovskog.

koja se usprkos ljubomori svojih jezičavih susjeda ženi za umirovljenog kapetana Cvijeta, a tako stvara autentičnu sliku Dubrovnika onda, ali i danas, u kojoj će se prepoznati različite generacije gledatelja.

IZLOŽBA DUBROVAČKE FOTOGRAFKINJE

‘Portreti’ Ane Opalić

Deseti rođendan

Treba podsjetiti kako je Kazališna družina Kolarin osnovana 2010. godine u cilju promicanja dubrovačke književne i scenske riječi, njegovanja zavičajnog govora, izvođenja dramskih djela za

Kolarini ove godine obilježavaju deset godina svoga postojanja

vidjeti i mlađi naraštaji. Lovrić je uvijek naglašavao kako drama kao forma valja biti pisana prvenstveno za čitanje, a uprizorenje joj može biti samo dodatno ostvarenje. Vjerojatno se iz toga razloga dramske dionice u Mari Fjočici nižu bez oznake o tome tko ih izgovara. Lovrić u ovoj neodoljivoj komediji, na simpatičan način, portretira dubrovačku siđelicu Maru Fjočicu,

ULOGE Mare Fjočica – Marinka Metković Gospar Cvjeto – Andreo Bezić Lina – Jelena Maržić Lukre – Jelica Čučević Šime – Ante Tonći Đurković Đuro – Leo Mrkić Konobarica – Aida Machiedo/ Darija Mikulandra

Komediju autora Joza Lovrića Jadrijeva režirao je Paolo Tišljarić

Lovrić je uvijek naglašavao kako drama kao forma valja biti pisana prvenstveno za čitanje, a uprizorenje joj može biti samo dodatno ostvarenje

djecu i odrasle. Prvi nastup zbio se prilikom predstavljanja knjige Iva Rudenjaka, kratkim igrokazom ‘Stolovi i stočići’ izvedenim 5. prosinca 2010., a napisala ga je i režirala Paola Dražić Zekić. Kolarini su dosad izveli ‘Šporku kanastu’ Matka Sršena, u režiji Radmile Milaković, ‘Skerac sa Svete Marije’ prema tekstu Borisa Njavra u režiji glumice Žuže Egrenyi, ‘Božić djeda Martina’ L.N. Tolstoja i ‘Božićni čarobni napitak’, ‘Dugonja Trbonja i Vidonja’ u adaptaciji i režiji Tajane Martić, ‘Ribarske svađe’ Carla Goldonija i ‘Matrimonijo’ Joza Lovrića u režiji Žuže Egrenyi, ‘Ježevu kućicu’ Branka Ćopića u režiji Darije Mikulandre Žanetići, ‘Vjeru iznenada’ Marka Bruerovića, ‘Novelu od Stanca’ Marina Držića i ‘Karaoke show’ Davora Spišića u režiji Paola Tišljarića.

Izložba Ane Opalić ‘Portreti 1997–2020’ bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u četvrtak, 2. srpnja u 20 sati. Ana Opalić je renomirana dubrovačka fotografkinja sa zagrebačkom adresom koja se predstavlja serijom portreta (mahom Dubrovkinja i Dubrovčana), fotografijama nastalim u vremenskom razdoblju od 1997. godine do danas. Riječ je o autorici bliskim ljudima, članovima obitelji i prijateljima koje snima u dužim vremenskim intervalima osvješćujući kod promatrača ‘uhvaćenost’ čovjeka u vremenu koje nas oblikuje, modelira i mijenja. Prikazane osobe uvijek su snimljene u njima bliskom ambijentu koji atmosferski i na vizualno-intuitivnom nivou funkcionira kao dodatni putokaz u otkrivanju (ali i preispitivanju) njihova identiteta.

Kao i velika većina fotografskih serija Ane Opalić, ‘Portreti’ su work in progress, kontinuirani proces autoričinog stalnog pozicioniranja i komunikacije sa svijetom i ljudima koji je okružuju.

Bez obzira na režirani i osmišljeni prizor u seriji ‘Portreti’ uvijek je prisutan neizostavni prilog same osobe koja se snima – bilo da je riječ o nekom nesvjesnom pokretu, nagibu glave, jedva primjetnom smješku, fotografije svjedoče nijemu komunikaciju, visok stupanj interakcije i povezanosti autorice i ljudi koje snima. Kustosica izložbe je Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena do 9. kolovoza 2020.

56 Kultura

1. SRPNJA 2020. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Rođen dubrovački dominikanac padre Ivo Martinić

Za Dubrovnik, najtežih ratnih godina, bio je jedan od onih koji su najviše doprinjeli da narod ne izgubi vjeru, moral i etiku, snagu za život i samopouzdanje

Piše Sebastian Vukosavić

Herceg Stjepan Vukčić Kosača, nakon tri dana otpora, 1. srpnja 1451., porazio je dubrovačku vojsku kod tvrđave Tumbe na Brgatu. Bio je to početak pravog četverogodišnjeg rata. 1. srpnja 1591. u Dubrovniku je rođen ugledni guverner oružja i vojni graditelj Dubrovačke Republike, Marin Jeronimov Držić. U najkritičnijim trenutcima rusko-crnogorske opsade Dubrovnika, od 150 vojnika koje je general Lauriston poslao u proboj, u noći s 30. lipnja na 1. srpnja 1806., samo se njih sedam vratilo u Grad. 1. srpnja 1936. sletio je prvi avion na poletno-sletnu stazu aerodroma u Konavoskom polju kod Grude. 1. srpnja 1924. u Poličniku kraj Zadra rođen je povjesničar i arhivist Josip Lučić.

1. srpnja 1992. Dubrovnik je pretrpio još jedan žestoki topnički napad.

Istoga dana, započela je Akcija Tigar, uspješno završena 15. srpnja pomicanjem crta obrane na sigurniju udaljenost od Dubrovnika.

U danima rusko-crnogorske opsade Dubrovnika, u noći s 1. na 2. srpnja 1806., na Grad je padala posebna vrsta bombi, od kojih su stradali brojni vojnici i civili, a za koje Apendini piše, ‘padale su kao mrtve i tek nakon nekoliko minuta eksplodirale’. Pogođeno je više gradskih tvrđava, a izbile su vatre na stolnoj crkvi i drugim kućama. 2. srpnja 1875. u Dubrovniku je rođena Nike Balarin-Monopoli, učiteljica i sakupljačica narodnog blaga. 2. srpnja 1903. u Dubrovniku je rođen flautist i glazbeni pisac Gustav Brilli, član i jedan od utemeljitelja Dubrovačke filharmonije 1925. 2. srpnja 1937. u Dubrovniku je rođen klarinetist i glazbeni pedagog Pietro Cavaliere. 2. srpnja 2002. u Dubrovniku je preminuo

vrsni urolog i jedan od najplodnijih hrvatskih povjesničara medicine, Jurica Bačić.

Na temelju zaključka Malog vijeća donesenog 3. srpnja 1319. započela je izgradnja tvrđave Minčeta. Od prvobitne četverouglaste Minčete, njen donji dio uklopljen je u današnju tvrđavu tvoreći neku vrstu njena atrija.

Sadašnji oblik Minčete je iz druge polovine XV stoljeća. Nakon što je Herceg Stjepan zaposjeo cijele Konavle, Dubrovnik je, 3. srpnja 1451., počeo raditi na uspostavljanju mira. Bio je to početak rata u kojem se Stjepan približio i samom gradu i gađao ga iz topova, a koji je svoj epilog dobio tek 1454. U noći s 2. na 3. srpnja Dubrovnik je pogodilo veliko nevrijeme, kiša i vjetar, do kasno ujutro sljedećeg dana, nakon čega se taj 3. srpnja 1806. pretvorio u pakleni ratni dan. Oko 20 sati crnogorske horde, spuštajući se s brda, su se razmilile po dubrovačkim predgrađima pljačkajući i paleći kuće preostale od užasnog paleža 1. srpnja. 3. srpnja 1942. na Lastovu je rođen dirigent, maestro Ivan Dražinić, dobitnik Nagrade grada Dubrovnika (1986.) i Nagrade za glazbena ostvarenja Luka Sorkočević (1990.).

Najstarija dubrovačka isprava svjetovnog karaktera, sačuvana u originalu u Dubrovačkom arhivu, isprava je Ivana de Canale iz Mletaka izdana u Dubrovniku, 4. srpnja 1168. 4. srpnja 1914., odmah po atentatu na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda, uoči početka I svjetskog rata, Dubrovnik je bio poprištem protusrpskih prosvjeda. 4. srpnja 1961. svečano je otvoren gruški bazen. Kao zanimljivost spomenimo da se gruški bazen do rekonstrukcije

• 1. SRPNJA 2020.

5.

srpnja blagdan je Ruke sv.

Vlaha koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike

2005. punio vodom iz vlastitog podzemnog slatkovodnog izvora. 4. srpnja 1855. u Cavtatu je kao Biagio Faggioni rođen najznačajniji i jedan od najplodnijih hrvatskih slikara s početka 20. stoljeća, začetnik hrvatskog modernog slikarstva Vlaho Bukovac.

5. srpnja blagdan je Ruke sv. Vlaha koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Proslava blagdana uspostavljena je 1346., a povod je bio stjecanje relikvije lijeve svečeve ruke koju je 5. srpnja te 1346. pribavio i gradu darovao pučanin Toma de Vitiano. Time se u državnom kalendaru udvostručilo slavljenje gradskog patrona, zacijelo i kako ‘bi se svakih pola godine podsjetilo puk na njegovu zaštitu’. Blagdan Ruke svetoga Vlaha svečano se slavi u Dubrovniku, u Zbornoj crkvi sv. Vlaha i u Topolom. 5. srpnja 1992. u borbama deblokade Grada i oslobađanja privremeno okupiranih područja dubrovačkog kraja uspješno je zauzeto naselje Ivanica. Nakon provedenog postupka Kongregacije za proglašenje svetih, papa Ivan Pavao II, 5. srpnja 2002. objavio je dekret

Najstarija dubrovačka isprava sačuvana u originalu u Dubrovačkom arhivu, isprava je Ivana de Canale iz Mletaka izdana u Dubrovniku, 4. srpnja 1168.

o herojskim krepostima službenice Božje Marije Propetog Isusa Petković.

6. srpnja 1428. Alfonso V, kralj Aragonije i Sicilije izdao je ispravu kojom uzima u zaštitu dubrovačke trgovce. To je prva, do sada nam poznata isprava koju je Dubrovčanima izdao neki od aragonskih kraljeva. 6. srpnja 1806. završila je dvadesetodnevna ruskocrnogorska opsada Dubrovnika. Od 17. lipnja Dubrovnik i njegovo područje proživljavali su ratnu golgotu i rušilačku okupaciju. Tijekom opsade

6.

srpnja 1941. u Dubroniku je rođen dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić

Kultura 57 na Grad je ispaljeno gotovo tri tisuće topničkih projektila, poginulo je oko stotinu ljudi i mnogo ih je ranjeno, a pričinjena je i velika materijalna šteta.

6. srpnja 1911. u Sarajevu je rođen jedan od pionira poslovnog obavještavanja Stevan Dedijer. Za rad na svom području dobio je mnoga priznanja.

Stevan Dedijer preminuo je u svom domu u Dubrovniku 2004. 6. srpnja 1941. u Dubrovniku je rođen dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić. Milan Milišić poginuo je u obiteljskoj kući na Pločama od neprijateljske granate 5. listopada 1991. kao prva civilna žrtva u agresorskom napadu na Dubrovnik.

7. srpnja 1783. predstavnik Dubrovačke Republike u Parizu Francesco Favi dopisom je obavjestio svoju vladu o dogovorenim modalitetima trgovine s novom državom – Sjedinjenim Američkim Državama. Iako se ovaj dogovor ne može držati povijesnom činjenicom da je Dubrovačka Republika bila prva država koja je priznala SAD, neupitno je da je Republika, vještom diplomacijom uspostavila diplomatske odnose s vladom u Washingtonu nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država. 7. srpnja 1924. dogodila se prva zrakoplovna nesreća u Dubrovniku, kada je u padu vojnog zrakoplova kod Vile Solitudo poginula tročlana posada mornaričkog zrakoplovstva. 7. srpnja 1939. u mjestu Pražnica na otoku Braču rođen je poznati ‘dubrovački’ dominikanac, padre Ivo Martinić. Za Dubrovnik je, najtežih ratnih godina, bio jedan od onih koji su najviše doprinjeli da narod ne izgubi vjeru, moral i etiku, snagu za život i samopouzdanje. 7. srpnja blagdan je kojim kršćani slave Petilovrijence. Sv. Petar, Lovrijenac i Andrija pripadaju najstarijoj skupini dubrovačkih svetaca zaštitnika.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

58 Oglas

1. SRPNJA 2020. •

Mali oglasi AUTOMOBILI WV Passat Variant BMT 1.6 TDI,120ks,

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

daljnje informacije molim kontaktirati na 098 175 8095

9/2016, 154 000km, servisna knjiga, registriran do 4/2021. Full oprema. U odličnom stanju, nikad udaren, zadnji servis napravljen na 152 500 km, troši cca 4 litre + zimske gume. Cijena 14.100 eura. Zvati od 11 do 20 sati. Kontakt 098 244 791

Iznajmljuje se dvosobni stan na duže vrijeme u Pejtonu. Kontakt 099 697 3243

Prodaje se Golf VII 1.6 Comfortline u odličnom stanju s dosta dodatne opreme. Uz navedenu opremu iz serije dodatno ima grijanje sjedala vozača i suvozača, vozačevo sjedalo podesivo po visini s lumbalnom potporom, prednje i stražnje parking senzore, A/C, navigaciju s kartama cijele Europe, zatamnjena zadnja stakla, pomoć pri kretanju na uzbrdici, električnu parking kočnicu, 16 colne aluminijske naplatke, tempomat. Servisiran u ovlaštenom servisu. Zadnji servis napravljen 4. lipnja 2020. Prešao 99.850 km. Registriran do 08/2020. Prodaje se zbog kupnje većeg obiteljskog automobila. Cijena 10.000 eura. Može se pogledati i probati u Dubrovniku. Kontakt 098 655 139

s kuhinjicom i zajedničkom kupaonicom i WC-om u Župi dubrovačkoj.

Blizina trgovine, ljekarne i prodajnog centra. Slobodno od 1. srpnja 2020.

Kontakt: 097 647 9294

Iznajmljujem garsonijeru na Orsanu do 31. svibnja 2021. Kontakt 098 716 381 Iznajmljujem na duže vrijeme sobu

Iznajmljujem garsonijeru u Šipčinama za 2000 kuna plus režije. Kontakt: 098 765 401 Iznajmljujem stan u Lapadu (45 m2), pored trgovine i ljekarne, od 1. srpnja 2020. do kraja godine s opcijom produljenja, za dvije zaposlene osobe. Cijena je 3000 kuna + režije Kontakt 098 285 627 Iznajmljujem

IZNAJMLJIVANJE

jednosoban stan na Bosanki 40 m2 na duže. Kućni ljubimci nisu dozvoljeni. Parking osiguran. Useljiv odmah. Za sve informacije zvati na 099 407 2997

Iznajmljujemo dvosobni stan na Mon-

Iznajmljuje se stan u Rožatu na duže

Zaposlena djevojka, nepušač traži stu-

20 kn

tovjerni. Kontakt 091 596 7567

dio apartman ili garsonijeru. Kontakt 091 947 0953

Dajem

u najam trosobni stan do 3 godine. Stan se nalazi u Cavtatu – Tiha (80 m2) i potpuno je opremljen. Za sve

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto vijenca u spomen na pok. Maru Vukojević 200 kuna prilaže Đuro Vojvodić s obitelji; A. i B. Mojaš donacija 120 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr, tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: obitelj Nikše Bazdana, umjesto vijenca za gđu. Anu Lončaricu, majku našeg prijatelja, prilaže 300 kuna; Ginekološko porođajni odjel OB Dubrovnik, za pok. Jasminu Vrbica, umjesto cvijeća prilažu 600 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

vrijeme, blizina autobusne stanice. Na katu obiteljske kuće s odvojenim ulazom. Kontakt 098 986 3980

Iznajmljuje se garsonijera u Kuparima na duže vrijeme stalno zaposlenoj djevojci. Kontakt 099 693 4285 Traži se cimer/cimerica za dvosobni stan u Solitudu, 70 m2. Stan je za cijelu godinu, s prijavom, 1500 kuna plus struja i voda. Kontakt 97 668 6714

Iznajmljujem studio apartman u Gružu osobi koja ne puši. Cijena mjesečnog najma 2200 kuna plus struja i voda. Kontakt 098 856 157 Par

traži stan u Lapadu, prednost – Solitudo, na najmanje godinu dana.

Kontakt 099 662 7688

Iznajmljuje se jednosoban stan 45 m2, na ulazu u Cavtat, na duže vrijeme, novogradnja, potpuno opremljen, parking. Kontakt 098 296 002 Iznajmljujem apartman (novogradnja) 25 m2, potpuno opremljen, mogućnost boravka tijekom cijele godine, obavezna prijava. Kontakt 095 895 0148 Iznajmljujem

jednosobni stan na

Oglas 59

• 1. SRPNJA 2020.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala

grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Bosanki na duže vrijeme. Parking mjesto osigurano. Nisu dozvoljeni kućni ljubimci. Cijena 2500 kuna. Kontakt 091 503 8853

Kontakt 091 937 4727

Iznajmljuje se udoban i potpuno opremljen stan u Lapadu, u Ulici Kralja Tomislava, 45 m2, na duže vremensko razdoblje. Parkirno mjesto osigurano.

Kontakt 098 658 370

Serragli d.o.o. prodaje: stroj Epson cijena 70.000 kuna; motorni kompresor neispravan, cijena 50.000 kuna; šivalica oznake 81 cijena 50.000 kuna; šivalica cargo (4) cijena 50.000 kuna. U cijenu nije obračunat PDV. Prihvatljiva je najviša cijena. Kontakt za informacije 020 435 574

Iznajmljuje se jednosoban stan od 43

m², u Lapadu. Na duže razdoblje, uz ugovor i boravak ili prebivalište. Stan dovoljan za dvije odrasle osobe i dijete predškolske dobi. Zainteresirani se mogu javiti. Kontakt 098 366 774

Iznajmljujem

studio apartman u Gružu na duže vrijeme. Maksimalno dvije osobe. Cijena 3000 kuna. Za sve dodatne informacije zovite. Kontakt 098 338 709

RAZNO

Medicinski krevet, rabljeni, s električnim podešavanjem visine (gore – dole) uzglavlja i uznožja, daljinskim kontrolerom. Krevet je na kotačima s kočnicama za svaki kotač, podnica veličine

NEKRETNINE Terme

Jezerčica! Novouređen stan, centar Donje Stubice, 32 m2, 1. kat. moguća zamjena za more/Zagreb.

45.000 eura. Kontakt 098 262 332

PLOVILA Prodajem plastični kaić dužine 2,7 m. Cijena 2.500 kuna. Kontakt 091 912 2270 POSAO Orezujem

masline, agrume i ruže.

Uređujem đardine i kosim travu.

90x200, ima trapez s hvataljkom za olakšano podizanje samom bolesniku i madrac. Maksimalna nosivost je 150 kg. U odličnom stanju! Kontakt 091 5005 418

USLUGE Dajem učenicima lekcije iz matema-

tike, fizike i osnova elektrotehnike.

Kontakt: 091 56 44 600

SJEĆANJE Prošla je duga godina od kad nas je napustio naš voljeni suprug i otac

UMRLI (OD 24. 6. – 1. 7. 2020.)

MATO LAKIĆ (1938.)

PASKO DIVIZIĆ (1929.) ŽARKO VUKOVIĆ (1969.)

IVAN PRKAČIN pok. Pera (1940.)

MADE LJUBIMIR ud. Iva rođ. Matić (1942.)

IVANA PILATO rođ. Polić (1950.)

VLAHO STANOVIĆ pok. Pera (1954.)

MIROSLAVA (MIRA) BJELOGRADSKI (1950.)

STJEPAN ŠUTALO pok. STANKA (1946.)

MARE JAKOVLJEVIĆ rođ. Kukulić (1938.)

IVO STOJANOVIĆ (1936.)

SINIŠA BAČIĆ (1960.)

IVO RADIĆ (1932.)

BOŽIDAR (BOŽO) GRLJEVIĆ pok.

Joza (1941.)

Zlatko Čerjan 28. 6. 2019. – 28. 6. 2020.

‘Otac nije niti sidro koje nas zadržava, niti jedro da nas negdje odvede, već zvijezda vodilja čija ljubav nam pokazuje put.’

Nastavi nas voditi svojom ljubavi i mirno plovi nebeskim morima...

Neka te čuvaju nebeski anđeli.

Vole te tvoji najmiliji Misa zadušnica održat će se u subotu, 4. 7. 2020. u 17 sati u Crkvi sv. Vlaha.

Ured ovlaštenog inženjera geodezije ILIJA PENDO Močići 67, Močići, Čilipi, 20215 Gruda mob.: 098 777 181 e-mail: pendo.ilija@du.t-com.hr

Ured ovlaštenog inženjera geodezije ILIJA PENDO Močići 67, Močići, Čilipi, 20215 Gruda mob.: 098 777 181 e-mail: pendo.ilija@du.t-com.hr

poziva, na zahtjev stranke Bartul Matić, u sklopu izrade geodetskog elaborata diobe čest. zem. 4250/72 na 4250/72 i 4250/129 K.O. Maranovići temeljem Rješenja o utvrđivanju građevne čestice izdanog od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, koji je napravljen u skladu s odredbama ZUP-a, nositelje prava predmetne čest.zem. 4250/72 K.O. Maranovići na predočenje geodetskog elaborata koje će se obaviti u prostorijama ureda: Dr. A. Starčevića 20 u Dubrovniku, 15. 7. 2020. g. od 13 do 14 sati (najaviti se može i na telefon ili e-mail).

poziva, na zahtjev stranke Niko Seko, u sklopu izrade geodetskog elaborata diobe č.z. 935 na 935/1 i 935/2 K.O. Čilipi temeljem Lokacijske od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, koji je napravljen u skladu s odredbama ZUP-a, nositelje prava predmetne č.z. 935 K.O. Čilipi na predočenje geodetskog elaborata koje će se obaviti u prostorijama ureda: Dr. A. Starčevića 20 u Dubrovniku, 15. 7. 2020. g. od 11 do 12 sati (najaviti se može i na telefon ili e-mail).

60 Sport

VK JUG AO ODUSTAO OD ZAVRŠNICE U PORTU

Finale Regionalne lige ipak u Gružu!

Završnica u Portu bila je isplanirana tako da bi jedna tribina bila na malom mulu, a druga bi bila postavljena prema Peskariji, odnosno Lokandi. Obje tribine maksimalno bi mogle primiti tristotinjak gledatelja

Kao klub smo odgovorni pa se pridržavamo krilatice ‘ostani odgovoran’ stoga je Gruž bio logično rješenje. Tamo možemo primiti puno više gledatelja, ali i održati socijalnu distancu među njima – Ognjen Kržić Foto DuList/ Iz monografije ‘Pet do 100’ Željana Konsua

Finale Regionalne vaterpolske lige ipak će se održati u Gružu na Jugovom bazenu, umjesto u gradskom Portu od 14. do 15. srpnja, potvrdio je to za DuList sportski direktor VK Jug AO Ognjen Kržić.

— Odustali smo od organizacije završnice Regionalne lige u gradskom Portu zbog velikih troškova, ali

Troškovi postavljanja pontona unutar plivališta za suce su visoki stoga bi nam cijela priča bila preskupa

Sport 61

• 1. SRPNJA 2020.

OSVOJILI TURNIR U CAVTATU Mlađi kadeti Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje osvojili su prvo mjesto na prijateljskom turniru u Cavtatu koji se igrao od 25. do 27. lipnja. Na natjecanju su još nastupili VK Cavtat, VK Gusar, VK Vukovar i ŽVK Jug. Mladići trenera Željka

Vukčevića u prvom kolu pobijedili su ŽVK Jug razultatom 16:8. Petak je donio dvoboje protiv mladića iz susjednih klubova. Jugaši su prvo svladali Cavtaćane rezultatom 13:8, a potom mlade Župljane istim ishodom. Posljednje kolo donijelo je ogled s vršnjacima iz grada

na Dunavu. Dubrovčani su se lako obračunali s Vukovarcima te je konačan rezultat bio 17:8.

Petar Kulaš iz VK Jug AO proglašen je najboljim igračem turnira, dok je najbolji strijelac Gabrijel Kršić iz VK Vukovara.

ČETVRTO KOLO MULTISPORT LIGE

Diklić i Lučić pobjednici Akvatlona u Kuparima

Kad dođu bolja vremena spremni smo ići i na tu opciju igranja u moru i u Portu jer znamo da bi to bila jedna prelijepa razglednica, ali i odlična promidžba Dubrovnika i vaterpola i epidemiološke situacije. Kao klub smo odgovorni pa se pridržavamo krilatice ‘ostani odgovoran’ stoga je Gruž bio logično rješenje. Tamo možemo primiti puno više gledatelja, ali i održati socijalnu distancu među njima. Uz to, troškovi postavljanja pontona unutar plivališta za suce su visoki stoga bi nam cijela priča bila preskupa. Ipak, kad dođu bolja vremena spremni smo ići i na tu opciju igranja u moru i u Portu jer znamo da bi to bila jedna prelijepa razglednica, ali i odlična promidžba Dubrovnika i vaterpola – rekao je Kržić te dodao kako su građani jako pozitivno reagirali na ideju o odigravanju završnice u Portu.

Popriličan izazov, tehnički najzahtjevniji, istaknuo je Kržić, bio bi dovući pontone koji bi omogućili sucima neometano kretanje po Portu i praćenje utakmice. Najbliži grad iz kojeg bi ih bili mogli dovesti je Split. Cijela organizacija završnice u Portu bila bi znatno zahtjevnija nego organiziranje Divlje lige koja se tradicionalno igra upravo na ovoj lokaciji, naglašava Kržić.

Jugaši u doigravanju

Završnica u Portu bila je isplanirana tako da bi jedna tribina bila na malom

mulu, a druga bi bila postavljena prema Peskariji, odnosno Lokandi.

Obje tribine maksimalno bi mogle primiti tristotinjak gledatelja, a svi zainteresirani mogli bi utakmicu pratiti i sa zidina.

Inače, do završnice Regionalne lige u tijeku je doigravanje za Prvaka Hrvatske. Pobjedom nad Galebom iz Makarske Jugaši su si proteklog petka priskbili prolazak u polufinale doigravanja za prvaka Hrvatske. U polufinalu snage će odmjeriti sa šibenskim Solarisom koji je za prolazak porazio splitskog Mornara. Prva utakmica polufinala na rasporedu je u srijedu 1. srpnja u 19 sati u Dubrovniku dok se uzvrat igra tri dana kasnije, 4. srpnja u Šibeniku. U drugom polufinalu sastaju se HAVK Mladost i Jadran.

U štafeti pobjedu su odnijeli Jurica Mandić i Edi Kristijan Mehmeti Četvrto kolo Dubrovnik Multisport lige održano je prošle subote u Kuparima. Riječ je o Dubrovnik Aquatlonu na kojem su sudjelovali individualci i štafete. U muškoj konkurenciji najbolji je bio Jakša Diklić s vremenom 32:58, na drugom ga mjestu slijedi Željko Cota s vremenom 34:34, dok je treći Luka Đurović s vremenom 35:09.

Prvo mjesto u ženskoj konkurenciji zauzela je Ana Lučić koja je postigla vrijeme 35:47, slijedi je Nela Madeško na drugom mjestu s vremenom 47:28, a na trećem je Karmen Zakarija s vremenom 49:16. U štafeti pobjedu su odnijeli Jurica Mandić i Edi Kristijan Mehmeti (3diklic team) s vremenom 37:36, drugi su završili Mario Šopar i Igor Krmek (KUD Komolac) s vremenom 38:28, dok su treći pristigli Đivo Ban i Alemka Sarić (DIF POWER) s vremenom 40:00. Inače, natjecatelji su plivali kilometar u dva kruga uz trčanje od pet kilometara na šetnici Kupari-Srebreno-Mlini.

Natjecatelji su plivali kilometar u dva kruga uz trčanje od pet kilometara na šetnici Kupari-Srebreno-Mlini

62 Sport

1. SRPNJA 2020. •

1. REGATA MINI KUPA VSD

Neptunaši povratak na natjecanja obilježili s 14 medalja!

1.

regata Mini kupa Veslačkog saveza Dalmacije održana je u Splitu

Veslači Neptuna osvojili su 14 medalja od čega šest zlatnih i šest srebrnih te dvije brončane Prvi nastup nakon prisilnog odmora veslači Neptuna odradili su u subotu 27. lipnja. Kako navode na svojoj stranici, zbog niskog vodostaja nije se veslalo u Vrlici, već je 1. regata Mini kupa Veslačkog saveza Dalmacije održana u Splitu. Od dalmatinskih

klubova izostali su samo članovi HVK Marina Kaštela i zadarskog Jadrana, a zbog zatvorene granice nisu mogli doći i članovi Rame iz Bosne i Hercegovine.

Pod vodstvom trenera Pava Bečića, profesora Mladena Marinovića, tajnika Mara Kapovića i Lovra Čondrića, Neptunovog reprezentativca, koji je trener škole veslanja, osvojili su u Splitu 14 medalja od čega šest zlatnih i šest srebrnih te dvije brončane.

Prvi su bili Matej Metković u skifu u konkurenciji seniora, Roko Bogdanović

u skifu u konkurenciji kadeta, zatim juniorski dvojac na pariće (Roko Mucić i Antonio Štrman), dvojac na pariće mlađih juniora (Maro Mojaš i Toni Pulić), dvojac na pariće seniorki (Lucija Mazić i Nika Sebastian) te jola mlađih kadeta (Pavo Krištić, Duje Golemac, Marko Čučković, Luka Bulaš i kormilar Marin Cvjetović).

Srebro su izveslali juniorski dvojac bez (Antonio Štrman i Roko Mucić), Lovro Čondrić u skifu u konkurenciji seniora, dvojac na pariće kadeta (Ivan Pecotić i Roko Negodić), dvojac na pariće juniora (Jan Miošić i Matija Medi), Ivana Krištić u skifu u konkurenciji seniorki, te druga posada jole mlađih kadeta (Dominik Lalatović, Josip Papak, Borna Tomaš, Roko Sekondo i kormilar Leonardo Pezo).

Brončani su bili dvojac na pariće mlađih kadeta (Luka Štrman i Antonio Pinčević), te treća posada jole mlađih kadeta (Pjero Vuletić, Dominik Ramić, Andro Besjedica, Lovro Vujnović i kormilar Petar Tepšić).

Idući nastup je na regati Zagreb Open na Jarunu (od 2. do 5. srpnja).

DOPUSTILI SU IM SAMO JEDAN GOL

Square ‘potopio’ Vrgorac u Gospinom polju Malonogometni klub Square pobijedio je ekipu HMNK Vrgorca u 17. kolu Prve hrvatske malonogometne lige rezultatom 6:1. Ekipe Squarea i Vrgorca protekle su subote u Gospinom polju odmjerile snage bez gledatelja, a prema odluci Uprave kluba kako bi se poštovale mjere HZJZ-a. Za 1:0, a potom i za 2:0 zabio je Squareov Mirko Hrkać u 18. minuti, odnosno 32., Hrvoje Cvjetković dao je treći gol za Square u 33. minuti, a odmah mu se među strijelcima pridružio i Vrgorčev

Ante Babić s prvim golom za svoj klub. Na 4:1 poveo je Maro Đuraš u 36. minuti, na 5:1 ponovno Hrvoje Cvjetković i Maro Đuraš na konačni rezultat 6:1 u 38. minuti.

Ekipa MNK Square ovu je pobjedu posvetila svome Baču, odnosno tajniku Squarea Siniši Bačiću koji je iznenada preminuo proteklog tjedna u 60. godini života.

— Bačo, ovo je za tebe – poručili su iz Squarea.

Izvor: MNK Square

Sport 63

• 1. SRPNJA 2020.

‘FALIT’ ĆEŠ, DRAGI BAĆO’

Obitelj, prijatelji i kolege u suzama se oprostili od Siniše Bačića

Pokušat ćemo nastaviti tamo gdje je naš Siniša stao. Ostala ti je jedna neostvarena želja – da se naš Square okiti naslovom prvaka Hrvatske. Obećajem ti s ovog mjesta da ćemo tu želju ispuniti – Konjevod

Dragi prijatelju, sretan ti put

Obitelj, brojni prijatelji i kolege oprostili su se od načelnika Upravnih poslova Policijske uprave dubrovačkoneretvanske, tajnika Malonogometnog kluba Square i tehnika hrvatske malonogometne reprezentacije Siniše Bačića, koji nas je iznenada napustio u 60. godini života.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević istaknuo je da ih je njihov dragi kolega i prijatelj zauvijek ostavio i to ‘tiho, samozatajno, iznenada’.

— S nama je proveo 30 godina otkako je 1992. postao dio MUP-a te je radio u upravnim poslovima naše policijske

uprave. Kada toliko vremena provedete radeći s nekim, osoba postaje više od kolege. Postaje prijatelj jer s njime dijelite i privatne stvari – rekao je načelnik te dodao: — Dragi Siniša, uvijek si znao što reći i napraviti pa i u onim teškim i napornim danima. Bio si prvi kada je trebalo raditi i zaštititi, a zadnji kad bi se trebalo poći doma. Nikada ti ništa nije bilo teško, nikada nisi bio umoran, bolestan. Nikada se nisi žalio.

Tvoja velika osobina je poniznost. Bio si cijenjeni pripadnik našeg grada i cijele Lijepe naše koju si iskreno volio – rekao je između ostalog Pavličević.

Koordinator svih futsal reprezentacija Boris Durlen naglasio je kako nitko nije mogao ni zamišljati ni sanjati da bi se ovakvo što moglo dogoditi, dok se izbornik malonogometne reprezentacije Hrvatske Mato Stanković od gospara Bačića oprostio dirljivim stihovima kako bi bio ‘kratak i sažet kakav je bio i Baćo’. Tajnik Zajednice športova Dubrovačko-neretvanske županije Ivo

Dragić istaknuo je kako je Bačiću nogomet bio sve.

— Sjećam se kad bih pitao ‘Baćo bi li mogo’, odmah bi me prekinuo i rekao ‘Ivo, znaš mene. Nogomet i ništa drugo.’

On bi to odradio vrhunski, bez greške, s istim žarom i emocijom. Prijeporne situacije uvijek je rješavao s nevjerojatnom lakoćom. Sve bi uvijek riješio na svoj način. Uvijek je imao vremena za čašicu razgovora. Dragi prijatelju, sretan ti put – poručio je Dragić.

Predsjednik Dubrovačkog saveza športova Maro Kapović rekao je kako je sve sportaše Grada Dubrovnik duboko potresla vijest da su ostali bez Siniše, čovjeka koji je toliko volio život i sport.

— Dao je sve za svoj klub Square, ali i ostale sportske klubove pomažući savjetima, bez obzira je li se radilo o nogometu, košarci, rukometu ili šahu.

Upravo je takav bio naš Siniša. Cijelim svojim bićem živio je za sprot. Svojim primjerom nama mlađima bio je uzor.

Da budemo bolji, pokažemo talent i ljubav prema sportu, da cijeniš protivnika, da u pobjedi i porazu budeš uzdignute glave – rekao je među ostalim Kapović.

Dopredsjednik MNK Squarea Maro Konjevod prisjetio se svojim mladih dana sa Sinišom Bačićem i svega što su zajedno prošli.

— Sinišin doprinos je nemjerljiv. On je s toliko zanosa davao cijelog sebe.

Bio je zaista samozatajan profesionalac, prefekcionist. Krasila ga je preciznost.

Bio je moralna institucija. Bio je čovjek velikih riječi, smirenog pogleda i uvijek spreman pomoći. Sinišu pamtimo kao pouzdanog i iznimno povjerljivog čovjeka. Bio je uporni tražitelj istine.

Siniša nam svima može biti uzor.

Pokušat ćemo nastaviti tamo gdje je naš Siniša stao. Ostala ti je jedna neostvarena želja – da se naš Square okiti naslovom prvaka Hrvatske. Obećajem ti s ovog mjesta da ćemo tu želju ispuniti – rekao je Konjevod.

64 DuList IN SJELI SMO NA KAVU S LUCIJANOM I NJENOM MAMOM NATAŠOM MARGARETIĆ

‘Sinjorine’ nisu idealne i sve im je ravno! mogla pronaći do Sinjorina. Nisam smatrala kako su to moji pozivi. Baš sam sad izišla kao – ja. Tijekom studiranja najdraži mi je predmet bio slikanje. A, slikat’ sam uvijek voljela. Krenula bih pa odustala. Sve što sam slikala, nažalost, ne bih ni završila. Nisam imala adekvatan pribor i materijal za slikanje. Mami bih ga uvijek krala ili bih nešto kupila.

Nakon toga nisam imala inspiraciju jer sam sve to potisnula u sebi. Nakon dugo vremena sve je to ponovno izbilo iz mene. Ne znam kako, jednostavno mi je došlo – rekla je kroz smijeh.

To je to!

Sinjorine oslikati na – kikare!

Slike na kojima su ‘Sinjorine’, u kratkom su roku zaintrigirale javnost. ‘Sve mi je jednostavno došlo’ Sam lik ‘Sinjorine’ Lucijana je počela Lucijani je majka Nataša, također također stvarati tijekom koronavirusa. kreativac u duši, bila velika podrška — Kako smo svi morali stati doma, Piše Maria Prkut Foto DuList

Htjela sam pokazati kako je svaka ženska osoba posebna na svoj način i da nije idealna – Lucijana Margaretić

Karantena koja je uvedena zbog koronavirusa za većinu je bilo razdoblje inspiracije. Tako i za našu sugrađanku Lucijanu Margaretić. Njene slike ‘Sinjorine’ koje objavljuje na društvenoj mreži Instagram u kratkom su roku zaintrigirale javnost. Pitate se tko su te ‘Sinjorine’? I nas je zanimalo. Odgovor smo potražili kod ove 25-godišnjakinje koja nas je s majkom Natašom Margaretić ugostila u svome domu, uz kavu na predivnoj taraci. Upravo joj je njena majka, također kreativac u duši, bila velika podrška u procesu oživljavanja Sinjorina, a nedavno joj se i priključila u stvaralaštu. Gospođa Nataša je odlučila

odlučila sam krenuti u nešto novo. Tada su nastale prve skice Sinjorina, a postupno sam došla do finalnog izgleda lika.

Tijekom tog procesa, uvijek sam razmišljala kako ubaciti i Grad u cijelu priču. I uspjela sam. Slikam ga iz glave, na neki svoj način. Ali – opet je Grad. Upravo se većini ljudi sviđa kombinacija Sinjorine i Grada – govori nam Lucijana. Prije cijele ove priče nije znala što je zapravo njena strast i čime bi se htjela baviti.

Završila je srednju školu za fizioterapeuta, a magistrirala je na Studiju restauracije i konzervacije na Sveučilištu u Dubrovniku. Izabrala je smjer tekstil, no jednostavno se nije pronašla u tomu.

— Sve sam živo promijenila, nisam se

Ovo je za nju, kako kaže, baš ‘san snova’.

I njena majka Nataša, koja je sudjelovala u cijelom procesu, izrazito je sretna obzirom da je Lucijana pronašla svoj umjetnički smjer.

— Crtala je Sinjorine neko vrijeme, i sjećam se kad sam vidjela onu pravu, rekla sam da je to to. Cijelo vrijeme sam je pokušala motivirati. Presretna sam što se našla i što je ona sretna i zadovoljna – kaže nam. Lucijana je zapravo kroz sve te prijašnje godine slikanja htjela stvoriti i imati svoj ženski lik.

— Htjela sam pokazati kako je svaka ženska osoba posebna na svoj način i da nije idealna – objašnjava nam Lucijana svoju Sinjorinu. Gole grudi, dugi vrat, izražene obrve i puno kolora, samo su dio nerealnog portreta njene idealne žene. U početku joj se skice nisu uopće sviđale.

— Uvijek bih joj govorila kako su joj Sinjorine super, govorile bi joj i njene prijateljice. A, Lucijana je imala nevoljki izraz lica i govorila: ‘Ma ne valja’ – prisjeća se gospođa Nataša.

— Ljudi bi isticali: ‘Ajme kako ti je super’. Ja sam mislila da me zafrkavaju i lažu u oči – ističe nam kroz smijeh. Trenutno koristi akrilne boje, a isprobava i crtanje s markerima.

— Na samom sam početku slikala

DuList IN 65

• 1. SRPNJA 2020.

STIGLA VERONICA NA KORČULU Poljska influencerica Veronica Bielik vratila se u Hrvatsku. Ljepotica koju prati čak 2,9 milijuna ljudi tijekom svoje turneje po Jadranu stigla je i na Korčulu. ‘Zlatni sat u malom hrvatskom gradu je

čista magija’, napisala je tijekom boravka u Veloj Luci. Veronici ovo nije prvi odmor u Hrvatskoj.

Inače, ova influencerica i model diplomirala je pravo.

POTPIS Zašto Puc?

— Baš je ispalo nekako slučajno. Kad se potpisujem, to traje dugo. Jednom sam išla napisati LUC... I onda je to L ispalo kao P. I tako mi se svidjelo kao Puc. Eto, to je neko umjetničko ime – naglašava Lucijana.

vodenim bojama koje sam imala doma i onim jednim kistom što dobiješ u paleti.

Super su ispadale slike. Nakon nekog vremena sam naručila akrilne boje na Internetu, a sad sam kupila markere i flomastere – priča nam Lucijana. Koristi sve boje jer sve mora biti šareno.

— Samo da nije tmurno. Ali imala sam faze crne, odnosno slike su bile crne. I onda me samo nešto okrenulo na drugu stranu. Slikam ono što mi se trenutno nalazi u duši. Nemam ništa konkretno što ću crtati, samo stavim papir i krenem. I kako i ispadne, ispadne – navodi mlada umjetnica i dodaje kako su joj brojni rekli su joj radovi slični Picassovim. Ističe kako je svakoj Sinjorini (iako je svaka posebna), izraz lica takav da im je sve ravno – ‘kolafjaka’. Pokazuje nam primjer prikaz njene idealne žene koja leži na plaži, dok drži cigaretu među prstima i pije coffee to go. Baš ‘kolafjaka’, promišljamo. Inače, tako se i trebala prvotno zvati njena stranica na Instagramu, ali kako kaže, ‘to je ime bilo zauzeto’. Sinjorine nisu, što je začudilo majku i nju.

— Nismo znali naziv, i onda što ćemo,

kako ćemo, hajdemo nešto po dubrovački. Spomenuli smo sinjorine, ali mislile smo kako taj profil postoji na Instagramu. Nestvarno mi je kako su se ljudi odmah počeli javljati s komentarima kako su im slike super – kaže nam gospođa Nataša i spominje kroz smijeh kako su svi pripadnici muškog spola komentirali prikaz golih grudi Sinjorina.

— Svi muški pitaju: ‘Zašto su sve grudi spuštene dolje?’. Nitko od žena to nije pitao (smijeh) – ističe gospođa Nataša, a Lucijana dodaje: ‘Pitaju i zašto nisu prpošne i okrugle. Njima je to šok’, govori mlada umjetnica.

‘Umjetnička crta’

Spomenuli smo kako se u cijelu kretivnu priču uključila i njena majka koja je počela izrađivati kikare s likovima Sinjorina i Grada.

— Kako je njoj krenulo, onda me ona natančila: ‘Hajde i ti’ – reći će gospođa Nataša. No, to nije bilo ništa čudno obzirom da je kreativnost njena neizostavna karakterna crta koju je usadila, ne samo u Lucijanu, već i u mlađu kći Maru koja trenutno studira solo pjevanje u Osijeku.

— Da sam ja imala nekoga da mi da savjet... To stvarno iznimno znači.

Svi muški pitaju: ‘Zašto su sve grudi spuštene dolje?’. Nitko od žena to nije pitao – Nataša Margaretić

Uvijek sam nešto crtala pa prestala.

Nisam dugo vremena ništa radila. Meni mora izaći ta kreativnost. Kad se nešto skupi u meni, moram to izbaciti. Radila sam male anđele od jute. Nas tri u obitelji smo umjetničke duše, a muž nam je velika podrška. Zajedno smo u ovome i nadam se kako će cijela priča ići samo na bolje – ističe gospođa Nataša. Osim kikara, u budućnosti žele izrađivati majice i torbe s vlastitim ilustracijama.

A Lucijana navodi kako bi htjela imati i svoju izložbu. Držimo fige njoj, gospođi Nataši i Sinjorinama.

66 DuList IN

1. SRPNJA 2020. •

ŽUPKA ANJA GRABOVAC OBJAVILA SVOJ PRVI SINGL ‘TELL ME THAT YOU LOVE ME’

Ne želim više držati pjesme u ladici. Spremna sam predstaviti se svijetu Svi su jedva dočekali pjesmu. Govore mi: ‘Ti si to trebala davno napraviti’.

I možda su u pravu. Ali, sretni su, kao i ja, jer sam se odvažila na ovaj korak. Sretni su što sam i široj masi dala priliku da čuju moje stvari Piše Maria Prkut Foto Anja Grabovac – Privatna arhiva

Vlaho Arbulić mi je kao brat, odličan suradnik i najveća moguća potpora koju mogu imati otkako smo se upoznali. Kao tinejdžerici mi je uvijek govorio: ‘Ti moraš pisati svoje pjesme’

Nedavno je, i to na svoj 26. rođendan, Župka Anja Grabovac objavila svoj prvi singl ‘Tell me that you love me’. Većina njenih prijatelja i bliskih osoba reagirala je riječju: ‘Napokon!’. Zašto? Anja je u glazbenom svijetu prisutna dugi niz godina, svojim je glasom i izvedbama svjetski poznatih pjesama oduševila brojne, no dugo je godina bila u sjeni. Shvatila je kako je sada pravi trenutak za ozbiljnije korake. Pod umjetničkim se imenom Anya G novom pjesmom predstavila svijetu, a mi ćemo također reći: ‘Napokon!’.

— Svi su jedva dočekali pjesmu.

Govore mi: ‘Ti si to trebala davno napraviti’. I možda su u pravu. Ali, sretni su, kao i ja, jer sam se odvažila na ovaj korak. Sretni su što sam i široj masi dala priliku da čuju moje stvari – kaže Anja. Dugo godina radi svoje pjesme, no sada je, kako kaže, sazrela i spremna je podijeliti ih s javnošću. U pripremi ima preko trideset pjesama.

— Nikad se nisam osjećala dovoljno hrabrom i spremnom da svoj rad pokažem javnosti, izvan onog svog užeg kruga ljudi, iako sam to uvijek željela jer mi nije cilj držati pjesme u ladici.

Imala sam dugo taj strah od neuspjeha, ali kad sve zbrojim i oduzmem, osjećam da je sad pravi trenutak. Osjećam da sam okružena pravim ljudima

– priča nam Anja.

‘Ti moraš pisati pjesme’

Ozbiljniji proboj na sceni ne bi bio moguć bez njenog dugodišnjeg

prijatelja i suradnika Vlaha Arbulića.

Od samih je početaka bio uz nju i ‘tjerao’ je na svaki korak naprijed. Upoznali su se prije deset godina, svirali su čak zajedno, a upravo je u njegovom

DuList IN 67

• 1. SRPNJA 2020.

glazbenom studiju ‘Republika’, u samom centru Zagreba, pjesma ‘Tell me that you love me’ ugledala svjetlo dana.

— Vlaho mi je kao brat, odličan suradnik i najveća moguća potpora koju mogu imati otkako smo se upoznali. Već sam tada imala osjećaj kako ćemo zajedno stvarati glazbenu priču. S njime sam krenula gažirati u Dubrovniku prije deset godina. Tada mi je, kao tinejdžerici, uvijek govorio: ‘Ti moraš pisati svoje pjesme’. Meni je to tada bilo čudno i nepojmljivo u mojoj glavi. Bio je osoba koja me ohrabrila da uđem u glazbeni svijet.

Radi njega sam skužila da to mogu i uvijek ću mu biti zahvalna na tome.

Kroz godine smo gradili i učvrstili naš odnos koji je pun ljubavi i potpore – ističe Anja. S njime je, ali i sa Župljaninom Mihovilom Šoštarićem, koji je producent njenog prvog singla, u studiju po cijeli dan i noć. Njih troje stvaraju, ne samo vlastite, već uratke i za druge hrvatske glazbenike. ‘Studio je naša oaza mira’, istaknula je Anja. Pjesma, za koju će uskoro snimiti i spot, svoje početke vuče prije godinu i pol dana.

— Bila sam inspirirana jednom ljubavnom situacijom. Sjela sam za klavir i napisala melodiju, a tekst nešto kasnije. U pisanju teksta pomogao mi je rođak Mario Vijačkić. Cijeli taj proces je bio nekako osobne prirode jer smo se rezonirali na istoj frekvenciji – reći će Anja. Inače, s bliskim ljudima

Htjela sam svirati klavir samo kako bih imala temelj za pisanje pjesama i sviranje svjetovne glazbe. Nije mi se dalo, a i bila sam uvijek buntovna i svojeglava. No, sretna sam jer sam išla u glazbenu školu – naglasila je. Je li i dalje buntovna, pitali smo je?

— Jesam malo (smijeh), no tu moju karakternu crtu sada držim pod kontrolom. Ne očituje se više na mom izgledu, što je bio slučaj u osnovnoj i srednjoj školi – kaže nam ova pjevačica. Svrstat će se u pop žanr, no ističe kako u njenim, dosad neobjavljenim pjesmama ima i malo trapa.

— Trap se može pronaći u mojim pjesmama zbog utjecaja suvremene glazbene scene koja vlada u svijetu, ali i na našem području – rekla je Anja.

Imala je nekoliko glazbenih utjecaja, za svako životno razdoblje. No,veliki utjecaj na njeno glazbeno stvaralaštvo imale su četiri pjevačice.

— Od djetinjstva mi je glavni uzor bila Britney Spears. Kad sam nju prvi put vidjela, znala sam da želim biti pjevačica. Kasnije sam zavoljela Lady Gagu, Beyonce i Rihannu. Njih četiri, koje vladaju na stranoj pop sceni, oblikovale su me kao glazbenicu. To je moj stil i takva vrsta glazbe je ono što ja radim – kaže nam mlada glazbenica.

Od hrvatskih izvođača cijeni ZsaZsu, čija joj je glazba uvijek bila zanimljiva.

Njen glas i stil smatra osvježenjem na hrvatskoj sceni, a osim što dijele ljubav prema glazbi, podržavaju se i druže osobno.

Bit će teže, i sporije

dijeli ideje i potencijalno dobre pjesme.

Držim buntovnost pod kontrolom

Od instrumenata svira klavir, a što se pjevanja tiče, samouka je.

— Nisam virtuoz na klaviru, ali sviram dovoljno dobro kako bih mogla napisati vlastite pjesme. Išla sam četiri godine u osnovnu glazbenu školu za klavir. Klasika me nije zanimala.

Od djetinjstva mi je glavni uzor bila Britney Spears.

Kad sam nju prvi put vidjela, znala sam da želim biti pjevačica.

Kasnije sam zavoljela Lady Gagu, Beyonce i Rihannu

Svi su uzbuđeni po pitanju onoga što će biti dalje u njenoj glazbenoj karijeri.

— Svi me nagovaraju da vrlo brzo izbacim drugi singl. Nešto se pokrenulo i ja neću stati – rekla je Anja. Ne isključuje mogućnost ‘izbacivanja’ pjesama i na hrvatskom jeziku, iako to u suštini nije njen đir. S obzirom da je neovisna izvođačica, odnosno koja iza sebe nema izdavčku kuću, svjesna je kako će njen put biti nešto teži i sporiji, no spremna je na sve!

— Dobivala sam ponude iz hrvatskih diskografskih kuća, no nisam htjela potpisivati zbog određenih uvjeta. Tako da ću radije ići oslobođena od nekih ugovora, što je možda teži put. Razmišljam o odlasku u inozemstvo i potpisivanju ozbiljnijeg ugovora. Otvorena sam za suradnje s ljudima vani. Razmatram sve opcije jer se brojne otvaraju. Album je moja velika želja, no pričekala bih s njegovim izbacivanjem dok ne potpišem ugovor.

Dotad ću polako, korak po korak, mic po mic, pokazivati ljudima što radim i za što sam sposobna – zaključuje naša sugovornica.

68 DuList IN

1. SRPNJA 2020. •

DUBROVKINJA NIKOLINA ŠIMUNOVIĆ OSNIVA SPORTSKO-REKREACIJSKU UDRUGU ‘ŠIMINI’

Djecu ću kroz igru učiti plivanju i ritmičkoj gimnastici

Nikad nije bio pravi trenutak. Ili ne bih imala prostor u kojem bih djecu podučavala ili se teško bilo organizirati s troje djece i uz posao Piše/Foto Leona Rašica

Situacija s koronavirusom u mnogima je probudila veliku dozu kreativnosti, a profesoricu tjelesne i zdravstvene kulture i odgajateljicu u Domu Maslina, Dubrovkinju Nikolinu

Šimunović potaknula je na ostvarenje svog dugogodišnjeg sna – rada s djecom kroz razne sportske aktivnosti kojih, ističe, u Dubrovniku itekako nedostaje. Odlučila je tako pokrenuti Sportsko-rekreacijsku udrugu simpatičnog naziva – Šimini čije je ime složeno od inicijala njezina tri sina.

Udruga je trenutno u nastanku, sređuje se potrebna dokumentacija, a u nju bi se mogla javiti djeca od 4 do 10 godina. Rad udruge bazirao bi se na obuci djece neplivača na kupalištima te na ritmičkoj gimnastici koja je Nikolinina velika ljubav. Šimunović preko 20 godina radi s djecom i uvijek je tražila pravo vrijeme za realizaciju svoje ideje.

— Nikad nije bio pravi trenutak. Ili ne bih imala prostor u kojem bih djecu podučavala ili se teško bilo organizirati s troje djece i uz posao. Za vrijeme korone imala sam dosta vremena za razmišljanje i tako sam došla do spoznaje da nemam što više čekati, da se sada trebam prihvatiti konkretne realizacije. U Dubrovniku nedostaje jako puno sadržaja za djecu. Smeta mi jako što se nazivamo ‘Grad prijatelj djece’, a nemamo dovoljno igrališta ili dvorana.

Za vrijeme moga studija u Splitu već je tad u vrtiću postojao tjelesni, a i od 1. do 4. razreda su ga držali profesori tjelesnoga i studenti. Tete u vrtiću ne mogu tako dobro održati i sat tjelesnog, pogotovo one koje su pred mirovinu. A i djeca su sve slabijih motoričkih sposobnosti, sve više sjede za ekranima.

Stalno govorimo da se to ne smije, a ne nudimo im ništa konkretno. Mislim da bi Dubrovniku kao ‘Gradu-prijatelju djece’ upravo ona trebala biti prioritet – ističe Nikolina Šimunović.

‘Većina djece u Dubrovniku ne zna plivati’

Ovo ljeto posvetit će tako učenju djece

plivanju, a za to su joj se javili brojni roditelji koji bi uključili svoje mališane.

Nažalost, naglašava Šimunović, veliki broj djece u Dubrovniku ne zna plivati iako žive uz more, a zakon propisuje da dijete mora svladati ovu vještinu prije polaska u školu.

— Ako roditelji nemaju novaca za platiti trenera ili su prezaposleni voditi dijete na more, zašto ne bismo iskoristili tu situaciju i ponudili Gradu profesora tjelesnog koji bi to radio? Upravo ću to predložiti Gradu. Prije su nam aktivnosti bile besplatne, dok se sada sve plaća. Djeca žele ići na mnogo toga, ali, tko ima više djece, nije mu izvedivo, ne može sve platiti. Djeca onda stoje doma pred ekranima, slabe im motoričke sposobnosti, krive leđa, a mogu razviti i probleme s govorom i očima.

To možemo spriječiti. Zato mislim da je jako dobra ideja da jedan profesor tjelesne i zdravstvene kulture drži djeci te aktivnosti i da ga, na primjer, plaća Grad Dubrovnik kao stalnog zaposlenika za sport i rekreaciju kod djece – govori Šimunović te dodaje kako kod nas u gradu ne postoji rekreacije za djecu, osim one sportske. A, svakodnevno treniranje, naglašava Šimunović, previše je djeci u nižim razredima.

— Brzo im dosadi, naporno im bude uz školu i nemaju slobodnog vremena za igru koja im je jako potrebna. Puno je bolje da se bave svime, da imaju opće pripremnih vježbi, štafeta, plesa, ritmičke gimnastike na koju bi se najviše bazirala jer tu mogu najviše ponuditi. Sve aktivnosti koje planiram mogu se organizirati na otvorenom. Imamo predivan Lokrum, park Gradac koji se ne koristi kako treba i park Pile koji izgleda sramotno. Bilo mi je divno vidjeti djecu kako voze bicikle i igraju nogomet po Stradunu dok je bila epidemija koronavirusa, kad se moglo izlaziti. Sve smo to radili kad smo bili

DuList IN 69

• 1. SRPNJA 2020.

mali, a sad kako turizam obično dominira, našu djecu ‘ćeraju’ jer im smetaju – govori ova profesorica tjelesne i zdravstvene kulture.

‘Stručnjaci su važni’

Dodaje kako u Dubrovniku postoje izvrsni stručnjaci koji mogu raditi s djecom. Tako je u Sportskoj školici godinama radila kao vanjski suradnik s profesorom Aleksandrom Selmanovićem, a na bazenu s profesorom Deanom Kontićem. Ponavlja kako djeci nedostaje rekreativnih aktivnosti u kojima bi se i oni koji nisu sportski tipovi, mogli baviti sportom, družiti se, socijalizirati te gdje neće imati pritisak nužnog postizanja izvrsnih rezultata.

— Kao majci nije mi najbitnije hoće li mi djeca ići na natjecanje i dobivati zlatne medalje, nego da se nečim bave, da im je tamo lijepo i da to vole, da se druže, nešto nauče i da im je dobro za zdravlje. Moja tri sina treniraju judo, voze biciklu, svi su u moru cijelo ljeto isto kao i ja. Baš su aktivni, iako, nedostaje im raznolikog sadržaja – priča nam Nikolina.

S obzirom da je svoju ideju o Sportsko-rekreativnoj udruzi proširila društvenim mrežama, mnogi su joj se roditelji javili s brojnim upitima što bi sve njihova djeca kod nje mogla trenirati.

— Puno mama me pitalo za atletiku, zatim za plivanje u Cavtatu, sportsku gimnastiku te sam ih uputila da na to sve djecu mogu upisati u Lapadu, Cavtatu, Mokošici i OŠ Marina Držića.

Ja bih u sklopu udruge ponajprije radila ritmičku gimnastiku i rekreaciju za djecu te obuku neplivača. Roditelji su oduševljeni, priložila sam im nekoliko linkova o ritmičkoj gimnastici i jako su pozitivno reagirali. U Dubrovniku se baš puno o tome i ne zna. Prekrasno mi je kad curice plešu s tim rekvizitima. Taj je sport za njih savršen jer se razvija fina motorika. Nadahnuta je težnjom da se pokreti i ritam izraze stvaralačkim mogućnostima vjezbača, a karakterizira je jedinstvo pokreta cijelog tijela nadopunjeno raznim rekvizitima. Roditelji su za to pokazali najveći interes i to mi je posebno drago jer to najviše volim – otkriva nam Nikolina te pojašnjava zbog čega je jako važno da djeca s rekreativnim aktivnostima krenu od najranije dobi.

Naglašava kako su se danas djeca zaboravila igrati, a prirodno je stanje djeteta upravo igranje, a ne sjedanje za mobitelom ili računalom.

— Strašno mi je kada pođem sa sinovima na Lokrum i vidim da se pola djece ne zna popeti na stablo. Djeca moraju imati takve vještine, voziti biciklu, trčati. Žao mi je što se puno djece uvuklo u kuću, sjede uz kompjutere,

U Dubrovniku nedostaje puno sadržaja za djecu. Smeta mi jako što se nazivamo ‘Grad prijatelj djece’, a nemamo dovoljno igrališta ili dvorana

fali im fizička aktivnost, sve su češće lordoze, kifoze, skolioze, fizikalne terapije zbog sjedilačkog načina života.

Jedan od mojih blizanaca bio bi po cijele dane na mobitelu, ali mi mu ne damo. Bilo bi mi najlakše doći s posla, upaliti im Playstation i dati im mobitele. Mirni oni i ja. Ali, ako imaš djecu mislim da moraš u njih ulagati.

Kad mi netko reče da ne ide na kupanje jer dođe umoran s posla, to mi ne drži vodu jer mislim da je moja dužnost da djecu koja žive na moru vodim na kupanje, da tu nije bitno jesam li ja umorna. Dok su djeca mala moraju ići radi njihovog zdravlja – govori Šimunović.

Roditelji traže individualne sate

Kao majci nije mi najbitnije hoće li mi djeca ići na natjecanje i dobivati zlatne medalje, nego da se nečim bave, da im je tamo lijepo i da to vole, da se druže, nešto nauče i da im je dobro za zdravlje

Javili su joj se, dodaje, mnogi roditelji čija djeca imaju određene probleme sa željom da se i oni uključe u ovu sportsko-rekreacijsku udrugu, najviše za učenje plivanja. Nikolina, naravno, i za njih ima plan. Najprije će ih povesti na more sa svojom obitelji kako bi vidjela kako reagiraju, a potom će se priključiti cijeloj grupi gdje će se dodatno socijalizirati. U grupu će se moći uključiti kako djeca koja žele naučiti plivati, ali i oni kojima je potrebno malo druženja s vršnjacima kako bi se dodatno ohrabrili. Nikolina Šimunović rado radi i s djecom s posebnim potrebama te u tome itekako ima iskustva. Roditelji joj se javljaju za individualne sate rekreacije jer to ovoj djeci jako nedostaje u gradu.

Ipak, svi koji će se poželjeti pridružiti udruzi, najprije će proći inicijalni test kojim će se ocijeniti njihove sposobnosti. Tko ne zna plivati, u more će ići jedan po jedan te će kroz nekoliko treninga i naučiti. Na raspolaganju će im biti i razni rekviziti poput daskica.

Nikolina svakom djetetu želi pristupati individualno stoga će za početak raditi s maksimalno 10 djece u grupi.

Kako interes bude rastao, razmišljat će

RADI S DJECOM OD 20. GODINE Od fakulteta do Sportske školice

Nikolina Šimunović s djecom radi od 20. godine. Studirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, smjer kineziolog gdje je 2004. obranila diplomski rad iz područja plesova i ritmičke gimnastike. Za vrijeme studija radila je kao sportski animator, iza studiranja kao sportski i dječji animator u jednoj hotelskoj kući na području Dubrovnika. Po završetku fakulteta radila je u osnovnim i srednjim školama kao zamjena, zatim je bila trenerica u Plivačkom klubu Jug. Potom je trenirala djecu u Sportskoj školici od čega je morala odustati jer joj je bilo teško usklađivati sve obveze s troje male djece. Proteklih 10 godina radi kao odgajateljica u Domu Maslina.

se o većim grupama te zapošljavanju dodatnih profesora tjelesne i zdravstvene kulture koji će djecu trenirati.

Jako je bitno, ističe Šimunović, da to budu stručnjaci u ovome području kako bi djetetu mogli pravilno asistirati, trenirati ga te kako bi se izbjegle moguće ozljede.

Sve ove aktivnosti Šimunović planira provoditi na otvorenome. No, što ako joj zimi ipak zatreba dvorana?

— Razmišljala sam o tome puno.

Mislim da ću poći nadležnima i predložiti dvorane koje su pri Gradu te pitati mogu li ih koristiti, ako treba i uz nadoplatu. Ako ne, smislit ćemo nešto, uvijek se otvore mogućnosti. Kad si u nečemu uporan, ništa te ne može zaustaviti. Mislim da će se mnogo djece odazvati i da će biti šteta ako Grad Dubrovnik to ne podupre – govori Nikolina te potiče roditelje koji nisu sigurni jesu li njihova djeca ‘sportski tipovi’ da ih se svejedno ohrabre upisati u grupu u ovoj udruzi.

‘Baci djetetu loptu’

— Uvijek sam tu za savjet, dijete može i mora naučiti. Nitko ne zna sve. Svi su talentirani za nešto i svi imaju različite želje. Netko bi išao na plivanje, judo, stolni tenis. Roditelji često imaju predodžbu tjelesnog u smislu ‘baci djetetu loptu da za njom trči’. Ali, to nije istina.

Kod djece ćemo u Sportsko-rekreacijskoj udruzi pratiti individualni napredak, ali i savjetovati roditeljima na čemu djeca moraju dodatno poraditi.

Važno je da roditelji razumiju kako mi koji radimo s djecom, toj djeci želimo dobro. Često se roditelji uvrijede kada im prilikom testiranja na plivanju kažemo da im je dijete ‘plutač’ i da ne zna plivati. Dijete mora moći prijeći pet metara bez da dno dira nogama. Ako to ne može, ono ne zna plivati, već pripada kategoriji plutača. Ali, na tome se može poraditi. Osim toga, jako je važno da dijete u ranoj dobi odmah krene u more, u dubinu. Tako kasnije neće razviti strahove – govori nam Nikolina koja s obukom neplivača planira početi već ovog ljeta, dok bi na jesen krenula s ritmičkom gimnastikom. Idealno bi također bilo, naglašava, kada roditelji ne bi morali plaćati članarinu, već kad bi Grad prihvatio ideju o zapošljavanju jednog profesora tjelesnog koji bi djecu vodio kroz ovu rekreaciju.

— Kad djecu učim plivati ili kad radimo na nekom drugom sportu, to mi je kao igra. Želim cijeli život provesti u tome kao kroz jednu igru. Ne moraš činiti ništa veliko, samo male stvari s ljubavlju ili kako stoji u Deklaraciji o pravima djeteta ‘čovjek duguje djetetu sve najbolje što može dati – zaključuje Nikolina Šimunović.

70 DuList IN

1. SRPNJA 2020. •

SLUŠNI APARAT

Starci rasturili u lipnju – Neil Young, a Dylan Old

Lirično, Dylan je ovdje manje kriptičan i zajedljiv, a više nedvosmislen, izravan pa čak i romantičan Piše Petar Ipšić Foto bobdylan.com

Na ‘Homegrown’ Youngovi fanovi čekali su punih 46 godina

Sjetim se pokojnog i tragično preminulog Darka Glavana, barda glazbene kritike u Hrvata, kako bi pisao panegirike o novim albumima Vana Morrisona i Rolling Stonesa u vremenima kada su ti izvođači već zagazili u zrele godine, ostarivši uz svoje obožavatelje. Sjetim se onda mlade ekipe u Nomadu i s kojim žarom su pisali ne samo o Chemical Brothers, Radioheadu ili Strokesima nego i o novom albumu primjerice Destiny’s Child, proglašavajući ga remek djelom i vjerojatno dobro živcirajući generacijski starije kolege poput Glavana ili Dražena Vrdoljaka. Sada se i sam nalazim u situaciji da sam pomalo poput njih dvojice. Naravno da mi nije namjera uspoređivati se s bastionima domaće kritike, ali pri odabiru teme za ovotjedni Slušni aparat, vrteći se oko izvrsnog albuma pop-rock benda Haim i jednako dobrog četvrtog albuma Jessie Ware, odlučio sam obraditi dva nova albuma glazbenih giganata. Jedan je

u svibnju navršio 79, dok će drugi krajem godine napuniti 75 godina. Prvome je to 39. album u karijeri, dok je drugi skucao jednog više. Prvi odiše zrelošću, a drugi nosi utjehu mladosti.

Odavno neki novi album Boba Dylana nije uzbudio publiku i kritiku poput ‘Rough And Rowdy Ways’. To se nije dogodilo još od povratničke trilogije koju je snimio u razdoblju od 1997. do 2006. (Time Out Of Mind, Love & Theft, Modern Times). Ovaj album po mnogočemu se naslanja na te ploče, osim što je naglašeno više pitak i okrenut publici. Lirično, Dylan je ovdje manje kriptičan i zajedljiv, a više nedvosmislen, izravan pa čak i romantičan. ‘Rough And Rowdy Ways’ pun je referenci, čak i više od albuma nekog vrlo elokventnog repera, poput primjerice Ghostface Killah iz Wu Tang Clan ili Beastie Boysa. Kao da se Dylan htio zahvaliti svim svojim uzorima ili definirati neke referentne točke u svojoj karijeri. Tako odmah u prvoj pjesmi, minimalističkoj ‘I Contain Multitudes’, čiji je naziv ‘maznuo’ od velikog američkog pjesnika Walta Whitmana, spominje Edgara Allana Poea, crveni Cadillac, plavi jeans, Williama Blakea, Beethovena i Chopina, da bi se u istom stihu poistovjetio s Anom Frank, Indianom Jonesom i Rolling Stonesima. Stih, u slobodnom prijevodu, ‘Čovjek sam proturječan, različitih raspoloženja, sadržim mnoštva’ najbolje karakterizira ovaj album koji je poput posljednjih albuma Pearl Jam, Fione Apple i Lady Gage prinos značajnim albumima objavljenim u uvjetima novog-normalnog. Prva najava Dylanovog iznenadnog remek djela bio je 17-minutni ep sadržajno izgrađen oko ubojstva Johna F. Kennedyja, a Dylan ju je usred COVID-19 epidemije uz zahvalu posvetio svojim fanovima.

Osim Kennedyju, Dylan pjesmom odaje počast ikonama rock’n’rolla i kontrakulture 60-ih. Nekoliko pjesama je u formatu električnog bluesa, dok drugdje prevladavaju akustični instrumenti i balade.

Neil Young je poznat po slijepom slijeđenju svojih muza. Tako je njegova karijera puna snimljenih, a potom

odbačenih albuma. Nisu to ploče koje su bile nedovršene ili loše. Ne. Radi se o posve zgotovljenim radovima s određenom listom pjesama i omotom, a koje bi Young iz njemu poznatih razloga zadržao za sebe. Umjesto ‘Homegrown’, snimljenog u drugoj polovici 1974. i u siječnju 1975., Young se odlučio izdati tada već skoro dvije godine star ‘Tonight’s The Night’. Za razliku od barskog rock’n’rolla te ploče, na ‘Homegrown’ Young i bend plivaju poznatim teritorijem njegovog najuspješnijeg albuma, ‘Harvest’ iz 1972. godine, koncepta kojem će ponovno pribjeći 1978. snimivši ‘Comes a Time’.

Na ‘Homegrown’ Youngovi fanovi čekali su punih 46 godina, a njegov konačni izlazak pospješilo je pismo fana oslabljenog zdravlja, koji je izrazio bojazan da neće doživjeti tu cijelu nisku odbačenih albuma. Legendarni status ove ploče posve je opravdan, a iako su neke od pjesama objavljene na izdanjima koja su uslijedila, većina materijala dostupna je prvi put. Najupečatljivije su uvodne ‘Seperate Ways’ i ‘Try’, izvedene u maniri materijala s ‘Harvest’, minimalističke balade ‘Mexico’ i ‘Kansas’, prva verzija ‘White Line’ s Robbiejem Robertsonom iz The Band na gitari te rokerska ‘Vacancy’.

Young je već najavio da će nakon ‘Homegrown’ i albuma ‘Hitchhiker’ (snimljen 1976., a objavljen 2017.) polako požuriti s drugim škartanim albumima, od kojih su ‘najozloglašeniji’ Chrome Dreams (1975./76.), Times Square (1989.) i Toast (2001.). A mi stariji fanovi neka pripazimo na zdravlje i neka se držimo onoga što doktor kaže.

• 1. SRPNJA 2020.

Oglas 71

72 Zadnja

1. SRPNJA 2020. •

RASPISAN JE NATJEČAJ

Tko će otvoriti butigu u Zlatnom potoku?

POGLED STRAGA 12 Aktualno

Daniel Marušić: Ključna je 2021. godina!

Donosimo cijene u Michelinovim restoranima Javna površina za kiosk daje se u zakup do kraja 2024. godine, a početna cijena je 2.625 kuna Stanovnici naselja Zlatni potok uskoro bi trebali dobiti butigu, za koju se ‘bore’ zadnje tri godine. Naravno, uz uvjet da se pojavi zainteresirani zakupac javne površine na samom početku ulice Zlatni potok, na kojoj će se postaviti kiosk.

Naime, kao što je već ranije obećano, Grad Dubrovnik raspisao je javni natječaj za davanje u zakup javne površine u Zlatnom potoku za postavljanje kioska za trgovinu na malo prehrambenih proizvoda. Kako se navodi u obavijesti Grada, lokacija koja se natječajem daje u zakup površine je 15 metara kvadratnih, a smještena je u Ulici Frana Supila na samom skretanju u Zlatni potok. Početni iznos zakupnine određen je na 2.625 kuna uz jamčevinu iznosa 7.875 kuna. Prostor se daje u zakup do 31. prosinca 2024. godine.

68 DuList IN

Otvaranje ponuda 7. srpnja

— Raspisivanjem natječaja za zakup javne površine Grad Dubrovnik odgovorio je na traženje sugrađana s područja Zlatnog potoka koji su nedostatak trgovine na malo prehrambenim proizvodima istaknuli kao nedostatak življenja u ovom gradskom kvartu. Sudionici natječaja mogu biti pravne i fizičke osobe koje ispunjaju zakonom propisane uvjete za obavljanje navedene djelatnosti. Građevinske radove koji prethode postavljanju kioska obavlja zakupnik o svom trošku, u dogovoru sa stručnim službama Grada Dubrovnika, dok je ishođenje elektroenergetske suglasnosti i postavljanje električnog priključka obveza Grada Dubrovnika – navodi se u javnom natječaju. Javno otvaranje ponuda održat će se 7. srpnja kad će biti poznato je li se itko javio na natječaj, odnosno tko će otvoriti ovu butigu.

Nikolina Šimunović o udruzi ‘Šimini’ 70 Slušni aparat

Neil Young, a Dylan Old

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 8. srpnja

Butiga se otvara na traženje stanovnika ovog naselja

Čitajte nas na www.dulist.hr!

17 Aktualno