Dulist #443

DUBROVAČKI TJEDNIK #443 Srijeda, 13. svibnja 2020. • Cijena 7 kn

SRI GRADSKI VODIČI

Sezona je otkazana, prve ture tek 2021.

JEDVA SMO DOČEKALI POPITI KAVU

ČET

PET SUB NED PON UTO

ROMANO PERIĆ

‘Vojnović’ živi od domaćih, ugostitelji unutar zidina čekaju strance

U Gružu se iskrcava 250 hrvatskih pomoraca

DUBROVAČKI STUDENTI PAULO BUTERIN I ZVONIMIR ROKO ‘ZAPELI’ U PORTUGALU

STR. X

Fali nam mamina kuhinja i đir barkom!

UPITNA VATERPOLSKA SEZONA Tko će financirati 100 tisuća kuna za testove igrača?

CVIJETO VUKOJEVIĆ

‘Uzorao’ je Mokošicu, a u baštini pomaže i susjedima

IZ GRADA PORUČUJU

Nema ovrha Želite Lokrum samo na komunalnu za sebe? Dnevni najam naknadu do 800 tisuća kuna kraja godine PREGLEDALI SMO CJENIK ZA 2020.

2 Oglas

13. SVIBNJA 2020. •

Nađemo se na kavi

u Sunset Beach Baru!

Sunset Beach Bar je mjesto za parove i prijatelje, ali i obitelji koje će uživati u slasticama dok se njihova djeca igraju na plaži Sunset Beacha. Već dobro poznata široka ponuda sladoleda neće izostati pa će se tako oni najmlađi zasladiti i zabaviti kao što će odrasli uživati u širokoj ponudi od kave, pića do omiljenih koktela.

www.sbd.hr SunsetBeachDubrovnik

Aktualno 3

• 13. SVIBNJA 2020.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

Zaplesali smo NOVA NORMALA

Možda su ipak najoriginalniji oni u trećoj skupini koji već tjednima šeću bez ikakvih mjera predostrožnosti, a pri tom se ‘krste’ kako je ovo ‘naglo popuštanje mjera baš zabrinjavajuće’. Naravno, kod takvih ne izostaje ni mistike, urote, a niti teorija zavjere

Otvorilo se pred nama i ono najbolje što je čučalo u ljudima, ali i svi oni demoni koje su godinama uspijevali prikrivati. Sve je, sada, izašlo na vidjelo, sve ono što su u svakodnevnom normalnom ritmu posla, obaveza, škole, vrtića, rekreacije i animacije svakojake vrste uspijevale držati pod kontrolom

Nismo ni ‘zaplesali’, a eno je već Brač potpao pod ‘čekić’. Rasplamsao se virus i ‘bacio’ cijeli otok u karantenu, na mjere od prije dvadesetak dana, a mi smo dobili ilustrirani primjer kako će funkcionirati ‘Čekić i Ples’ strategija borbe protiv koronavirusa u praksi. I cijeli ovaj scenarij nije izmislio naš Nacionalni stožer. Strategiju ‘Čekić i Ples’ prvi je iznio i razjasnio Francuz Tomas Pueyo, magistar inženjerstva s američkog sveučilišta Stanford. I očito će takva situacija na terenu funkcionirati cijelo ljeto, zapravo sve dok se virus ne stavi pod kontrolu cjepivom.

Ali nama je važno ljeto, jer tada radimo, zarađujemo, ma tad živimo. Ipak, situacija će biti takva da će se, čim se na nekom području virus razbukta, kao na Braču, aktivirati lockdown. Mjere

će se postrožiti pa ćemo iznova prolaziti kroz lekcije socijalnog distanciranja, gospodarskog mirovanja i ograničenog kretanja.

Izmorit će nas to sasvim je sigurno, jer kad god pretjeramo i opustimo se, morat ćemo sve ispočetka. Ali to je očito početak našeg novog suživota s virusom. I što prije to spoznamo i postanemo svjesni da će malo toga biti kao prije, trebalo bi biti lakše. Jer treba držat taj famozni faktor R ispod jedinice.

A ostatak Hrvatske, izuzev jednog otoka, od ponedjeljka je zaplesao. Vratili smo život gotovo u normalu. Ma, mnogima je život u normali čim su mogli sjesti u kafić na Vojnoviću i zakisit cijelo jutro. Opet ima i onih koji su tek u ponedjeljak prvi put nakon ovih pedesetak dana izašli među ljude. I to u punoj ratnoj spremi naoružani maskama i rukavicama. I oni su krenuli u đir. Čudi samo kako dosad nisu spoznali, pročitali ili vidjeli na TeVeu da virus neće skočiti iz nekog grma na njih. Ali dobro, opreza nikad dosta.

Ipak, možda su najoriginalniji oni u trećoj skupini, koji već tjednima šeću bez ikakvih mjera predostrožnosti, a pri tom se ‘krste’ kako je ovo

‘naglo popuštanje mjera baš zabrinjavajuće’. Naravno, kod takvih ne izostaje ni mistike, urote, a niti teorija zavjere. Ne idu one predaleko, tamo do Trumpa, Gatesa ili Putina. Njihove teorije zavjere su koncentrirane na skore parlamentarne izbore jer kako bi izašli na birališta da su epidemiološke mjere u punom zamahu i baš zato su ovi naši ‘stručnjaci’ morali sve vratiti brže-bolje u normalu. I onda slijedi i nastavak priče, potpuno pesimističan i nimalo ambiciozan – vidjet ćemo mi kad nas sve zatvore kad prođu izbori.

Ma gluposti.

Zapravo, ova korona je iznijela na površinu brojne spoznaje. Razotkrila je puno toga. Otvorilo se pred nama i ono najbolje što je čučalo u ljudima, ali i svi oni demoni koje su godinama uspijevali prikrivati. Sve je, sada, izašlo na vidjelo, sve ono što su u svakodnevnom normalnom ritmu posla, obaveza, škole, vrtića, rekreacije i animacije svakojake vrste uspijevale držati pod kontrolom. Trebat će, zato, nakon preslagivanja ormara, krenuti i s pospremanjem takvih ljudi, kako u privatnom tako i u poslovnom životu, na svoja mjesta. Negdje na dno škrabica i pri tom usput slučajno izgubit ključ...

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović

Fotograf Zvonimir Pandža

Redakcija Andrea Falkoni Račić Mia Njavro Banić Maria Prkut Leona Rašica Iva Dedo

Kolumnisti Boris Njavro dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Petar Ipšić Ivan Jelčić Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro Banić

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 13. svibnja 2020.

Broj 443 Godina 9.

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

www.dulist.hr

4

Aktualno

DUBROVČANI PAULO BUTERIN I ZVONIMIR ROKO JAVILI SU NAM SE IZ PORTUGALA

Fali nam mamina kuhinja i đir barkom!

Mislili smo se dosta hoćemo li ići doma ili ne. Sve ima svoje prednosti i nedostatke pa i ova situacija.

Da smo pošli doma, putovali bismo preko Lisabona i Madrida koji su velika žarišta virusa. Postojao je rizik da prenesemo virus svojim roditeljima i najbližima

Svaki dan kuhamo, ali ne da samo isprigamo piletinu.

Specijaliteti su nam grah i gulaš. Namirnice su im inače stvarno ‘džabe’. Riba je odlična, i jeftina! Kilo ovrate je 5 eura, kilo pastrve 4 eura, kilo lokarde isto 4 eura Piše Maria Prkut Foto Paulo Buterin, privatna arhiva

Prvih tjedan dana smo samo serije gledali. Sve živo smo pogledali na Netflixu – opisuju nam Dubrovčani Zvonimir Roko (25) i Paulo Buterin (24) početke karantene na sjeveru Portugala, točnije u gradu Braga. Stigli su tamo početkom veljače zbog Erasmusa, a ostat će, prema planiranom, do kraja lipnja. ‘Ako se produlji ova situacija, možda ćemo i mi produljiti boravak, ali čisto sumnjamo’, navodi nam ovaj dvojac. Portugal trenutno broji skoro 30 tisuća zaraženih osoba od koronavirusa, a dva najveća ‘žarišta’ su dva najveća grada – Lisabon i Porto.

No, situacija se, kažu, smiruje tijekom

posljednjih nekoliko dana. Tako je od 18. svibnja dopušteno otvaranje kafića, butiga u shopping centrima i osnovnih škola.

— Dobro se drže Portugalci sa cijelom situacijom i na vrijeme su pošli u karantenu. Ovaj broj je možda velik, no njihovo je stanovništvo starije, a i zdravstveni sustav je općenito loš. U nekim se ruralnim dijelovima Portugala koronavirus nije ni pojavio, kao što je područje blizu granice sa Španjolskom – govore nam Zvonimir i Paulo koji se znaju još od srednjoškolskih dana. Svakodnevno prate portugalske portale, ali i Portugal News gdje čitaju vijesti na engleskom

jeziku. Neizostavnim smatraju i praćenje situacije u Hrvatskoj.

Nismo htjeli dovesti svoje u opasnost

Usprkos svemu, o povratku doma jesu razmišljali, a ipak su odlučili ostati.

Nisu htjeli prvenstveno svoje najbliže dovesti u opasnost. Naše veleposlanstvo je, ističu, organiziralo let Lisabon–Madrid–Zagreb.

— Ali, da bismo došli do 400 kilometara udaljenog Lisabona, trebamo koristiti javni prijevoz. Kao prvo, trebali bismo iz Brage ići u Porto željezničkom linijom, gdje bismo presjedali za Lisabon. U takvoj situaciji nikad ne znaš je li se možeš naći kraj zaražene osobe.

Porto je, kao što smo i rekli, jedno od najvećih žarišta. Tamo ima oko 13 tisuća ljudi oboljelih od koronavirusa. U isto vrijeme je i Zagreb postao žarištem pa smo se sjetili kako moramo nakon

Aktualno 5

• 13. SVIBNJA 2020.

Slobodno čitajte novine, preko njih se ne prenosi virus — Davor Božinović MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA

dolaska u Hrvatsku ići u samoizolaciju 14 dana – rekao je Paulo.

— Mislili smo se dosta hoćemo li ići doma ili ne. Sve ima svoje prednosti i nedostatke pa i ova situacija. Da smo pošli doma, putovali bismo preko Lisabona i Madrida koji su velika žarišta virusa. Postojao je rizik da prenesemo virus svojim roditeljima i najbližima.

Očekivali smo i nadali smo se kako će se situacija u kratkom roku smiriti te da ćemo moći nastaviti s normalnim životom, ali, evo – sve se oduljilo – ističe Zvonimir. Roditelji su mu samo rekli: ‘Fališ nam, ali radi što hoćeš, znaš najbolje’, kao i Paulu. Kad su sve izvagali, shvatili su da je ostanak u Bragi za njih bila najbolja opcija. Već 20. ožujka u Portugalu je uvedeno izvanredno stanje te su mjere bile slične onima u Hrvatskoj. Na ulicama su se rijetko mogli vidjeti stanovnici u šetnji. Prisjećaju se kako je na samom početku ‘koronakrize’ došlo do nestašice maski, rukavica i dezificijensa, a sad ih se može naći na svakom koraku.

— Bili su zatvoreni svi lokali, kafići i restorani, a u shopping centrima su radili samo supermarketi koji su se dezinficirali između smjena. Ostale butige u centru su bile zatvorene – navode nam. Inače, žive kraj jednog trgovačkog centra u kući s jednim Slovakom i djevojkom iz Turske. Cijenu stanarine, koja je slična cijeni u Lijepoj našoj, stanodavci im nisu snizili, a dodaju i kako su dubrovački stambeni prostori ‘televizija u boji’ naspram onih u Portugalu. Pričaju nam i kako je njihovom cimeru iz Slovačke mama poslala paket koji je do Brage putovao 20 dana. ‘Unutra su bili suhi kolači. To se isto pojelo (smijeh). Bilo je oraha i medenjaka, ma to može dulje izdržati’, govore se kroz smijeh.

Svaki dan kuhamo

Zvonimir i Paulo, studenti su pete godine diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a svoje su Erasmus iskustvo odlučili provesti na ‘University of Minho’ u Bragi. Portugal je među studentima popularna destinacija, a jedan od glavnih razloga dolaska u ovu državu, prisjećaju se, bila je slična klima kao naša te – prehrana. Nakon samo mjesec i pol dana boravka, točnije 9. ožujka, preknuta su im sva predavanja, a studentski domovi su stavljeni u karantenu. Naime, na njihovom se fakultetu pojavio jedan od prvih slučajeva koronavirusa u državi. Online

predavanja su im počela tjedan dana nakon zatvaranja fakulteta.

— Tri puta tjedno imamo online predavanja, a koja traju tri sata. Trenutno slušamo sve predmete iz financija. Sve je super organizirano, imamo sve što nam je potrebno na Internetu, a profesori odgovaraju u najkraćem roku na e-mailove. Stvarno se trude – ističe nam Zvonimir, a Paulo se slaže s time, no dodaje kako se online predavanja ne mogu usporediti s normalnim predavanjima.

— Koliko god ima prednosti, ima dosta i mana. Profesori snimaju predavanje te ga postave na takozvani ‘blackboard’. Tako da im ne možemo postaviti pitanje ako nam nešto nije jasno. Imamo i predavanja tijekom kojih rješavamo zadatke i ne može svatko ‘pohvatati’ sve na isti način – rekao je Paulo. Inače, kažu kako im je ipak malo žao što su došli u Portugal u vrijeme koronavirusa.

— Jer, riječ je o stvarno odličnom sveučilištu koje ima super programe, pogotovo sportske. Sveučilišni kampus ima preko 20 zgrada. Bilo je brojnih događaja za studente i ‘Erasmusovce’, sve dok nije stigla korona – naglašavaju.

Obzirom da nemaju mogućnost ići u menze, Roko i Paulo ‘uhvatili’ su se i kuhanja.

– Svaki dan kuhamo, ali ne da samo isprigamo piletinu. Specijaliteti su nam grah i gulaš. Namirnice su im inače stvarno ‘džabe’ – ističe Paulo. Riba je, prema njihovim riječima, odlična te je ‘ima za kupiti po jeftinim cijenama’.

— Kilo ovrate je 5 eura, kilo pastrve 4 eura, kilo lokarde isto 4 eura. A primjerice kilo piletine je 4 eura, što su stvarno smiješne cijene naspram naših – naglašavaju. Zvonimir se u karanteni vratio davno zaboravljenom talentu.

— Vratio sam se crtanju, kako bih se

Uz treniranje, rješavaju zadatke za fakultet, čitaju knjige, polažu online tečajeve...

Tri puta tjedno imamo online predavanja, a koja traju tri sata. Trenutno slušamo sve predmete iz financija. Sve je super organizirano, imamo sve što nam je potrebno na Internetu, a profesori odgovaraju u najkraćem roku na e-mailove.

Stvarno se trude

prisjetio znam li i ide li mi uopće. Crtao sam kao dijete, i onda sam prestao, vjerojatno iz neke lijenosti. U karanteni u Portugalu počeo sam crtati svaki dan.

U mjesec dana sam nacrtao pet crteža.

To mi je dobro došlo – kaže Zvonimir.

Osim crtanja, s Paulom trenira svaki dan u kući, ali i u street work out parku.

— Ne mogu bez treninga. Cijeli život sam u sportu. Od 2001. treniram judo, dakle od svoje pete godine. I jednostavno, treniranje je za mene stanje uma – rekao je Paulo. Zvonimir pak zadnjih šest godina trenira kickboxing, a ove je godine krenuo na jiu jitsu.

— I taman sam u Portugalu počeo trenirati u jednom klubu. Nakon tjedan dana sve se zatvorilo zbog koronavirusa. Tako da smo morali smisliti kako ćemo trenirati jer ne možemo bez toga. To nas isto spašava – priča nam Paulo. Uz treniranje, rješavaju zadatke za fakultet, čitaju knjige, polažu online tečajeve... ‘Što imamo više obveza, i što se bolje organiziramo, to nam dan postane bolji’, jasno će naši sugovornici.

Prvo ćemo pojesti pizzu

— Fali nam familija, fali nam mamina kuhinja! Ali, već smo se navikli na izbivanje iz kuće, pošli smo prije pet godina na fakultet u Split. Jer, željni smo novih stvari, izazova i znanja. To nam je normalno i to smo i očekivali. Nekad nas uhvati nostalgija i želja za druženjem s prijateljima, ali to izliječimo našom glazbom – naglašavaju nam Zvonimir i Paulo. ‘Što ćete prvo napraviti kad dođete doma?, pitali smo ih.

— Vjerojatno ići u karantenu – kroz smijeh će Paulo, a Zvonimir dodaje: ‘Prvo ćemo pojesti jednu pizzu. Ovdje su u Portugalu katastrofa. I poći ćemo baciti đir barkom, to obavezno’.

— I poć’ na Hajduka! – zaključuje Paulo.

6 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

RAZGOVARALI SMO S BRITANCEM MICHAELOM TAYLOROM KOJEG JE LOCKDOWN ZAROBIO U GRADU

‘Zaglavio’ sam, ali nije mi krivo. Imam cijeli Dubrovnik samo za sebe

Obično kad dođem u ožujku sezona tek počinje, svi se hoteli pripremaju, a ipak, susretnem mnogo domaćih ljudi, pogotovo u kafićima dok ispijaju kave. Primjetio sam da je to Hrvatima općenito draga navika Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Hotel Hilton Imperial Dubrovnik kroz protekla je dva mjeseca postao svojevrsno utočište za one koje je pandemija koronavirusa zatekla u našem Gradu te nisu imali mogućnost povratka u svoju zemlju. Pružili su i smještaj liječnicima koji su iz Zagreba, Splita te ostalih hrvatskih gradova došli pomoći Općoj bolnici Dubrovnik, a od početka ožujka pa sve do sada u ovom hotelu boravi i jedan poseban gost.

Riječ je o Britancu Michaelu Tayloru koji je u Grad stigao 2. ožujka te se još uvijek ne može vratiti u Veliku Britaniju. Ipak, gospar Taylor ne tuguje što mu je povratak trenutno onemogućen, već itekako uživa u blagodatima

Dubrovnika. A, kakav tek pogled s tarace ima! Ekipa DuLista porazgovarala je s ovim simpatičnim britanskim umirovljenikom koji nam je otkrio zbog čega se zaljubio u Dubrovnik, ali i hoće li ga situacija s pandemijom obeshrabriti u daljnjim putovanjima.

— U Dubrovnik inače dolazim dvaput godišnje na početku i na kraju sezone.

Ovog puta sam došao početkom ožujka i planirao sam ostati cijeli mjesec. Imao sam povratku kartu za London 1. travnja. Međutim, Zračna luka Dubrovnik zatvorila se 19. ožujka te trenutno nema međunarodnih letova. Sad sam u šestom ‘ekstra’ tjednu boravka u Dubrovniku. Najprije sam od 2. ožujka

boravio u Hotelu Palace, ali kako se za nekoliko dana zatvorio, preselili su me u Excelsior. Kako su i njega zatvorili, na kraju sam završio u Hiltonu. Bio sam tu 1. travnja kada su i oni zatvorili. Tada je uz mene u cijelom ovom velikom hotelu bio još samo jedan gost. Dali su mi sobu u drugoj zgradi Hiltona pa nisam morao tražiti privatni smještaj – govori nam Taylor kojemu je ovo već deseti posjet Dubrovniku.

Već je ranije, ističe, posjetio sve muzeje, ali i otoke nedaleko od Dubrovnika. Zato mu, dodaje, nije ‘krivo’ što ih u ova dva mjeseca nije uspio ponovno posjetiti. Tijekom proteklih posjeta Dubrovniku Taylor je često išao na izlete u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, a po dolasku u ožujku imao je dogovor s lokalnim taksistom ne bi li se vratio u Mostar, ali su odlučili da je bolje ne riskirati probleme na granici.

Taksist mu je predložio da pričeka prije nego odluči otputovati i to se pokazalo dobrim savjetom s obzirom da su se taman tada granice zatvorile.

‘Imam cijeli Dubrovnik za sebe’

— Dobro je što kada posjećujem Dubrovnik mogu posjetiti i okolne zemlje bez ikakvih problema. Ali, u ovoj je situaciji za sada to bilo nemoguće – naglašava ovaj Britanac te otkriva što mu je u Gradu najdraže, a sada mu nedostaje.

— Obično kad dođem u ožujku sezona tek počinje, svi se hoteli pripremaju, a ipak, susretnem mnogo domaćih ljudi, pogotovo u kafićima dok ispijaju kave.

Primjetio sam da je to Hrvatima općenito draga navika. Nedostaje mi taj ugođaj, ali veliki je užitak sada hodati gradom, Gružom, Uvalom, pogotovo Sunset Beachom, imam sve to samo za sebe. Lockdown je tragedija za lokalce, ali ne toliko za mene jer mogu uživati u Dubrovniku kao malo tko. Nije mi dosadno biti sam u Dubrovniku jer sam ga već dosta puta posjetio i već sam neke ljude i upoznao. Svaki dan

Aktualno 7

• 13. SVIBNJA 2020.

kad izađem susretnem mnoge ljude koje poznajem, one iz hotela Palace, Kompas, pa i one koje sam upoznao u kafićima. Svi imaju različite zanimljive priče i drukčije razmišljaju o tome kada će se vratiti na posao – priča nam Michael Taylor te dodaje da se raduje povratku svome domu čim se otvore međunarodni letovi.

Prije zatvaranja granica kontaktirao je britansko veleposlanstvo kako bi saznao postoje li repatrijacijski letovi, a u njegovom slučaju, nije ih bilo.

— Rekli su mi tada u veleposlanstvu da ako želim otići iz Dubrovnika u London, uzmem taksi, idem preko granice sve do Zagreba, prenoćim tamo, uzmem avion u Frankfurtu i pokušam vidjeti mogu li od tamo nekako do Londona. To je zvučalo toliko problematično da nije bilo vrijedno pokušaja.

A, opet, ako uzmemo u obzir statistike, sigurniji sam u Dubrovniku nego u Ujedinjenom kraljevstvu. U Hrvatskoj je svega devedesetak umrlih od koronavirusa, a u Britaniji ih umiru stotine – govori nam ovaj gost Hiltona.

‘Sada je idealno posjetiti Dubrovnik’

S obitelji se redovito čuje, oni su u ‘lockdownu’ u Velikoj Britaniji gdje ga se, otkriva nam Taylor, provodi još strože nego u Hrvatskoj jer je i epidemiološka situacija drukčija.

— Ovdje nisam imao nikakvih problema, mogao sam izaći kad sam htio, naravno, pazeći na razmak, ali nitko mi nije branio, dok je u Velikoj Britaniji situacija ponešto drukčija. Hrvatska vlada imala je jasan plan oko relaksacije mjera. I dok je u Hrvatskoj prvo popuštanje mjera nastupilo 27. travnja, u Velikoj Britaniji je nastupilo tek ovog ponedjeljka. Polako i oni sustižu druge zemlje i moraju dobro procijeniti situaciju. Gušća je naseljenost nego u Hrvatskoj, a imamo i puno više industrije dok se Hrvatska oslanja na turizam. Ipak, mislim da je dobro biti u zemlji koja ima jasan plan relaksacije mjera – naglašava ovaj Britanac koji s optimizmom preporučuje Dubrovnik svim turistima koji ga još nisu posjetili. Pa čak i u skoroj budućnosti unatoč situaciji.

— Ako se međunarodni letovi uskoro uspostave, razdoblje pred nama bilo bi najbolje moguće za posjetiti Dubrovnik. Bit će dovoljno smještaja, sigurno će biti i povoljnije cijene. Hrvati su mi iznimno prijateljski nastrojeni. Ne govorim hrvatski, ali ovdje skoro svi govore engleski pa se ‘provučem’. Iako je život lokalcima vrlo težak s obzirom na situaciju, čini mi se da oni sve to stoički podnose. Gledam male kafiće koji su se morali zatvoriti, oni su manje ovisni o turizmu, poslužuju domaće. Vjerujem da će oni moći biti uspješni kao i

LIJEČNICI I PROFESORI JOŠ SU U HOTELU ‘Imamo poseban protokol’

Hotel Hilton Imperial otvorio je svoja vrata 1. ožujka prije ‘lockdowna’ nakon što su tijekom zime renovirali restoran. Radila je recepcija, restoran i bar, međutim, kako je pandemija pomalo išla prema vrhuncu, hotel su morali zatvoriti, otkriva nam voditelj odjela recepcije Luka Đilović.

— Bili smo primorani prestati nuditi sve usluge osim smještaja u našoj dodatnoj zgradi, aneksu hotela.

Još nemamo informaciju kad ćemo otvoriti, ali i dalje nudimo smještaj.

Trenutno je kod nas zauzeto dvadesetak soba, a u njima borave liječnici te profesori zagrebačkih fakulteta. Što se tiče liječnika, radi se stalno o istim gostima, a boravili su redovito u 15 do 20 soba. Došli su iz Splita, Zagreba i ostalih hrvatskih gradova, a ima i Dubrovčana – govori nam Đilović.

Za smještaj lječnika uspostavljen je i poseban protokol. Oni borave u drugoj zgradi, a sobarice ne posjećuju njihove sobe, osim kada oni to sami zatraže. Tada se slijede stroge preporuke te se oblače posebne uniforme, stavljaju dvosturke rukavice, naočale, viziri, maske. Sve ono što je preporučio Stožer civilne zaštite.

— Osim gospara Taylora kroz ovo smo vrijeme imali i jednu gospođu iz Zagreba, a boravili su kod nas i poslovnjaci. Mi smo jedini hotel koji je bio otvoren po pitanju smještaja – govori voditelj recepcije te ističe kako je optimističan po pitanju sezone.

— Nadam se da će biti sezone, posebno za hotele s renomiranim imenom, kad se aerodrom otvori i kad se uspostave međunarodni letovi. Sigurno nećemo moći očekivati cijene poput onih lani. A, svaka je sezona bila bolja jedna od druge pa smo tako očekivali i za ovu. Sve smo radnike zadržali, čak imamo i one iz drugih dijelova Europe koji koriste i hotelski smještaj. Što se tiče radova na novom restoranu Imperial Terrace, oni su još uvijek u tijeku. Koronavirus nas je malo omeo, ali nadam se da ćemo po otvaranju hotela i restoran biti u funkciji – zaključio je Đilović.

prije, dok mi se ipak čini da će se restorani i kafići koji su ovisniji o turizmu nešto više mučiti da se vrate do prijašnjeg uspjeha. Ovo je tako lijepa zemlja te je do nje relativno lako doputovati, a posebno stanovnicima zapadne Europe – ističe Michael Taylor.

A, kako on doživljava pandemiju koja je neočekivano ‘zaustavila’ cijeli svijet?

— Možda su neki dalekovidni ljudi u svijetu imali neke naznake da će doći do pandemije, ali opet malo tko je očekivao tolike razmjere. Sve su vlade, osim one švedske, odlučile zatvoriti svoje zemlje. Nema empirijskih dokaza da je to najbolji način borbe protiv koronavirusa. Nema dokaza da zatvaranje spašava više života za razliku od situacije u Švedskoj gdje nisu zatvorili granice. Statistički gledano, većina onih koji su umrli od koronavirusa su starije osobe s prethodnim kroničnim bolestima. Je li vrijedilo zatvoriti Dubrovnik na dva mjeseca kad je u Hrvatskoj umrlo relativno malo ljudi, to je pitanje za političare. Ali, mislim da su bili pod velikim pritiskom i da je bila logična odluka da zatvore granice. Ipak, brojke Švedske koja ima drukčiji pristup bolje su nego naše u Velikoj Britaniji, a oni i ne moraju prolaziti kroz traumu

Lani sam došao u Dubrovnik tri puta i vjerojatno ću opet doći. Nisam još posjetio Litvu, Latviju i Estoniju, a to mi je velika želja.

Posjetit ću ih.

Neću prestati putovati. Osim toga, jedan sam od najvjernijih gostiju Hotela Palace, ne mogu ih iznevjeriti i ne vratiti se

restarta industrije – tumači Taylor kojeg ni koronavirus neće odvratiti od ljubavi prema putovanju. Ne samo da će se vratiti u Dubrovnik, već će, čim bude prilike, posjetiti i one zemlje koje su mu odavno na njegovom turističkom zemljovidu.

— Lani sam došao u Dubrovnik tri puta i vjerojatno ću opet doći. Nisam još posjetio Litvu, Latviju i Estoniju, a to mi je velika želja. Posjetit ću ih. Neću prestati putovati. Osim toga, jedan sam od najvjernijih gostiju Hotela Palace, ne mogu ih iznevjeriti i ne vratiti se – ističe nam.

Inače, Michael Taylor živi u Milton Keynesu, relativno novom gradu, 80 kilomatara udaljenom od Londona.

Nekoć je svakodnevno putovao iz svog grada u centar Londona na posao, a kako je sada u mirovini, ne brine se kada će se vratiti u Veliku Britaniju jer nema obveza prema poslodavcu. Prije umirovljenja, Taylor je bio vladin revizor. Njegova je zadaća bila provjeravati troše li ministarstva i agencije namjenski novac poreznih obveznika. Na kraju našeg razgovora ovaj zaljubljenik u Dubrovnik pozdravio nas je s ‘doviđenja’ i ‘adio’ ne skrivajući čak ni želju da mu Grad jednog dana postane i dom.

8 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

Gradski info

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 11. 5. do 18. 5. 2020.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 18. 5. do 24. 5. 2020.

Prema naputku Hrvatske ljekarničke komore, a sukladno odluci Nacionalnog kriznog stožera RH i Kriznog stožera Ministarstva, došlo je do izmjene radnog vremena ljekarni.

Radno vrijeme ljekarničkih jedinica Zdravstvene Ustanove ljekarne Dubrovnik je od 08 do 17 sati, subotom od 09 do 12 sati, dežurne ljekarne od 00–24 sata.

RAČUNI STIGLI ‘U KOMADU’, A S NJIMA I RJEŠENJA

Dubrovčani ‘mirni’ do k Grad neće provoditi ovrh komunalnu naknadu

Ukupni iznos po ovrhama u 2019. godini bio je 3.440.032,03 kuna

Zbog smanjenja iznosa komunalne naknade za 15 posto, Grad Dubrovnik je bio u obvezi ove godine, osim uplatnica za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda, svim obveznicima donijeti i rješenja o komunalnoj naknadi Piše Leona Rašica Foto DuList

Računi za komunalnu naknadu za protekla četiri mjeseca stigli su vam krajem travnja ‘u komadu’ i to s rješenjem u kojem se spominje ovrha?

Niste jedini! Naime, DuListu se obratila jedna umirovljenica (podaci poznati redakciji) koja je ostala nemalo iznenađena što joj je uz uobičajeni ‘set’ računa pristiglo rješenje kao svojevrsna opomena da joj slijedi ovrha ako ih sve ne plati u ‘razumnom

roku’.

— Dobili smo račune krajem travnja.

Ovo je već treća godina da dobivamo račune toliko kasnije, umjesto odmah u siječnju. Nije prvi put pa da se mogu izvući da ih je spriječila korona. Pokušala sam dobiti odgovor Grada, uputila sam mail Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu i tamo su mi rekli da trebam platiti četiri mjeseca odmah, tj. u

razumnom razdoblju od mjesec dana.

Pokušala sam im objasniti da mjesečno dobivam jednu mirovinu, a ne njih četiri pa da bih mogla sve račune odmah namiriti. Rekli su mi da mogu tražiti zamjenika pročelnika, ne bi li se što moglo za mene učiniti. Ali, ja ne tražim privilegiju za sebe, radi se o svim Dubrovčanima. Nisam jedina s ovim problemom. Netko ima malu mirovinu, netko mala primanja, ali nitko od nas nije kriv što Grad račune nije dostavio na vrijeme, već ih je sad poslao u komadu. Ovo je nemar, a još mi prijete i ovrhom. Došao mi je dopis da će nas ovršiti ako ne platim račune s datumom dospijeća, a to je 15. svibnja. I lani sam pokušavala platiti sve

Aktualno 9

• 13. SVIBNJA 2020.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-16, ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Tvrđava Revelin: 9–16,

ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 10-17 svaki dan Dom Marina Držića: 9–16, ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-16, ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Atelijer Pulitika 9-16,

kraja godine, he za u komadu pa sam morala dva po dva jer mi nije bilo izvedivo. Ovo stvarno prelazi svaku granicu – istaknula nam je ova umirovljenica.

Plaća se do 15. u mjesecu

U rješenju koje je Grad poslao zajedno s računima za komunalnu naknadu navodi se da je ‘mjesečne iznose komunalne naknade obveznik dužan plaćati u korist proračuna Grada Dubrovnika najkasnije do 15. u mjesecu za tekući mjesec’. Nadalje stoji da se na svako zakašnjenje u plaćanju obračunavaju zatezne kamate, a ako obveznik dospjelu obvezu ne ispuni, rješenje će se ovršiti u postupku i na način propisan zakonom.

Pitali smo stoga Gradsku upravu je li uobičajena praksa slanje ovrhe za komunalnu naknadu uz račune za prethodne mjesece s obzirom da oni redovito pristižu tek krajem ožujka ili travnja tako da ih sugrađani u ‘tekućem’ mjesecu ne mogu ni platiti. Doznali smo i koliko je građana tijekom protekle godine bilo ovršeno zbog neplaćanja ovih računa te o kolikom je ukupnom iznosu bilo riječ.

— Zbog smanjenja iznosa komunalne naknade za 15 posto, Grad Dubrovnik je bio u obvezi ove godine, osim uplatnica za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda, svim obveznicima donijeti i rješenja o komunalnoj naknadi.

Nakon završene pripreme potrebnih podataka sva rješenja, uplatnice za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda kao i omotnice tiskala je Hrvatska pošta u Zagrebu te je ista odradila distribuciju predmetnih pošiljki. Obveza je jedinica

926

boda, prosječno, dodijeljuje se kafiću otvorenom 24 sata

Nisam jedina s ovim problemom. Netko ima malu mirovinu, netko mala primanja, ali nitko od nas nije kriv što Grad račune nije dostavio na vrijeme, već ih je sad poslao u komadu – umirovljenica (podaci poznati redakciji)

lokalne samouprave za neplaćena potraživanja slati dužnicima opomene te ukoliko obveznik (dužnik) ne postupi po opomeni, poslati rješenje o ovrsi radi prisilne naplate potraživanja sukladno odredbama Općeg poreznog zakona. Tako je i obavijest o tome da će se, ukoliko se računi ne plate provesti ovrha, uobičajena obavijest koja se standardno šalje uz račune. No, kako je u međuvremenu donesena odluka da se zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa u sljedećem razdoblju neće provoditi ovrhe, jednaka odluka vrijedi i za komunalnu naknadu te Grad Dubrovnik do kraja ove godine neće provoditi ovrhe za neplaćene račune – odgovorili su nam iz Gradske uprave.

Međutim, građanima bi zacijelo bilo puno lakše da im je ova informacija bila navedena u nekoj od stavki u spomenutom rješenju kako se ne bi morali brinuti oko ovrha zbog novonastale situacije s pandemijom.

Iz Gradske uprave iznijeli su nam i podatke o ukupnom broju opomena i rješenja o ovrhi za račune za komunalnu naknadu provedenih tijekom 2019. godine.

— U 2019. godini bilo je ukupno 3.469 opomena i 926 rješenja o ovrsi, od čega je za stambeni prostor izdano 2614 opomena i 661 rješenje o ovrsi, za poslovni prostor 830 opomena i 261 rješenje o ovrsi te za garažni prostor 25 opomena i četiri rješenja o ovrsi. Ukupni iznos po ovrhama bio je 3.440.032,03 kuna i to 309.731,56 kuna za stambeni prostor 51.204,57 kuna za garažni prostor i 3.079.095,90 kuna za poslovni prostor – naglasili su iz Grada Dubrovnika.

ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-16, ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-16, od utorka do petka, 10-14 subotom Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

KAMPANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE

Dubrovnik ‘hit’ na online platformama U tijeku je promotivna kampanja Turističke zajednice grada Dubrovnika pod nazivom ‘Dubrovnik is not going anywhere, it is waiting for you’, koja se provodi putem društvenih mreža, a usmjerena je na emitivna tržišta Skandinavije, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Slovenije i Hrvatske. Kampanja će postupno uključivati tržišta s kojima će biti uspostavljene direktne aviolinije. U prvom tjednu kampanje najbolji odjek ostvaren je na tri tržišta: njemačkom, hrvatskom i tržištu Ujedinjenog Kraljevstva. U prvih nekoliko dana od objave, video sa sloganom na društvenim mrežama TZ grada Dubrovnika kao i u promotivnoj kampanji na emitivnim tržištima pregledan je oko 180 000 puta.

Nakon što je Big7, web stranica specijalizirana za putovanja proglasila Dubrovnik najpoželjnijom Instagram lokacijom za 2019. godinu, Dubrovnik i dalje dokazuje da je popularna turistička destinacija u svijetu na većini online platformi. U razdoblju od 20. ožujka do 8. svibnja, prema istraživanju tvrtke Mediatoolkit, najviše objava o Dubrovniku ostvareno je na području SAD-a, čiji je kumulativni doseg bio 24 645 000. Također je najveći doseg objava o Dubrovniku od 4, 1 milijun ostvaren na području Španjolske te oko četiri milijuna na području UK. Najviši doseg objava je postignut na Facebooku, zatim na webu, Twitteru, Instagramu i You Tube-u.

U tijeku je priprema posebnih promotivnih aktivnosti sa zrakoplovnom tvrtkom British Airways, kao i posebne promotivne online kampanje na nekoliko portala na hrvatskom tržištu. Odjel za komunikacijske taktike TZ-a je u stalnom kontaktu s brojnim freelance novinarima te predstavnicima medija kao što su the Telegraph, the Sunday Times, Daily Mail, the Times, the Guardian, Metro, the Sun, the Lonely Planet, BBC Travel, AFAR, Newsweek, the New York Times te planira organizirati press trip čim se za isti stvore uvjeti.

10 Aktualno

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

13. SVIBNJA 2020. • PLACA SE VRAĆA Mnogi stanovnici u zidinama zapitali su se hoće li se vratiti uopće vraćati Zelena placa s obzirom na mjere koje iziskuju pleksiglas pregrade, posebne ‘režime’…

Sve ono što se nekako i ne uklapa opušteni ritam na Gundulićevoj poljani.

ZAVIRILI SMO U CJENIK DUBROVAČKE ZELENE OAZE

Sami na Lokrumu za 800 tisuća kuna!

Ekskluzivno jednodnevno korištenje Lokruma u srpnju i kolovozu je 800 tisuća kuna, a zakup lokacije sv. Marije po satu 13.700 kuna

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Aktualno 11

• 13. SVIBNJA 2020.

S RADOM POČELI KAFIĆI U sklopu treće faze popuštanja mjera, počeli su raditi i kafići te restorani. Vlasnici objekata na ‘Vojnoviću’ ističu kako inače ‘žive’ od domaćih. Ugostitelji u povijesnoj jezgri čekau dolazak stranih gostiju.

Svi ljubitelji naše zelene oaze – otoka Lokruma doći će na svoje već u subotu 16. svibnja kada rezervat otvara vrata posjetiteljima. Brodovi će prema otoku iz Dubrovnika odlaziti svakih sat vremena počevši od 10 do 17 sati, a posljednji polazak s otoka je u 18 sati. Vijest je to koja je obradovala sve Lokrumaše, a kao što smo već ranije pisali, cijena povratne brodske karte s ulaznicom je, podsjetimo, ove godine ‘skočila’ na 200 kuna. Naravno, naši građani imaju određene pogodnosti. Inače, do sada su građani imali četiri gratis odlaska mjesečno, a od ove sezone će prvi put imati osam gratis odlazaka mjesečno.

— Razmišljamo o drugim pogodnostima poput posebnih, povoljnih cijena karata ili mjesečnih pokaza za naše sugrađane te stanovnike susjednih općina, o čemu ćemo pravovremeno izvijestiti – poručio je nedavno ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

Na otok će se već od subote ići uz poštivanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zbog epidemije koronavirusa, a ovom prigodom odlučili smo ‘bacit’ oko na cjelokupni cjenik za sezonu 2020. godinu. Ponajprije na mogućnosti zakupa kako cijelog otoka tako i njegovih pojedinih dijelova. I te bi se cijene, kada za to dođe trenutak, mogle spuštati. Interesa sada za organizaciju bilo kakvog događaja ili pak vjenčanja sasvim je sigurno nema, jer tko bi to u ovoj situaciji odlučio iznajmiti cijeli otok samo za sebe, ili pak maslinik koji se daje u zakup po cijeni od 10.300 kuna po satu.

Na strance, kojima je Dubrovnik jako primamljiv upravo za ceremonije vjenčanja, za sad ne možemo računati s obzirom na epidemiju koronavirusa.

Od maslinika do Fort Royala

Inače, prema postojećem cjeniku za ovu godinu ekskluzivno korištenje otoka na jedan dan u srpnju i kolovozu iznosi vrtoglavih 800 tisuća kuna. Rijetko tko takvu cifru može ‘iskešati’, no sjetimo se samo glamuroznog dubrovačkog vjenčanja Fabiole Beracase i Jasona Beckmana, kojima je takav iznos, vjerujemo bio prava sitnica. Ovaj se par u našem gradu vjenčao početkom lipnja 2014. godine u Sponzi, a pir se razvukao na nekoliko dana i na nekoliko lokacija, od Kazališta i Hotela Excelsior preko Lovrjenca, Sponze i Kneževa dvora do

Rezervat svoja vrata za posjetitelje otvara 16. svibnja

SEZONA – OTKAZANA Pred nama je teška sezona. Prije 2021., navodi nam predsjednica Društva dubrovačkih vodiča, Maja Milovčić, neće biti pravog posla, a turističkih vodiča na tržištu je zaista mnogo. No, važno je da su i oni uključeni u mjere i da će pokriti neke obvezne troškove.

samog Lokruma. Ako pak netko poželi Lokrum samo za sebe u rujnu i listopadu, to će jednodnevno zadovoljstvo platiti 500 tisuća kuna, dok je za 100 tisuća kuna od toga jeftiniji zakup u travnju, svibnju i lipnju.

Osim već spomenutog maslinika, u zakup za neko događanje možete uzeti i Fort Royal čija je cijena 8.600 kuna po satu, dok je pak lokalitet sv. Marija po satu 13.700 kuna. Vrt palmi pak možete iznajmiti po cijeni od 5.500 kuna po satu. Uz to imate mogućnost i dnevnog zakupa kongresne sale. Njena cijena najma za do 50 osoba je 8.600 kuna po danu, a za do 70 osoba 11.500 kuna. U cjeniku JU Rezervata Lorkum nalazi se i usluga pratnje vjenčanja koja iznosi 5.000 kuna, dok se primjerice dnevna snimanja plaćaju 4.300 po danu.

Potražnje – nema

Vrt palmi pak možete iznajmiti po cijeni od 5.500 kuna po satu

Ravnatelja Grileca pitali smo hoće li se i cijene zakupa smanjivati.

— Fokusirani smo na otvaranje prema domaćim posjetiteljima što bi se trebalo dogoditi ove subote. Vrlo brzo ćemo izaći i s prijedlogom korekcije cjenika. Najlakše je spustiti cijene, ali pitanje je kome i što se s tim potezom napravio. Za cijene treba imati potražnju, koja u ovom trenutku ne postoji. Promišljat ćemo i pravovremeno donijeti odluke o korekciji na niže, to razmatramo i radimo analize, a prijedlog će se na usvajanje u konačnici uputiti Upravnom vijeću – rekao nam je ravnatelj Grilec.

Svakako na kraju treba istaknuti i kako će Lokrum, uostalom kao i čitavo dubrovačko pa i gradsko gospodarstvo, biti pogođen ovom epidemijom.

— Ustanova glavninu svojih prihoda ostvaruje od prodaje svoje glavne karte koja uključuje prijevoz do otoka i nazad, a s uključenom ulaznicom te ju kupuju uglavnom turisti, kojih trenutno nema – istaknuo je za DuList nedavno ravnatelj Grilec, odgovarajući na pitanje o gubitcima. Prošle godine u svibnju su prodali oko 20 tisuća navedenih karata i oko 7 tisuća svih ostalih karata. U prvoj polovici svibnja prošle godine prosječno su prodavali 750 karata dnevno. ‘Srećom, u ovu situaciju smo ušli financijski stabilni, sa značajnom rezervom kapitala’, poručio je ravnatelj.

Povratna brodska karta s ulaznicom od ove je godine 200 kuna, a građani imaju osam gratis odlazaka mjesečno

MINISTAR CAPPELLI

Sljedeći korak je otvaranje državnih granica Na dan početka provođenja treće faze popuštanja mjera restrikcija kada su ponovno počeli s radom ugostiteljski objekti i tako naznačili početak ponovnog pokretanja turističkih aktivnosti, članovi vijeća Hrvatske turističke zajednice održali su putem video poziva 66. sjednicu Turističkog vijeća HTZ-a.

Razgovaralo se o potrebnim predispozicijama za prihvat gostiju i oblikovanje turističke ponude u Hrvatskoj.

— Sljedeći koraci u revitalizaciji turizma u Hrvatskoj odnose se na izradu međunarodnih procesa i otvaranja državnih granica za ulazak stranih gostiju. Za ostvarivanje tih koraka potrebna je uska suradnja s epidemiolozima i nastavak pozitivnih kretanja što se tiče broja oboljelih i izliječenih od koronavirusa. Nedavno smo u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije održali videokonferenciju ministara država članica Europske unije zaduženih za sektor turizma koju sam sazvao i naša je inicijativa, čiju realizaciju uskoro očekujemo, da se na razini EU uvede zajednički Protokol za putovanja s međusobno usklađenim propisima s time da se po potrebi pojedine zemlje dogovaraju bilateralno – izjavio je ministar turizma i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Gari Cappelli.

— U kontaktu s našim najvećim inozemnim partnerima, agencijama i turoperatorima ohrabruju nas povratne informacije i rezultati pojedinih tržišnih istraživanja poput najnovijeg provedenog u Nizozemskoj prema kojem gotovo polovina Nizozemaca svoj čitavi ovogodišnji regres namjerava potrošiti na putovanja izvan zemlje. Također, najveći njemački turoperatori zainteresirani su za uspostavu redovnih i charter aviolinija kako bi maksimalno ublažili nastale gubitke, a komparativna prednost Hrvatske u tim procesima je imidž zdravstveno sigurne turističke destinacije – izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

12 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. • ZIDINE OTVORENE Gradske zidine ponovno su otvorene za posjetitelje. Zbog pandemije koronavirusa, zatvorene su u ožujku ove godine.

Radit će od 10 do 17 sati, svakog dana osim nedjelje. Predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić

Kratke PREGLED ZBIVANJA

rekao je kako im je u planu na ovaj način raditi dva tjedna. ‘Do novih odluka Stožera’, ističe. Uz zidine, otvoreni su i Sokol kula, Knežev dvor u Slanom te Stonske zidine.

DUBROVČANI JEDVA DOČEKALI POPITI KAVU U KAFIĆIMA

‘Vojnović’ živi od domaćih, ugostitelji unutar zidina čekaju strance Dobar je osjećaj napokon početi raditi i sresti osobe koje baš i nisam vidio u ova 2 mjeseca.

Samo se nadam se da neće doći do naglog rasta oboljelih i da će se sve unormalizirati u što kraćem roku – Frano Pocrnjić

Domaći gosti su uvijek dolazili, ali ako ne bude stranaca, bolje je zatvoriti.

Bez njih Grad i ugostiteljska branša ne funkcioniraju – Nikša Grljević Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Hrvatska je u ponedjeljak krenula u treću fazu popuštanja mjera. Djeca su se vratila u škole, otvorili su se trgovački centri, a Dubrovčani su, kao i ostali stanovnici Lijepe naše napokon dočekali ispijanje kava i druženje u kafićima. No, nisu se svi vlasnici ugostiteljskih objekata odlučili na otvaranje svojih vrata gostima. Primjer tomu

je Ulica Iva Vojnovića koja za brojne domaće predstavlja drugi dnevni boravak, u bilo koje doba dana. Tamo su se na sami dan uvođenja treće faze otvorila tek tri kafića.

Tko će sad trošiti?

Pitali smo Mara Čerjana, vlasnika kafića ‘City Caffe’ na Vojnoviću, kako je otvoriti vlastiti kafić nakon skoro dva mjeseca pauze.

— Otvorili smo nakon 53 dana! 53 dana! Možete zamislit kako mi je bilo.

Od 2001. držim kafić i prvi put da sam ugasio aparat za kavu. Inače, nikad u životu nisam imao godišnji odmor.

Ovo je bio prisilni, prvi i zadnji. Više ga neće biti. Sve je ovo za mene predugo trajalo. Na samom početku nije bilo lako, ali kasnije je sve došlo na svoje.

Samo smo se trebali strpjeti – ističe Čerjan. S radom su počeli u 7 sati ujutro. Prvi gosti su, prema očekivanom, bili oni stalni koji su znali da će otvoriti.

— A kasnije je naišao kako tko. Svi komentiraju kako su jedva dočekali prvu kavu, a i mi smo (smijeh) – reći će. Čudno mu je vidjeti ovakav Vojnović, skoro pa prazan. ‘Ne mogu vjerovati kako tako nešto, kao što je koronavirus, može kompletno promijeniti cijelu situaciju u kratkom roku’,

Aktualno 13

• 13. SVIBNJA 2020.

PONOVNO U SAVJETU Dubrovkinja Nikolina Klaić ponovno je izabrana među članove i zamjenike članova Savjeta za razvoj civilnoga društva. Savjet ima važnu ulogu i u primjeni načela partnerstva u postupku programiranja

projekata koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda. Klaić od prosinca 2016., obnaša dužnost državne tajnice i zamjenice ministru u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Dvije prijateljice nisu propustile prvi dan otvaranja kafića na Vojnoviću

ističe. Pridržava se, kao i njegovi djelatnici, detaljnih preporuka koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Primjerice, stolovi trebaju biti raspoređeni tako da se održi fizički razmak od 1,5 metara među stolovima, odnosno među različitim skupinama gostiju, pridržavaju se higijenskih standarda, na ulazu u objekt za posjetitelje su postavili dezinfekcijsko sredstvo za ruke...

— Mi se moramo drukčije ponašati i malo više pripaziti. Ali dobro, vjerujem da će se sve vratiti u normalu.

Samo neće biti stranaca kao lani. No, bit će ih – kao što ih je bilo i u ratu – jasno će Čerjan. Preko puta, u Petrunjele, omiljenom okupljalištu svih generacija, rekli su nam kroz smijeh kako im je ipak malo prerano za davanje izjava. No, njihov rado viđen gost, i dobro znani gospar Ivo Tošić, stigao je na svoju prvu kavu poslije ‘karantene’.

On se u cijeloj ovoj situaciji pita: — Tko će sad trošiti, otvorili su se kafići, a ljudi nemaju para? Ovo je više krik očajnika, nego neki poseban gust.

Kad je stao turizam, stalo je sve. Nakon korone, turizam će ići, ali opet – bitno je kako će se odvijati situacija vani, u drugim zemljama – kaže nam Tošić.

U svemu, ističe, treba zadržati zdravu glavu.

Vezani za domaće ljude

Dvije prijateljice Adrijana i Mara nisu propustile prvi dan otvaranja kafića na Vojnoviću. Kratko su nam rekle kako su jedva dočekale popiti prvu kavu u kafiću Whats Up. Njegov vlasnik Ivo Špilj za posao se ipak ne boji.

Ističe kako je ‘fantastičan osjećaj otvoriti nakon tolike pauze’. Reći će kako mu je zasigurno lakše poslovati nego

ugostiteljima unutar povijesne jezgre koji zapravo čekaju dolazak stranih gostiju.

— Zasigurno je kako ćemo funkcionirati bolje, nego neki koji žive direktno od turista. Mi smo vezani isključivo za domaće ljude. Iskreno, mislim da će se sve vratiti uskoro na stare staze. Smatram da je sve stvar ljudske psihe. Imamo godinama dobro uhodan posao samo s domaćim ljudima, u kafiću radi pola familije i mislim da ćemo dobro funkcionirati – naglašava Špilj. Na DOC-u, također jednom od glavnih okupljališta Dubrovčana, stolovi u kafićima su također popunjeni.

Renato Smoljko, vlasnik kafića Fashion istaknuo je kako je posao nakon dva mjeseca krenuo pomalo.

— Maknuli smo se s mrtve točke.

Mjere su na kraju ispale dobre i bolje od očekivanog. Izgubili smo nekih par stolova, no to za nas ne predstavlja strašan gubitak. Promet je trenutno manji nego prije, ali nadam se da će se povećati. Nismo toliko ni živjeli od turista

Od 2001. držim kafić i prvi put da sam ugasio aparat za kavu.

Inače, nikad u životu nisam imao godišnji odmor. Ovo je bio prisilni, prvi i zadnji – Maro Čerjan

jer se mi više baziramo na domaće ljude. Teško mi je, na prvi dan rada, procijeniti kakvo će biti stanje kasnije.

Ako ostane ovako, bit će teško, ali će se preživjeti. Čekamo daljnje upute Stožera – ističe Smoljko.

Jeste li otvoreni za objed?

Spustili smo se i u Grad, kao i većina naših sugrađana tog ponedjeljka. Za ispijanje kave i druženje, Dubrovčani su mogli birati tek između nekoliko kafića, a ako su htjeli pojesti objed, to su mogli napraviti u restoranu Castro.

Vlasnici Nikša i Ivanka Grljević među rijetkima su otvorili svoj restoran unutar zidina.

— Domaći gosti su uvijek dolazili, ali ako ne bude stranaca, bolje je zatvoriti.

Bez njih Grad i ugostiteljska branša ne funkcioniraju. Pitanje je opet tko će, zbog cijele ove situacije, iduće godine raditi. Sad čekamo letove – kaže Grljević koji je također smanjio broj stolica.

Od ukupno 48, sad ih imaju 33. Treba li im toliko, pitali smo.

— U nekim momentima će i trebati, kao primjerice vikendima. Domaći će uzimati kavu, ali će doći i na pizzu.

A da dođu stranci sutra, mi možemo sanirati situaciju – kaže nam vlasnica Ivanka Grljević i dodaje: ‘Mi imamo i imat ćemo domaće goste, samo to ne može pokriti godinu zbog svih nameta i najmova’.

— Kako će domaći, kojima je i pala platežna moć, dolaziti svaki dan i jesti u pizzeriji. Naručit će jednom tjedno pizzu za doma djeci. Mi ćemo imati sniženje i na piće za domaće. Ali, neće biti 50 posto jer su kava, alkohol i sokovi pod većim nametima zbog nove izmjene zakona koja je stupila na snagu 1. travnja. Za kategoriju hrane

14 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

Peskariji i pili coffee to go, i mislili se: ‘Super nam je ovako’. Nećemo više ići u kafiće. I sad su se otvorili, a mi smo se samo – prebacili – priča nam Tifanny.

Skorašnjem dolasku stranih gostiju se nada i voditelj poslovanja ‘La Bodege’ Denis Jurgec.

— Izvrstan je osjećaj otvoriti, samo trenutno mislim da sezona Dubrovniku neće biti onakva kakvom ju očekujemo – dok nam ne krenu dolaziti stranci. Ali, očekujemo da će doći uskoro. Ovako možemo realno samo preživljavati. Na ovakvim mjestima ne možemo opstati bez turista – reći će Jurgec. Za prvi dan je posjećenost bila dobra.

— Došli su nam domaći ljudi koji su jedva dočekali popiti kavu vanka. Malo je živnuo grad – rekao je.

Ljudi nemaju para. Stvorila se neka druga navika. Vidite kako smo se svi počeli distancirati – Maro Karužić

su smanjili PDV, ali su iz te kategorije izbacili pivo i vino. Tako da na njih nisu smanjili namete. Mjere su počele 19. ožujka, kada smo i svi zatvorili, a Zakon je ipak proveden 1. travnja.

Mogli su ga odgoditi – ističe gospodin Grljević. U tom je trenutku jedna od naših sugrađanki doviknula: ‘Jeste li otvoreni za objed?’. ‘Jesmo! Od 11 će početi pizze’, uzvraća vlasnik. ‘Daj mi pizzu, bilo što, samo da se jede vanka’, rekla je naša sugrađanka. ‘Evo vam prvih i gostiju’, ističemo. Uz Vladine su mjere zadržali sve radnike.

— Onda ćemo imati mjesec dana prostora kad se ukinu mjere, barem za minimalac. Ako se nastavi sezona bez stranaca, morat će ostati raditi uža familija. Ako budem morao, zadnjima ćemo dati otkaz ovima što imaju obitelji i manju djecu. Ali, mora postojati nekakva zadnja linija obrane, tako da, ako iduća bude normalna godina, da možemo otvoriti – ističu. Inače, sad ih svi pitaju mogu li doći prati pjate.

‘Gdje su bili lani?’, pita se kroz smijeh vlasnica. Sve u svemu, spremni su.

— Samo na iglama čekamo što će dalje biti. Puno je sudbina u pitanju. Činjenica je da nije samo do nas koji smo otvorili, nego su tu u igri cijela

Hrvatska i svijet – kažu nam.

Otvorili ljetnu sezonu

Domaći će uzimati kavu, ali će doći i na pizzu. A da dođu stranci sutra, mi možemo sanirati situaciju – Ivanka Grljević

Mara Karužića smo sreli nedaleko od restorana Castro, točnije na Bunićevoj poljani. Priča nam da je jedva dočekao doći na svoje staro mjesto, u Micra. Stigli smo dok je pio drugu kavu.

— Nema još toliko ljudi po Gradu niti po kafićima. A, trebao je biti boom jer se danas otvaraju kafići i mislilo se: ‘Sad će svi na kavu’. Ali, ljudi nemaju para. Stvorila se neka druga navika.

Vidite kako smo se svi počeli distancirati – navodi Maro. Svoje je mjesto, ali na suncem ‘okupanom’ Stradunu pronašlo i ugodno društvo Tiffany Cvjetković, Andrea Radovčić i Nika Beljić.

— Nadam se da smo s ovim otvorili ljetnu sezonu. Svi su se spustili u Grad.

Iskreno, čudno je, navikla sam se da sam doma, da ležim i da ne izlazim.

Mislim, kad bih se inače prošetala Gradom, za vrijeme karantene, vladala je stvarno lijepa atmosfera. I ne znam kad sam zadnji put vidjela da ljudi ne žure, nego samo šetaju okolo. Uzeli bi kavu u Luže, sjedali bi po skalinima, djeca bi se igrala – kaže nam Tiffany. Ponavlja, čudno joj je izaći vani te sjedati u kafiću.

— Čak smo jednom sjedali na

Baš nam se radi

U điru Gradom, nevjerojatnim se čini ne vidjeti ogroman red ispred sladoledarnice Dubrovnik ili pak praznu taracu u Dolce Vite.

— Nema nigdje nikoga. Napravili smo jedne palačinke. Baš nam se radi. Bilo nam je možda pet ljudi na kavi – opisali su nam simpatični zaposlenici svoje prve sate prvog radnog dana nakon karantene. A još je nevjerojatnije da na Prijekom sredinom svibnja ‘nema ni žive duše’ i da se ne moraš ‘laktariti’ pored gomile turista i između stolova.

U našem obilasku, tek je kafić Buzz bio otvoren. Konobar Frano Pocrnjić tako je jedini posluživao goste na Prijekom.

Sam radi, ističe, jer nije potrebno više ljudi obzirom na situaciju.

— Dobar je osjećaj napokon početi raditi i sresti osobe koje baš i nisam vidio u ova 2 mjeseca. Samo se nadam se da neće doći do naglog rasta oboljelih i da će se sve unormalizirati u što kraćem roku – ističe nam Frano. Tome se nadamo i mi. Polako se navikamo ‘novo-normalno’, ali potrebno je ostati odgovaran. No, u svemu treba zadržati zdravu glavu, kako nam je i rekao gospar Tošić.

Aktualno 15

• 13. SVIBNJA 2020.

OTVORENE HOTELE U GRADU BROJIMO NA PRSTE JEDNE RUKE

Smanjenjem cijena porasle rezervacije domaćih gostiju

Gosti koji su bookirali glavnu sezonu i dalje drže rezervacije. Nadamo se stabilizaciji poslovanja u drugom dijelu ljeta i solidnoj posezoni – poručili su iz Importanne Hotels & Resort-a Piše Iva Dedo Foto DuList

Ponovnim funkcioniranjem zračne luke u One Suite Hotel nakon dužeg vremena od 12. svibnja imaju prve goste na smještaju

Relaksacijom mjera proteklog ponedjeljka brojni ugostiteljski objekti otvorili su svoja vrata. Isto se, međutim, ne može reći za smještajne kapacitete.

Broj otvorenih hotela u našem gradu te njegovoj neposrednoj okolici može se nabrojati na prste jedne ruke. Obratili smo se stoga nekolicini hotelskih kuća te ih priupitali namjeravaju li svoje usluge zadržati u cjenovnom razredu jednakom prethodnim sezonama, jesu li se u svrhu zadržavanja radnika aplicirali na Vladine mjere potpore te bilježe li rezervacije za mjesece pred nama.

Spremni za dolazak gostiju

— Kao i razni poslovni subjekti čije je poslovanje bilo otežano situacijom uzrokovanom pandemijom i Hilton Imperial Dubrovnik je aplicirao za Vladine mjere pomoći u svrhu očuvanja

radnih mjesta. Također, hotel se nije zatvarao zbog pandemije COVID-19, odlučili smo podržati lokalnu zajednicu te ponuditi besplatno smještaj doktorima koji su došli u ispomoć OB Dubrovnik. Cijelo ovo vrijeme mi radimo i primamo goste – poručili su iz Hilton Imperial Dubrovnik za DuList.

Sve potrebne mjere su već implementirane, naglašavaju. Otkaza rezervacija, priznaju, je naravno bilo, ipak trenutno imaju više zahtjeva za novima, a to se odnosi na tekući mjesec te one pred nama. Cijene, kao i uvijek do sada prilagođavaju ponudi i potražnji tržišta. Isto su nam potvrdili i u župskom One Suite Hotelu gdje kao jednu od prvih mjera navode deset posto popusta na konzumaciju za sve posjetitelje bara Lokal u njihovom sastavu.

— Otvaranjem Lokal bara 11. svibnja radimo punim kapacitetom u dijelu smještaja i u dijelu ugostiteljstva. Inače, One Suite Hotel radi cijelu godinu tako da smo u zimskim mjesecima jedini hotel koji je otvoren na području od Dubrovnika do Prevlake. Nastavili smo raditi u vrijeme krize izazvane virusom COVID-19 smanjenim obujmom s dežurnim djelatnicima – napominju iz ove hotelske kuće te ističu kako ponovnim funkcioniranjem Zračne luke Dubrovnik nakon dužeg vremena od 12. svibnja imaju prve goste na smještaju.

— Sva dosadašnja otkazivanja su logična zbog nemogućnosti dolaska do Dubrovnika i prelaska granice. Ovisno o ispunjenju ta dva uvjeta imat ćemo daljnje otkaze ili nove rezervacije – nastavljaju u svom odgovoru ističući kao je One Suite Hotel aplicirao za Vladine mjere za pomoć u očuvanju radnih mjesta u iznosu od 3.250,00 kuna za ožujak, a 4.000,00 kuna za travanj i svibanj po zaposleniku. Jednako napravili su i Importanne Hotels & Resort gdje počevši od prošlog ponedjeljka planiraju postepeno otvarati objekte, ovisno o popunjenosti.

Pogodnosti za hrvatske turiste

— Operativno smo se prilagodili osiguravanjem društvene distance kroz poseban model serviranja doručka koji nalikuje na a la carte konceptu.

Dodatno smo poboljšali procedure čišćenja, povećali smo broj dezinfekcijskih dispenzera širom hotela i dodatno naručili dispenzere na senzor. Do kraja svibnja lansiramo novo ime branda Royal Hotels & Resort, što će komunikacijski sumirati iskorak kojeg smo tijekom 2019. i 2020. napravili po pitanju ulaganja u kvalitetu – istaknut će..

— Ovih tjedana završavamo građevinske radove prve investicijske faze u vrijednosti od 125 milijuna kuna koje obuhvaća proširenje smještajnog kapaciteta u hotel Royal Palm, uređenje wellness & spa, okoliša, plaže i šetnice. Kratkoročni potez kojeg smo napravili je korekcija cijena u prvom dijelu ljetne sezone te smo gostima koji kod nas rezerviraju smještaj ponudili pokrivanje troškova cestarine i transfera sa zračne luke. Za goste iz Hrvatske smo uveli i mogućnost plaćanja do 12 rata u partnerstvu s glavnim kartičarima koji posluju u Republici Hrvatskoj. Veseli nas što smo svega jedan dan nakon lansiranja kampanje zaprimili odlične reakcije od naših gostiju te bilježimo veći booking domaćih gostiju za svibanj i lipanj – pohvalili su se iz ovog hotelskog lanca. No, usprkos dobroj reakciji domaćeg tržišta za prvi dio ljetne sezone, očekuju netipičan početak.

— Gosti koji su bookirali glavnu sezonu i dalje drže rezervacije. Nadamo se stabilizaciji poslovanja u drugom dijelu ljeta i solidnoj posezoni. Korigirali smo cijene te omogućili ranije opisane pogodnosti usmjerene na domaće tržište od kojeg očekujemo kako će u ovoj sezoni odigrati važnu ulogu za hrvatski i dubrovački turizam – poruka je za čitatelje DuList-a iz Importanne Hotels & Resort-a.

16 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

Sezona je otkazana, prve angažmane očekuju tek u 2021.

KORONA ‘UGASILA’ POSAO DUBROVAČKIM VODIČIMA

Ljudi misle kako mi dosta zarađujemo. Imamo pristojnu zaradu, ali ne možemo živjeti godinu dana bez posla – komentira vodička Ivana Zbačnik. Ipak, kaže kako zbog ovoga ne smijemo pasti u očaj. Vjeruje kako će se sezona odgoditi za kasnije mjesece Piše Iva Dedo Foto DuList, privatna arhiva

Naši vodiči su zaista bili u nedoumici što raditi, ugasiti obrt, pomaknuti datum aktiviranja s nadom da će u srpnju ili kolovozu biti posla. Neki su možda i ishitreno reagirali, odjavljivali su obrt, jer se već od ožujka znalo da cruiseri neće uplovljavati. Otkazivanja posla su dolazila svakodnevno od putničkih agencija – priča za DuList predsjednica Društva dubrovačkih vodiča gospođa Maja Milovčić. Naime, u prošli ponedjeljak Vlada Republike Hrvatske odlučila je kako sezonski obrtnici ipak

mogu dobiti državne potpore kroz program za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom.

Za mnoge je ovo slamka spasa. Većina, govori nam Milovčić, svjesna je kako je pred nama teška sezona. Prije 2021., kaže, neće biti pravog posla, a turističkih vodiča na tržištu je zaista mnogo.

Podrška resornog ministarstva

— Uvjeti rada u turizmu će se drastično promijeniti, hoće li dogodine biti dovoljno posla za svih čini ih

zabrinutima. Ima i onih vodiča koji gaje nadu i vjeruju da ne može baš sve biti tako loše. S pažnjom se prate svi potezi koje poduzima Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. Važno je u ovom trenutku da su uključeni u mjere i da će pokriti neke obvezne troškove, a od nekih davanja su i oslobođeni – iznosi Milovčić.

Prethodno apliciranju na mjere, međutim, napominje, morali su se izboriti za izmjenu statusa turističkog vodiča kao samozaposlene osobe. Izmjene su nastupile 7. travnja i donijele, komentira naša sugovornica, dugoočekivano olakšanje. Bez navedenog turistički vodiči ne bi mogli, gubitkom posla, ostvariti prijavu na Hrvatski zavod za zapošljavanje, a niti pravo na neku od Vladinih mjera pomoći.

Aktualno 17

• 13. SVIBNJA 2020.

— Od Ministarstva turizma imali smo stalnu podršku i razumjevanje te zaista hvala kako ministru Gariju Cappelliju, tako i svima ostalim resorima, koji su sudjelovali u donošenju izmjena i dopuna Zakona o uslugama u turizmu.

Prošli smo put neprestanog ukazivanja na ovaj problem, na sve zakonske nelogičnosti. Jasno je da se Zakon ne može promijeniti preko noći pa ovaj uspjeh pokazuje koliko zajednički stav kroz krovnu udrugu turističkih vodiča može donijeti i rezultate – istaknula je predsjednica Društva dubrovačkih vodiča. Kakva su razmišljanja struke o povratku turista te koja vrsta prilagodbi nas očekuje na relaciji vodič – gost, Milovčić je odgovorila kako smo pred izazovom – tko se prije prilagodi bit će i uspješniji.

Prilagodba ključna

— Znamo da je četiri miljarde ljudi u svijetu ‘ostalo doma’ zbog koronavirusa, pandemije koja odnosi živote.

Turizam koji svake godine u Europu dovodi preko miljardu turista grana je gospodarstva koja je najjače pogođena. Svak brine hoće li ostat bez posla i dobro je da se na razini EU dogovorilo da je pomoć turizmu prioritet. Otvaraju se postupno neke djelatnosti uz značajne preporuke ponašanja. Također, radi se na dogovaranju zračnih koridora s pojedinim europskim državama. Promovira se domaći turizam na tržištu EU zemalja pa tako i u nas. Ako se i budu otvorila putovanja s emitivnih tržišta prema nama, što čini i ‘gro’ turista u nas, neće to više biti brojke iz prethodnih godina, niti će se u svijetu putovati tri puta godišnje. Oni s većim imovnim stanjem će putovati kao i dosad.

— Mnogi će odustati, neće više biti letova za 20 eura i kratkih boravaka.

Sve zemlje preporučuju ‘ostani doma’ i idi u posjet rodbini. Holistay je novi trend – jednodnevni izlet vlastitim autom i spavanje doma. Boravci gostiju će biti duži i izbjegavat će se boravak u gradovima gdje se kreće veći broj ljudi. Za city break nastupa teži period.

Ruralni turizam ove godine ima šansu, smještaj u kampovima, boravak u čistom okolišu – oporavljenoj prirodi, izleti brodom, mala mjesta uz more će nadam se imati svoje turiste – optimistična je Maja Milovčić. Ova dugogodišnja turistička djelatnica dodaje kako polako vraća auto moto turizam, odnosno povratak u šezdesete godine prošlog stoljeća. Sve oči su uprte u drugu polovicu lipnja. Nastupa vrijeme odgovornog turizma.

Vođenje pod maskama

— Snažan marketing kojeg provodi HTZ

donijet će rezultate te je već vidljivo da smo prepoznati kao sigurnije mjesto za odmor tzv. corona free odredište. Turistički vodiči će se prilagoditi na preporuke u vođenju na distancu, uz masku i dezinfekcijske propise pri ulazu u autobuse. Hoće li bit moguće voditi s maskom pri visokim temperaturama je upitno. Putničke agencije će određivati pravila propisana od epidemiologa. Mislim da prva vodstva će biti sa manjim brojem gostiju u grupi.

Za sada je zaista nepoznanica kako će to izgledati, vidjet ćemo kad počnu vođenja – objasnila je predsjednica Društva dubrovačkih vodiča gospođa Maja Milovčić. Njena kolegica Patricija Cvinar kao tour manager za centralnu Europu posjeduje informaciju kako će se s prvim ‘sramežljivim’ rezervacijama krenuti tek u ožujku 2021. Ostalo je vrlo malo izgledno.

— Radim lokalna vođenja i izlete, Game of thrones ture, velike i male grupe, VIP goste te imam puno posla kroz cijelu sezonu. U jeku iz kuće, ovisno o obvezama, izađem oko 6 i pol sati, najkasnije 7 te se vraćam oko 21. Nema stajanja. Mi koji se profesionalno bavimo isključivo vođenjem nemamo taj luksuz reći ‘ne mogu’. Čovjek se jednostavno nauči. Organizam bude pod takvim adrenalinom da dok sve ne završi ne budeš bolestan niti umoran. Nadala sam se od sljedeće godine otvoriti cjelogodišnji obrt i imati dovoljno posla kako bi mogla platiti sva davanja. Inače, imam stambenu kreditnu obvezu i financiram privatno školovanje te si to ne bi mogla priuštiti u razdobljima kada nemam angažmana – poručuje ova turistička vodička koja se ovim zanimanjem bavi već 16 godina te kao freelancer obavlja posao i pratitelja gostiju po inozemnim destinacijama.

Važno je u ovom trenutku da smo uključeni u mjere i da ćemo pokriti neke obvezne troškove – Milovčić

Od domaćih nema kruha

U međuvremenu radit ćemo ono što moramo kako bi prebrodili ovo teško razdoblje. Kad dođe zima, trezor će biti prazan i to ćemo svi osjetiti – Cvinar

Mjere nedorečene

Vladine mjere smatra nepreciznima.

Nije željela čekati posljednji trenutak da joj se nagomila dug pa je zbog epidemije koronavirusa odgodila vrijeme početka rada svog obrta te sada nije ni sigurna može li se uopće aplicirati na njih. Inače, govori, moramo biti realni – država je dala koliko je mogla. Poticaji će kratko trajati, mi na obali izuzetno ovisimo o turističkoj sezoni, pa za nas problemi tek počinju. Iz tog razloga namjerava pronaći drugi posao.

Morat će napustiti turistički sektor te razmišlja odjaviti obrt, prijaviti se na Zavod za zapošljavanje i čak otići izvan zemlje. ‘Spremna sam na sve’, izjavljuje Patricija Cvinar. To, naravno, neće biti dugoročno. Ipak, nada se kako će se u prvim mjesecima 2021. stvari polako početi vraćati na svoje mjesto.

— To neće biti obujam posla kao prije, ali bit će dovoljan za preživljavanje. U međuvremenu, radit ćemo ono što moramo kako bi prebrodili ovo teško razdoblje. Kad dođe zima, trezor će biti prazan i to ćemo svi osjetiti – zaključuje ova Dubrovkinja za DuList.

Vodička Ivana Zbačnik sličnog je razmišljanja. Nije se nadala ovom scenariju, posao joj je otkazan sto posto.

Najviše ga je je bilo u pred i podsezoni, a riječ je bila o grupama koje dolaze na jednodnevni izlet u Grad ili putnicima s cruisera. No, ističe zbog ovoga ne smijemo pasti u očaj. Mi nismo izolirani slučaj, pogođeno je čitavo svjetsko gospodarstvo. Vjeruje kako će se sezona doduše odgoditi za kasnije mjesece. U Dubrovniku je lijepo vrijeme i u studenom te prosincu, čak bolje nego u proljeće.

Nicole Devide Marčinko sezona je trebala početi još 1. travnja jer su joj klijenti uglavnom Azijati koji su u Dubrovniku prisutni i tijekom zime

— Moji gosti su najčešće Francuzi, Talijani te svi oni koji su s engleskog govornog područja ili su se odlučili pregled Grada raditi na tom jeziku. Dnevno znam imati dva do tri vođenja. Ovo mi je jedini izvor zarade. Predala sam zahtjev za potporu. Postoje neke nejasnoće, ali mjere su svakako pohvalne.

Još čekamo odgovor mogu li se na njih prijaviti osobe koje su odgodile otvaranje obrta ili su odlučili staviti ključ u bravu jer misle kako je ova sezona propala te je njihova egzistencija dovedena u pitanje. Ljudi misle kako mi dosta zarađujemo. Imamo pristojnu zaradu, ali ne možemo živjeti godinu dana bez posla – komentira Zbačnik i otkriva kako se 2006. prvi put okušala u ulozi turističkog vodiča i za sad ne namjerava mjenjati profesiju. Spas u domaćima ne vidi. Mali smo, tumači, i nemoguće je živjeti isključivo od hrvatskih turista.

S njom se slaže Nicole Devide Marčinko, po struci turistička menadžerica. Od 2005. je u vodičkim vodama te joj je sezona trebala početi još 1. travnja jer su joj klijenti uglavnom Azijati koji su u Dubrovniku prisutni i tijekom zime. Obrt joj je zbog toga aktivan za čitave godine. U veljači su joj već krenuli otkazivati ture te se ispočetka nadala kako će se to odnositi isključivo na istočno tržište. Vrijeme je pokazalo svoje. Najava za ljeto nema, no srećom ima ušteđevine. Također, produžila je porodiljni dopust na kojeg od ranije ima pravo. Predviđanja joj se mijenjaju ovisno o informacijama iz dana u dan. Koji put pomisli da bi mogli početi raditi kroz nekoliko mjeseci, a nije isključena mogućnost da tek startaju 2021.

Devide Marčinko je stava kako je pred nama nepredvidljiva sezona te se ne bi čudila ako mnogi 'ugase' svoje poslove.

18 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. • PRODUŽENI ROKOVI Zbog okolnosti izazvanih pandemijom koronavirusa diljem Europe, Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), u dogovoru s Europskom komisijom, odlučila je odobriti produljenje rokova za realizaciju uspostave besplatnih WiFi mreža.

Kratke IZ HRVATSKE

KAKO JE KORONA KRIZA UTJECALA NA VOZAČE UBERA?

‘Ne bude li posla, vraćam kombi i selim iz Hrvatske’

Pandemija koronavirusa promijenila je život na kakvog smo naviknuli, a ljetne mjesece svi oni koji se bave turizmom dočekuju s velikom neizvjesnosti Piše/Foto Andrea Falkoni Račić

Dubrovnik je u ovo doba prošle godine već disao punim plućima.

Polako smo se ‘uštimavali’ za dolazak velikog broja turista, a jedna od glavnih tema bile su gužve na prometnicama te prekomjeran broj taksi vozila, koje nam je donijela liberalizacija autotaksi tržišta. No, ove godine nažalost, takve slike nećemo gledati. Pandemija koronavirusa promijenila je život na kakvog smo naviknuli, a ljetne mjesece svi oni koji se bave turizmom dočekuju s velikom neizvjesnosti. Prije ‘lockdowna’ brojni naši sugrađani pripremali su se za novu turističku sezonu i naravno ulagali u svoje usluge. Među njima su i oni koji rade preko Uber platforme, poput naših sugrađana Đorđa Njegovanovića i

Iva Matovića. Đorđe je, pripremajući se za novu sezonu, uzeo 200 tisuća kuna vrijedan kombi na leasing, a Ivo nam ističe kako je prošle godine, također na leasing, uzeo novi automobil kako bi udovoljio zakonskim odredbama o starosti vozila. Aplikacija danas miruje, vožnji nema ni za lijeka, a njihovi troškovi se gomilaju. No, najgore je, složili su se s nama, što je situacija neizvjesna, a zapravo treba preživjeti sve do iduće sezone, u koju svi polažemo velike nade.

Vlastiti posao, ulaganja...

Inače, Đorđe Njegovanović na Uberu je već tri godine, u taj je posao krenuo i prije liberalizacije autotaksi tržišta.

Najprije je radio za, kako nam govori,

‘jednog gospara koji je nestao s novcima’. Bilo je to dovoljno za odlučiti se na samostalni poslovni iskorak.

— Tada sam odlučio da ne idem više od poslodavca do poslodavca nego da otvorim svoj paušalni obrt, što sam i učinio u listopadu pretprošle godine, tako da sam prošlu sezonu odradio za sebe. Pripremajući se za ovu godinu, uzeo sam kombi na leasing. Sad ćemo vidjeti kako će to ići. Ako se nastavi u obliku u kojem je sad, vjerojatno ću vratiti vozilo. Vidjet ću što mogu napraviti i hoće li mi izaći u susret – navodi nam Đorđe Njegovanović te naglašava kako su i on i kolega mu Matović uzeli potporu države za očuvanje radnih mjesta.

— Zatražio sam od leasing kuće moratorij na tri mjeseca, podvući ću crtu zadnji mjesec i vidjeti gdje sam. Ne bude li i dalje posla, vraćam kombi i gasim mobitel. I onda definitivno kad se otvore granice idem iz države. Ne mislim više investirati u ništa i kretati s nule – govori nam dalje.

Njegov kolega Ivo Matović prije pokretanja vlastite tvrtke, radio je u dostavnim tvrtkama te je povremeno vozio Uber za druge poslodavce.

— Vidio sam da se to ne isplati pa sam se pripremio pred novi zakon i prije dvije godine otvorio svoju tvrtku.

U sezoni sam zapošljavao još jednog vozača – priča nam Matović.

O prošloj sezoni

Osvrnuli smo se naravno i na prošlu sezonu. Svakako se treba podsjetiti kako je prevelik broj taksi vozila, koja su se nakon liberalizacije tržišta, slila na dubrovačke ceste, prošle dvije godine bila jedna od najčešćih tema u sezoni. Čak su dubrovački i splitski

Aktualno 19

• 13. SVIBNJA 2020.

OSTAVKA KRSTIČEVIĆA Ministar obrane Damir Krstičević podnio je ostavku nakon pada vojnog aviona u kojem su poginula dva pripadnika HRZ-a. Premijer Andrej Plenković ostavku

gradonačelnici, Mato Franković i Andro Krstulović Opara, tražili od Vlade ograničenje broja taksi vozila u ova dva grada. Govorilo se i o posebnom režimu prometa oko Grada, rampi na Ilijinoj glavici, a krajem prošle godine uslijedila je zabrana prolaza svih taksi vozila od Boninova prema Pilama. No, naši sugovornici ističu kako su u sezoni svi imali posla, iako je, priznaju, bilo puno taksi vozila. Zato se, govori Đorđe, i odlučio na novu investiciju.

— Činjenica je da u sezoni mi svi imamo posla. Da su na cestama samo dubrovački vozači Ubera i taksisti, ne bismo stigli odraditi sav posao i ne znam čime bi se turisti vozili – govori nam Matović. Đorđe pak ističe kako je prošla sezona bila naporna zbog izjava gradskih vlasti o ograničenju broja vozila i zabranama.

— To me je ubijalo u pojam da sam čak razmišljao otići iz Hrvatske. Nisam više mogao razmišljati hoću li moći voziti, gdje će biti rampa, hoće li biti zabrana, mogu li preko Boninova... Još i prije ove korona krize krenulo se s nekim nepromišljenim mjerama – govori nam Njegovanović.

Smatra kako ideje o tome da se broj vozila ograniči samo na građane grada ili naše županije po njemu nisu dobre.

Jer, što bi se dogodilo, pita se, da netko iz Dubrovnika pođe raditi bilo koji posao u Zagreb, i tada se odluči kako taj posao mogu raditi samo osobe iz Zagrebačke županije.

Nekoliko dubrovačkih vozača Ubera s vlastitim obrtima i tvrtkama, odlučilo se na osnivanje udruge. No, korona kriza ih je privremeno u tome zaustavila

‘Kao da ne postojimo’

— Nakon svih tih stvari i izjava, lani smo došli na ideju o osnivanju udruge, jer smatramo kako bismo tada bili pravno sposobniji nego ponaosob svatko sa svojim obrtom i tvrtkom. Međutim, kako je krenulo sve ovo s koronavirusom, i ta je ideja stala, ali nismo odustali – govori nam Đorđe, a Ivo se nadovezuje kako su osnivanjem udruge htjeli postići to da o njima ne odlučuje netko drugi.

— Zakonski smo mi taksisti ovoga grada, a kad se dogovara s nekim, odnosno s Gradom uvijek su tu samo plavi i žuti taksi. Mi kao da ne postojimo. I sam Grad se ponaša kao da svi ti drugi obrti i tvrtke ne postoje – govori nam Matović.

— Navike je teško promijeniti. Imate i ljude ‘tvrde šije’ pa je njihov zaključak kako treba biti maksimalno 250 taksista, bez nekih aplikacija. Njih to ne zanima. Međutim, imate i u Americi gradova gdje Uber ima neke svoje

Podvući ću crtu zadnji mjesec i vidjeti gdje sam. Ne bude li i dalje posla, vraćam kombi i gasim mobitel

je prihvatio. Neće predlagati novog ministra obrane već će jedan od državnih tajnika voditi to ministarstvo do kraja mandata.

određene poste za ukrcaj/iskrcaj, što su mi rekli sami gosti, a i u nekim drugim zemljama također postoje neke restrikcije – govori nam Đorđe. No, ističe kako nigdje, kad je u pitanju Dubrovnik, nije pročitao da je struka radila određenu analizu ili studiju iz koje bi se moglo zaključiti što napraviti i postoji li potreba samo za 100 taksi vozila ili je potreba veća.

AUTOBUSERI LEASING KUĆAMA

‘Produžite nam moratorij na 10 mjeseci’

Gužve

Na naše pitanje imaju li oni neko rješenje za gužve, kakvima smo svjedočili proteklih godina (iako je sad možda malo deplasirano o njima govoriti), Đorđe smatra kako treba uvesti ono najbolnije – postaviti rampu na Ilijinu glavicu, omogućiti prolaz stanovnicima tog dijela grada, a ostalima ograničiti kretanje u određene sate. Primjerice tijekom dana kada je najveća cirkulacija gostiju.

— Imamo primjere gradova u kojima su određene ulice zatvorene za promet u određene ure. Po meni bi zabrana prometa u određenim urama riješila gužve, s tim da se prolaz omogući stanovnicima te dostavnim vozilima, autobusima, taksijima i povremenom prijevozu – govori nam.

Kakva su im sad očekivanja i mogu li nas spasiti naši gosti?, upitali smo ih.

— Ne mislim da će netko s CRO karticom doći u Dubrovnik iz Slavonije i Zagreba, sve su te mjere neozbiljne.

Po meni bismo se trebali fokusirati na određena tržišta kao što su Velika Britanija i Skandinavija. To su jako dobri gosti, koji cijene i poštuju destinaciju u koju dolaze. Uz to, Velikoj Britaniji smo blizu, udaljeni su na tek dva i pol sata leta tako da smo prošle godine u travnju i svibnju imali s tog tržišta dosta gostiju vikendaša. Bilo bi dobro kad bismo i sad to uspjeli izvući – govori nam Njegovanović.

— Mi smo uglavnom svi živjeli od sezone, a tko god je radio izvan nje, zaradio bi jako malo – govori nam Matović, odgovarajući na naše pitanje o tome koliki im je posao bio od primjerice listopada do prosinca i možemo li u tom dijelu ove 2020. godine očekivati kakav takav povratak gostiju. Podsjetio je i kako je dosta kongresa s ožujka i travnja prebačeno upravo za listopad ili studeni pa se svi nadaju kako će se isti tada i održati. No, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji kako u nas tako i u svijetu. I o našem stožeru, dodali su naši sugovornici.

Ovo nije jedan od onih prosvjeda na kojem njorgamo zbog harmonika autobusa već se radi o nezavidnoj situaciji u kojoj su se našli prijevoznici u povremenom prometu. Ljudi su ulagali mnogo u svoj vozni park. Jedan novi autobus košta 350 tisuća eura. Iako su država i banke dosta izašle u susret, za leasing kuće ne može isto reći. Dobili smo odgodu od tri mjeseca s plaćanjem kamata na to što većina nas ne može priuštiti – poručila je na prošlotjednom prosvjedu dubrovačkih autobusera u Vesna Lukić ispred Udruge autobusera ‘Ragusa bus’. Prosvjed je organiziran u osam hrvatskih gradova.

– Cilj nam je upozoriti javnost na problem s kojim se trenutačno suočavamo, a ne da zakrčimo prometnice. Vidila sam komentare na društvenim mrežama koji su nas zamolili da ne trubimo.

Ovim se putem ispričavam što jesmo jer smo morali skrenuti pažnju na sebe – rekla je Lukić te pohvalila brojne članove udruge koji dobrovoljno prevoze medicinsko osoblje OB Dubrovnik.

Njihov zahtjev je da se moratorij produži na barem deset mjeseci. Nije problem, naglasila je, samo platiti leasing, tu su troškovi, parkinga, plaća za zaposlenike i osiguranja koje košta 20 do 25 tisuća kuna pa se na našim cestama može vidjeti mnogo njih s otkazanim tablicama.

– Sezona i kad počne, lakše će se na tržištu probiti manja vozila pogotovo zbog novih uredbi. Tražimo pomoć od EU. Ukoliko ovo ne urodi plodom već 14. svibnja napravit ćemo tihi prosvjed na razini EU – zaključila je te dodala da se nada kako će im Gradska uprava dopustiti da počnu raditi kao do sada.

Inače, na razini županije udruga broji 55 autobusera, a vlasnika kombija i malih automobila ima preko 100.

20 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

ROMANO PERIĆ, VODITELJ UREDA SINDIKATA POMORACA HRVATSKE U DUBROVNIKU

Puno je još izazova, a potencijalni gubitak posla naših pomoraca me najviše zabrinjava Nismo zaprimili slučaj o samovoljnim iskrcajima iako ne dvojim da se i to događalo. Brodar je dužan obaviti repatrijaciju pomoraca i skrbiti o njemu do trenutka njegovog dolaska doma nakon što su se stekli sigurnosni i ugovorni uvjeti za takav proces Razgovarala Mia Njavro Banić Foto Zvonimir Pandža

Dobra vijest stigla je našim pomorcima, kako im često tepamo, ‘najvrijednijim resursom Lijepe naše’, ovog ponedjeljka. Ukinute su mjere samoizolacije! Naime, na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite održanoj u nedjelju ravnatelj HZJZa Krunoslav Capak pojasnio je kako od ovog ponedjeljka više nema mjera samoizolacije pri ulasku u zemlju uz pridržavanje općih i posebnih preporuka te uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Odluka se ticala i hrvatskih pomoraca, a među njima i pomoraca koji su se vratili u RH prije nego što je odluka stupila na snagu. No, još je pitanja ostalo neodgovoreno – do ovog broja DuLista, u kojem je naš

sugovornik Romano Perić, ITF Koordinator Inspektorata i Voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku.

Od testiranja i variranja cijene testova na COVID-19 pa do seroloških testova, potom iskrcaja naših pomoraca koji su u ovom trenutku na cruiserima...

Kakva je trenutno situacija s testovima na COVID-19 i pomorcima?

Postoji li konkretan odgovor na pitanje zbog čega varira cijena testa u Dubrovniku i Splitu?

Trenutno se obavlja testiranje pomoraca na COVID-19 bez zastoja i većih poteškoća. Nakon objave županijskog Zavoda za javno zdravstvo da su potkapacitirani za takva testiranja u Dubrovniku, promptno smo reagirali i tražili razumno objašnjenje nadležnih za takvu odluku. Unaprijed smo znali da takvo objašnjenje ne možemo očekivati i bilo je pitanje trenutka kada će testovi biti mogući i kod nas. Jedina razlika između Dubrovnika i ostalih gradova gdje se obavlja testiranje je u tome što Dubrovnik nema uređaj za analizu PcR testa pa se uzorci moraju slati u druge gradove. To pojašnjava onu razliku cijene testa od 350 kuna, u kojoj je sadržana cijena transporta i analize uzorka. U Splitu test košta primjerice 1506 kuna dok

je kod nas 1850 kuna. Osobno smatram da je i jedna i druga cijena testa previsoka te da takav PcR test ne bi trebao koštati više od 750 do maksimalno 1000 kuna koliko košta u drugim državama Europske unije. Razloge visokih cijena PcR testova trebamo tražiti u tzv. divljanju ponude i potražnje medicinskih reagensa gdje u prvom redu treba provjeriti nabavne cijene dobavljača.

Ima li svrhe testiranje prije putovanja ako se pomorac, primjerice, može zaraziti na aerodromu?

Ne samo da se može zaraziti, nego se može zaraziti i prenijeti zarazu na desetke drugih ljudi s obzirom na to da ovaj virus ima visok potencijal prenošenja. No, praksa je pokazala nešto drugo.

Pretpostavimo da pomorac koji je testiran i negativan neposredno prije samog odlaska od kuće putuje na brod. Takav put ovisno o destinaciji može trajati od nekoliko sati do, u najekstremnijim situacijama, dva do tri dana. Za to vrijeme putovanja, on se može zaraziti na aerodromu, avionu, taksiju ili hotelu. Međutim, također uzmimo pretpostavku da se on tijekom puta ponaša odgovorno prema sebi i drugim putnicima, ali isto tako se moraju ponašati i ostali sudionici odnosno djelatnici s kojima se susreće na tom putu, jer i oni u svojim domenama imaju stroge naputke i smjernice ponašanja. U tom slučaju mogućnost prenošenja se višestruko smanjuje. Dodatni razlog testiranja je u tome što, u tom slučaju, imamo evidenciju da je pomorac bio zdrav u trenutku polaska i lakše se definiraju, pronalaze i izoliraju potencijalni kontakti i nositelji virusa za vrijeme putovanja, što je iznimno bitno za kontrolu virusa. Dakle, testiranje nije garancija, ali znatno povećava sigurnost.

Aktualno 21

• 13. SVIBNJA 2020.

Što se tiče seroloških testova, kakva je tu situacija s pomorcima? Opet se oni šalju u Split ili Zagreb...

S obzirom na dopis MMPI u kojem, između ostalog, stoji da za potrebe ukrcaja hrvatskih pomoraca na brodove pod stranim zastavama, gdje najveći broj pomoraca i djeluje, mnogi brodari traže da isti imaju negativan test na COVID19 PCR metodom. To je jedna od mjera brodara za ukrcaj pomorca. Jednostavnim rječnikom PCR metoda je uzimanje uzorka virusa putem brisa sluznice, najčešće nosa.

Postoji također serološki test, odnosno uzimanje uzorka putem krvi. On je trenutno višestruko jeftiniji i u nekim poliklinikama u Splitu košta 500 kuna i gotov je za nekoliko sati. Nemam saznanja postoji li u Dubrovniku takvo testiranje, ali sam uvjeren da, ako poraste potražnja za istim, možemo ga vrlo brzo očekivati.

Neki naši članovi s kojima smo u redovnom kontaktu su nam poslali poruku da su testirani na taj način i uredno ukrcani na brod. Međutim, i tu postoji razlika.

Prema mojim saznanjima, dosta pouzdaniji test prisutnosti virusa u tijelu je PCR metodom, dok serološkim testom postoji mogućnost neprepoznavanja virusa za vrijeme inkubacije u trajanju od par dana.

Znači, možete biti bez simptoma, negativni, ali nositelj virusa.

Komentirali ste i to kako bi svaki pomorac trebao provjeriti sa svojom kompanijom koji test napraviti – pokriva li kompanija trošak?

Ukoliko je kompanija suglasna s drugim načinom testiranja, bilo bi dobro da pisanim putem ili elektronskom korespondencijom to i potvrdi pomorcu. Tada, u slučaju komplikacija, snosi i odgovornost. Što se tiče pokrivanja troškova, brodar snosi trošak. Pravno gledajući, Konvencija o radu pomoraca (MLC 2006) nije predvidjela višu silu odnosno ‘force majeure’, no, ako povučemo paralelu s onim što je propisala, u smislu obveza brodara, onda bi bilo logično da podmiri trošak testa kojega zahtijeva, a koji nije dio standardne dokumentacije koju pomorac treba imati o svom trošku npr. certifikati, pomorska knjižica ili putovnica. Međutim, postoje dobre kompanije koje podmiruju troškove koje nisu dužne podmiriti, a, isto tako, postoje loše kompanije koje ne podmiruju niti pošteno zarađenu plaću, a kamoli nešto više.

Stoga, bilo bi dobro provjeriti unaprijed s kompanijom njihove namjere.

Je li Sindikat uputio još koji zahtjev osim onog oslobađanja od plaćanja poreza ako su pomorci manje od 183 dana na moru?

Da, velik se posao obavlja u pozadini institucije, a koji na prvi pogled nije

U trenutku ovog razgovora nisam u posjedu iskrcajne liste, ali moji izvori govore o broju od oko 250 hrvatskih pomoraca.

Osim njih će biti iskrcani i pomorci iz regije. Bit će to izrazito zanimljiv i neobičan događaj.

Drago mi je da Dubrovnik sudjeluje u masovnoj repatrijaciji pomoraca – istaknut će Perić u iščekivanju dva cruisera kompanije Carnival, Magic i Breeze koji uskoro stižu u Gruž

Jedina razlika između Dubrovnika i ostalih gradova gdje se obavlja testiranje je u tome što Dubrovnik nema uređaj za analizu PcR testa pa se uzorci moraju slati u druge gradove.

To pojašnjava onu razliku cijene testa od 350 kn, u kojoj je sadržana cijena transporta i analize uzorka

vidljiv promatraču. SPH konstantno, na dnevnoj bazi, radi s resornim ministarstvom, ali i s ostalim socijalnim partnerima (Mare Nostrum, Crosma, IMO, ITF).

Sudjelovali smo u kreiranju gotovo svih odluka i dokumenata za vrijeme trajanja pandemije kao što su: preporuke o elektronskoj prijavi ukrcaja i iskrcaja pomoraca; e- propusnica; ishođenja odnosno produženja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca/brodaraca; testiranja pomoraca na COVID-19. Dodatno smo tražili i omogućavanje žurnih vezova za putničke brodove bez obzira na zastavu broda, omogućavanje sigurnih/nesmetanih pravaca i koridora za smjene pomoraca; zaštitnu opremu za pomorce u nacionalnoj plovidbi i, na koncu, sredstva za financijsku potporu pomoraca.

Ono što nismo uspjeli dobiti u ime pomoraca, osigurali smo iz svojih sredstava za naše članove iz fonda solidarnosti.

Uz sve navedeno, intenzivno smo radili na asistencijama pomoraca, savjetima i rješavali slučajeve repatrijacija mnogih posada na koje smo mogli utjecati. Što se događa s pomorcima koji su zapeli na brodovima, a odluče se nakon isteka ugovora na svoju ruku iskrcati? Pruža li Sindikat u toj situaciji pravnu pomoć i ovisi li to o tome je li pomorac član Sindikata ili ne?

Nismo zaprimili slučaj o samovoljnim iskrcajima iako ne dvojim da se i to događalo. Brodar je dužan obaviti repatrijaciju pomoraca i skrbiti o njemu do trenutka njegovog dolaska doma nakon što su se stekli sigurnosni i ugovorni uvjeti za takav proces. Ukoliko pomorac odluči samovoljno napustiti brod, a nisu se stekli uvjeti ugovorne obveze i sigurnog putovanja, onda može biti sam odgovoran za troškove i svoju sigurnost. Mnogo je tu kombinacija iz prakse. SPH kao i ITF će uvijek izaći u susret pomorcima asistencijom, pravnim savjetom i pokušajem rješavanja problema svojom ingerencijom i znanjem, međutim, kad dođe do trenutka korištenja pravne pomoći ili sudskog procesa koji iziskuje novčana sredstva ili korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, onda je potrebno biti članom prije trenutka otvaranja slučaja.

Postoji li podatak koliko je ukupno Hrvata u ovom trenutku na cruiserima, odnosno čeka povrat doma?

Prema nekim procjenama radi se o ukupno tri tisuće hrvatskih pomoraca koji rade na brodovima za kružna putovanja u normalnim uvjetima. Pretpostavimo da ih je u svakom trenutku pola na brodu, a pola doma. S obzirom na različite datume početaka individualnih ugovornih obaveza pomoraca koji su na brodu onda možemo govoriti o oko 700 pomoraca koji čekaju povrat doma. Taj

broj se povećava iz dana u dan.

U luku Gruž stižu dva cruisera kompanije Carnival, Magic i Breeze.

Znamo li koliko je naših ljudi na njima?

U trenutku ovog razgovora nisam u posjedu iskrcajne liste, ali moji izvori govore o broju od oko 250 hrvatskih pomoraca. Osim njih će biti iskrcani i pomorci iz regije. Bit će to izrazito zanimljiv i neobičan događaj. Drago mi je da Dubrovnik sudjeluje u masovnoj repatrijaciji pomoraca.

Iz Norwegian Cruise Linea obavijestili su ulagače, a prenio je tu vijest CNN Business, proteklog utorka kako će možda biti primorani prestati s radom dok se pronađu dovoljno novčanih sredstava kojima bi prebrodili krizu uzrokovanu koronavirusom.

Nekoliko pomoraca reagiralo je na tu vijest na način da ona nije istinita.

Možete li komentirati radi li se tu o radu na cruiseru u smislu hladnog pogona ili će rad na brodovima biti u potpunosti obustavljen?

NCL spada u sami vrh cruising industrije sa svojih 28 brodova. Svaka iole ozbiljna kompanija stvara svoju individualnu strategiju izlaska iz krize osnovanu na činjenicama, ali i na faktorima koji su vrlo nepredvidljivi u ovom trenutku. Kvalitetna procjena načina izlaska iz krize će uvelike ovisiti o uspješnosti u budućnosti. Način kako ja tumačim njihovu obavijest je taj da kompanija mora osigurati likvidnost i dovoljan dotok sredstava u slučaju najnepovoljnijeg scenarija. Najnepovoljniji scenarij, kojega je njihov management predvidio, je 12 mjeseci bez uobičajenoga poslovanja u uvjetima hladnog pogona, a nakon toga dolazi do prijelomne točke. Slažem se s pomorcima da je ta vijest krivo protumačena.

Nema logičnog objašnjenja da kompanija ne otpočne s radom i poslovanjem čim sigurnosne i epidemiološke prilike to dozvole pod uvjetom da se to dogodi unutar 12 mjeseci. Možda ne s punim kapacitetom, ali postepeno sigurno.

Koliko ste zadovoljni dosad donesenim smjernicama Ministarstva, odnosno načinom na koji se provode?

Sve nas je ovo zateklo i dogodilo se unutar samo dva mjeseca. Treba biti realan i pogledati sve aspekte prije donošenja konačne procjene. Uvijek se može bolje i više, ali sam načelno zadovoljan smjernicama do ovoga trenutka. Međutim, puno je još izazova i nepredvidivih situacija pred nama da bi se opustili, a potencijalni gubitak posla dijela naših pomoraca, odnosno pomoraca uopće, me trenutno najviše zabrinjava.

22 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

CVIJETO VUKOJEVIĆ ‘UZORAO’ JE MOKOŠICU, A U BAŠTINI POMAŽE I SUSJEDIMA

Nema mjesta kukanju.

Sve sam uložio u poljoprivredu i spasio se U posljednje vrijeme, reći će, ‘uzorao’ je cijelu Mokošicu, a mi smo ga odlučili posjetiti i provjeriti kakvo sve blago tamo uzgaja. Gospar Cvijeto nije samo vrijedan oko svog posjeda, već se rado odazove i kad treba pomoći susjedima Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Što se tiče stranih sorti maslina, imam ih preko 60, a vidjet ćemo kako će uspjeti na našem tlu.

Odlučio sam na svakom hreku po jednu sortu posadit’. U rujnu planiram bagerom prekopati dio zemlje gdje trenutno imam lozu i posaditi ‘coratinu’

Ne znam gdje bih prije krenuo, u sebe ili u drugih. Svi su se uhvatili zemlje pa ima toliko posla. A što drugo raditi u ovakvoj situaciji? Neću plakat’, od države nisam tražio ništa, niti išta očekujem – govori nam Cvijeto Vukojević, vlasnik OPG-a Vukojević u Mokošici, zaljubljenik u masline i rad na zemlji, koji, među ostalim, ima i svoju turističku agenciju kroz koju povezuje ljubav prema poljoprivredi i turizam u jedno. U posljednje vrijeme, reći će, ‘uzorao’ je cijelu Mokošicu, a mi smo ga odlučili posjetiti i provjeriti kakvo sve blago tamo uzgaja. Gospar Cvijeto nije samo vrijedan oko svog posjeda, već se rado odazove i kad treba pomoći susjedima. Tako smo ga po dolasku zatekli u susjednoj baštini dok je orao zemlju. Odmah smo ga pitali za njegove masline o kojima govori s velikim entuzijazmom.

— Lani sam kupio i posadio ‘coratinu’ i prvi put je dala svega šaku maslina.

Posadio sam i vrstu ‘ascolane’. Vrlo su zahvalne jer im praktički ne treba voda. Nisam ih morao vele polijevati, a primile su se. Inače, što se tiče stranih sorti, imam ih preko 60, a vidjet ćemo kako će uspjeti na našem tlu. Odlučio sam na svakom hreku po jednu sortu posadit’. U rujnu planiram bagerom prekopati dio zemlje gdje trenutno imam lozu i posaditi ‘coratinu’. Čini mi se da bi ta maslina mogla biti odlična za naše područje. U Brsečinama sam

Aktualno 23

• 13. SVIBNJA 2020.

Nema letova, nema ni sezone. Nema ni cruisera. Skoro su se svi u posljednje vrijeme okrenuli poljoprivredi.

Razmjenjuju i kupuju domaće proizvode na virtualnoj placi.

Tko ima malo vrta, može malo posadit’ i nešto imat’

posadio stabla oblice, bjelice, mrgulje te piculje. Tamo sam imao najbolji urod, posjed je uz more, a nijedna maslina nije imala uboda muhe. To mi je zanimljivo, a još nisam otkrio u čemu je tajna – govori nam gospar Cvijeto ističući kako je lani jedino u Brsečinama imao većeg uroda te je od tih maslina dobio oko 250 litara ulja.

U Mokošici je ubrao svega sto kila.

A, kako su rodile njegove ‘talijanske ljepotice’, bijele masline iz Calabrije na koje je gospar Cvijeto posebno ponosan?

— Lijepo su krenule pa ćemo vidjet’ kako će se priča razvijati. Mlade su, tek su lani posađene pa od njih još nisam imao ulja. Međutim, ti su mi bijeli plodovi jako zanimljivi. Ima i bijelih pomadora i balančane pa planiram i njih nabaviti. Nudit ću sve bijelo – entuzijastično će Vukojević. Inače, prošle godine odlučio se na potpuno ekološku proizvodnju što nije nimalo lak posao. Nikada nije ni koristio bilo kakve pesticide, ističe, ali sad kad proizvodi ekološki ima dvostruko više posla.

‘Oko eko uzgoja više je posla’

— Ekološki uzgoj je dosta specifičan.

Moram jako dobro paziti koje preparate smijem koristiti. Stručnjaci mi dolaze uzimati uzorke i provjeravati je li sve stvarno ekološki. Bitno mi je proizvoditi sve na takav način, a važno mi je i imati markicu za svoje ekološko maslinovo ulje. Teže jest, a ponajviše jer treba puno više kositi. Početkom travnja sam pokosio cijelu parcelu, a sad već izgleda k’o da nisam. Žućenica, pakoleč, nema trave koja ne raste – ističe gospar Cvijeto te dodaje kako kao ekološki proizvođač sve mora sam

otkrivati.

— Stalno razgovaram s ljudima. Kad sam počeo s eko proizvodnjom nitko mi nije rekao što smijem koristiti.

Pođem na Ministarstvo i tamo tražim po popisu dopuštenih preparata.

Jedan je entuzijast napravio i aplikaciju za maslinare. Dovoljno se ulogirati i može se vidjeti popis ekoloških sredstava, napraviti plan rada, sve je na jednom mjestu. Lijepo odradim i upišem i znam kad sam što radio, tko bi inače sve to zapamtio. Razvija također i dodatnu aplikaciju da možeš slikati mobitelom list i saznati što maslini nedostaje. A radit će se i s dronovima, snimat će se odozgor masline i analizirati što joj fali. To se u inozemstvu već koristi. Kako sam i u informatici, to me jako zanima i htio bih to napraviti. Kupio sam dron i počet ću

s time pomalo. Nema šanse da u jednom danu obiđem sve masline i sam proanaliziram fali li im što – otkriva gospar Cvijeto.

Poljoprivredno – turistička priča

Uzgajati ekološki je teže, a ponajviše jer treba puno više kositi. Početkom travnja sam pokosio cijelu parcelu, a sad već izgleda k’o da nisam

Odveo nas je potom iza Crkve Presvetog Spasitelja gdje s velikom ljubavlju uzgaja razne sorte maslina. Za njih ima velike planove, a malo mu je sati u danu da ostvari sve što je zamislio.

Na tom predjelu ‘navrće’ masline na nevjerojatne kombinacije. Točno zna što kojoj treba i s kojom ju je sortom najbolje ‘navrnuti’. A to je samo dio priče. Pokazuje nam prema mokoškim padinama gdje planira prokrčiti i urediti stoljetna stabla maslina. Svratili smo i do njegovog vrta u blizini kuće gdje je povezao svoju ljubav prema zemlji u pravu poljoprivredno-turističku priču. Ispred kuće sazrijevaju pomadore, balančane, selen, petrusin, paprike... I samo čekaju kad će biti spremne za na stol. Tik do vrta uređena je kuća u koju je Vukojević planirao dovoditi turiste na svoje domaćinstvo. Ideja je bila oduševiti goste branjem maslina, pokazati im kako se pravi ulje, pripremiti im ‘cooking class’ u kojem bi sami sudjelovali u pripremi onih namirnica koje su netom prije ubrali u vrtu. Gospar Cvijeto radi ‘cooking classes’ već tri godine i pokazali su se kao puni pogodak. Turiste oduševljava takav pristup.

— Sve sam ovo mislio završiti ove godine. Radio bih peku ispred kuće, stavio bih vanka stol, pokrio taracu i mogao bih na njoj primiti 20 ljudi, a može se sjesti i unutra. Izvadim im sir iz maškadura, naloži se, a oni se oduševe, njima je to takav nevjerojatan doživljaj. Od Talijana sam dobio

24 Aktualno

ideju za kuhanje, branje maslina s turistima, pravljenje ulja. Oni sad rade fantastičnu stvar sa svojim nonnama koje snimaju dok kuhaju pastu. Tako se radi! Obnovio sam ovu kuću 2003. jer je sve bilo uništeno u ratu. Naručio sam iz Siska iz pilane stolove i stolice od hrastovine. Napravili su ih na starinski način. Sve je tu, samo da gosti dođu – priča nam.

Pitamo ga kakvi su mu planovi za ovu sezonu s obzirom na cijelu situaciju s pandemijom koronavirusa?

— Amerikanci mi svi otkazuju i pitaju hoće li ipak platiti planirani dolazak. Ne mogu uzeti novce kad ne znam hoće li biti sezone i hoće li moći doći. Neki su pola platili, a drugu polovicu trebaju sada. A, oni bi rado došli. To su gosti koji su iznajmili vile po sedam, 14 dana i rado bi nas posjetili, ali kako će doći kad nema međunarodnih letova? Rekao sam im da mogu doći dogodine u isto vrijeme, a da im sada neću uzimati novce.

A, svi mi oni optimistično govore da će sve biti u redu, ali sve što se tiče Europe je otkazano. Sve do 30. lipnja, a sada će dalje otkazivati srpanj i kolovoz. Australci su se sad uzbunili pa su počeli otkazivati rujan. Više mailove ni ne gledam, nema smisla, svi samo otkazuju – ističe Vukojević koji ima svoju agenciju. Radi sve, on i supruga, od cooking classes do vožnji, a za izlete bookira i svoje vodiče.

— Što se tiče tečajeva kuhanja, na to me je potaknuo posao s poljoprivredom. A vožnje smo dodali našem paketu. Prije sam vozio za agencije pa sam zaključio da od toga nema velike

13. SVIBNJA 2020. •

povremeni prijevoz 13. A, kako javni prijevoz može onoliko ljudi voziti. Što smo mi? Zašto kriteriji nisu isti? A i pitanje je kad gosti budu mogli doći, hoće li morati u karantenu na 14 dana?

Rekao sam ženi, kad krene sezona da ću spavati u potkrovlju, ne želim riskirati – ističe Vukojević.

Nije, naglašava, optimističan po pitanju najava da će nam češki, mađarski ili njemački turisti spasiti sezonu.

— Nema letova, nema ni sezone.

Nema ni kruzera. Skoro su se svi u posljednje vrijeme okrenuli poljoprivredi. Razmjenjuju i kupuju domaće proizvode na virtualnoj placi.

Tko ima malo vrta, može malo posadit’ i nešto imat’. Međutim, ljuti me jer u posljednje vrijeme ne možeš biti siguran da će te u vrtu dočekat’ za ubrat’ ono što si posadio. Ljudi su počeli krasti iz vrtova. Ako netko nema ili mu treba, nije nikakav problem. Pitaj lijepo i rado ću ti dati, ali nemoj uništavat’ ni moj ni tuđi trud.

Treba prvo uzgojiti, ne možeš mi doć’ uništavat’. U susjeda su se ove krađe događale i prije, a u mene od nedavno, u ovih mjesec dana. Idu toliko daleko da su mi neki dan odnijeli dvije velike i teške gume traktora. Pa što će im to?

Odnijeli su i stolice i male gradele koje sam donio sa sobom da si mogu nešto spravit’ za pojest’ kad cijeli dan radim oko zemlje – govori nam gospar Cvijeto.

zarade. Ne mogu čekati Uskrs kad će mi netko platiti. Odlučio sam stoga otvoriti svoju agenciju. Što se tiče vozila, sva sam prodao, ostavio sam samo jednu novu ‘V klasu’. Lani sam prodao crni kombi, uzeo sam bager, novi traktor i dumper. Uložio sam u poljoprivredu i spasio se – naglašava Cvijeto te dodaje kako su u travnju imali odličan booking, američki su turisti željeli doći, a onda je sve odjednom stalo. Nema ništa ni od kuhanja ni od vožnji. Amerikanci koji su trebali doći u travnju, govori Vukojević, prebacili su svoj posjet za dogodine u travnju.

‘Nema kukanja’

‘Svi su se uzdali u sezonu’

Osvrnuo nam se gospar Cvijeto i na nedavni prosvjed prijevoznika. I sam bi, ističe, bio u situaciji poput njhove da nije prodao autobuse i uložio u poljoprivredu.

— Prijevoznici imaju novaca, ali agencije im nisu platile, a platile su hotele. Oni sigurno neće vratiti taj novac, avio kompanije ni restorani isto, sve se vrti u krug. Što smo dobili?

Svi su uzeli nove autobuse uzdajući se u sezonu, a sad sve stoji. Dobro je tko ima financijski leasing jer su vlasnici auta i plaćaju koliko im odgovara, a tko ima operativni leasing, taj je zapravo u najmu auta i stoga u problemu. Ali, svugdje je isto po svijetu.

Po novim odredbama u kombiju bih trebao imati masku, sredstva za dezinfekciju, ugraditi pleksiglas. Ništa to nije problem, ali dopušteno mi je voziti dvoje, troje ljudi. Minibus može voziti do petero, šestero od 18 mjesta,

Sve sam ovo mislio završiti ove godine.

Radio bih peku ispred kuće, stavio bih vanka stol, pokrio taracu i mogao bih na njoj primiti 20 ljudi, a može se sjesti i unutra.

Izvadim im sir iz maškadura, naloži se, a oni se oduševe, njima je to takav nevjerojatan doživljaj

Ipak, dalje nastavlja u optimističnom tonu.

— Nema kukanja, treba se prebaciti iz jednog segmenta u drugi i to je to. Država nam u ovoj situaciji može pomoć tri mjeseca, a što ćemo nakon toga? Planiram uskoro nabaviti i četiri ovce. Malo po malo i može se preživjeti – kazuje.

Inače, u Mokošici je Vodovod ovih dana počeo s rješavanjem njihovog dugogodišnjeg problema, nedostatka kanalizacije i vodoopskrbe. Provest će se govori nam Vukojević, struja, voda, telefon. Time su zadovoljni, ali ih trenutno muči problem s HEP-om.

— Donijeli su kabel za izmjestiti struju, došli su iz Elektrojuga, izvidili situaciju, pokupili 200 metara kabela i nisu se pojavili sedam dana. Radnici su poludili jer ne mogu kopati s obzirom da im je kabel nasred puta. Vodovod je morao preskočiti taj dio i kopati dalje. Ne mogu stroj vratiti u rikverc.

Prokopat će i napravit kanalizaciju sve do magistrale pa će onda kasnije spajati bočne ulice na kanalizaciju, a ne znam kad će biti – zaključuje za DuList gospar Cvijeto Vukojević.

Aktualno 25

• 13. SVIBNJA 2020.

U Grad se vraća placa s deset banaka DONOSIMO SVE DETALJE

U vrijeme prije pandemije na placi u Gradu bilo je 50 banaka to jest 50 prodavača.

Ostaje nam vidjeti koliki će odaziv biti kada ona krene s radom

Ukupno će se za placu u Gradu i u Lapadu izraditi 10 banaka, koji udovoljavaju propisima Nacionalnog stožera. Te banke ćemo po potrebi prebacivati s lapadske na gradsku placu, a ako interes prodavača na obje place naraste, dat ćemo izraditi dodatne banke – ističu iz Sanitata Gradska placa neće se ograditi na način kao što se ogradila placa u Gružu već će djelatnici Sanitata voditi računa o broju kupaca na njoj kao i poštivanju mjera zaštite koje su još uvijek na snazi. Posebno će se paziti da u istom trenutku na prostoru place broj kupaca ne bude veći od broja prodavača – reći će nam iz Sanitata Dubrovniku u odgovoru na pitanje o najživopisnijem dijelu Grada, Zelenoj placi. Mnogi su se Dubrovčani, najviše upravo stanovnici u zidinama, zapitali hoće li se ona uopće vraćati s obzirom na mjere koje iziskuju pleksiglas pregrade, posebne ‘režime’… Sve ono što se nekako i ne uklapa u ležerni, opušteni ritam na

Donedavno se moglo čuti i raznih varijanti na temu što bi se umjesto nje moglo pojaviti na Gundulićevoj poljani

Gundulićevoj poljani. Odgovor nam se sviđa – placa se vraća!

Placu u Gradu baš kao i onu u Lapadu Sanitat otvara ovu srijedu, a radno vrijeme bit će kao i dosad, od sedam do 13 sati.

— Ukupno će se za placu u Gradu i u Lapadu izraditi 10 banaka, koji udovoljavaju propisima Nacionalnog stožera.

Te banke ćemo po potrebi prebacivati s lapadske na gradsku placu, a ako interes prodavača na obje place naraste, dat ćemo izraditi dodatne banke – dodali su nam iz Sanitata na pitanje koliko će u skorije doba biti banaka. To ovisi i o, ističu nam, zainteresiranosti samih prodavača.

— U vrijeme prije pandemije na placi u Gradu bilo je 50 banaka to jest 50 prodavača. Ostaje nam vidjeti koliki će odaziv biti kada ona krene s radom – zaključuju nam u svojim odgovorima, uz opasku kako prodavači mogu biti samo registrirani OPG-ovi.

Veseli čuti da nam placa opet stiže, makar i u nešto izmijenjenom ‘stanju’.

Naime, donedavno se moglo čuti i raznih varijanti na temu što bi se umjesto nje moglo pojaviti na Gundulićevoj poljani – od pošalica kako će postati bazen ili golf teren pa do ozbiljnih briga stanovnika unutar Zidina hoće li se uopće ikad više otvoriti. Dilema je – riješena. • MNJB

26 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

ANDRO I VLAHO STOPAMA SVOJIH RODITELJA, BABA I ĐEDOVA KRENULI S POLJOPRIVREDNOM PRIČOM

Motika ne poznaje godine, a baština je pomirila Gornju i Donju Bandu!

Predstavljamo se kao mladi jer jesmo mladi (smijeh), ali ne želimo da se sada stvore predrasude i nepovjerenje! Želimo naglasiti kako vrlo dobro znamo što radimo. Obojica smo odrasli u Konavlima te smo uz naše babe i đedove, ali i roditelje od malena sudjelovali u poljoprivredi.

Takve se stvari prenose s generacije na generaciju i jednostavno je nemoguće živjeti u Konavlima, a ne poznavati osnove rada ‘oko zemlje’ Piše Mia Njavro Banić Foto Vendor Konavle

Tko smo mi? Mladi smo poljoprivrednici iz Konavala! S obzirom na situaciju s koronavirusom i stanjem kakvo trenutno je otvorili smo za početak Facebook stranicu pod imenom Vendor Konavle. Kao što smo tamo i napisali u našoj prvoj objavi, odnosno u rubrici o nama, naše ime, Vendor, u biti znači prodavati, a svoje korijene vuče još iz latinskog jezika – odmah na početku razgovora kažu nam Andro Crvik i Vlaho Đivanović, dva mlada konavoska poljoprivrednika koji se motike ne

srame, a uspjeli su u jednoj zanimljivoj misiji – uz pomoć poljoprivrede pomiriti Gornju i Donju Bandu! Tko god je iz Konavala, zna koliko je ta misija – zahtjevna. Andro je iz Donje Bande, iz Komaja, a Vlaho iz Gornje Bande, iz Ljute te svatko od njih ima svoj komadić zemlje spreman za razne naše mediteranske poljoprivredne kulture. Mladići su studenti, Vlaho na IT managementu na Odjelu za ekonomiju našeg Sveučilišta, dok se Andro ‘bacio’ u diplomatske vode na Sveučilištu Libertas te studira Međunarodne odnose. U vrijeme kad se nije moglo, upravo radi epidemije, raditi gotovo

Aktualno 27

• 13. SVIBNJA 2020.

Andro je iz Donje Bande, iz Komaja, a Vlaho iz Gornje Bande, iz Ljute te svatko od njih ima svoj komadić zemlje spreman za razne naše mediteranske poljoprivredne kulture ništa, oni su odlučili krenuti vrijednim, dobro utabanim stopama svojih roditelja i njihovih roditelja. Jer, u Konavlima je zemlja – svetinja. Držeći se tradicije, njih dvojica joj dodaju slojeve mladosti, modernog, neke nove organizacije... O tome će nam više otkriti u ovom broju tjednika DuList.

— Predstavljamo se kao mladi jer jesmo mladi (smijeh), ali ne želimo da se sada stvore predrasude i nepovjerenje! Želimo naglasiti kako vrlo dobro znamo što radimo. Obojica smo odrasli u Konavlima te smo uz naše babe i đedove, ali i roditelje od malena sudjelovali u poljoprivredi. Takve se stvari prenose s generacije na generaciju i jednostavno je nemoguće živjeti u Konavlima, a ne poznavati osnove rada ‘oko zemlje’. Tko nam ne vjeruje, neka naruči neki proizvod pa će se uvjeriti (smijeh) – nas su ovim prvim riječima već uvjerili! Isto ćemo postaviti još koje pitanje do kraja ove priče... Kako to da su se studenti uhitili zemlje?

Najbolje uspijeva želja i volja

— S ovim radom smo počeli jer volimo naš konavoski stil života, našu kulturu, tradiciju, odnosno sve ljepote našeg kraja, a kroz uzgajanje i prodaju želimo takav način života promovirati. Ide nam na živce kad pojedinci smatraju kako je poljoprivreda zastarjela ili da je sramota time se baviti. Takvi vjerojatno ne

poznaju ljepotu ovoga posla – iskreno će vrijedni mladići. Spremno poziraju u baštini, dok se divimo bogatstvu ponude. Ona se, mladići dalje pričaju, mijenja sukladno godišnjim dobima. Pa zna se kad se što sadi! Inače, u njihovim baštinama, izgleda, najbolje uspijeva volja i želja za radom.

Od ‘ruskog’ kupusa do odličnih vina

— Nudimo sve i svašta, što god budemo u mogućnosti proizvesti (smijeh).

Nedavno smo objavili prvu ponudu i dobili smo čak par narudžbi, ne previše. Malo po malo, bit će to bolje. Za sada nudimo sirup od mente odnosno metvice, žućenicu, kupus crveni ruski, metvicu, vrijesak i pelin, perunike, sadnice pomadora, a od vina Malvasiju dubrovačku, Maraštinu i Pošip. Vidite, za svakoga će se ponešto naći. Za sada još nemamo verdure i voća, međutim, i toga će uskoro biti. Tako ćete ovoga

Ide nam na živce kad pojedinci smatraju kako je poljoprivreda zastarjela ili da je sramota time se baviti. Takvi vjerojatno ne poznaju ljepotu ovoga posla – iskreno će vrijedni mladići DOSTAVA NA KUĆNU ADRESU Kako do konavoskih delicija?

U nadi da ćete prepoznati naš trud kao i samu ideju te inicijativu, pozivamo Vas da nas podržite. Živjeli!

– zapisat će mladići, dodajući kako se nadaju ‘potegnuti’ i druge mlade ljude da krenu njihovim stopama.

Baštine su dvije, za prvu i drugu ‘turu’, pokriveni su za sve sezone. A vi, ukoliko ste se poželjeli zdrave domaće hrane, javite im se na Facebook stranicu @vendorkonavle ili na broj mobitela 091 393 9699!

ljeta moći naručiti pomadore, balančane, paprike, dinje, grah, blitvu, luk, salatu, mrkvu, kupus i razno voće. O svemu ćete biti navrijeme obaviješteni putem naše stranice, a mi se nadamo da će ubrzo i popustiti ove sigurnosne mjere pa ćemo se družiti i u Gradu na placi. Ali sve o tom po tom… Želimo također istaknuti da trenutno dostavljamo na kućni prag – kažu nam Andro i Vlaho. Za kraj, pozivaju i mole sve da ih podrže u radu.

— Podržite našu ideju i upornost. Mi ćemo dati sve od sebe i pružiti vam, nadamo se, vrhunsku kvalitetu. A sad, kako kaže bugarska narodna: ‘Polju nije potrebna molitva nego motika!’ – moramo ići, pos’o zove! – rekoše nam već iz baštine.

28 Aktualno

Duplerica

13. SVIBNJA 2020. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Ima li ljepše igre?

NA STRADUNU, S GOLUBOVIMA...

?

Aktualno 29

• 13. SVIBNJA 2020.

NOVE LINIJE Libertas nastavlja proces normalizacije i dopune voznog reda. Uvedena je dodatna linija koja povezuje Mokošicu i Opću bolnicu u 6.15 sati, a posljednji polasci noćne linije i linije broj 9 su pomaknuti sa 22 na 22.15

sati, dok je posljednji polazak linije broj 9 s Opće bolnice u 18.55 pomaknut na 19.30 sati.

Ova linija prometuje do Mokošice. Linije koje su do sada prometovale do Čajkovića, od sada prometuju dalje.

Tko zna bi li ovoliko golubova i bilo usred bijela dana da je više turista? Sigurno bi se sklonili negdje dok ne prođu grupe, gužve... Ovako su se vratili ‘svom’ Stradunu

Foto Zvonimir Pandža

Ima li ljepše igre od one na Stradunu, s golubovima? Svaka čast tati koji je svoje dijete prepustio uživanju su ‘naganjanju’ pernatih ukrasa našeg Grada. Time nas je podsjetio i na naše igre, nekad davno, na istom mjestu. Tko zna bi li ovoliko golubova i bilo usred bijela dana da je više turista? Sigurno bi se sklonili negdje dok ne prođu grupe, gužve... Ovako su se vratili ‘svom’ Stradunu, a s njima i onaj domaći osjećaj bivanja – dijelom Grada.

30 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

RAZGOVOR S REKTOROM SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU PROF. DR. SC. NIKŠOM BURUMOM

Studentski dom nas je iscrpio. Trebat ćemo sredstava i kadra za novi građevinski pothvat Sveučilište u Dubrovniku tijekom proteklog mandatnog razdoblja ostvarilo je uspješne projektne prijave na gotovo svim relevantnim međunarodnim i nacionalnim projektnim natječajima pa gotovo da i nema projektne linije financirane iz Europske unije u sklopu koje Sveučilište nije sudionik ili koordinator Razgovarala Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Prof. dr. sc. Nikša Burum četiri je godine na čelu Sveučilišta u Dubrovnku te je krenuo po novi mandat za poziciju rektora. Tijekom četiri godine pod njegovim je vodstvom Sveučilište pokrenulo niz znanstvenih projekata, a svome kraju privode se i radovi na Studentskom domu. S rektorom Burumom porazgovarali smo o proteklom mandatu, funkcioniranju Sveučilišta za vrijeme pandemije, novim studijima, ali i planovima za daljnje projekte i ulaganja.

Studentski dom prestao je biti karantena za smještaj osoba oboljelih od koronavirusa kao ni onih u samoizolaciji. Kako će teći njegova implementacija u sustav Sveučilišta?

Studentski dom vraća se Sveučilištu u Dubrovniku po točno utvrđenoj proceduri koja je dogovorena prije njegovog mobiliziranja.

Ta je procedura već u tijeku.

Slijedi dezinfekcija prostora, a s izvođačem radova je dogovoreno ponovno preuzimanje objekta i završetak preostalih radova. Zahvalio bih voditelju projektnog tima Marku Potrebici koji je s projektnim timom odradio veliki posao prilikom mobilizacije i demobilizacije Studentskog doma. Velika hvala i nadzornom inženjeru Vedranu Kosoviću i izvođačima radova, tvrtkama ING-GRAD, Projektgradnja i Tromont koji su imali razumijevanja i susretljivosti pri dogovorima oko mobilizacije i ponovnog preuzimanja objekta. Bili su nam od velike pomoći. Drago mi je da je Sveučilište u Dubrovniku pridonijelo borbi s ovom pandemijom. Ovo je bio lijepi primjer integriranosti Sveučilišta u lokalnu zajednicu.

S obzirom da će škole uz povratak u klupe i dalje provoditi i online nastavu, hoće li i Sveučilište nastaviti s ovim modelom i u kojoj mjeri?

Prilagodili smo svoje poslovanje i nastavne aktivnosti trenutnoj epidemiološkoj situaciji. Već dugi niz godina imamo sustav za izvođenje nastave na daljinu. Pojavom pandemije, zaposlenici Centra za informatičku potporu, čiji je voditelj Tihi Bilas, uspostavili su u vrlo kratkom vremenu dodatnu infrastrukturu i pokrenuli nekomercijalni online sustav za provođenje nastave. Time je nastavnicima i studentima omogućen neometan rad. Dakle, na Sveučilištu ovakav način odvijanja nastave nije nepoznat, međutim, koliko je on dobar o tome bi se moglo raspravljati. Svakako ćemo zadržati postojeću infrastrukturu, ali bih uvijek dao prednost klasičnom načinu predavanja. Naravno, to ovisi i o znanstvenim područjima. Nije isto održavati predavanja iz prirodnih i

Aktualno 31

• 13. SVIBNJA 2020.

NOVI PROGRAMI I AKREDITACIJE Od specijalističkih do doktorskih studija

Od akademske 2016./2017. na Sveučilištu su pokrenuti specijalistički diplomski stručni studij ‘Financijski menadžment’ koji se izvodi u Pločama, preddiplomski stručni studij ‘Hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija’, temeljem potpisanog Sporazuma sa Sveučilištem u Palermu, Sveučilište u Dubrovniku prvo je u Hrvatskoj započelo izvedbu Double Degree diplomskih studija koji omogućavaju mobilnost studenata i čijim završetkom studenti stječu diplome oba visoka učilišta. Sveučilište u Dubrovniku suradna je ustanova na interdisciplinarnom poslijediplomskom specijalističkom studiju Dentalni turizam, nositelja Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je s izvođenjem započeo2019./2020. Pokrenut je i poslijediplomski specijalistički studij ‘Upravljanje kvalitetom i održivim razvojem u turizmu’, završen je postupak za pokretanje zajedničkog poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija ‘Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju’ na hrvatskom i engleskom jeziku kojemu je Sveučilište u Dubrovniku nositelj, a izvodi se u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Također, Sveučilište u Dubrovniku okončalo je akreditacijski postupak ovoga studija i očekuje se skori upis studija u MZO Upisnik studijskih programa pa samim time i početak izvođenja studija.

tehničkih ili humanističkih predmeta.

Nadam se da ćemo u lipnju i srpnju moći regularno provesti ispite. Razmišljamo o povećanju broja rokova kako bi se na ispite moglo izlaziti u manjim skupinama studenata. Imamo nekoliko pripremljenih scenarija, a ipak sve ovisi o nacionalnim epidemiološkim uputama.

Sredinom ožujka trebali su se održati izbori na Senat i rektora Sveučilišta koji su ipak odgođeni zbog koronavirusa. U javnosti su se spornim nametnuli ovi izbori jer je prvo trebao biti održan izbor rektora pa tek onda Senata, što nije običaj. Hoće li se prilikom definiranja novih rokova prvo birati Senat pa tek onda rektora?

Izbor za rektora i izbori za Senat nisu ničim povezane procedure. To se jednostavno može provjeriti u Statutu Sveučilišta u Dubrovniku i bez posebnog pravnog znanja, a i dosadašnja praksa to pokazuje. Izbori za Senat kontinuirano se provode na svim odjelima i te rokove su odredili pročelnici odjela. Oni su uglavnom provedeni, a još nekoliko preostalih članova Senata će se izabrati tijekom ovog tjedna. Na sljedećoj sjednici Senata bit će svi novoizabrani članovi uz one kojima mandat još traje.

Tada ćemo također odlučivati o rokovima za izbor rektora, a kad će ona biti ovisi o epidemiološkoj situaciji.

Hoće li također doći do usklađivanja

Dogovorili smo se sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom da ovaj prilično zamršen problem oko ljetnikovca Crijević-Pucić sudski riješimo.

Mislim da je to civiliziran pristup bez politiziranja i dodatnog folklora. Ne treba stalno potencirati problem i stvarati nepotrebne napetosti među ljudima

statuta Sveučilišta kako bi se moglo provesti online glasovanje na elektronskoj sjednici?

U ovom mandatu smo prikupili niz primjedbi i pripremili sve neophodne izmjene Statuta. Sljedeća Uprava napravit će njegovu izmjenu. Međutim, izmjena Statuta neće biti isključivo zbog elektroničkog glasovanja. Online glasovanju ćemo uvesti, ali u jasno određenim slučajevima. Primjenjivat će se kad bude potrebno hitno donijeti neke odluke za koje nema dovoljno vremena organizirati sjednicu Senata. To će, nadam se, biti vrlo rijetko.

Odlučili ste krenuti po novi mandat.

Koliko je prijava pristiglo za mjesto rektora?

Ja sam se, nažalost, jedini prijavio na natječaj za izbor budućeg rektora. Senat će, na svojoj sjednici, tajnim glasovanjem odlučiti hoće li me izabrati. Jer, i kad ste jedini kandidat morate dobiti natpolovičnu većinu svih članova Senata. Drugim riječima, ako ste jedini kandidat, ne znači i da ćete biti izabrani.

Još jednom ću naglasiti. Senat je jedini pozvan birati rektora i svako vanjsko uplitanje krši sveučilišnu autonomiju.

To u akademskoj zajednici nikako nije dopustivo.

Na početku svoga prvog mandata istaknuli ste kako ćete na Sveučilištu uvesti velike strukturne promjene u kadrovskom i organizacijskom smislu. Je li Vam to u cijelosti uspjelo?

Promjene su uvijek kontinuirane i zahtijevaju više vremena. Nerijetko imamo različite ideje i vizije, ali nas zakonski okviri po kojima radimo spriječe u njihovim ostvarenjima. U protekle gotovo četiri godine na sjednicama Senata izglasali smo više od 20 pravilnika kojima smo regulirali pojedine segmente poslovanja i studiranja.

Najavili ste na početku mandata i da razmišljate ustrojiti Senatski odbor ili vijeće u kojem bi bili pročelnici svih odjela i ravnatelj Instituta. Jeste li to uspjeli ostvariti?

To tijelo pravno još ne postoji. Uspostavit će se promjenom Statuta Sveučilišta

STUDENTI S ERASMUSA 16 studenata se vratilo doma zbog pandemije

U ljetnom semestru na Sveučilištu u Dubrovniku studira 65 stranih studenata. Oni su iz Italije, Španjolske, Austrije, Irske, Makedonije, Slovačke, Poljske, Portugala, Češke, Latvije, Francuske, jedan je student iz Vijetnama i dvije studentice iz SAD-a. Zbog pandemije se samo 16 studenata odlučilo vratiti doma.

u Dubrovniku. Međutim, od početka ovog mandata redovito se održavaju zajednički sastanci pročelnika odjela, voditelja studija, ravnatelja Instituta za more i priobalje, predstojnice Zavoda za mediteranske kulture i Uprave. Sve važne odluke i ideje donesene su zajednički na tim sastancima. Taj se sustav donošenja odluka pokazao vrlo korisnim. Dakle, formalo gledano to tijelo postoji i djeluje. Što ste sve pokrenuli otkako ste postali rektor Sveučilišta?

U ovome mandatu, zahvaljujući svim zaposlenicima Sveučilišta u Dubrovniku, a posebno mojim prorektorima, prof.dr.sc. Martinu Lazaru, izv.prof. dr sc. Nebojši Stojčiću i izv.prof.dr.sc. Sanji Žaji Vrbici pokrenut je čitav niz poslovnih, nastavnih i znanstvenih aktivnosti.

Zato im i ovom prilikom veliko hvala jer bez njihove pomoći i ideja teško bi bilo voditi Sveučilište. Sveučilište u Dubrovniku tijekom proteklog mandatnog razdoblja ostvarilo je uspješne projektne prijave na gotovo svim relevantnim međunarodnim i nacionalnim projektnim natječajima pa gotovo da i nema projektne linije financirane iz Europske unije u sklopu koje Sveučilište nije sudionik ili koordinator. U nizu područja naši znanstvenici ostvarili su zapažene međunarodne uspjehe koji su rezultirali objavama više rezultata istraživanja u nekim od vodećih znanstvenih časopisa na svjetskoj razini. Istaknut ću prvi Obzor 2020 projekt na Sveučilištu u 2018., a trenutno ih na Sveučilištu imamo tri aktivna. Prvi projekti iz Erasmus+ natječajnih linija na Sveučilištu: Capacity Building, Jean Monnet, Strategic partnership, a prvi put je Sveučilište i nositelji projekta financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Trenutno su na Sveučilištu aktivna 24 znanstvena i stručna projekta, a od toga ih je polovica ugovorena u 2019. godini.

Njihova ukupna vrijednosti je oko 19,3 milijuna kuna, od čega je za Sveučilište namijenjeno oko 9 milijuna kuna, a ostatak ide projektnim partnerima. Uz sve naznačeno, znanstvenici sa Sveučilišta ostvaruju i brojne druge projektne suradnje kao vanjski suradnici na znanstvenim projektima s drugih institucija poput onih s Hrvatskom zakladom za znanost ili Znanstvenim centrom izvrsnosti...

Koje je poslovne aktivnosti Sveučilište provelo u posljednje četiri godine?

Vezano uz poslovne aktivnosti izdvojio bih da je uspješnim pregovorima sa stečajnim upraviteljem otkupljena cjelokupna imovina tvrtke MARIBIC i ponovo smo se vratili u prostore istraživačkog

32 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

izvan Dubrovnika koji bi došli i zaposlili se na Sveučilište, zbog visokih troškova života. U početku su plaće male, a pojavljuje se i problem smještaja. Dakle, nama je problem još naglašeniji nego ostalim djelatnostima.

kompleksa u Bistrini. To je omogućilo znanstvenicima s Odjela za akvakulturu da se prijave i dobiju znanstvene projekte, a sredstvima iz tih projekata uredit će se i opremiti novi laboratoriji.

U ovom je mandatu proveden natječaj za odabir voditelja projekta, izvođača radova i nadzora za izgradnju Studentskog doma. Pokrenuti su građevinski radovi i dom je u fazi 95 posto završenosti. To je bilo vrlo zahtjevno razdoblje jer je trebalo osigurati financijsku likvidnost Sveučilišta. Unatoč svemu navedenom, temeljno poslovanje Sveučilišta tijekom proteklog mandatnog razdoblja bilo je pozitivno. Akumulirani gubitci iz prethodnih razdoblja su sanirani, poslovanje je stabilizirano pa je 2019. godina zaključena s viškom prihoda od preko 600.000 kuna. To je rezultat odgovornog pristupa vođenju financija, ali i porasta projektne aktivnosti i suradnje s gospodarstvom koji je dosegnuo najvišu razinu od osnivanja Sveučilišta.

Kako ste zadovoljni trenutnim statusom Sveučilišta? Biraju li ga budući studenti rado kao prvi izbor i koje smjerove najviše?

Ako mislite o statusu u lokalnoj zajednici, onda moram reći da Sveučilište u Dubrovniku ima izvrsnu suradnju s Gradom i Županijom. Mislim da više nije upitno koliko jednom gradu znači biti sveučilišni grad. U akademskom smislu, tu su stvari nešto složenije. Zašto studenti za svoj prvi izbor biraju neko sveučilište ne ovisi samo o kvaliteti i atraktivnosti studija, nego i o mogućnostima smještaja i prehrane, studentskom životu, prometnoj povezanosti i čitavom nizu drugih razloga. S obzirom na to da je Dubrovnik jedini sveučilišni grad koji zasad nema studentski dom niti studentsku menzu, možemo biti zadovoljni

interesom studenata. Naime, blago nam raste broj studenata iz Dubrovnika i okolice, dakle onih koji ne trebaju smještaj i prehranu, ali nam je u padu broj studenata koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Pravo stanje vidjet ćemo kad počne raditi studentski dom i kad smještaj i prehrana ne budu dominantni problemi studiranja. Tradicionalno, najveći interes maturanata je za studije pomorstva, turizma, komunikologije i sestrinstva.

U koji bi odjel na Sveučilištu trebalo više ulagati?

Teško je to reći. Svaki odjel ima svoje posebnosti. Ova je Uprava ulagala u sve Odjele. Naravno, prema specifičnostima svakoga od njih. Pročelnici su na vijećima Odjela raspravili o potrebama, a onda smo s pročelnicima dogovorili dugoročni plan ulaganja.

Nedostatak radne snage veliki je problem u mnogim branšama? Kako Sveučilište ‘stoji’ po pitanju kadra?

Prvi dio problema je u ograničenju zapošljavanja koju je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zbog toga nam je satnica pojedinih nastavnika prilično povećana, a i primorani smo osloniti se na vanjsku suradnju što značajno povećava troškove poslovanja. Zato je jako teško planirati i otvarati nove studije jer najmanje 51 posto nastavnika na studijskom programu mora biti stalno zaposleno na matičnom sveučilištu. Uz to, ti nastavnici ne smiju imati povećanu normu. Drugi dio problema je i kad se otvori mjesto za novo zapošljavanje, a ono je često zapravo zamjena za odlazak starijih kolega u mirovinu, onda nema mladih ljudi koji bi bili voljni ići na doktorski studij i nastaviti se baviti znanošću ipedagoškim radom. Malo je ljudi

Pojavom pandemije, zaposlenici Centra za informatičku potporu, čiji je voditelj Tihi Bilas, uspostavili su u vrlo kratkom vremenu dodatnu infrastrukturu i pokrenuli nekomercijalni online sustav za provođenje nastave

Što je s ostalim zgradama Sveučilišta? Jeste li možda razgovarali (prije situacije s koronavirusom) sa Županijom o možebitnim novim ulaganjima?

U jednom neobaveznom razgovoru sa županom Dobroslavićem dotakli smo se i te teme. S njegove strane postoji potpuno razumijevanje i potpora realizacije druge faze kampusa Sveučilišta u Dubrovniku. Međutim, moram naglasiti da je potrebno imati kadrovski potencijals kojim bi taj projekt proveli. Na Sveučilištu u Dubrovniku ima kvalitetnih ljudi. To se pokazalo na izgradnji Studentskog doma. Sve natječaje, odabire i ugovore proveli smo s vlastitim kadrom.

Izgradnja je došla praktično do kraja, a da nismo imali nijednu primjedbu prilikom vanjskih kontrola koje je provodila Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije u čijoj je nadležnosti kontrola provedbe ugovorenih projekata. Međutim, u ovom trenutku, dok ne završimo studentski dom, jednostavno nemamo kapaciteta otvarati nove velike poslove.

Prvo ćemo završiti započeto, a onda vidjeti ima li otvorenih europskih fondova kojima bismo financirali tako veliki zahvat. Tada ćemo se vidjeti imamo li snage za još jedan veliki građevinski projekt. Moram reći da nas je prilično iscrpila gradnja studentskog doma.

PANDEMIJA POREMETILA PLANOVE Dislocirani studiji na Korčuli od 2021./2022.

Na sjednici Senata u siječnju 2020. godine okončan je akreditacijski postupak specijalističkog diplomskog stručnog studija ‘Hotelijerstvo’ u kojem su sudjelovali predstavnici hotelijerskih kuća, nakon čega slijedi upis u MZO Upisnik studijskog programa, a prva generacija upisanih studenata očekuje se u akademskoj 2020./2021. godini. U dogovoru s Gradom Korčulom, nakon što potpišemo Sporazum o suradnji, Sveučilište će provesti propisani postupak i zatražiti upis dislociranih preddiplomskih studija Nautika, Brodostrojarstvo i Poslovna ekonomija, smjer Turizam, u Upisnik studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja. Planirali smo da ta procedura bude gotova do ljeta, međutim sad nam je pandemija malo poremetila planove pa je za očekivati da će od akademske 2021./2022. godine, s izvođenjem započeli ti dislocirani studiji na Korčuli koji bi se izvodili po istovjetnom sadržaju postojećih akreditiranih studijskih programa koji se izvode u Dubrovniku. Od sljedeće akademske godine počinjemo s izvođenjem Preddiplomskog sveučilišnog studija Primijenjena ekologija mora.

Aktualno 33

• 13. SVIBNJA 2020.

Grad Dubrovnik

AKTUALNOSTI GRADA DUBROVNIKA

www.dubrovnik.hr

ZAŠTITA SPOMENIČKE BAŠTINE

Nova potvrda ispravnosti postupanja Grada Dubrovnika s nelegalno postavljenim bankomatima Još jednom potvrđena je zakonska ispravnost postupanja Grada Dubrovnika pri provedbi Odluke o komunalnom redu u postupku uklanjanja bankomata postavljenih u povijesnoj jezgri bez valjanih odobrenja.

Rješavajući po tužbenom zahtjevu tužitelja tvrtke Auro Domus d.o.o., Upravni sud u Splitu isti je odbio kao neosnovan. U obrazloženju još nepravomoćne presude od 28. travnja 2020. godine navodi se da rješenjem kojim je tužitelju naloženo uklanjanje bankomata postavljenog bez potrebnog odobrenja nadležnog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Napominju i da je rješenjem Visokog upravnog suda RH

od 30. listopada 2019. već odbijen prijedlog za obustavom izvršenja Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik 8/2019), a kojom je Grad Dubrovnik propisao zabranu postavljanja bankomata i drugih uređaja u otvore na zgradama u povijesnoj jezgri. Izvornim rješenjem gradskog komunalnog odjela utvrđeno je kako je tužitelj na otvoru zgrade kod kbr. 8. u ulici Prijeko postavio bankomat bez ishođenja suglasnosti te mu je naređeno da bankomat u roku od 30 dana ukloni. Kako žalba ne odgađa izvršenje rješenja, a u slučaju neizvršavanja pristupa izricanju novčanih kazni, tuženik je sporni bankomat i uklonio.

GRAD ZA DJECU

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Obnovljeno dječje igralište u Uvali Lapad

Krenula izgradnja vodoopskrbe i odvodnje Mokošice, Štikovice i Zatona

Završeni su radovi na obnovi i uređenju dječjeg igrališta na Šetalištu kralja Zvonimira u Uvali Lapad.

Uklonjene su stare i oštećene sprave te postavljene nove – klackalice s oprugama, njihalice, ljuljački i vrtuljka.

Ugrađeni su novi betonski temelji s gumenom anti-stres podlogom koja je zamijenila dotrajalu podlogu, a višenamjenska sprava s toboganom je popravljena. Prebojani su zidovi, uklonjeni su oštećeni betonski rubnjaci te je postavljen sustav video nadzora s tri kamere i četiri rasvjetna stupa s LED rasvjetom. Ukupan iznos obnove i uređenja dječjeg igrališta iznosi 262.446.29 kuna bez PDV-a, a radove je izvela tvrtka Tehnogradnja d.o.o.

Vodovod Dubrovnik započeo je radovi na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje vrijednom 44 milijuna kuna. Investicija će obuhvatiti područje Štikovice, zatim na potezu od crpne stanice Palata 2 do crpne stanice Štikovica i vodospreme Vrbica, u Malom Zatonu te Mokošici, gdje su radovi i započeli. Rok za dovršetak je 30 mjeseci, a ukupno će biti izgrađeno više od šest kilometara cjevovoda vodoopskrbe, uz preko 100 kućnih priključaka. Što se tiče mreže odvodnje bit će izgrađeni sustavi odvodnje u staroj Mokošici, Štikovici i Malom Zatonu u ukupnoj dužini od preko 7 kilometara uz gradnju preko 150 kućnih priključaka. Jedan

od najvažnijih infrastrukturnih projekata trenutno se financira kreditnim sredstvima, ali prijava za europske fondove je završena te se očekuje refinanciranje 75% iznosa kroz EU sredstva. Preostalih 11 milijuna koji se odnose na područje Štikovice i Malog Zatona te gravitiraju području Orašca nije moguće prijaviti na Aglomeraciju i njih će Vodovod platiti vlastitim sredstvima.

34 Aktualno

13. SVIBNJA 2020. •

Županija PROJEKT ‘TAKE IT SLOW’ U STONU

Jadran kao održiva, zelena i pametna turistička regija!

ŽUPANIJA Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobren je strateški projekt za promociju kulturne baštine ‘TAKE IT SLOW’. Županija je tako postala nositelj jedinog strateškog bilateralnog EU projekta Hrvatske i Italije u sektoru prirodne i kulturne baštine ‘TAKE IT SLOW’ vrijednog više od 28 milijuna kuna od kojih su 85 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Odobrenje projektne prijave ‘TAKE IT SLOW’ koju je za Program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014. – 2020. pripremila Regionalna agencija DUNEA, stiglo je krajem travnja, a potpisivanje ugovora o sufinanciranju očekuje se u lipnju. Projekt će se provoditi sljedeće tri godine. Projekt ‘TAKE IT SLOW’ osmišljen je s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne i nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom. UNESCO je zaštitio upravo mediteransku prehranu, umijeće gradnje suhozida, klapsko pjevanje (između ostalog) – navike, znanja i vještine stanovništa na obali Jadrana koja će kroz kreativne i kulturne industrije biti interpretirana i predstavljena turistima kao inovativan turistički proizvod. U sklopu projekta, županija će, među ostalim, u suradnji s Općinom Ston uspostaviti moderni multimedijalni interpretacijski centar mediteranske baštine u Kneževom dvoru u Stonu za čiju je obnovu kroz projekt osigurano više od 3,5 milijuna kuna.

60 TISUĆA KUNA ZA POTREBITE Na računu kojeg je Općina Konavle otvorila za potrebite Konavljane dosad je prikupljeno gotovo 60 tisuća kuna. Riječ je o namjenskom računu otvorenom u HPB, a uplaćena sredstva koristit će se za pomoć pojedincima i obiteljima lošeg imovinskog stanja.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA ŽUPANIJSKOG TZ-A

Trebamo letove prema europskim odredištima Ovo će biti drukčija turistička sezona nego što smo je do sada imali, ali dogodine očekujemo normalnu turističku godinu – Nikola Dobroslavić

Na sjednici se raspravljalo o načinu kako iskoristiti najviše što se može od ove turističke sezone, a pozdravljeno je i popuštanje mjera u smjeru gospodarskog oporavka

Dubrovačkoneretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA u procesu evaluacije imaju i druge strateške projekte u Programu Italija – Hrvatska, čije se odobrenje uskoro očekuje

ŽUPANIJA Sjednica Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije održana je proteklog petka u Hotelu Hilton. Na sjednici se raspravljalo o načinu kako iskoristiti najviše što se može od ove turističke sezone, a pozdravljeno je i popuštanje mjera u smjeru gospodarskog oporavka. Zaključeno je kako će se prema Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu turizma uputiti apel u kojem će se još jednom naglasiti kako je Dubrovačko-neretvanska županija pretežito aviodestinacija.

— Očekujemo pokretanje turizma ovoga ljeta, ali ne možemo ŕačunati na oporavak samo s turistima koji

stižu automobilom. Potrebno je da Croatia Airlines što prije vrati letove koje je imala prema europskim odredištima čim to epidemiološke prilike budu dopuštale. Potrebno je pronaći način kako stimulirati druge aviokompanije da uvedu letove prema Dubrovniku. Pomak očekujemo već u lipnju, ali za tu situaciju moramo biti spremni. Potrebno je što prije definirati mjere koje će trebati ispuniti zrakoplovi, transferna vozila i smještajni objekti. Ovo će biti drukčija turistička sezona nego što smo je do sada imali, ali dogodine očekujemo normalnu turističku godinu – rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Aktualno 35

• 13. SVIBNJA 2020.

SVEČANO PROGLAŠENJE

Oberan i Fatović najuspješniji sportaši

Zvonimir Srna. Također, kao najuspješniji sportski savez proglašena je Zajednica sportova Općine Konavle.

Za 2019. godinu najuspješnijim županijskim sportašima proglašeni su Iva Oberan i Loren Fatović, najbolji trener je Vjekoslav Kobeščak, dok su najuspješnije ekipe ŽKK Ragusa i VK Jug AO Uz Dan Dubrovačko-neretvanske županije i blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića Zajednica športa Dubrovačko-neretvanske županije tradicionalno je proglasila nauspješnije sportaše. Za najbolju sportašicu u 2019. godini nagradu je ponijela hrvatska reprezentativka i višestruka prvakinja Hrvatske u judu, judašica Judo kluba Župa dubrovačka Iva Oberan, dok je najboljim sportašem proglašen hrvatski reprezentativac i vaterpolist VK Jug Adriatic osiguranje Loren Fatović.

Najuspješnijim trenerom proglašen je trener VK Jug AO Vjekoslav Kobeščak.

Najuspješnija ekipa u 2019. godini je Ženski košarkaški klub Ragusa, a najuspješnija momčad ponovno je VK Jug Adriatic osiguranje.

Najvećom sportskom nadom u kategoriji djevojaka proglašena je članica Judo kluba Dubrovnik 1966 Šejla Škaljić, a u kategoriji mladića, rukometaš Rukometnog kluba hrvatske mladeži

Najveće sporske nade su Šejla Škaljić i Zvonimir Srna, dok je konavoska zajednica sportova najuspješniji savez

36 Kultura

RAZGOVOR S PRVOM ŽENOM DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA, RAVNATELJICOM IVANOM MEDO BOGDANOVIĆ

Gubitci su veliki, program ćemo prilagoditi na manje formate Zasad smo već otkazali strana gostovanja i stavili završne produkcije EU projekata na čekanje. Epidemija se naravno odrazila i na financije pa je tako proračun smanjen za minimalno 70 posto. Potpuno je jasno da će prihod od ulaznica pasti jer nema turista koji ipak kupe 50 posto ulaznica Nije vrijeme robovanju tradicije pod svaku cijenu, tako da, ukoliko se epidemiološke smjernice uskoro ne donesu postoji mogućnost da se datum malo pomakne više prema kolovozu. Otvaranja će svakako biti, a mogu potvrditi da će biti potpuno drukčije nego ijedno dosad – započinje naš razgovor ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović. O tzv. korona Igrama progovorila je za čitatelje DuLista te objasnila u kojoj mjeri će epidemija koronavirusa utjecati na ovosezonsku kvantitetu umjetničkog programa, ali i ulozi kulture u ovim kriznim vremenima.

Kao u svim segmentima društva i u kulturi je nužna prilagodba okolnostima. U kojoj mjeri će one utjecati na program te ekonomsku računicu 71. Igara?

Nove okolnosti će uvelike utjecati na 71. Igre. Moramo slijediti epidemiološke smjernice vezane za socijalnu distancu izvođača i publlike, a konkretne mjere još nisu donesene.

Primjerice, ne znamo smiju li nastupati orkestri ili samo manji komorni sastavi te smiju li glumci biti u bliskom kontaktu. Čim se donesu mjere moramo brzo reagirati i prilagoditi program na manje formate. Zasad smo već otkazali strana gostovanja i stavili završne produkcije EU projekata na čekanje. Epidemija se naravno odrazila i na financije pa je tako proračun smanjen za minimalno 70 posto. Planirali smo ovo ljeto uprihodovati šest milijuna kuna vlastitih sredstava od ulaznica, suvenira, sponzora i donatora. Potpuno je jasno da će prihod od ulaznica pasti jer nema turista koji ipak kupe 50 posto ulaznica. Sa sponzorima smo u kontaktu i situacija je neizvjesna jer je i njih pogodila epidemija. Ukupni proračun Igara trebao je biti 16 milijuna kuna, a trenutni plan je 5,5 milijuna, a sastoji se od sredstava koja očekujemo od Ministarstva kulture, Grada, Županije i spomenutih vlastitih sredstava.

Vrata Festivalske palače su

Razgovarala Iva Dedo Foto DuList

zatvorena za naše sugrađane, ali vjerujem da ne mirujete s aktivnostima.

Naše aktivnosti tijekom karantene su se nažalost najviše bazirale na otkazivanju angažmana i pokušajima pronalaska najboljih pravnih i financijskih formi za odgodu programa za iduću godinu. S predstavama smo bili prisutni online i na televizijama te se ovim putem zahvaljujem autorskim timovima i glumcima što su se odrekli autorskih prava. Svjedočili smo kako su umjetnici i kulturne institucije brzo reagirale i nudile sadržaj svojoj vjernoj, ali i novoj publici.

Iza nas je velika obljetnička godina, ‘show must go on’, ljestvica je

ONLINE PREDSTAVE POGLEDALO 4000 GLEDATELJA Šest hvaljenih dramskih naslova

U ovih posljednjih šest tjedana epidemioloških mjera Igre su online na svom Youtube kanalu objavile snimke šest hvaljenih dramskih naslova, od prošlogodišnjeg ‘Malog princa’, ‘Viktorije od neprijatelja’, hvaljenog ‘Othella’, ‘Romea i Giuliette’, ‘Na taraci’ u režiji Joška Juvančića iz 2009. pa do ‘Arkulina’ iz 2007. godine, a pogledalo ih je nekih 4000 gledatelja. Snimke su se redovno emitirale i na Libertas TV-u te na mrežnim stranicama Jutarnjeg lista, gdje ih je vidjelo još nekoliko tisuća gledatelja.

Kultura 37

• 13. SVIBNJA 2020.

DRŽIĆ JE NAŠ ‘Čin objavljivanja djela najznačajnijih hrvatskih pisaca koji su djelovali u 16. i 17. stoljeću u Dubrovniku pod zajedničkim nazivnikom ‘Deset vekova srpske književnosti’ trajni je pokušaj srpske kulturne elite da sanira srpski književnopovijesni diskontinuitet što

postavljena visoko, očekivanja su velika, kako mislite odgovoriti zahtjevima publike?

Igre su oduvijek vođene kriterijom kvalitete i ove godine će ta ljestvica biti visoko podignuta. Imamo ogroman teret, ali i izazov kako osmisliti program koji udovoljava umjetničkim kriterijima, zahtjevima publike, a da istovremeno poštuje epidemiološke smjernice. Publika je inače u glazbenom djelu programa 80 posto strana, a 20 posto su domaći. U drami je taj omjer obrnut. Svjesni smo svih činjenica i radimo na osmišljavanju tzv. korona Igara.

U razgovoru ministrice Nine Obuljen Koržinek s intendantima nacionalnih festivala naglasak je stavljen da se programi odvijaju na otvorenom što je zapravo jedan od postulata Igara. Ipak, jeste li razmišljali o nekim novim prostorima? Također, istražuje li se mogućnost premještanja u virtualni?

O preseljenju u virtualni prostor i kreiranju novih sadržaja za digitalne medije smo razmišljali u jeku epidemije. Ovo i jest trenutak za inovacije i pomicanje granica umjetnosti.

Kako se epidemiološka situacija ipak popravila, a Igre počinju za kojih mjesec i pol dana, fokusirani smo na program u realnom prostoru. Što se tiče novih pozornica, postoji mogućnost da se ponovno iskoriste neke poljane, tarace, ulice – dijelovi Grada u kojima je zadnjih godina bilo otežano pripremati predstave zbog rastućeg turizma, ali još je prerano za išta konkretno reći.

Kako se diše u redovima umjetnika, jeste u kontaktu s njima?

Umjetnici su karantenu koristili za stvaranje, pisanje, slikanje, sviranje... mnogi od njih inače žive često u izolaciji dok stvaraju. Glumcima sigurno najviše nedostaje socijalni kontakt i jedva se čekaju vratiti na pozornicu.

Internet je vrvio besplatnim vrhunskim izvedbama glazbenika i ostalih umjetnika.

Postoji mogućnost da mnogi od njih ove sezone neće doći u Grad unatoč dogovorenim nastupima.

Jesu li termini sačuvani i u slučaju otkazivanja koliko će nas to koštati? Je li premještanje dolaska

u 2021. opcija s obzirom da dosta njih svoj kalendar ima popunjen godinama unaprijed?

Dubrovačke ljetne igre nisu ostvarile financijske gubitke jer naši ugovori imaju ugovorene uvjete više sile koje se primjenjuju u ovom slučaju.

Naime, umjetnik iz Velike Britanije u ovom trenutku još uvijek ne zna hoće li moći uopće putovati u srpnju i slično. Većinu najavljenih stranih zvijezda ugostit ćemo već 2021., a neke 2022. jer imaju popunjen kalendar. Što se tiče programa u sklopu Kreativne Europe, usuglašen je stav na razini EU-a da se programi mogu odgoditi, u našem slučaju za dogodine. Što je sa sponzorima? Jesu li neki od njih zbog situacije s koronavirusom u nemogućnosti ispuniti svoj dio dogovora? Kako mislite nadomjestiti ovaj dio kolača?

Planirana sponzorska i donatorska sredstva iznosila su tri milijuna kuna, a realno je sad očekivati polovicu toga. Naime, većina programa koje su sponzori bili spremni podržati se neće naći ove godine na programu, a ni Igre nisu u mogućnosti pružiti marketinšku protuuslugu. Također ne očekujemo ni sredstva Hrvatske turističke zajednice ili TZ-a Grada Dubrovnika, Zračne luke i sličnih

izaziva razumljivu nacionalnu frustraciju’, dio je rekacije Matice hrvatske na informaciju o prisvajanju Držićevog opusa od strane susjeda.

Prije Matice, reagirali su brojni hrvatski intelektualci, jednako zgroženi ovim činom.

Naše aktivnosti tijekom karantene su se nažalost najviše bazirale na otkazivanju angažmana i pokušajima pronalaska najboljih pravnih i financijskih formi za odgodu programa za iduću godinu

institucija koje ostvaruju prihode direktno od turizma. Nažalost se taj dio ne može nadomjestiti već se mora smanjiti program, što je u našem slučaju bilo otkazivanje stranih glazbenih zvijezda još prije više od mjesec dana.

Već možemo čuti ljude kako ponavljaju da je u ovakvim okolnostima kultura luksuz. Gdje je prema Vašem mišljenju njeno mjesto u ovom trenutku?

U jeku epidemije prioritet je zdravlje i ulaganje u zdravstveni sustav.

Ali sad već polako izlazimo iz te faze i pokušavamo vratiti živote u normalu. Takvo razmišljanje o kulturi proizlazi iz percepcije kulture kao troška. Kultura naprotiv generira prihode, doprinosi povećanju zaposlenih i bruto vrijednosti nacionalnog proizvoda. Igre su trebale na tržištu uprihodovati šest milijuna kuna koje bismo rasporedili na honorarne djelatnike, studente, dizajnere, fotografe, tiskare, razglas i slično. Kultura je jedna od industrija u koju treba ulagati jer kulturni proizvod višestruko vraća ulog. Ne smijemo zaboraviti kako kultura ima ogromnu ulogu za ljudski razvoj, za društvo općenito, a naročito u kriznim vremenima. Svjedočili smo i u vrijeme izolacije, koliko su se ljudi okrenuli umjetnosti, čitali

38 Kultura knjige, gledali filmove i pratili predstave online.

Jesu li vladajući pokazali dovoljno razumijevanja za specifičnost vašeg položaja?

Osnovale su se brojne mreže na razini Europe i otvaraju se različiti fondovi za pomoć kulturi, ponajviše slobodnim umjetnicima i samozaposlenima.

Dosta se o svemu govori, ali konkretno se stvari još uvijek dosta sporo odvijaju. Svakako će trebati neko vrijeme da se kulturni sektor oporavi, kao i bilo koji drugi, ali nužno je da se što prije dozvoli rad umjetnicima i institucijama.

13. SVIBNJA 2020. •

Dubrovački um ‘Život teče da PRVA IZLOŽBA NAKON ‘LOCKDOWNA’

Često u ovakvim nevremenima upravo prve lađe koje potonu su one ‘kulturnjaka’. Jeste li se pripremili u slučaju ekonomske krize? Znači li to nužno rezanje plaća, reorganizaciju posla te štednju na kvantiteti programa?

Grad Dubrovnik je svim zaposlenicima zasad smanjio plaće za 10 posto i vidjet će se je li to dovoljno ili će se morati ići i u daljnje smanjenje. U Igrama neće biti otkaza, ali naravno ni novog zapošljavanja. Što se tiče programa, nužne su štednje, ali i troškovi će biti manji. Smanjit će se rashodi na brojnim stavkama, spomenut ću samo cijenu smještaja koja je enormno narasla zadnjih godina. Bilo je teško pronaći sezonske zaposlenike za poslove u tehnici, vjerujem da će se i to promijeniti... Sigurna sam da će ukupni rashodi pasti do 25 posto u naredne dvije godine.

Jeste li u kontaktu s ravnateljima drugih kuća? Poučeni svojim, ali i njihovim iskustvom, mislite li da ipak možemo izbjeći scenarij iz 2009. i novim formama promijeniti očekivanja kulturno siromašnog ljeta?

U kontaktu smo s hrvatskim i europskim institucijama, pogotovo onima koje organiziraju ljetne festivale.

Većina ih razmišlja kako organizirati ovogodišnje manifestacije i održati tradiciju. Naravno, misli se i o narednim godinama, ali situacija je nestabilna. Sve se mijenja iz dana u dan. Teško je prognozirati što će se događati. Ne budemo li imali novi val virusa, vjerujem da se kultura može kroz dvije godine vratiti na proizvodnju koju je imala do sada. Ovo ljeto bit će siromašnije od prethodnih na svim razinama pa tako i po pitanju kulture, ali gradske institucije i umjetnici imaju puno toga za ponuditi i vjerujem da će sugrađani imati dovoljno kvalitetnog sadržaja za izabrati.

Ovo je druga ovogodišnja izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika. Tema su sakralni objekti Dubrovnika i okolice, a nastala je već prošle godine. Radimo na način da isplaniramo teme za izložbe godinu dana unaprijed U Dubrovniku se ovog ponedjeljka održao prvi kulturni događaj nakon ‘lockdowna’, odnosno nakon treće faze popuštanja mjera. Riječ je o izložbi izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika ‘Život teče dalje’ koja se otvorila u prostoru atrija palače Sponza. Naravno, nije bilo svečanog otvorenja.

— Drago nam je da smo mi ti koji su prvi pomaknuli kulturu s mrtve točke.

Ovo je druga ovogodišnja izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika. Tema su sakralni objekti Dubrovnika i okolice, a nastala je već prošle godine. Radimo na način da isplaniramo teme za izložbe godinu dana unaprijed. Većina slika je nastala u proljetnom razdoblju, za vrijeme

Foto Zvonimir Pandža

izolacije, odnosno tijekom pandemije.

Ljudi su se odazvali i bili vrijedni u ovome razdoblju. Naslov izložbe je

Kultura 39

• 13. SVIBNJA 2020.

mjetnici poručuju: alje’

‘Život teče dalje’ jer život mora krenuti dalje. Sretni smo da svoj mali doprinos dajemo kulturi Grada i da idemo malim koracima naprijed te da vraćamo život u normalu – rekao je Valter Kožul, predsjednik Udruge. Na izložbi je sudjelovalo 19 članova od ukupno 26 koliko ih ima udruga, a 25 radova je izloženo. Uglavnom je riječ o akrilu na

Izložba je otvorena svakog radnog dana, do 25. svibnja, od 9 do 15 sati

platnu, a slike su formata 80 x 100.

— Nadam se da će se posjetiteljima izložba svidjeti te da će vidjeti kako naši članovi vide sakralne objekte u Gradu – istaknuo je Kožul. Inače,

izložbu su već planirali održati 27. travnja, no nisu je mogli otvoriti zbog pandemije.

Sudionici izložbe su Ana Salai Barčot, Anto Violić, Baldo Božović, Dragica Maca Lučić, Dubravka Rathman, Franica Čebirić, Loren Ligorio, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Maro Kriste, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Nikola Nino Dubčić, Pero Skvrce, Robert Kralj, Sunčana Barbarić, Valter Kožul i Vedran Grabovac.

Izložba je otvorena svakog radnog dana, do 25. svibnja, od 9 do 15 sati.

Dubrovačka udruga likovnih umjetnika djeluje 40 godina. Danas broji 26 aktivnih članova. Od 2000. godine je članica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Dubrovačko-neretvanske županije. Uz godišnje izložbe svojih članova Udruga sudjeluje u organizaciji županijskih izložbi te likovnih kolonija na kojima osim članova udruge sudjeluju likovni umjetnici iz čitave Hrvatske i inozemstva. Od 2007.

DULU sudjeluje na Susretima neprofesionalnih likovnih stvaratelja, koje organizira Hrvatski sabor kulture, te je 2007. u Bjelovaru, 2010. u Karlovcu i 2016. u Koprivnici dobila nagradu kao najuspješnija udruga. • MP

40 Kultura

13. SVIBNJA 2020. •

Posveta velikanima Kuniću i Zvrku NOVI BROJ ČASOPISA DUBROVNIK PREDSTAVLJEN ONLINE

Pisac i glavni urednik časopisa Davor Mojaš predstavio je tematske stranice posvećene 100. obljetnici rođenja pjesnika, novinara i urednika Ratka Zvrka

Njegove elegije i epigrami više su puta objavljivani, a velika nam je radost da smo ovog puta uspjeli dobiti četiri elegije na hrvatskom jeziku te veliki broj epigrama različitih vrsta

Jedna od uobičajenih rubrika je i ‘Spomenar’ u kojem objavljujemo autobiografske zapise dubrovačke glazbene umjetnice Jasenke Roter Petrović pod nazivom ‘Muzičke i druge uspomene’ – rekao je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen tijekom predstavljanja

Matica hrvatska predstavila je proteklog petka novi (dvo)broj časopisa Dubrovnik i to putem online platforme. ‘Dubrovnik’ je tako postao prvi dubrovački časopis predstavljen online, a njegove teme predstavili su povjesničarka književnosti Slavica Stojan, pisac Davor Mojaš i povjesničar književnosti Ivan Viđen. Broj 1–2/2020. donosi niz zanimljivih tekstova raspoređenih u stalnim rubrikama i u dva tematska bloka: jednim se obilježava 300. obljetnica rođenja Rajmunda Kunića (1719.– 1794.), a drugim 100. obljetnica rođenja Ratka Zvrka (1920.–1998.).

— Veliki temat ovog broja posvećen je Rajmundu Kuniću i 300. obljetnici njegova rođenja. To je veliki događaj u književnoj povijesti te ga nismo htjeli mimoići. Autorica tog temata Dubrovkinja je Irena Bratičević. Osim uvodne

studije, ona je donijela i Kunićev životopis te veliki broj epigrama i četiri elegije koje su na hrvatski jezik preveli kolege znalci latinskog jezika. Riječ je o pjesniku koji je iza sebe ostavio oko 50 tisuća stihova, bio je i znameniti prevoditelj pa je zahvaljujući njemu Homerova Ilijada prevedena na latinski. Njegove elegije i epigrami više su puta objavljivani, a velika nam je radost da smo ovog puta uspjeli dobiti četiri elegije na hrvatskom jeziku te veliki broj epigrama različitih vrsta – rekla je uvodno predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Slavica Stojan.

— Prva pjesma posvećena je anonimnom prijatelju koji ljetuje u Rijeci dubrovačkoj. Jedna elegija posvećena je malom Isusu, druga njegovom meceni Baltazaru Odescalchiju te učeniku Bernardu Zamagni. Kunićeve

Kultura 41

• 13. SVIBNJA 2020.

100.

obljetnica rođenja Ratka Zvrka zaokružuje dvobroj ‘Dubrovnika’

Foto Printscreen predstavljanja časopisa ‘Dubrovnik’

Velika nam je radost da smo ovog puta uspjeli dobiti četiri elegije na hrvatskom jeziku te veliki broj epigrama različitih vrsta – rekla je predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Slavica Stojan

epigrame karakterizira izravnost koja pogađa svojom satirom – dodala je Stojan.

U rubrici Dubrovačka povijesna baština objavljen je niz priloga, a prvi je onaj Vedrana Stojanovića posvećen dubrovačkom nadbiskupu Lodovicu Beccadelliju koji je boravio u Dubrovniku od 1555. do 1560. Drugi prilog napisala je Vesna Rimac o arhivskom fondu Testamenta et legata notariae na kojem je Rimac radila više godina. Istaknula je koliko je taj fond važan za istraživače i kako datira iz vremena prije nego se podržavio notarijat. Treći rad napisao je Josip Lisac o jezikoslovnim temama u Zori dalmatinskoj.

Rubriku ‘Ogledi’ predstavio je povjesničar umjetnosti i tajnik dubrovačkog ogranka Matice hrvatske te član uredništva Ivan Viđen.

— Ovaj put u rubrici ‘Ogledi’ objavili smo prijevod predavanja Hannah Arendt ‘Sloboda ili politika’. Jedna od uobičajenih rubrika je i ‘Spomenar’ u kojem objavljujemo autobiografske zapise dubrovačke glazbene umjetnice Jasenke Roter Petrović pod nazivom ‘Muzičke i druge uspomene’ – rekao je Viđen.

Pisac i glavni urednik časopisa Davor Mojaš predstavio je tematske stranice posvećene 100. obljetnici rođenja pjesnika, novinara i urednika Ratka Zvrka.

— Kao pjesnik Zvrko je jedan od najčitanijih dječjih pjesnika, njegov Grga Čvarak jedna je od najčitanijih knjiga.

Zvrko je zanimljiva osobnost i njegova je biografija vrlo bogata. Bio je i boksač, postao je prvak Hrvatske upravo u Dubrovniku. U ovom broju objavili smo i jednu njegovu do sada nepoznatu pjesmu zahvaljujući njegovoj kćeri. To je pjesma koja govori o Dubrovniku i u njoj Ratko Zvrko opisuje svoje važne veze s Dubrovnikom, a zove se ‘Susret na Porporeli’ – istaknuo je Mojaš.

POVODOM MEĐUNARODNOG DANA MUZEJA

‘Srcem za baštinu’

Edukativnu muzejsku akciju organizira Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, a povodom Međunarodnog dana muzeja, koji se obilježava 18. svibnja Dubrovački muzeji u sklopu 25. edukativne muzejske akcije, kojoj je ove godine tema ljubav do 17. svibnja organiziraju virtualne radionice te predavanja na svojim društvenim mrežama, pod zajedničkim nazivom Srcem za baštinu. Oboji srcem naziv je za prilagođenu i skraćenu radionicu namijenjenu najmlađim sugrađanima, predškolcima. Uz pomoć dvanaest radnih listića, predložaka za bojanje, temeljenih na građi iz Arheološkog muzeja i edukativnoj publikaciji Boje Dubrovačkih muzeja, najmlađi će kombinirajući tri osnovne boje, naučiti miješanjem dobiti i tri složene. Istovremeno će se upoznati s bogatim fragmentima srednjovjekovnog crkvenog namještaja, cvijetom u kamenu i šarenilom eksponata svih Dubrovačkih muzeja.

Autorice radionice su viša muzejska pedagoginja Aleksandra Piteša te viša kustosica Arheološkog muzeja Ivona Michl, dok je autor crteža restaurator za kamen Ivan Mladošić. U sklopu edukativnih radionica, bit će održana i tri predavanja. Kustos Etnografskog muzeja Ivica Kipre održat će predavanje Simbolika srca u tradicijskoj kulturi, na kojem će biti riječi o povijesnom razvoju prikaza dvodijelnog srca u tradicijskoj kulturi. Predavanje

Akcija je u svom originalnom obliku trebala biti posvećena najranjivijim skupinama naše zajednice, a većina programa se trebala održati u dječjim vrtićima i domovima umirovljenika

Ljubav na renesansnom posuđu više kustosice, ujedno i voditeljice Arheološkog muzeja Liljane Kovačić priča je o simbolima ljubavi, prikazanim na keramičkom i majoličkom posuđu iz fundusa Muzeja. Voditeljica Etnografskog muzeja, viša kustosica Barbara Margaretić održat će predavanje Nitima ljubavi obnovljeno. U njemu će nas podsjetiti na zaboravljene motive ljubavi, sačuvane na mladenkinim rupcima i zaručničkom nakitu iz Dubrovačkog primorja.

42 Kultura

13. SVIBNJA 2020. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Godine 1962. za čarter letove puštena je u promet Zračna luka Dubrovnik

Također, 15. svibnja 1928. doplovio je u Dubrovnik prvi put novi i tada najljepši brod Dubrovačke parobrodarske plovidbe Sveti Vlaho i usidrio se između Lokruma i Grada

Piše Sebastian Vukosavić

13. svibnja 1169. Dubrovčani su sklopili ugovor s talijanskim gradom Pizom, prvi dubrovački sačuvani pomorsko-trgovački ugovor. On otkriva da su Dubrovčani, kao pomorski trgovci već tada bili izišli iz Jadranskog mora u Sredozemlje. Stari su Dubrovčani na simboličan način istaknuli političku, sudsku i gospodarsku samostalnost svoje države postavljanjem Orlandova stupa na glavnome

gradskom trgu pred crkvom svog zaštitnika sv. Vlaha. Kako piše Ilija Mitić, prvi izvorni arhivski dokument u kojemu se spominje Orlandov stup jest zaključak Malog vijeća od 4. kolovoza 1417. o plaćanju kamena nabavljenoga za njegovu izradbu. 13. svibnja 1419. Malo vijeće konačno odlučuje o postavljanju Orlandova stupa. Zaključkom Malog vijeća vlastelini Lujo Gučetić i Zore Palmotić ovlašteni su ukloniti

‘stari kar’ i ‘postaviti novi nedavno izrađeni kar’. 13. svibnja 1984. jak potres pogodio je Ston. Intenzitet u epicentru bio je VII – VIII stupnjeva, dok je Intenzitet potresa u Stonu bio VI -VII °MCS. 14. svibnja 1869. oko 22 sata na nebu se pojavila lijepa i za Dubrovnik neobična Sjeverna zora, odnosno Aurora boreale. Oko ponoći ona se toliko popela u vis preko neba da su joj pramovi svjetla dopirali do Sjeverne zvijezde, a sve skupa izgledalo je kao da je već osvanula jutarnja zora. 14. svibnja 1938. godine, u okviru Saveza za unapređenje turizma u Dubrovniku, u prizemlju palače Sponza osnovan je Arhiv za turizam u Dubrovniku, prvi Turistički arhiv i muzej u tadašnjoj državi.

Zadaća mu je bila ‘da prati, sabire, čuva, obrađuje ili pruža na obradu svu građu koja se odnosi na razvoj našega turizma’. 14. svibnja 1981. u Dubrovniku je umro kirurg Hugo Gjanković, od 1953. do umirovljenja 1961. voditelj kirurškog odjela bolnice u Dubrovniku.

Jedan je od utemeljitelja moderne kirurgije u Hrvatskoj, autor naših prvih udžbenika iz opće kirurgije.

15. svibnja 1361. na dubrovačkom području pojavila se kuga koja je trajala skoro godinu dana i odnijela više od 2.500 ljudskih života. Ova se kuga razlikovala od one iz 1348. kada su uglavnom umirali pučani. Sada su to bila vlastela, mlađi svijet i žene. Istoga dana te 1361., Veliko vijeće donijelo je zaključak, kojim se određuje da među oružjem, koje se imalo poslati u Ston bude i jedna spingarda. Iako se vatreno oružje prvi put spominje u Dubrovniku

Kultura 43

• 13. SVIBNJA 2020.

već 10 godina ranije – 1351., to je prvi izričiti dokaz o postojanju vatrenog oružja u Dubrovniku. Nakon prethodne noći, kada se na nebu pojavila Sjeverna zora tzv. Aurora boreale, nitko nije slutio što će donijeti sutrašnji dan, 15. svibnja 1869. kada su Dubrovnik u jutarnjim satima pogodila dva snažna potresa. 15. svibnja 1928. doplovio je u Dubrovnik prvi put novi i tada najljepši brod Dubrovačke parobrodarske plovidbe Sveti Vlaho i usidrio se između Lokruma i Grada. 15. svibnja 1962. za čarter letove puštena je u promet Zračna luka Dubrovnik.

16. svibnja 1599. u Dubrovniku je umro Didak Pir, pravog imena Isaia Koen, portugalski i hrvatski humanist, latinski pjesnik, podrijetlom iz bogate obitelji portugalskih Židova. Od 1558. nastanio se u Dubrovniku, u kojem je boravio do smrti, puna četiri desetljeća.

Radio je kao učitelj klasičnih jezika i književnosti u dubrovačkoj školi.

Bio je u prisnim odnosima s mnogim uglednim Dubrovčanima. Njegovo je pjesništvo bogato vrelo podataka za kulturnu povijest Dubrovnika u drugoj polovici XVI stoljeća. 16. svibnja 1931. u rodnom Dubrovniku je umro povjesničar Antonije (Antun) Vučetić, ravnatelj Dubrovačkoga arhiva od 1921. do 1924. Osnovao je dubrovačko učeno društvo Sveti Vlaho i pokrenuo njegov Glasnik. S kolegama Tkalčićem i Jelčićem sabrao je zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV stoljeća Dubrovački spomenici.

17. svibnja 1520., u jedanaest sati, na blagdan Gospodinova Uzašašća, dogodio se prvi od tri velika dubrovačka potresa, u kojem su sve kuće unutar zidina, po zapisima Senata, bile oštećene. Povijest bilježi kako je Dubrovnik, izgrađen na trusnom području i na potresno najaktivnijem području Hrvatske, doživio i preživio veliki broj potresa, od kojih su tri bila velike jakosti, 1520., 1639. te 1667. Naša generacija pridodat će i jaki potres iz 1979. pa i onaj nešto slabiji, bar u Gradu, iz 1996.

17. svibnja 1949. osnovan je Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. 17.

Stari su Dubrovčani na simboličan način istaknuli političku, sudsku i gospodarsku samostalnost svoje države postavljanjem Orlandova stupa na glavnome gradskom trgu pred crkvom svog zaštitnika sv. Vlaha svibnja 1967. osnovana je Liga protiv raka Dubrovnik. 17. svibnja 1947. rođena je dubrovačka spisateljica i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Tereza Buconić Gović. 17. svibnja 2015. u 88. godini života, u rodnom Dubrovniku, umro je krajobrazni arhitekt i agronom, Bruno Šišić.

18. svibnja 1711. u Dubrovniku je rođen jedan od najsvestranijih umova 18. stoljeća matematičar, fizičar, astronom, svećenik, filozof, diplomat i pjesnik Ruđer Josip Bošković, čija je teorija sila pridonijela razvoju moderne fizike. 18. svibnja 1899. u Dubrovniku je rođen povijesničar Cvijeto Benvenutov Job. Bio je jedan od začetnika Dubrovačke biblioteke, sakupljao je etnološko kulturno dobro, poslovice, narodne izreke Dubrovnika i šire okolice, pisao je poeziju, crtao i slikao te bio uvijek društveno – kulturno aktivan građanin. 18. svibnja 1907. u Novoj Rači kraj Bjelovara rođen je fotograf Tošo Dabac, jedan od oblikovatelja prepoznatljivog identiteta Dubrovačkih ljetnih igara 50-ih godina 20. stoljeća. Prema odredbama sporazuma između Mussolinija i dr. Ante Pavelića, potpisanog u Rimu, 18. svibnja 1941., Talijani su dobili i anektirali

1361. prvi je izričiti dokaz o postojanju vatrenog oružja u Dubrovniku

otoke Korčulu i Mljet, kao i istočni dio Konavala.

19. svibnja 1437. dubrovačka vlada donijela je odredbe o izvanrednoj upravi gradom u vrijeme kuge i povlačenju vlade iz Dubrovnika. Svjedok tih događaja bio je Filip de Diversis, talijanski humanist i pedagog, autor djela Opis položaja, zgrada, državnog ustroja i pohvalnih običaja slavnoga grada Dubrovnika, koji nam je ostavio svoj zapis: ‘U to vrijeme su ostala upravljati gradom desetorica vlastele’.

Od njih su devetorica umrla od zaraze u roku od petnaest dana. Među njima je ostao živ jedan stari vlastelin od 83 godine po imenu Marin Rastić. Postupno emancipiranje srednjovjekovne dubrovačke komune kao samostalnog političkog subjekta na pozornici svjetskih zbivanja početkom Novog vijeka temeljilo se na unutrašnjim i na vanjskim promjenama. Pa tako, 19. svibnja 1557., kako bi se osigurao nesmetani rad upravnih tijela Republike, Senat je razdvojio dužnosti notara i kancelara. 19. svibnja ratne 1992. postrojbe Hrvatske vojske, oslobodile su Zamaslinu kao i raskrižje s benzinskom crpkom u blizini Stona.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

44 Kolumne

13. svibnja 2020. •

Kolumne

oko sokalovo Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Otpornost protiv bolesti Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

Pretplati se na

Budi informiran prije svih

Koronavirus je dugo među nama i navodno je mutirao od SARS-COV 2. Većina virusa mutira Veliki dio zdravlja leži u poznavanju bolesti. Svako čeljade želi biti sretno i zadovoljno pa je zato nužna zdrava životna strategija. Nažalost, u životu postoji niz događanja, koja unatoč čovjekovoj prirodnoj otpornosti uzrokuju različite bolesti pa i prijevremenu smrt. Otpornost ili imunost je biomedicinska disciplina. Ona je znanost o zaštiti organizma od njemu stranih tvari koje bi mogle narušiti njegovo zdravlje.

Najčešće se misli na otpornost organizma protiv zaraznih bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Imunološki sustav, kao prirodna obrana našeg tijela sastavljen je od mreže stanica, tkiva i organa. Oni svi uklanjaju potencijalna štetna tijela.

Osim urođena, imunost može biti i stečena pa aktivna i pasivna te humoralna i stanična. Tu su i različita bijela krvna zrnca, koja se suprotstavljaju mikroorganizmima. Imunološki sustav spada u najkompliciraniji ljudski sustav. Formira se u majčinom uterusu pa se pojačava dojenjem, potom kontaktom sa zarazom i cijepljenjem. Ako imunitet oslabi, javljaju se česte infekcije, umor, bol u zglobovima, slaba probava itd. Imunološki sustav može ‘napasti’ i svoj organizam pa nastaju tzv. autoimune bolesti kao multipla skleroza, reumatoidni artritis... Ima ih preko dvadeset vrsta. O virusima i suzbijanju zaraza, nedavno sam pisao. Ali, od viška glava ne boli. Virusi su na granici žive i nežive tvari. Sastavljeni su od genetskog spoja (DNK ili RNK i omotača).

No, toliko su sićušni pa im je vidljivost samo pod elektronskim mikroskopom.

Kada bi virusi bili umjesto glavice pontine (pribadače) pa se poredali, čovjek bi bio dug stotinu pedeset kilometara.

Znanstvenici također misle kako ih je na zemlji oko deset kvintiliuna. Nastali su kad i život na zemlji. Iako je većina vrsta virusa dobroćudna i neopasna za čovjeka, mi se plašimo onih koji izazivaju virusnu bolest: razne tipove gripe, a plašimo se i virusa velikih boginja. Tu je virus SARS-a, koji napada dišne putove pa MERS-a što se prenosi sa deve na čeljade ili virus HIVuzročnik AIDS-a (SIDE), spolno prenosive

Piše dr. Boris Sokal

Francuski Nobelovac, virolog Montagonier ima čvrste dokaza kako koronavirus nije nastao u prirodi, već je umjetno, laboratorijski stvoren

bolesti. I još mnoštvo drugih zaraza.

Trenutno u svijetu vlada pandemija koronavirusa, uzročnika nama poznate bolesti COVID-19, koja na sreću, postupno slabi. Koronavirus je dugo među nama i navodno je mutirao od SARS-COV 2. Većina virusa mutira. Mutirati, znači promijeniti genetski materijal stanične jezgre (DNK), translokacijom ili supstitucijom ili delecijom genskih segmenata.

Za svaki mutirajući virus treba novo cjepivo! I rak, je posljedica mutacije DNK, neke ljudske stanice. Mutacija može biti spontana, ali i inducirana: kemijska, fizička i biološka, a 1972. započelo se genskim inženjerstvom. To je skup tehnologija koje omogućuju laboratorijsku proizvodnju novih kombinacija DNK u genima i unose se u živ organizam.

Naturalo, postoji mogućnost zlouporabe, ali to spada u djelokrug bioetike. Čak je i GMO, biljna hrana, u mnogim državama zabranjena. Francuski Nobelovac, virolog Montagonier ima čvrste dokaze kako koronavirus nije nastao u prirodi, već je umjetno, laboratorijski stvoren. Ne bih ulazio u detalje podrijetla virusa u ovoj pandemiji, što je za sada irelevantno, jer je šteta već učinjena. Kada izbije bilo koja zaraza, ljudi obole, neki lakše, neki teško, a neki preminu. Starija čeljad i ljudi s više kroničnih bolesti češće obole, češće umiru. Njihov imunitet je oslabio prije pojave bolesti. Za dobar imunitet, osim naslijeđa, treba stalno provoditi prevenciju: udisati čist zrak, piti higijenski ispravnu vodu, koristiti zdravu i raznovrsnu hranu, izbjegavati dugotrajne, emocionalne stresove te dovoljno sna.

Zatim, biti tjelesno aktivan, ne fumati, vino piti umjereno, također izbjegavati zatvorene prostore, održavati osobnu i higijenu okoliša. Izbjegavati hranu tretiranu pesticidima i s dodanim konzervansima i kemikalijama, ne izlagati se prekomjernim zračenjima, ne debljati se, umjereno jesti. Nitko se nije pokajao što je umjereno jeo. Mogle bi se štetnosti do ujutro nabrajati. I onda dođe starost. Daj Bože, neka samo bude zdrava i duga! No, sudbini se ne može pobjeći. Uvijek nas čeka dva puta dva metra bez geometra.

Oglas 45

• 13. SVIBNJA 2020.

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE Za

više osoba (maksimalno osam) iznajmljujem kat kuće koji se sastoji od jedne četverokrevetne i dvije dvokrevetne sobe, kuhinje, dvije banje, balkona i terase. Kuhinja još nije korištena kao i većina kreveta i ormara. Sobe su klimatizirane i imaju pristup Internetu.

Stan se nalazi u centru grada (Montovjerna) i moguć je najam na duže razdoblje. Cijena je 1000 eura mjesečno plus porez. U cijenu nisu uračunate režije i troškovi čišćenja stana. Za sve upite možete me osobno kontaktirati na 091 501 8694

Iznajmljujem studio apartman na duže vrijeme. Studio ima zaseban ulaz, mini kuhinju, WiFi, perilicu rublja, tv.

Cijena na upit. Kontakt: O99 594 3853 Iznajmljuje se jednosoban stan (spa-

vaća soba s bračnim krevetom, kuhinja, dnevni boravak i banja) u Lapadu (blizina škole i pošte Lapad) isključivo na duže vrijeme. Osigurano i parking mjesto. Cijena po dogovoru. Za sve ostale informacije (fotografije, lokacija itd.) zvati. Kontakt 091 157 1986

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Iznajmljujem potpuni opremljen dvosoban stan u Mokošici, za 4 osobe.

Pogodno tvrtkama. Kontakt 099 686 7716 NEKRETNINE Na području Župe dubrovačke kupujem stan, kuću ili pravo gradnje. Kontakt 098 893 836 POSAO Tražim

posao domar/vrtlar održavanja vila/kuća za odmor, uz preporuku bivšeg poslodavca. Molim samo ozbiljne ponude. 095 569 1383

RAZNO Prodaje se trosjed na razvlačenje i dvije fotelje u kompletu u dobrom stanju povoljno, tabure na poklon.

Kontakt 098 344 630

HUMANITARNI PRILOZI Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: obitelj Nikše Bazdana, umjesto vijenca za gđu. Anu Lončaricu, majku našeg prijatelja, prilaže 300 kuna; Ginekološko porođajni odjel OB Dubrovnik, za pok. Jasminu Vrbica, umjesto cvijeća prilažu 600 kuna; u spomen dragim roditeljima i bratu, Peru, Kati i Peru ml.

Kalačić, njihove Kate i Marija s obiteljima prilažu 1.000 kuna.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA: u spomen na Izabelu Starčić, kćeri drage Ozane, donacija od 300 kuna od obitelji Iva i Getry Musladin i Željka i Emilije Lale; u spomen dragoj Mariji Carević, obitelj Krstulović i Primorac prilažu 500 kuna; u spomen dragoj Izabeli Zlata i Marko prilažu 300 kuna, u spomen na dragu Izabelu Starčić umjesto vijenca 300 kuna uplaćuje obitelj Kasač. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro račun: HR3724070001100021485, Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o., fax 020 321 051.

Udruga za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije: u spomen na Izabelu Starčić umjesto cvijeća prilažu 300 kuna Ljiljana i Stojan Jančić. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili putem e-maila downdnz@gmail.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

USLUGE Medicinska sestra s dugogodišnjim iskustvom, ozbiljna, nudi usluge doživotne skrbi ili 24 sata, posjeduje preporuke, sve po dogovoru. Kontakt 092 371 6017 Orezujem masline, agrume i ruže.

Uređujem đardine i kosim travu.

Kontakt 091 937 4727

UMRLI (OD 6. 5. – 13. 5. 2020.)

Dr. MIRIAM LONZA BABIĆ (1965.)

ALEKSANDRA MARIĆ (1962.) ĐURO LABAŠ pok. Nika (1942.)

JOZEFINA PAVLOVIĆ (1927.)

JANKO DANGUBIĆ (1950.)

MATIJA PAPA (1936.)

PERO ANTUNOVIĆ (1942.)

VICKO BRBORA (1943.)

46 Sport NASTAVLJA LI SE KRAJEM LIPNJA VATERPOLSKA SEZONA?

Testiranja bi klubove koštala 100 tisuća kuna! epidemiološka situacija, no klubovima će veliki financijski udar predstavljati preporuka o tri testiranja na koronavirus igrača i stožera, koja je danas na snazi. Troškovi će se za te potrebe po klubu penjati i do 100 tisuća kuna!

— Prvenstvo bi trebalo početi 24. lipnja s četvrtfinalnim utakmicama, a nadamo se da će se do tada epidemiološka situacija normalizirati te da ćemo moći odigrati utakmice. Za sad još uvijek stoje na snazi tri testiranja za igrače, što je ako tako i ostane preskupo – govori nam Kržić te napominje kako je jedno testiranje oko 1500 kuna.

Manji broj testiranja?

Prvenstvo bi trebalo početi 24. lipnja s četvrtfinalnim utakmicama, a nadamo se da će se do tada epidemiološka situacija normalizirati te da ćemo moći odigrati utakmice. Za sad još uvijek stoje na snazi tri testiranja za igrače – Kržić Dobre vijesti stigle su pred kraj prošlog tjedna za hrvatski vaterpolo.

Naime, s trećom fazom popuštanja epidemioloških mjera, od 11. svibnja dopušteni su treninzi svih uzrasta svih vaterpolskih momčadi. Ukinuta je zabrana okupljanja do deset ljudi te je proširena na 40, što znači da momčadi mogu započeti sa skupnim treninzima, a ne u manjim grupama kao što je bilo do sad. Uz to, Hrvatski vaterpolski savez usvojio je kalendar natjecanja do kraja sezone. Bude li epidemiološko stanje u državi to omogućavalo, prve vaterpolske utakmice u Hrvatskoj nakon prinudne stanke uvjetovane koronavirusom, trebale bi se odigrati 24. lipnja, javio je HVS.

Piše Andrea Falkoni Račić

Za mlađe kategorije nije u planu nastavak sezone

Prvenstvo krajem lipnja, ali...

Zadovoljstvo ne kriju u Vaterpolskom klubu Jug Adriatic osiguranje. Direktor kluba Ognjen Kržić za DuList ističe kako su zadovoljni općenito, jer se situacija u Hrvatskoj normalizira te se postupno popuštaju i mjere. Prva momčad najtrofejnijeg hrvatskog kluba na zajednički bi trening s 14–15 igrača trebala u bazen uskočiti već ovu srijedu, 13. svibnja. Treba podsjetiti kako su Jugaši nakon 40 dana prisilne pauze konačno počeli s treninzima u vodi 27. travnja, no oni su se mogli održavati samo u skupinama od po četiri igrača.

Početak Prvenstva Hrvatske očekuje se dakle 24. lipnja, ako to dopusti

Upravo ovih dana Hrvatski nogometni savez poručio je nogometnim klubovima kako će im sve troškove testiranja, bez obzira budu li obvezna tri ili samo jedno, podmiriti upravo savez. Razgovara li se o financijskoj pomoći saveza i u vaterpolu, upitali smo Kržića. On pak ističe kako postoje naznake da bi se u financiranje tih velikih izdataka uključio i HVS, kao i državni ured za sport, no garancije za to još ne postoje.

Napominje kako se vaterpolo ne može uspoređivati s nogometom, odnosno financijsko stanje nogometa i vaterpola je neusporedivo.

— Vidjet ćemo. Imamo još vremena. Voljeli bismo da to bude minimalno jedno testiranje, ali treba pričekati preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite, odnosno Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kojih ćemo se naravno držati. Vjerujem da će se

REGIONALNA LIGA Završni turnir u Dubrovniku

— polufinale: 11. srpnja (Jug AO – Jadran Split i Mladost – Jadran HN) — finale: 12. srpnja

Sport 47

• 13. SVIBNJA 2020.

ODLUKE HNS-A Izvršni odbor HNS-a donio je odluku – druga HNL i Treće HNL te ostale niže lige neće nastaviti s natjecanjem u sezoni 2019./20., kao ni natjecanja u svim mlađim uzrasnim kategorijama. Ako datume potvrdi Stožer

do odigravanja prvih utakmica dosta popustiti s mjerama što se tiče igranja i samog testiranja – ističe Kržić.

— Veliki su to izdatci, jer osim svih igrača tu bi trebao biti i stručni stožer, vjerojatno bih se i ja kao direktor kluba trebao testirati baš kao i još neki djelatnici koji bi bili uz klub i išli na utakmice. Ipak, vjerujem da će općenito cijela epidemiološka situacija biti puno povoljnija do kraja lipnja i da neće biti potrebe za tolikim brojem testiranja – smatra Kržić.

Završnica Regionalne lige

Osim Prvenstva Hrvatske, pred Jugašima je i završnica Regionalne lige.

Kako sada stvari stoje, polufinale i finale odigralo bi se u Dubrovniku 11. i 12. srpnja. No, uz hrvatske momčadi VK Jug AO, Mladost i splitski Jadran, u polufinalu je i Jadran Herceg Novi. Još je neizvjesno hoće li ova crnogorska momčad moći sudjelovati na završnici, a sve ovisi o epidemiološkoj situaciji.

— Od toga nas dijeli još 60 dana i vjerujem da će se dotad kompletna situacija popraviti, naznake su da se ide prema tome – govori Kržić.

Iako su Jugaši kroz 40 dana karantene imali treninge, dugo su bili izvan vode.

— Mi smo specifičan sport, voda nije prirodno okruženje čovjeku te su treninzi na suhome igrače održavali u nekoj formi, ali aerobni kapacitet pluća se uvelike razlikuje nego kad trčite i vozite biciklu, a tu je i sama plovnost igrača. Proteklog tjedna igrači su radili u grupama od po četiri te smo počeli de facto ispočetka. Na tome se radi, ali Prvenstvo bi počelo tek 24. lipnja. Ne vjerujem da će u ijednoj ekipi igrači

Svi su klubovi dosta financijski pogođeni krizom, ne samo u vaterpolu, a treba izdvojiti za svako to natjecanje znatna sredstva

civilne zaštite, nogometna sezona bit će nastavljena 30. i 31. svibnja utakmicama polufinala Hrvatskog kupa, dok bi tjedan dana kasnije, 6. lipnja, bilo nastavljeno natjecanje u Hrvatski Telekom Prvoj ligi.

PRVENSTVO HRVATSKE Raspored

— četvrtfinala, te utakmice za 9. mjesto: 24. i 27. lipnja — polufinala: 1., 4. i 6. srpnja (igra se na dvije pobjede) — razigravanje od 5. do 8. mjesta: 4. i 8. srpnja — utakmice za 5. i 7. mjesto: 15. i 22. srpnja — utakmice za 3. mjesto: 18., 22. i 25. srpnja — finale: 18., 22., 25., 29. srpnja i 1. kolovoza (finale se igra do tri pobjede, dakle maksimalno je moguće 5 utakmica) Četvrtfinalni parovi Prvenstva Hrvatske, temeljem plasmana u Regionalnoj ligi su: Jug AO – Galeb MR; Mladost – POŠK; Jadran – Primorje EB I Mornar BS – Solaris.

Pred Jugašima je i završnica Regionalne lige koja bi se prema sadašnjem planu odigrala u Dubrovniku 11. i 12. srpnja

biti u stopostotnoj formi, ali recimo da će doseći 70, 80 posto svoje forme tako da će to biti dovoljno za odigrati prvenstvo – govori nam Kržić na pitanje o formi dubrovačkih vaterpolista.

Kad je riječ o mlađim kategorijama dubrovačkog kluba, one će se na treninge vratiti krajem ovog ili početkom idućeg tjedna, no nastavak natjecanja za sad nije planiran.

— Nismo planirali nastavak natjecanja prvenstveno jer djeca još ne idu ni u školu. Lako ćemo početi s natjecanjima u rujnu ili listopadu, ali vidjet ćemo kako se bude cijela situacija razvijala.

Svi su klubovi dosta financijski pogođeni krizom, ne samo u vaterpolu, a treba izdvojiti za svako to natjecanje znatna sredstva. Treba uzeti u obzir i to da imamo pet natjecateljskih kategorija. Sva natjecanja su se odvijala turnirski, trajala bi četiri dana te bi bilo od 8 do 16 ekipa ovisno o uzrastu. Ako igrate primjerice u Splitu treba rezervirati hotel, osigurati prijevoz... I to su značajni izdatci koji nisu još u planu – govori nam Kržić.

RUDIĆ NAPUSTIO PRO RECCO

Kraj veličanstvene trenerske karijere Najtrofejniji vaterpolski trener na svijetu i bivši hrvatski izbornik koji je s Barakudama osvojio čak 10 medalja od kojih su najsjajnija zlata na Olimpijskim igrama u Londonu 2012, Svjetskom prvenstvu u Melbourneu 207. i Europskom prvenstvu u Zagrebu 2010., pozdravnim se pismom na službenoj klupskoj stranici talijanskog Pro Recca oprostio od tog kluba, uprave, igrača i navijača, ali i najavio kraj trenerske karijere.

— Bio sam prihvatio poziv Pro Recca vođen idejom predsjednika Maurizija Feluga u važnom vaterpolskom projektu koji je, osim rezultata i poboljšanja igre, također imao za cilj promociju našeg sporta u Italiji, u svijetu i u medijima, pristup i ulaganja u mlade, stvaranje škola vaterpola po cijeloj Italiji, uz organizaciju utakmica Lige prvaka u različitim gradovima. Napravili smo veliki napredak u svim segmentima, ali u prvoj sezoni sam izgubio polufinale Lige prvaka, pa je ta sezona završila bez postizanja željenog rezultata.

Još uvijek u sebi nosim gorak okus tog izazova u Hanoveru – napisao je među ostalim Rudić. Ističe kako su u ovoj novoj sezoni počeli još motiviraniji nadoknaditi ono što su propustili.

Fokusirali su se na završni dio sezone i na Final 8 Lige prvaka koji se trebao organizirati u Reccu. Kada su treninzi stali, zbog pandemije, nestali su i naši snovi.

— Odluka da okončam karijeru kao trener došla je i prije nego što je izbilo izvanredno stanje s koronavirusom i to sam rekao predsjedniku Felugu. Želio sam završiti svoju karijeru sjajnim rezultatom i staviti se na raspolaganje klubu u nekoj drugoj ulozi kako bih doprinio realizaciji projekta. Sigurno su se s pandemijom mnoge stvari promijenile, budućnost je neizvjesna i vidjet ćemo kako će biti organizirana svaka daljnja aktivnost – napisao je između ostaloga Rudić.

Izvor: HVS

48 DuList IN DUBROVAČKA NOVINARKA I KANTAUTORICA ARIANA ŽUSTRA S ADRESOM U BERLINU

Volim stvarati ‘sonic world’ – misteriozan i ​​ melankoličan, istovremeno dramatičan i razigran!

Trenutno radim na svom debitantskom albumu ‘The Dream of Reason’, kojeg ću objaviti ove godine. Imam četiri pjesme na Spotifyju, pet na SoundCloudu i puno starih pjesama koje nisu objavljene

Piše Mia Njavro Banić Foto Ariana Žustra

Za ‘The Twinkling Of An Eye’ sam se željela posvetiti ljepoti prirode, svijeta i bivanja i pokazati da je stvarnost uvijek samo to što mi zamišljamo. Sve to sam htjela pokazati u Dubrovniku, u podvodnom svijetu i u svemiru. Odmah mi je bilo jasno da neće biti moguće snimati ispod mora i u svemirskom brodu (smijeh), pa mi je došla ideja da se to može ostvariti kao crtić!

Dubrovkinja Ariana Žustra, novinarka je i kantautorica koja danas živi u Berlinu. Snimila je glazbeni spot za singl ‘The Twinkling Of An Eye’, čija se radnja odvija u Dubrovniku. Kako navodi za DuList, sport je snimljen kao crtić, a odvija se pod vodom i u svemiru. Želja joj je, govori nam, bila odati počast svome

DuList IN 49

• 13. SVIBNJA 2020.

DUBROVAČKI VELIKANI ‘Mokošica je bogatija za još jedan mural. Dvadesetak dana crtanja i uživanja na proljetnom suncu izrodilo je prikazima dubrovačkih simbola. Edukacija za djecu, korisnike igrališta, kroz šarenilo i veselje’, napisao je Dubrovčanin Vlaho Bupić na svojoj

voljenome gradu te pokazati kako je sve povezano. Kako se može pročitati na Arianinom Facebook profilu, trenutno radi na svom EP-u koji će biti objavljen ove godine pod nazivom ‘The Dream of Reason’. Prema pisanju bloga o pop kulturi, Zustra poput Zole Jesus, Florence and the Machine ili Banks, stvara moderni potamnjeni pop umotan u guste slojeve elektronskih aranžmana.

O njenom radu i životu, ‘kreativi’ koja se širi iz njezinog kutka sve do grada, pričali smo za ovaj broj DuLista!

Mlada novinarka rođena je u Dubrovniku, kojeg uvijek, reći će, ‘nosi’ sa sobom, još od malih nogu kad je išla u vrtić u Pilama i bila pravo, bezbrižno, gradsko dijete. Put ju je odveo ka novinarstvu, u Njemačku je došla kao dijete, a u svjetski Berlin prije šest godina.

— Prije toga sam studirala kulturne znanosti i sociologiju u Tübingenu.

Završila sam dvije škole novinarstva: kao reporter u Zeitenspiegel-Reportageschule, jednoj školi za reportaže u Reutlingenu kraj Stuttgarta, i kod Axel Springer Akademie u Berlinu, gdje sam radila kao volonter kod časopisa Rolling Stone – može se pohvaliti radom u magazinu za kojeg ste, ako imalo ‘dublje’ pratite glazbu, sigurno čuli! Kreativna i vesela djevojka je, što se tiče glazbe, priznaje, ‘sama svoj majstor’.

Baš je cool biti lik iz crtića

— Produciram sama svoje spotove, obično s mojim talentiranim prijateljima. Uvijek imam jasnu ideju kako bi video trebao izgledati, kao kod ‘The Words’ i ‘Oh No’. Za ‘The Twinkling Of An Eye’ sam se željela posvetiti ljepoti prirode, svijeta i bivanja i pokazati da je stvarnost uvijek samo to što mi zamišljamo. Sve to sam htjela pokazati u Dubrovniku, u podvodnom svijetu i u svemiru. Odmah mi je bilo jasno da

neće biti moguće snimati ispod mora i u svemirskom brodu (smijeh) pa mi je došla ideja da se to može ostvariti kao crtić! Ljubiteljica sam crtića i grafičkih romana i svidjela mi se ideja da se svatko tako može prepuštati maštanju.

Osim toga je super cool jednom sama biti lik iz crtića – kaže nam Ariana kroz smijeh! Prije je i sama jako puno crtala, ali sad je priču prepustila izvrsnoj ilustratorici Jody Sweeney iz Engleske.

— Pisala sam joj preko Instagrama i ona je odmah bila oduševljena i pristala je. Divno i maštovito je ostvarila moj scenarij! Bile smo u redovnoj razmjeni i ona je sve skupa crtala tri mjeseca na spotu. Kao što se u mom videu svemir spaja s dnom mora, moja filozofija je da je sve povezano: ljudi jedni s drugima, ljudi s prirodom. Granice su izmišljene – reći će dalje Ariana, odnosno ZUSTRA, kako je njeno umjetničko ime. Naravno s nacrtanim, ‘vodenim’ Dubrovnikom priča nije stala...

— Trenutno radim na svom debitantskom albumu ‘The Dream of Reason’, kojeg ću objaviti ove godine.

Imam četiri pjesme na Spotifyu, pet na SoundCloudu i puno starih pjesama koje nisu objavljene – svaka čast, promislimo dok nam priča, na volji,

Facebook stranici. On je na zidu zabilježio naše velikane – hrabrog viteza Orlanda, baroknog književnika Ivana Gundulića, oca hrvatske komediografije Marina Držića te našeg Parca – sv. Vlaha. Odlično!

Mlada novinarka rođena je u Dubrovniku, kojeg uvijek, reći će, ‘nosi’ sa sobom, još od malih nogu kad je išla u vrtić u Pilama i bila pravo, bezbrižno, gradsko dijete

trudu. No, lako je raditi kad si inspiriran gradom kojeg voliš. Iako daleko, u mislima je Dubrovniku blizu, a jednom godišnje i u posjetu!

— U Dubrovnik dolazim barem jednom godišnje, ako uspijevam i dva puta, i obično ostajem cijelo ljeto. Ne mogu ni nabrojati sve što mi nedostaje! Najčišće i najljepše more na svijetu, miris borova, divota Lokruma, pogled na staru povijesnu jezgru, šetnja Stradunom, gradske zidine koje čuvaju toplinu, kamenja, šuma, palačinke s Nutellom u Dolce Viti… mogla bih toliko toga nabrojati! Kad vidite moj Instagram, odmah primijetite da volim prirodu i osjećam se vrlo spojeno s njom – piše nam. Za kraj, zamolili smo ju da i sama komentira jedan opis njene glazbe.

Naime, portal o pop kulturi ‘I might be wrong’ opisat će njenu glazbu ovako: ‘Na tragu izvođačica poput Zole Jesus, Florence and the Machine ili Banks, ZUSTRA, stvara moderni potamnjeni pop umotan u guste slojeve elektronskih aranžmana. Sve skupa zvuči vrlo dotjerano i profesionalno, ali za potpuni dojam ipak treba pričekati EP ili album’ ili pak Poule D’Or, koji će reći: ‘Dark dream pop that develops into a full blown James Bond theme’. Zanimljiv opis! Ariana nema ništa protiv, kaže!

— Mislim da je kritičar iz Poule D’Or moju glazbu lijepo opisao. Ljudi mi kažu da u mojoj glazbi spajam nježnost i epiku. Posvećujem puno pažnje i ljubavi svojim aranžmanima i volim stvoriti jedan ‘sonic world’ koji je misteriozan i ​​melankoličan te istovremeno dramatičan i razigran – zaključuje naša berlinska Dubrovkinja koja će, vjerujemo, i ovo ljeto ‘zaroniti’ u inspiraciju u svom rodnom gradu!

50 DuList IN

13. SVIBNJA 2020. •

Tri recepta kojim opraštamo od pr JEDNOSTAVNO I TAKO UKUSNO!

Što se tiče šparoga, ‘hvatamo zadnji vlak’ – tek ih se ponegdje može naći. Zato pripremite slasnu, jednostavnu deliciju kao posljednji pozdrav proljeću i ulazak u ljeto Foto DuList

Proljeće polako prepušta mjesto ljetu, a to znači šarenim pjatima uz puno povrća i jednostavnih salata, bilo sirovih, pečenih ili kuhanih. Ipak – i proljeće je imalo svojih kulinarskih draži, a mi smo kao veliki oproštaj od ovog romantičnog godišnjeg doba odlučili podsjetiti vas, dragi čitatelji, na tri jednostavna, fina, kremasta jela!

SALATA OD SLANIĆA I KUS-KUSA Za ovu salatu potrebna je jedna kikara kuhanog slanića, jedna glavica luka isjeckanog na komadiće, dva češnja češnjaka, pola ožice maslinovog ulja, 300 grama pelate ili narezanih pomadora, jedna crvena paprika, origano, po želji jedna chilli papričica, trećina šalice povrtnog temeljca, kikara kus-kusa, svježi korijander, sok jednog limuna i po želji sol i papar.

Priprema: Na maslinovom ulju kratko popecite luk, češnjak i papriku.

Kada omekšaju, dodajte pomadore, temeljac, origano i chilli.

Ubacite slanić, sol i papar i ostavite neka lagano vrije oko 5 minuta. Ugasite vatru. Dodajte kus kus (kratko prokuhan), korijander, sok od limuna, sol i papar. Ostavite pet minuta, dekorirajte i uživajte u salati – toploj ili hladnoj!

Ukoliko volite ‘bombastične kombinacije’, svakako kombinirajte razne sastojke za ukusne salate

DuList IN 51

• 13. SVIBNJA 2020.

ma se roljeća ŠPAROGE I JAJA Što se tiče šparoga, ‘hvatamo zadnji vlak’ – tek ih se ponegdje može naći. Zato pripremite slasnu, jednostavnu deliciju kao posljednji pozdrav proljeću i ulazak u ljeto.

Za četiri porcije treba vam 800 grama šparoga, osam jaja, vinski ocat – 40 mililitara, malo petrusina, maslinovog ulja i po želji sol i papar.

Priprema: Šparoge, kojima ste odstranili drvenaste dijelove, kuhate četiri do pet minuta, a jaja toliko koliko vam odgovara, ali svakako tvrdo.

Pomiješate sve sastojke i pozovete društvo za stol!

RIŽOT SA ŠPAROGAMA I MLADIM LUKOM Za ovaj ukusni proljetni recept potrebno je nekoliko sastojaka: jedna ožica maslaca, dvije maslinovog ulja, nekoliko komada mladog luka, jedna vezica šparoga, korica domaćeg limuna, 200 grama riže, oko pola litre proljetnog temeljca i po želji ribanog sira, sol i papar.

Priprema: Očišćeni mladi luk, sa zelenim dijelovima, isjeckajte. Šparoge očistite od drvenastih dijelova. Luk se poprži na maslinovom ulju i maslu, zatim se dodaju šparoge. Dinstajte pet minuta, potom dodajte limun i rižu. Posolite, po­ paprite, još malo dinstajte i podlijevajte s temeljcem. Ne­­mojte odmah dodati sav temeljac, već po potrebi dok riža ne smekša.

Skinite, ako želite začinite sirom i to je to!

OMILJENI NOVINARSKI BRAČNI PAR

Nila i Seba ponovo zapjevali!

Omiljeni novinarski bračni par Nila Miličić Vukosavić i Sebastijan Vukosavić uljepšali su nam dan još jednim glazbenim brojem. Ovog puta na njihovom repertoaru našao se duet Kemala Montena i Rade Šerbedžije ‘Ni u tvome srcu’. Podjela dionica, kazao nam je Vukosavić, bila je jasna od početka.

— Prvi put smo moja ljubav i ja uspjeli uhvatiti nekoliko momenata da napravimo ono što sam ja želio godinama.

Dugo sam je uvjeravao kako ona ima jedan niježni, bijeli glas pa je tek sad pristala da je snimim. Rekao sam joj da bi joj odlično sjeo dio Kemala Montena, a ja bi onako Radetovski izveo ostatak.

Otpjevali smo i dvije autorske pjesme iz glazbenog-scenskog djela koje se u mojoj kuhinji kuha već neko vrijeme.

Nikad se ne zna, možda se razvije koji novi projekt. Igramo se i opuštamo – ispričao je za DuList Vukosavić.

Otpjevali smo i dvije autorske pjesme iz glazbenogscenskog djela koje se u mojoj kuhinji kuha već neko vrijeme

52 DuList IN

Špica

13. SVIBNJA 2020. •

NA NAJLJEPŠOJ ULICI SVIJETA

ŠETNJA I UGODNI RAZGOVOR

Opušteni đir Gradom 1.

Iako vjetrovit, utorak je bio savršen za prođirati najljepšom ulicom na svijetu. Pustom doduše, bez turista koji neumorno gaze kamene ploče Straduna i istražuju svaki kutak našega grada. No, naišli smo u kratkom điru i na njih u društvu s vodičkom.

Ljudi su se već pomalo opustili s popuštanjem epidemijskih mjera, otvoreni su i ugostiteljski objekti pa nismo više osuđeni samo na šetnju.

Može se u ugodnom društvu popiti i kava

2.

Foto Zvonimir Pandža

3.

Bijelo, mornarske boje, sunčane naočale, opuštenost...

Ljeto je iza kantuna i da – veselimo mu se!

DuList IN 53

• 13. SVIBNJA 2020.

NEM DUBROVNIK PUTUJE ZA ZAGREB NEM Dubrovnik, osmo izdanje najrelevantnijeg poslovnog događanja specijaliziranog za TV industriju u CEE regiji, odgađa se za prosinac

4

2020. te će se održati u Zagrebu tijekom drugog izdanja sestrinskog događanja NEM Zagreb, a pod nazivom NEM Dubrovnik Meets Zagreb.

5

7

Utorak je bio savršen za prođirati najljepšom ulicom na svijetu

6

8

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Lepršave haljine i bijela boja ‘mirišu’ na ljeto I ovog proljeća rebe su IN Lepršave haljine i bijela boja ‘mirišu’ na ljeto U ozbiljnom razgovoru?

Tko kaže da nema turista?

Mornarski stil je vječan Mladi i zaljubljeni Novi doktor Šime Zupčić s kolegicom Željanom Lučić Tete Pere se sprema za Komardu

9

54 DuList IN

13. SVIBNJA 2020. •

SLUŠNI APARAT

Djedice u punoj formi

Dok se neki reaktiviraju, čini se da postoje i oni drugi koji svoju karijeru polako privode kraju. Ozzy Osbourne već je nekoliko puta zbog zdravstvenih problema morao odgoditi svoju oproštajnu turneju Piše Ivan Jelčić Foto Facebook

Srećom po branitelje metal tradicije, još uvijek postoji solidan broj bandova koji su devedesetprve vijorili svoje crne barjake na prvim linijama metala

Znam dosta svojih vršnjaka koji su svoj interes za novom glazbom trajno zamrznuli davnih osamdesetih ili devedesetih godina prošlog stoljeća. Svaki novi band, bez obzira na žanr, stil ili kvalitetu u startu, prije nego uspiju odsvirati prva četiri takta pjesme biva suočen s inkvizitorskim ‘Gdje si bio devedesetprve?’. ‘U jaslicama’ definitivno nije prihvatljiv odgovor. No, srećom po branitelje metal tradicije, još uvijek postoji solidan broj bandova koji su devedesetprve vijorili svoje crne barjake na prvim linijama metala. U posljednjih par mjeseci tako imamo sreću i zadovoljstvo poslušati tri odlična nova albuma djedica u punoj formi. I ovo ‘djedice’ nikako ne u pejorativnom smislu, svi spomenuti ovdje već godinama ponosno na svojim koljenima klackaju svoje unučice i unuke.

Jedna od konstanti izvornog kalifornijskog thrash metala je Testament.

Malo sporiji start u diskografske vode (debitantski ‘The Legacy’ izlazi tek 1987.) nepravedno ih je lišio mjesta pri vrhu piramide thrash bandova, zauvijek ih ostavivši skalin ispod Slayera, Metallice, Megadetha i Exodusa. No, to ih nije spriječilo da u konačnici postanu jedan od najkonzistentnijih bandova od svih spomenutih. Novi album ‘Titans of Creation’ njihov je trinaesti u nizu iznimno kvalitetnog

tradicionalnog thrasha. Na njemu nema puno iznenađenja, uz uvijek prepoznatljivi vokal frontmena Chuck Billyja i agresivne rifove gitarističkog dvojca Erica Petersona i Alexa Skolnicka, dvanaest je stvari koje će usrećiti i ekspresno vratiti u mladost svakog metalca koji je još prije više od trideset godina izlizao traku sa presnimljenih kazeta ‘The New Order’, ‘Practice What You Preach’ i ‘Souls of Black’. S ovog albuma posebno izdvajam nove klasike ‘Children of the Next Level’ i ‘Code of Hammurabi’. Europska turneja Testamenta u pratnji svojih Bay Area zemljaka Exodusa i Death Angela u veljači ove godine bila je jedna od posljednjih koncertnih nastupa uopće u svijetu, a ostala je zapamćena i kao turneja na kojoj su Chuck Billy, basist Steve Di Giorgio i gitarist Exodusa i Slayera Gary Holt pokupili zarazu Covidom, a bubnjar Death Angela Will Carroll je umalo primio posjet svog osobnog anđela smrti, no srećom se nakon skoro tri tjedna na respiratoru uspio izvući i ozdraviti.

Nasuprot konstanti Testamenta, drugi novi album u ovom pregledu pripada bandu Cirith Ungol. Iako aktivni puna dva desetljeća, od sedamdesetprve pa sve do devedesetprve, moram priznati da su mi sve do nedavno bili potpuna nepoznanica. Iako legende američke underground doom i heavy

scene, njihovi nosači zvuka jednostavno nikad nisu dospjeli u moje ruke u ona davna srednjoškolska vremena.

Ako ste uspjeli odgonetnuti da su se nazvali po planinskom masivu iz Gospodara prstenova, otprilike možete i pretpostaviti kakvu glazbu sviraju – tradicionalni heavy metal s naglaskom na priče o ratnicima i čarobnjacima.

Novoizdani ‘Forever Black’ tek je peti album u njihovoj pedesetogodišnjoj karijeri, i prvi nakon ‘Paradise Lost’ iz 1991., ali su se na njemu uspjele okupiti čak četiri petine originalne postave, uz iznimku basista (no bas je ionako bio vrlo prometna pozicija i u davnim vremenima). Uvodna ‘Legions Arise’ upravo za temu ima povratak starih ratnika na bojište, tematika koja se nastavlja i na preostalih sedam stvari na albumu, zaključno s naslovnom ‘Forever Black’. Izvrsna prilika za tradicionaliste da poslušaju nešto novo, a opet legendarno. Iskreno se nadam da će ovo ponovno okupljanje rezultirati sa malo ekspeditivnijom diskografskom aktivnosti, već sad s nestrpljenjem iščekujem njihov šesti album.

Dok se neki reaktiviraju, čini se da postoje i oni drugi koji svoju karijeru polako privode kraju. Ozzy Osbourne već je nekoliko puta zbog zdravstvenih problema morao odgoditi svoju oproštajnu turneju, a vrijeme koje nije proveo putujući svijetom iskoristio je kako bi u studio pozvao Gunse Slasha i Duff McKagana i Peppera Chada Smitha kako bi ga instrumentalno pratili na njegovom najnovijem albumu ‘Ordinary Man’. Iznimno introspektivan album jedan je od najboljih koje je Ozzy ikad napravio, a sjećamo se fantastičnih ‘Diary of the Madman’ i ‘Bark at the Moon’. Teško je ostati suhog oka slušajući ‘All My Life’ ili ‘Goodbye’, dok je autobiografski ‘Ordinary Man’ uz pratnju Eltona Johna na klaviru potrebno doživjeti gledajući video-spot koji kompilira isječke iz Ozzyjevog života, u kojem osim njega, Sharon i djece središnje mjesto zauzima i tragično preminuli i nikad prežaljeni gitarist Randy Rhoads. Bilo bi predivno kad bi Ozzy napokon uspio odraditi tu svoju oproštajnu turneju jednog dana kad se raščisti pandemija, jer je teško povjerovati da bi ‘Ordinary Man’ mogao biti Ozzyjev ‘Lazarus’.

Oglas 55

• 13. SVIBNJA 2020.

DUBROVAČKI TJEDNIK #428 Srijeda, 29. siječnja 2020. • Cijena

DUBROVAČKI TJEDNIK #421 Srijeda, 4. prosinca 2019. • Cijena

DUBROVAČKI TJEDNIK #416

DUBROVAČKI TJEDNIK #403 Srijeda, 31. srpnja 2019. • Cijena 7

JUST DUBROVNIK

Najopsežnije englesko ljetno izdanje u Gradu!

ČET

SRI

PET SUB NED PON UTO CHEF MATE JANKOVIĆ

Hrvatska je zaboravila svoju gastronomiju

PAULO OBRADOVIĆ

Svoju karijeru zaokružit ću u Gružu!

FUNKY WHEELS DUBROVNIK

Vožnja Stojadinom Nikoline i Hrvoja Šimunovića

STR. 56

STR. 20

STR. 52

Bojan Bogdanović kupio kuću na Stradunu!

STR. 20

Nuncijata dobila butigu, promet će se ‘rješavati’ obećanjima za izbore

ROK JE 1. SIJEČNJA 2020., A ČISTOĆA NE EDUCIRA I JOŠ SE ČEKAJU SPREMNICI MARO MARTINOVIĆ

Sav smrad dolazi od vrha. I Igre su ispolitizirane

ZATRPANI SMEĆEM

Rusi preuzeli vilu Auroru i otok Jakljan

HBOR POTVRDIO Otpadomjer pao test na Vila Salvator Babinom kuku u srcu Lapada

Svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!

prodana za milijun eura

ČET

PET SUB NED PON UTO

JOSIPA LOZO

KOŠARKAŠKA ZVIJEZDA

NAPOKON POMAK

DALI NAJBOLJU PONUDU

SRI

kn

SRI

SRI

Najbolja stjuardesa na luskuznim jahtama 2019.

STR. 22

BESPLATAN PRILOG

Godišnjak svih Jugovih generacija

Kako naučiti razdvajati otpad u 62 dana?! ČEKA SE AMEN VIJEĆNIKA

Antić Brautović na čelu Muzeja, Kuzman u Prirodoslovnom

treba Mare i Leona u điru: Ako vam ana! tjep doza pozitive, pođite do Sus

MALIŠANI PALČICE O SVETOM

S bradom i štapom šeta i traži djecu da im da slatkiše

ČET

PET SUB NED PON UTO

POMORAC STIJEPO BRNIN

NIKOLI

Krenuo sam stopama dunda i rođaka STR. 16

STR. 52

UZ FESTU

Besplatan prilog o našem Parcu!

Grada Dubrovnika

Čitaju sve, od Alana Forda do Dubrovačke trilogije STR. 58

PET SUB NED PON UTO

TETE PAVE GLAVIĆ

Bili Konavljani ili ne, svi žele obući nošnju STR. 8

OM KORONAVIRUS ‘DRMA’ SVIJET

GODINA STROGO ČUVANA TAJNA VLASNIKA SLIKA

utjecati na sezonu?

a počinjeno 17,5 ISTRAŽILI SMO U deset godin preko 80 posto no tisuća kaznenih djela, riješe RAZGOVOR: MARKO POTREBIC

OBRANE SRĐA 1991./1992.

250 6. prosinca branili smo se s sio! metaka. Sam nas je Bog spa

A

Penava mi je prijatelj, a ne ponovila se Brkićeva era!

Braniteljima Grada, njihovim obiteljima te svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima čestitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan sv. Nikole!

Grad Dubrovnik, tvrtke i ustanove

Grada Dubrovnika

Budi informiran prije svih

Grad Dubrovnik, tvrtke i ustanove

KOJE SU IM OMILJENE KNJIGE?

ČET

20 Hoće li

Otkrivamo priču Primorca, nasljednika dviju Picassovih umjetnina MIŠKO LJILJANIĆ, ZAPOVJEDNIK

7 kn

7 kn

7 kn Srijeda, 30. listopada 2019. • Cijena

ist L u D i n a k s ti a n e s ti la tp e r P e je 180 kuna Cijena ONLINE pretplat ) (cijena primjerka: 3,46 kuna

ting@dulist.hr Kontakt: 091 456 0128 • marke

KAD ĆE BADMINTON IZ KONGA?

Ako pada kiša, nema treninga

56 Zadnja

13. SVIBNJA 2020. •

PROVJERILI SMO

Pokretanje sustava naplate za autobuse se oduljilo!

Foto Zvonimir Pandža

POGLED STRAGA 6 Aktualno

Britanca lockdown zarobio u Dubrovniku

Planirano je pokretanje 1. ožujka, odnosno s početkom nove sezone naplate, međutim zbog nastale situacije uzrokovane epidemijom Covid19 odgođeno je – istaknuli su iz Grada Dubrovnika za DuList o uspostavljanju sustava za regulaciju zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. Kamere koje se nalaze na Pilama predstavljaju tehničko i prometnotehnološko rješenje za uspostavu prve faze sustava.

— Postavljanjem opreme koja uključuje video nadzor u Zagrebačkoj ulici, na križanju ulica Petra Krešimira IV i II. Dalmatinske brigade, na Pilama (dvije lokacije) te u ulici Branitelja Dubrovnika omogućit će se automatska provjera vozila te osigurati daljnji postupak prema vozilima koja nemaju kupljen i rezerviran termin odnosno, onim vozilima koja se izvan rezerviranog termina nađu u navedenoj zoni ili se na Pilama ili Pločama zadrže dulje od dozvoljenog vremena. Sustav funkcionira na način da automatski očitava

registarske oznake vozila i uspoređuje s ‘white’ listom na kojoj se nalazi popis registarskih oznaka vozila koje su regulirale svoj status za ulazak u zonu – naglašavaju iz Gradske uprave.

Postupak nabave opreme i usluga je pokrenut 9. siječnja, a Odluka o odabiru je donesena 11. veljače te je uključivao analizu stanja i izradu potrebne dokumentacije cjelokupnog sustava, nabavu i montažu kamera, nabavu ormara za smještaj opreme, izradu softvera sustava, integraciju s postojećim BUS+ sustavom, testiranje i puštanje u rad sustava, sav rad potreban za puštanje sustava u rad kao i praćenje rada i eventualno podešavanje sustava u prvih 90 dana rada. U sklopu sustava će djelovati i BUS+ web aplikacija.

— Uspostavljanjem zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre te ostalim prometnim rješenjima koja Grad Dubrovnik uvodi postići će se sustavno upravljanje prometnim sustavom i njegov razvoj, a prije svega doći će do značajnog rasterećenja prometa oko povijesne jezgre – kažu iz Grada Dubrovnika.

Razgovor s Ivanom Medo Bogdanović 25 Aktualno

Zelena placa se vraća u Grad 18 Aktualno

Kako je ‘koronakriza’ utjecala na Uberovce?

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 20. svibnja

Uspostavljanjem zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre te ostalim prometnim rješenjima postići će se sustavno upravljanje prometnim sustavom i njegov razvoj

Čitajte nas na www.dulist.hr!

36 Kultura