Dulist #392

DUBROVAČKI TJEDNIK #392 Srijeda, 15. svibnja 2019. • Cijena 7 kn

SRI MARIO HULJEV

MAROJE ŠKRABIĆ

O vidovnjacima, telepatiji i psihokinezi

Lijepa priča s dubrovačkim šaptačem psima STR. 52

STR. 58

ČET

PET SUB NED PON UTO

KIŠNA ŠPICA

Jesenski đir u svibnju STR. 56

STRUKA O SANACIJI ULICE BANA JELAČIĆA

Bourbon zatvoren najmanje mjesec dana

Iskustvo: pola godine!

RAZGOVOR: NIKOLA BABIĆ

U Lapadu nema ‘šminkera’, U VLASNIŠTVU OBITELJI BOŠKOVIĆ treba zasukati U Brsečinama se rukave gradi hotel s 24 sobe

NIŠTA OD EKSKLUZIVNE PONUDE

Na Stradunu umjesto Kraša još jedna mjenjačnica?

2 Oglas

15. SVIBNJA 2019. •

Aktualno 3

• 15. SVIBNJA 2019.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović

Fotograf Zvonimir Pandža

Redakcija Andrea Falkoni Račić Mia Njavro Banić Maria Prkut Hrvoje Curić Leona Rašica Iva Dedo

Kolumnisti Boris Njavro dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro Banić

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 15. 5. 2019.

Broj 392 Godina 8.

www.dulist.hr

4

Aktualno

INVESTITOR NEMA KOMENTARA, FRANKOVIĆ INZISTIRA NA SNOŠENJU ODGOVORNOSTI

Hoće li Bourbon biti ‘paraliziran’ tijekom turističke sezone?

Mato Franković na pitanje DuLista je li izrađen projekt sanacije dijela prometnice u Ulici bana Josipa Jelačića te kad joj se namjerava pristupiti. Podsjetimo, među stanovnicima poznati Bourbon za promet zatvoren je još prošlog petka zbog oštećenja vodovodne cijevi koja opskrbljuje čitav Lapad.

Životi zaposlenika bili u opasnosti

Traži se žurna sanacija od strane izvođača radova, prvo sanacija ceste, a nakon toga i vraćanje ceste u prvobitno stanje te puštanje prometa – poručio je Franković

U najboljem slučaju čitav proces mogao bi potrajati mjesec dana, no imajući u vidu ‘povijest bolesti’ relizacije, primjerice, u Vukovarskoj ulici ili kod INA-ine benzinske pumpe Pod dubom to razdoblje moglo bi se izgledno produžiti na pola godine.

Posrijedi je, prema tumačenjima naših sugovornika, relativno jednostavan zahvat Piše Iva Dedo Foto Zvonimir Pandža

U ovom trenutku još nemamo informaciju koliko će vremena trebati za saniranje same ceste, još se čeka jasna ekspertiza, kako i na koji način će se

uopće ta cesta sanirati. Sigurno je da sami potporni zid neće biti dovoljan, da će trebati izvršiti intervenciju u samom toku ceste – odgovorio je gradonačelnik

Do oštećenja je pak došlo uslijed radova na osiguranju pokosa padine brda na gradilištu neposredno zgradi Grawea gdje niče stambeno-poslovni kompleks čiji investitor je dubrovačka tvrtka Projekt Gruž d. o. o. Spomenuti ulagatelj proteklih mjeseci puni medijske stupce, ali je i predmet komentara gradonačelnika kako je projekt same izgradnje zbog čestih odrona, ponegdje i proklizavanja ceste, mahom manjkav. Posljednji incident na nekoliko sati prekinuo je dotok vode dobrom dijelu, među ostalim, Babinog kuka gdje je smještena glavnina hotelskih kapaciteta Dubrovnika. Kratkih rukava ostali su i građani na nižim kotama, a kvar je kako su nam objasnili iz Vodovoda, otklonjen zahvaljujući promptnoj reakaciji djelatnika koji su poslu prionuli istu noć.

Ipak, intervencija nije tekla po planu te se zbog opasnosti po život zaposlenika uskoro odustalo od njega odgodivši ga za sljedeće jutro.

– Nismo željeli riskirati. Prometnica se počela odronjavati te je prijetila mogućnost propadanja. Pričekali smo nekoliko sati kad se jasno moglo vidjeti o čemu se radi. Naime, gospoda koja su sanirala gradilište s vanjske strane probila su na poprilično nezgodnom mjestu cijev.

Aktualno 5

• 15. SVIBNJA 2019.

Investitori love u mutnom, žurno treba donijeti novi GUP — Maro Kristić GRADSKI VIJEĆNIK MOST-A

Popravak je bio kompleksan. Na teren je izašlo deset ljudi uključujući mene. Bili smo spremni ostati do 8 ujutro kako bismo građanima osigurali povratak u normalu. Situacija je bila jako ružna pogotovo po mraku. Nisam mogao dopustiti da zaposlenici Vodovoda s bagerom slete u provaliju – ispričao je tada za DuList prvi čovjek dubrovačkog Vodovoda Lukša Matušić. Priča je ovim za njih završila, poručio je Matušić te je loptica prebačena na Grad u čijem je i nadležnosti cesta.

Procjena sudskog vještaka

Na dionicu Ul. bana Josipa Jelačića su tako, ne bi li stekli uvid u aktualno stanje, već u subotu izašli zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić i pročelnik UO za promet Đuro Šutalo s građevinskim inženjerom u funkciji sudskog vještaka.

Istog onog koji ju je dva dana prethodno nemilom događaju, kako nam kazuju iz gradske uprave, okarakterizirao kao ‘ne velik problem’. Na njegovu novu procjenu, međutim, pričekat će se, kako doznajemo, dva tjedna kad će biti ustanovljena i visina materijalne štete.

— Ono što ovaj put mogu pohvaliti je činjenica da je Trgovački sud u Dubrovniku reagirao doslovce u jednom satu.

Odmah su poslali vještaka. Dakle, uspoređujući ovu situaciju s onom od prije nekih mjesec i pol, kada im je trebalo skoro mjesec dana dok su odredili vještaka, sada je sve odrađeno ekspresno.

Nadalje očekujemo mišljenje vještaka prema onim informacijama kojim raspolažemo, a vještak je u ovom trenutku bio jednakog stava kao i Grad, dakle da je cestu trebalo zatvoriti. Traži se žurna sanacija od strane izvođača radova, prvo sanacija ceste, a nakon toga i vraćanje ceste u prvobitno stanje te puštanje prometa – poručio je Franković.

Nužna hitna mjera

Zatvaranju se, kako su rekli iz gradske uprave, moralo pristupiti zbog sigurnosti građana i imovine, a režim će potrajati dok se ne steknu uvjeti za nesmetano odvijanje prometa prilikom čega će Grad nastojati stanarima na ovom području omogućiti prilaz do njihovih stambenih objekata. Već prvog dana ovo je izazvalo negodovanje Dubrovčana. Pojedinci, ne obazirući se na prometnu signalizaciju, kako nas je upozorio Lukša Matušić, u prvu ruku taksisti, nastavili su njom prolaziti upućujući se štoviše u suprotnom smjeru. Ovakvo neodogovorno ponašanje ima

dalekosežne posljedice. Što se pak tiče sanacije, njoj, nakon utvrđivanja stanja, prethodi izrada projektne dokumentacije kod koje će se ovisno o cijeni ići u direktnu pogodbu ili javnu nabavu.

Opcija, kojom bi ova gradska uprava trebala težiti, jest na snagu staviti hitnu mjeru. Ona se pak mora legalno opravdati, potkrijepiti nalazima policije i stručnog vještaka, kojim bi se utvrdilo da je nužno napraviti akcije kako ne bi došlo do daljnjeg širenja štete i nesagledivih posljedica. Takvu odluku donosi isključivo Gradsko vijeće. Nakon, slijedi izvođenje radova koji će ukoliko se pokažu jednostavnima biti zadatak Tehnogradnje, tvrtke zadužene za održavanje gradskih prometnica. U suprotnom morat će se raspisati natječaj. Prema mišljenju nekolicine građevinskih stručnjaka koje smo uspjeli kontaktirati u najboljem slučaju čitav proces mogao bi potrajati mjesec dana, no imajući u vidu ‘povijest bolesti’ relizacije, primjerice, u Vukovarskoj ulici ili kod INA-ine benzinske pumpe Pod dubom to razdoblje moglo bi se izgledno produžiti na pola godine.

Potrebno je uskladiti sanaciju s rješenjem izvedenog stanja sidara, odnosno platoa koji će sa krovom privatne zgrade, gdje je predviđena garaža, biti spojen prijelaznom armiramnom betonskom pločom

Mogli bi završiti ‘iza rešetaka’

Loša kvaliteta dubrovačke građevine

Posrijedi je, prema tumačenjima naših sugovornika, relativno jednostavan zahvat. Stijena je zbog izvedene stabilizacije sukladno Projektu održavanja građevinske jame čvršća nego prije.

Potrebno je tek uskladiti sanaciju s rješenjem izvedenog stanja sidara, odnosno platoa koji će s krovom privatne zgrade, gdje je predviđena garaža, biti spojen prijelaznom armiramnom betonskom pločom. Ipak, pričaju nam, dovoljno je prošetati Poslovnom zonom, predjelom gdje je nedavno vršena

izgradnja sustava oborinske odvodnje kako bi stekli uvid u stanje gradske građevine. Gotovo nema linijske rešetke ili slivnik koji nije zdrobljen. Poslovi se tek odrađuju samo da bi se prekrižili s liste, dodaju.

Tzv. dubrovački komod u leđa će opet ‘poć u škinu’ onih ‘najmanjih’. Osim što vozilima ne mogu do ulaza u vlastitu kuću, za potrebe tamošnjih stanara još uvijek nije predviđen parking gdje bi automobile za trajanja sanacije trebali ostavljati. Pred vratima je i turistička sezona. Hoće li radovi utjecati na kvalitetu boravka gostiju u apartmanima, kojih je u Bourbonu ne mali broj, također je upitno. Krivac, složni su nadležni i Dubrovčani, treba snositi odgovornost.

Osim novčano, on bi sukladno Kaznenom zakonu RH, Članku 216., prvom stavku prema kojem ‘tko ometa u radu napravu javne uporabe za vodu... I time izazove poremećaj u redovitom životu stanovništva’ mogao odslužiti i zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.

Prema prvom stavku članka 216. i 221. Kaznenog zakona RH odogovorni bi mogli osim novčano, mogli odslužiti zatvorsku kaznu

Slično im se piše i zbog opasnog izvođenja građevinskih radova. Naime, prema prvom stavku članka 221. istog zakona ‘tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju ili izvođenju pojedinih radova ili uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega’ okrivljeniku ne gine od šest mjeseci do pet godina ‘iza rešetaka’. Ako se spomenuta kaznena djela pak počinu iz nehaja, kazna se razmjerno smanjuje. Na navedeno predstavnik investitora Mato Bračić od kojeg smo telefonski pokušali dobiti izjavu nema komentar. Smatra kako je suvišno išta govoriti, nastavljaju s gradnjom prema zacrtanom planu.

Gradonačelnik Mato Franković, međutim, kako se može zaključiti iz njegova nastupa u medijima, ne namjerava pustiti da stvar prođe ispod radara.

Grad do sada nije podnio kaznenu prijavu, ali kada bude imao elemente za istu sasvim sigurno hoće: ‘Sukladno Zakonu, ukoliko se ošteti imovina drugih, a ovdje se govori o imovini građana Grada Dubrovnika, onda postoji element za kaznenu prijavu. Tek sada vidimo da je uistinu došlo do ozbiljnog oštećenja trupa ceste, da je nastao problem, na osnovu čega ćemo podnijeti kaznenu prijavu’, zaključio je za DuList Franković.

6 Aktualno

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

15. SVIBNJA 2019. •

DEŽURNE LJEKARNE

Ljekarna ‘Gruž’ od 15. 5. do 21. 5. 2019.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 22. 5. do 28. 5. 2019.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati sljedećeg dana.

PROVJERILI SMO

Dosad uručeno 26 kazni ilegalnim ‘bookerima’. Hoće li im se stati na kraj!?

Prema Odluci o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila, parkiranje im je ograničeno te ukrcaj, odnosno iskrcaj ne smije biti duži od deset minuta. Ako navedena vozila budu duže parkirana, podliježu plaćanju novčane kazne – Grad Dubrovnik

Tijekom 2018. godine Komunalno je redarstvo ilegalnim ‘bookerima’ na Pilama uručilo 19 Obveznih prekršajnih naloga, dok je ove godine uručeno sedam naloga. Kazna za pravnu osobu iznosi 10 tisuća kuna i 2 tisuće kuna odgovornoj osobi, za obrt je kazna 5 tisuća kuna, a za fizičku osobu 2 tisuće kuna

Aktualno 7

• 15. SVIBNJA 2019.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu: 8-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljkom zatvoreno

To je divljaštvo koje pokušavamo dovesti u red. Nema tu ozbiljnih partnera za razgovor. Ovo su lovci u mutnome koji jedino prepoznaju kaznu i misle da će je izbjeći.

Neće – Mato Franković Izgled Pila 2016. godine prije gradske odluke o uklanjanju pultova Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža / Grad Dubrovnik

Mi ih kažnjavamo, postoji par ustrajnih na Pilama, ali doći ćemo im u kraj – rekao je u lipnju prošle godine Mato Franković komentirajući ilegalne ‘bookere’. Skoro godinu dana nakon ove izjave, na Pilama se i dalje odvija ilegalan ‘booking’, u što smo se osobno uvjerili. Naime, u tri dana ‘susreli’ smo tri ‘ilegalca’. Nehotice smo naišli i na slučaj prodavanja panoramskog izleta busem dvjema gošćama. No, ‘booker’ je pritom držao mapu grada te je cijela scena izgledala kao da im daje savjete i pokazuje na karti kuda, gdje i kako trebaju ići po gradu. Snalažljivo, treba se priznati. Kako ističu iz Gradske uprave, ‘komunalno redarstvo je svakodnevno na Pilama s ciljem prevencije i kažnjavanja prekršitelja’ sukladno čemu su dotičnu agenciju evidentirali, kao i ostale minibuseve koji se nalaze na Pilama te ‘redarstvo poduzima mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti’.

Inače, svi kombiji, minibusevi i busevi spadaju pod kategoriju vozila 8+1 te su dužni poštovati gradsku Odluku o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila.

— Navedena zona obuhvaća Zagrebačku ulicu, Ulicu branitelja Dubrovnika, Pile, Ploče, predio Iza Grada, Zlatni potok i Sveti Jakov. Prema ovoj Odluci parkiranje im je ograničeno te ukrcaj, odnosno iskrcaj ne smije biti duži od deset minuta. Ako navedena vozila budu duže parkirana, podliježu plaćanju novčane kazne – objasnili su iz Grada Dubrovnika. Dakle, mogu samo pričekati i ‘pokupiti’ goste, nikako im

prodavati razne izlete jer nemaju zakupljenu javnu površinu. Što bi bilo kad bi na Pilama vlasnici apartmana stajali i pritom ‘punili’ svoje smještajne objekte? Davno su prošla ta vremena.

‘Lovci u mutnome’

Prije godinu dana na Gradskom vijeću povela se rasprava o taksistima i agencijama koje ukrcavaju i iskrcaju goste na parkiralištima oko grada te time stvaraju probleme građanima, uzrokuju zastoje i onemogućavaju građanima parkiranje. No, kako je naglasio gradonačelnik ‘agencije nisu problem’.

— Ovo su divlji ‘bookeri’, rade na crno i na divlje i uzrokuju probleme. To su isti oni s kojima muku mučimo na Pilama. Sad idu s kišobranima i prodaju na crno izlete. Morat ćemo uzeti informatore koji će upozoravati – ovi će vam uzeti novce. To je divljaštvo koje pokušavamo dovesti u red. Nema tu ozbiljnih partnera za razgovor. Ovo su lovci u mutnome koji jedino prepoznaju kaznu i misle da će je izbjeći. Neće – rekao je Franković tada.

Kazna za pravnu osobu 10 tisuća kuna

Komunalno redarstvo će i uz pomoć nadzornih kamera Grada Dubrovnika obavljati kontrolu određenih područja, poručuju nam iz Gradske uprave. Ovaj se alat već počeo koristiti, ali kako najavljuju, ubuduće će se njegovo korištenje pojačati, ‘posebice u smislu poštivanja vremenskog ograničenja te će prekršitelji biti sankcionirani’.

Inače, tijekom 2018. godine Komunalno je redarstvo ilegalnim ‘bookerima’ na Pilama uručilo 19 Obveznih prekršajnih

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

naloga, dok je ove godine uručeno sedam naloga. Kazna za pravnu osobu iznosi 10 tisuća kuna i 2 tisuće kuna odgovornoj osobi, za obrt je kazna 5 tisuća kuna, a za fizičku osobu 2 tisuće kuna.

Očito je kako je bojazan koja se pojavila u ožujku prošle godine bila opravdana. Podsjetimo, tada je, u sklopu izmjena Plana korištenja javnih površina, gradskom odlukom ukinut najam javnih površina te su info pultovi maknuti s Pila. Vijećnici su istaknuli kako će ‘bookeri’ i dalje djelovati, samo ilegalno. Odluka o uklanjanju pultova navukla je gnjev među poslodavcima, ali i novčane gubitke Gradu. No, red se morao uvesti, ali i da ovom zabranom Pile konačno – ‘prodišu’. Osim na ulazu u Grad, uklonjeni su i štandovi na šetnici u Uvali.

Tri mjeseca nakon, donesena je odluka o postavljanju plakata kojima se goste upozorava, odnosno sugerira da ne kupuju izlete od ilegalnih ‘bookera’ te kako je kupnja bilo kojeg izleta na javnoj površini ilegalna i da time sponzoriraju osobe koje rade protivno zakonu. U sklopu mjera projekta ‘Poštujmo Grad!’ plakati su tiskani i postavljeni na nekoliko punktova po gradu. Očito je kako nisu bili dovoljni.

8 Aktualno

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

8. SVIBNJA 2019. • NAJSPORTAŠI ŽUPANIJE Nagradu za životno djelo dobio je Petar Ivelja. Najuspješniji u 2018. su Ivana Šutalo, Luka Gašpar, Petrunjela Pavić, Mario Šurković, Vjekoslav Kobešćak, ŽKK Ragusa, VK Jug CO, Ronilački savez DNŽ, a posebno priznanje pripalo je HPD Dubrovnik.

PRVI GOSTI 2020. GODINE

Obitelj Bošković u Brsečinama gradi hotel ‘Osmoliš’ Gostima će na raspolaganju biti wellness sadržaji, vanjski i unutarnji bazen te restoran otvorenog tipa

Piše Andrea Falkoni Račić Foto DuList/vizualizacije projekta

Tvrtka Argosy obitelji Bošković započela je s gradnjom hotela s 24 sobe u Brsečinama, koji će svoja vrata prvim gostima otvoriti pred sezonu iduće godine Brsečine će od iduće godine biti bogatije za još jedan turistički sadržaj. Naime, dubrovačka tvrtka Argosy d.o.o. u vlasništvu obitelji Leonarda

Aktualno 9

• 8. SVIBNJA 2019.

ILEGALNI ‘BOOKERI’ Iako Grad pokušava uvesti reda na Pile, ilegalni ‘bookeri’ ne posustaju.

Tijekom 2018. komunalno redarstvo je stoga uručilo 19 obveznih prekršajnih naloga, dok je ove godine uručeno njih sedam. Hoće li im se stati na kraj?

ZATVOREN BOURBON Bourbon je do daljnjega zatvoren za promet. Prema mišljenju nekolicine građevinskih stručnjaka, sanacija ceste mogla bi potrajati mjesec dana, no imajući u vidu iskustva s terena, to razdoblje moglo bi se izgledno produžiti na pola godine.

Jedna od posebnih zanimljivosti ovog hotela jest i to što se gradi u neposrednoj blizini njihove obiteljske kuće

Boškovića u ovom je prigradskom mjestu Dubrovnika krenula s izgradnjom hotela s četiri zvjezdice s kojim cjelinu čine i apartmani kao depadansi hotela.

Riječ je, kako nam ističu Leonardo i sin mu Dario, o obiteljskom projektu koji nosi potpis arhitekta Damira Vitkovića, dok su dizajn unutarnjeg uređenja radili Numen for Use i arhitekt Vitković. Osnovni cilj bio je uklopljenost hotela u prirodu, kako ističe Dario Bošković. A zašto baš Brsečine? Kako nam govori Dario Bošković, na ideju gradnje hotela izvan grada došla je mama Kate, jer primorje u tom segmentu i nije toliko razvijeno. O turističkom potencijalu samih Brsečina, koje su poznate po ljetnikovcu Cvijete Zuzorić iz 16. stoljeća i prelijepoj uvali, ne treba niti govoriti.

i restoran, za kojega nam kažu kako će biti otvorenog tipa, kakvog danas zapravo nema na području od Slanoga do Zatona. No, gastronomsku ponudu, odnosno ono po čemu će se ‘Osmoliš’ razlikovati od drugih, za sad nam nisu htjeli otkriti. Cjelinu s hotelom činit će i apartmani s bazenima, kao svojevrsne depadanse, a specifičnost ovog novog turističkog sadržaja jest i to da sve sobe imaju pogled na more i Elafite.

Hotel će, govore nam Leonardo i Dario, raditi kroz cijelu godinu, a prema sadašnjim planovima trebao bi imati 21 zaposlenu osobu, odnosno sa sezonskim radnicima njih 26. Ne treba niti istaknuti kako će u ovaj biznis biti uključena cijela obitelj. Tako će uz supružnike Katu i Leonarda te sina Vizualizacija wellnessa i jedne od soba

Na ideju gradnje hotela izvan grada došla je mama Kate, jer primorje u tom segmentu i nije toliko razvijeno

Potencijal Brsečina

Obitelji Bošković ovo nije prvo iskustvo u turističkoj branši budući da se već bave iznajmljivanjem apartmana u Brsečinama i u samom gradu.

— Posjedujemo iskustvo u Brsečinama s apartmanom na moru, trenutno u ovom mjestu postoji hotel s devet luksuznih soba, a tu je i desetak vila, tako da su Brsečine itekako prepoznate kao turistički potencijal. Brsečinska vala jedna je od najljepših u okolici, a grad je udaljen samo 17 kilometara te će gosti uživati u prirodi, a vrlo lako će moći poći u obilazak samog grada – govori Dario Bošković dodavši kako su mnogo puta čuli da Brsečine ne mogu imati potencijal kakav ima grad. S tim se, kaže nam, ne slažu jer je danas trend u svijetu odmor u prirodi. Netko iz urbanog središta sigurno neće ‘trčati’

u gužvu, na Stradun, već će za odmor tražiti upravo ovakve oaze mira kojoj će dodatnu vrijednost dati i blizina Elafita.

Hotel i apartmani

Budući hotel ‘Osmoliš’, koji je ime dobio po istoimenoj ponti u Brsečinama, kategorizacije 4 zvjezdice imat će 24 sobe, a gostima će na raspolaganju biti unutarnji i vanjski bazen te wellness sadržaji. Tu je, naravno

40 milijuna kuna vrijedna je investicija

Daria, u poslovanju sudjelovati i kćer Pia te sin Maro.

Jedna od posebnih zanimljivosti ovog hotela jest i to što se gradi u neposrednoj blizini njihove obiteljske kuće.

— To je detalj za kojeg mislim da je jedinstven u Hrvatskoj – ističe Dario Bošković.

Prema sadašnjem dinamičkom planu, hotel, čija je gradnja već počela, trebao bi svoja vrata prvim gostima otvoriti pred sezonu 2020. godine.

10 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. •

‘SeaGULL 30’ – jedi katamaran u dubrov NOVI PROJEKT TURISTIČKE I PUTNIČKE AGENCIJE ‘GULLIVER TRAVEL’

Radi se o katamaranu čija je namjena izvođenje svakodnevnih, dnevnih i poludnevnih izleta u dubrovačkom arhipelagu, od Cavtata do Šipana, ali i događanja u okviru različitih MICE programa. Također, bit će omogućen i najam za lokalno stanovništvo, primjerice za vjenčanja, djevojačke večeri, rođendane i slično Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Luksuzni izletnički katamaran ‘SeaGULL 30’ uplovio je ovog ponedjeljka u grušku luku nakon dugog puta iz Francuske. Riječ je o novom i ekskluzivnom projektu ‘Gulliver travela’ koji predstavlja vrhunac ponude agencije, i to baš u obljetničkoj tridesetoj godini poslovanja. Iz Gullivera su uvjereni kako će katamaran i izletnički programi doprinijeti povećanju kvalitete turističke ponude cijele destinacije te će zbog svoje atraktivnosti i veličine predstavljati svojevrstan ploveći landmark. Inače, ovo je jedino plovilo

ovakve vrste u ponudi u Dubrovniku.

— ‘SeaGULL 30’ je unikatan i autentičan proizvod ove vrste u dubrovačkom arhipelagu – ističe nam Blaž

Avramović, menadžer izletničkog programa za Hrvatsku u Gulliver travelu koji nas je upoznao s ovim čudesnim plovilom kojeg prvenstveno obilježava

Aktualno 11

• 15. SVIBNJA 2019.

instveni izletnički vačkom arhipelagu SEZONA 2019.

U ponudi šest izleta

Za sezonu 2019. planiran je izletnički program od šest izleta, s cijenama u rasponu od 400 do 600 kuna.

1. Dubrovnik i Lokrum – komadić raja 2. Dvosatna plovidba katamaranom oko povijesne jezgre Dubrovnika 3. Izlet brodom na Elafite i odmor na ekskluzivnoj plaži 4. Plovidba katamaranom oko povijesne jezgre i odmor na ekskluzivnoj plaži (popodne) 5. Plovidba katamaranom oko povijesne jezgre i odmor na ekskluzivnoj plaži (jutro) 6. Prekrasan zalazak sunca u Dubrovniku s ekskluzivnog katamarana

– stabilnost. Katamaran je tipa Ocean Voyager 64, dužine 19,50 metara, širine 13 metara i može primiti 80 putnika u svojih 200 ‘kvadrata’. Izgrađen je u brodogradilištu Ocean Voyager SAS, u Francuskoj u mjestu Canet en Roussillon prema narudžbi i u vlasništvu Gullivera.

All inclusive

Radi se o katamaranu čija je namjena izvođenje svakodnevnih, dnevnih i poludnevnih izleta u dubrovačkom arhipelagu, od Cavtata do Šipana, ali i događanja u okviru različitih MICE programa. Također, bit će omogućen i najam za lokalno stanovništvo, primjerice za vjenčanja, djevojačke večeri, rođendane i slično. Brod, koji će biti opremljen WiFi-jem, pružat će vrhunsku all inclusive uslugu gostima.

‘Upravo ovakvim novim i diferenciranim turističkim proizvodom u sezoni 2019. obogatit ćemo svoju, ali i ponudu regije’, govori Avramović. Primjerice, jedan od izleta ‘Dubrovnik i Lokrum’ koji traje oko šest sati, uključuje polazak iz gruške luke, obilazak zidina i dragog nam otoka...

— Nakon obilaska znamenitosti, gosti uživaju i kupaju se tijekom jednosatnog slobodnog vremenu na području između Lokruma i povijesne jezgre. Nakon toga, pristaje se na

U svom poslovanju posebnu pažnju pridajemo kontinuiranom praćenju trendova te sukladno tome i kreiranju široke palete novih kako proizvoda, tako i programa

Lokrumu gdje gosti posjećuju botanički vrt te u jednom od snack barova imaju slobodno vrijeme za obrok. Iza slijedi povratak na brod – priča nam Avramović.

Rasterećenje prometnica

Vrlo su ponosni što se ovaj projekt događa upravo u obljetničkoj godini.

— Nastavljamo obogaćivati turističku ponudu Grada Dubrovnika. U svom poslovanju posebnu pažnju pridajemo kontinuiranom praćenju trendova te sukladno tome i kreiranju široke palete novih kako proizvoda, tako i programa.

Kod razvoja novih programa glavne smjernice su nam inovativnost, održivost, originalnost, ekskluzivnost, otkrivanje novih i turistički nerazvijenih lokacija, predstavljanje postojećih lokacija na drukčiji način, uključivanje lokalnog stanovništva i njihovih proizvoda i usluga te autentičnost – Avramović će. Ističu još jedan cilj koji će se realizirati kroz ovaj projekt. Riječ je o rasterećenju cestovnog prometa na relaciji Gruž – Grad – Gruž upravo kroz izvođenje programa izleta katamaranom za goste s cruisera.

— Poslali smo ponude cruise kompanijama s kojima poslovno sudjelujemo. Idemo u istom smjeru kao i Grad Dubrovnik kroz projekt Respect the City – ističe Avramović.

Kapetan Mario Marušić

12 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. • NOVI USPJEH MLADIH FILMAŠA Proteklog vikenda u Rovinju je održana 44. državna Domijada – smotra i natjecanje u sportskom i kulturnom stvaralaštvu učeničkih domova. Učenici Muškog učeničkog doma Dubrovnik su nastupili

Kratke PREGLED ZBIVANJA

u kategoriji filmskog stvaralaštva u kojem su osvojili prvo mjesto. Ove godine produkcija filmske grupe pod vodstvom odgajatelja Mira Bronzića snimila je dokumentarni film ‘Alex’.

PRISTIGLE BROJNE PONUDE

Stiže li na Stradun mjenjačnica umjesto Kraša?

Vidjet ćemo što će u tom prostoru na Stradunu biti najpovoljnije otvoriti – Petar Ćorluka

Sugrađani su ostali iznenađeni obavijesti na vratima Kraša u kojoj stoji kako prelaze u novu trgovinu na adresi Luža 1, a to je prostor nekadašnjeg Benettona Vijest o preseljenju Kraševe trgovine sa Straduna u Lužu izazvala je buru u dubrovačkoj javnosti. Sugrađani su ostali iznenađeni obavijesti na vratima Kraša u kojoj stoji kako prelaze u novu trgovinu na adresi Luža 1, a to je prostor

Piše/Foto Leona Rašica

nekadašnjeg Benettona. Krašu je, naime, u ožujku istekao najam u poslovnom prostoru na Stradunu, a još krajem prosinca 2018. poduzetnik Petar Ćorluka, vlasnik bosanskohercegovačkog brenda Teta Violeta, potvrdio je DuListu kako

je kupio upravo ovu zgradu. Međutim, tada još uvijek nije bio odlučio što će konkretno u njoj otvoriti te je čak razmišljao o dovođenju ekskluzivne trgovine s poznatim modnim brendovima.

— Cilj mi je definirati i stvoriti novu vrijednost kako bi i sami Dubrovčani, ali i turisti bili zadovoljni i imali nešto što dosad nisu imali. Dubrovnik je destinacija koju zna cijeli svijet, ali ima jedan problem. Potpuno lošu ponudu. Strašno me smeta jednoobraznost ponude na

Aktualno 13

• 15. SVIBNJA 2019.

OMILJENA PROFESORICA Profesorica hrvatskog jezika u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik Maja Milošević bila je gošća emisije Nedjeljom u dva. U studiju HRT-a ispričala je o nastavnom programu koji vapi za

Stradunu i siguran sam da se tu može napraviti dobar posao – istaknuo je tada za DuList ovaj uspješni hercegovački poduzetnik. Dodao je tada također da ne razumije zašto se upravo na Stradunu doista ne bi mogla otvoriti luksuzna trgovina s poznatim modnim brendom.

‘Dubrovnik nema ponudu kakvu zaslužuje’

— Takvog sam razmišljanja, međutim još uvijek moram proučiti što to točno Dubrovniku nedostaje, kakva je potražnja, a i zašto, s druge strane, ovako funkcionira ponuda. Ono što sam za sad uočio je da Dubrovnik nema ponudu kakvu zaslužuje i cilj mi je nešto poduzeti – rekao nam je u prosincu 2018.

Petar Ćorluka koji je posljednjih mjeseci s građevinskim inženjerima sagledao sve potrebe oko sanacije objekta, a usporedno s tim zatražio je i konzervatorske smjernice za obnovu.

U dubrovačkoj javnosti Kraševim preseljenjem povela se tako rasprava o tome koji će to novi sadržaj Stradun dobiti na gotovo kultnoj poziciji ove trgovine sa slatkišima. Mnogi su sugrađani na društvenim mrežama tako krenuli s nagađanjem kako će na našoj glavnoj ulici ‘izniknuti’ još jedna suvenirnica ili pak kakav fast food. U međuvremenu je DuList došao i do informacije kako bi se u tom prostoru mogla čak otvoriti mijenjačnica Auro Domusa. Pitali smo stoga Petra Ćorluku što će konkretno otvoriti na ovoj atraktivnoj lokaciji na Stradunu, ali i hoće li Dubrovnik doista dobiti još jednu mjenjačnicu i to na takvoj poziciji u srcu povijesne jezgre.

— Ne mogu potvrditi da će se u tome prostoru otvoriti mjenjačnica. Naime, nedavno smo raspisali natječaj na koji

Kraš sa Straduna prelazi na novu adresu u Luži

Mnogi su sugrađani na društvenim mrežama tako krenuli s nagađanjem kako će na našoj glavnoj ulici ‘izniknuti’ još jedna suvenirnica ili pak kakav fast food

reformom, učenicima koji žele rasterećenje od nepotrebnog gradiva, ali i profesorima pred koje se ponekad postavljaju nesuvisli zahtjevi.

Istaknula je kako nastavnici moraju probuditi i zainteresirati učenike.

se prijavilo jako puno tvrtki. Nismo još donijeli konačnu odluku. Ne mogu o ovome preciznije govoriti jer još uvijek razmatramo ponude. Vidjet ćemo što će u tom prostoru na Stradunu biti najpovoljnije otvoriti – rekao je Ćorluka.

Auro Domus predao ponudu

S obzirom na informacije o možebitnom otvorenju mjenjačnice, kontaktirali smo i Auro Domus gdje su nam potvrdili kako su predali ponudu za ovaj prostor, ali kako ne mogu reći ništa konkretnije jer je postupak odabira još uvijek u tijeku.

— Mi smo samo jedan od ponuđača.

Budući da na Stradunu nema niti jedne klasične mjenjačnice, već tu uslugu kao sporednu nude suvenirnice i turističke agencije, a turisti imaju potrebu za profesionalnom i brzom uslugom, odlučili smo se predati ponudu za mjenjačnicu i ponudu zlatnika, srebrnjaka i medalja Hrvatskog novčarskog zavoda u sklopu čega bi turistima nudili motive Dubrovnika, Dubrovačke karake te ostalih hrvatskih simbola. Međutim, kako vlada veliki interes, nismo sigurni da će naša ponuda biti prihvaćena. Ipak suvenirnice i slastičarnice rade s puno većim maržama, a moguće je i da neki brandovi samo zbog prisustva na Stradunu ponude neke nerealne cijene zakupa – odgovorili su nam iz Auro Domusa.

Dubrovčani će svakako još neko vrijeme biti u neizvjesnosti o ‘sudbini’ bivšeg Kraševog prostora na Stradunu kao i o sadržaju trgovine koja će u njemu biti otvorena. Kako je za DuList i istaknuo vlasnik zgrade, poduzetnik Petar Ćorluka, konačnu odluku o tome čime će konkretno obogatiti ponudu u Dubrovniku koju smatra nedostatnom, neće donijeti tako skoro.

LOKRUM ULOŽIO U REMONT

‘Skala’ i ‘Zrinski’ spremni za sezonu

JU rezervat Lokrum i ove je godine uložio znatna sredstva u remont svojih dvaju brodova Skala i Zrinski. Kako su s Lokruma istaknuli, već nekoliko zadnjih godina zbog nedostatka kalafata u našem Gradu, a i cijeloj Županiji, Zrinski i Skala odlaze na redovne godišnje remonte u brodogradilište ‘Marina Betina’ u Betinu na otok Murter, a tako je bilo i ovu godinu. Pored redovnih godišnjih remonta i rekonstrukcija drvene strukture navedenih brodova koja je u proteklih nekoliko godina odrađena u brodogradilištu ‘Marina Betina’ u Betini, u brodogradilištu ‘Leda’ u Korčuli odradila se zamjena pogonskih strojeva, brodskih reduktora i propelera. Iznos ove zamjene za oba broda iznosila je oko 2.000 000, 00 kuna.

Zahtjevni remonti na brodovima ‘Zrinski’ i ‘Skala’ u brodogradilištu ‘Marina Betina’ krenuli su 2014. godine kada je na brodu ‘Skala’ odrađena rekonstrukcija prednjeg dijela broda (od srednjih vrata do prove) koji je iznosio oko 650.000,00 kuna. Nadalje, na brodu ‘Zrinski’, 2016. godine uz redovni remont, također je napravljena rekonstrukcija prednjeg dijela broda, a sve u iznosu od oko 700 000,00 kuna.

Ovu zimu remont brodova krenuo je već u prosincu 2018. godine, a završio krajem travnja 2019. godine.

Na brodu ‘Zrinski’ uz redovni remont napravile su se nove klupe za putnike i novi nosači pojaseva za spašavanje, a sve u iznosu od oko 365.000,00 kuna.

Na brodu ‘Skala’ odrađena je i rekonstrukcija krmenog dijela broda (od srednjih vrata prema krmi), u iznosu od oko 1.000 000,00 kuna.

14 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. •

U našem kotaru nema ‘šminkera’, treba zasukati rukave PREDSJEDNIK GRADSKOG KOTARA LAPAD NIKOLA BABIĆ

Piše/Foto Leona Rašica

Doista nije popularno biti na ovoj funkciji, malo tko bi na njoj htio biti.

Treba dobro zasukati rukave. Puno je toga loše postavljeno i treba ispraviti krivu rijeku. Nekada puno toga i ne napravimo, ali saslušamo ljude. Ne znam koliko ću još izdržati ovaj tempo

Donedavno je prevladavao dojam da kotarevi nisu postojali. U kotaru Lapad, moji suradnici na koje sam oslonjen u kotarskom vijeću i ja kao predsjednik pokazali smo da mjesna samouprava ima svoju svrhu.

Nema ona neke velike ovlasti, gotovo pa da su joj nikakve, ali veća je njezina uloga ona gdje služi kao kanal između građana kotara i gradske uprave. Ljudi su to osjetili, kontaktiraju nas za ona pitanja koja se tiču njihovog svakodnevnog života. Radi se uglavnom o radovima manje vrijednosti, ali važno je da Lapađani znaju da imaju nekoga u vlasti na koga se mogu osloniti kad ‘zaškripi’ – ističe predsjednik Gradskog kotara Lapad Nikola Babić s kojim smo za ovaj broj DuLista porazgovarali o ‘gorućim’ problemima, aktualnim projektima te budućim planovima.

Svaki je gradski kotar po nečemu specifičan pa tako ima i raznolike probleme. Što građani, ali i Vi kao predsjednik, doživljavate kao najveću problematiku Lapada?

Problemi su doista različiti. Građani često iskazuju potrebu za uređenjem manjih ulica koje nisu prohodne za motorna vozila nego imaju skaline.

Aktualno 15

• 15. SVIBNJA 2019.

Iznimno je u Lapadu velik i problem prometa, a posebice u turističkoj sezoni. Najveći izazov nakon toga je parking, ne samo u gradskom kotaru Lapad, već i u cijelom gradu, ali kod nas je najizraženiji.

S parkingom se na kraj pokušava izaći na području cijelog grada. Što se konkretno može u Lapadu napraviti po tom pitanju?

Već radimo na tome, u kontaktu sa stanovnicima ciljamo na konkretna mjesta kako bismo mogli iznaći rješenje. U Ulici Josipa Pupačića stanari dva donja ‘Mercedesova’ nebodera obratili su nam se za rješavanje njihovog problema s parkingom i postupak je u tijeku. Nadam se pozitivnom ishodu. To je jedan od svježih primjera. Na području između Dalmatinske ulice i Ulice kralja Tomislava bila su neriješena imovinskopravna pitanja u odnosu na zgrade i zemljište koje zgradama pripada. U postupku smo parcelacije i pristupit ćemo izgradnji parking mjesta.

Tražimo svakako i sami rješenje na drugim lokacijama. Pripremili smo neformalni projekt koji ćemo formalizirati na sljedećoj sjednici vijeća gradskog kotara i time planiramo napraviti dodatna parking mjesta.

Provjeravamo gdje je Grad upisan kao vlasnik kako bismo tome mogli pristupiti konkretnije.

Koliko je zahtjeva građana do sada realizirano i što Lapađani najviše traže?

Najsvježiji je primjer uređenja parka na sjecištu Ulice kneza Domagoja, Dalmatinske i Miljenka Bratoša. Radi se o manjem zahvatu stanara i to smo im napravili. Tu je svakako i autobusno stajalište na početku Ulice od Batale i u Ulici žrtava s Dakse. Protokolirali smo u ovoj godini dvadesetak konkretnih predmeta koje su nam građani uputili. Djelujemo također i kroz Plan rada. Uredili smo dio ulice do ulaza na igralište u OŠ Lapad i čak smo ga produžili. Postavili smo i rukohvate na dodirnom dijelu Ulice od sv. Mihajla i Ulice od Batale. Sitni su to radovi, ali stanovnicima puno znače. Kroz suradnju s upravnim odjelima Grada asfaltirali smo Dalmatinsku ulicu. Bili smo sve vrijeme na terenu i pokušavali svakom stanovniku izaći u susret. Mnogo toga je u ulicama prilikom gradnje pogrešno napravljeno i ne može se riješiti preko noći. Uređeno je i skretanje za Mostarsku ulicu, rasvjeta na šetalištu od Orsana do Uvale Lapad, a početkom travnja dotjerali smo i raslinje u našem kotaru.

Tražimo svakako i sami rješenje na drugim lokacijama. Pripremili smo neformalni projekt koji ćemo formalizirati na sljedećoj sjednici vijeća gradskog kotara i time planiramo napraviti dodatna parking mjesta Koje ste sve projekte obuhvatili Planom rada kotara Lapad?

Najviše toga ipak ostvarujemo u suradnji s gradskom upravom, a u Plan rada uključeni su samo manji, tehnički projekti. Asfaltiranje ulica proveli smo u suradnji s upravnim odjelima grada. Napokon je postavljena nova ograda na šetnici Nika i Meda Pucića. Još ćemo uređivati ovo šetalište, a čekaju nas i veći projekti uređenja Ulice Vatroslava Lisinskog te kardinala Stepinca gdje će se raditi na odvodnji. Vršimo određeni pritisak na gradsku upravu i na gradonačelnika, s kojima odlično surađujemo i izlaze nam ususret s našim željama, što i nije uvijek moguće.

Kroz Plan rada želimo pokrenuti i određene zabavne manifestacije pa ćemo 15. lipnja imati besplatan koncert Klape Rišpet za stanovnike Lapada, ali i Grada. Poslije ljeta pristupit ćemo izgradnji dječjeg igrališta na Glavici Babina Kuka, što nam je vrlo značajno.

Jesu li stanovnici Lapada uvijek spremni na suradnju s predstavnicima kotara ili se katkad pojavljuju i poteškoće u komunikaciji?

Nije uvijek ni lako djelovati, a nije ni popularno biti predsjednik gradskog kotara. Primjerice, trenutno pokušavamo oformiti civilnu zaštitu za kotar Lapad. Stanovnici, naravno, uvijek nešto trebaju, ali opet, kada nama nešto treba i, na primjer, želimo formirati ovu jedinicu, odgovaraju redovito ‘nemojte mene’. Nedostaje aktivnosti, postalo je nepopularno biti društveno aktivan. Svatko se povukao u sebe. Počeli smo odnedavno prakticirati zbor građana. Sazovemo stanovnike i razgovaramo te se družimo. Primijetili smo kada smo bili na terenu zbog izvođenja radova u Dalmatinskoj ulici da se stanovnici gotovo ne poznaju niti previše komuniciraju. Ipak, kotar je mjesto susreta, dopiremo do njih, kako ja tako i vijećnici u našem vijeću, a dosta mi savjetima pomaže i vijećnik Zlatko Begušić pa i u odnosima s gradskom upravom.

Istaknuli ste da funkcija predsjednika gradskog kotara nije popularna. Zbog čega tako mislite?

Doista nije popularno biti na ovoj funkciji, malo tko bi na njoj htio biti.

Treba dobro zasukati rukave. Puno je toga loše postavljeno i treba ispraviti

20

zahtjeva Lapađani su uputili gradskom kotaru

Nakon ljeta izgradit ćemo dječje igralište na Glavici Babina Kuka

krivu rijeku. Nekada puno toga i ne napravimo, ali saslušamo ljude. Ne znam koliko ću još izdržati ovaj tempo. Neki su na mene i ljuti, primjerice, trebalo se nešto napraviti u ulici jer im voda ulazi u dvorište, a oni su tako prije 20 godina izgradili da je nemoguće riješiti i ljute se te kažu ‘nije mi napravio’. Ipak, odlučio sam biti kandidat za ovu poziciju jer volim ovu domovinu i Grad. Dubrovnik mi je dao mnogo lijepih stvari, moja je mama odavde.

Iz Grada su za vikend obavijestili kako su dobili prvu građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Lapadske obale. Hoće li time napokon biti rješenja ‘najbolnija’ točka Lapada?

Problem je svakako ovog kotara promet, moramo imati drugi izlaz iz Lapada. Ovo što smo do sada napravili s regulacijom po Lapadskoj obali stišalo je vatru, ali nije riješilo problem. On će konačno biti riješen uređenjem Lapadske obale.

Ulica kralja Tomislava gubi svoje prepoznatljive borove. Vrtlar je u siječnju za DuList najavio kako je u pripremi projekt njihove revitalizacije. Jesu li poznati konkretni koraci?

Kroz naš Plan rada za ovu godinu unijeli smo promjenu vegetacije. Nadam se da će se kroz dvije godine pristupiti većim radovima na revizalizaciji borova i cjelokupne vegetacije.

Na Glavici Babina Kuka grade se luksuzne vile, a građani negoduju kako je cijela vizura tog dijela narušena. Kako to komentirate?

Postoji li bojazan da bi Lapad mogao u budućnosti biti veliko gradilište?

Vrlo je to nezahvalno komentirati. Sve je to u nadležnosti gradske uprave. Ne interesiraju me privatni investitori nego mi je stalo do toga da prostorno-planska dokumantacija ostane takva da domaćem čovjeku koji ovdje živi sa svojom obitelji i posjeduje stambeni objekt omogući izgradnju kako bi svojoj djeci priskrbio i potaknuo ih da u budućnosti ostanu živjeti u Gradu. Na to je usmjereno djelovanje gradskog kotara. U našem timu nema nekih šminkera. Nije se toliko ni komentirao rezultat HDZ-a u Lapadu. On je bio povijesni s obzirom na broj glasova koji smo osvojili, a koji se rijetko viđa i na gradskim izborima. Ljudi su osjetili da postoji netko kome se mogu obratiti i na koga se mogu osloniti.

16 Aktualno

Kratke IZ HRVATSKE

15. SVIBNJA 2019. • JEFTINIJI POZIVI I SMS-OVI Od 15. svibnja 2019. počinje se primjenjivati Uredba o međunarodnim pozivima i SMS porukama, kojom je propisana najviša dopuštena cijena međunarodnih poziva za privatne korisnike iz bilo koje nepokretne ili pokretne mreže u RH pema zemljama EU-a.

Skupo smo je platili, a danas je ruglo grada ČEMU SLUŽI OŠTEĆENA PODNA SIGNALIZACIJA?

Dosta ih tu svrhu nije ispunjavalo ni godinu dana od postavljanja

Za 28 smjerokaza, koji su posjetitelje trebali informirati o udaljenosti do povijesne jezgre, kroz dvije godine izdvojeno je skoro 100 tisuća kuna. No, danas su većinom oštećeni i ne služe svrsi

Signalizacija u nogostupima, postavljena prije šest godina u mandatu bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, danas nije u reprezentativnom stanju, baš kao što nije bila ni godinu dana od postavljanja.

Aktualno 17

• 15. SVIBNJA 2019.

SLIKA POTRAŽNJE Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Institutom za turizam prvi put u povijesti provode

na području cijele Hrvatske sveobuhvatno nacionalno istraživanje ‘Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS HRVATSKA 2019’.

Bivša gradska uprava ovim je projektom građane i posjetitelje htjela potaknuti na pješačenje

Naime, 2013. godine Dubrovnik je s novim popločanjem nogostupa u frekventnim gradskim ulicama dobio novu, podnu signalizaciju s ciljem informiranja posjetitelja o njihovoj udaljenosti od povijesne jezgre. Tada je postavljeno, podsjetimo, 28 ‘smjerokaza’ za iznos od skoro 100 tisuća kuna. No, iako je nova signalizacija trebala biti vidljiva i po noći, budući da su ‘smjerokazi’ postavljeni u blizini rasvjetnih tijela, dosta ih tu svrhu nije ispunjavalo ni godinu dana od postavljanja. I tada ih je dosta bilo oštećeno, a stanje je šest godina kasnije i više nego katastrofalno. Zapravo, rijetko koji ispunjava svoju svrhu te predstavlja ruglo grada.

Poticanje na zdravi život

— Osim informativne svrhe, cilj uvođenja ove vrste signalizacije je potaknuti goste, ali i građane, na pješačenje jer se radi o kratkim relacijama. Na taj način, osim što se smanjuju prometne gužve, turisti istražuju gradske ulice, lokalne trgovine i objekte izvan

gradske jezgre – istaknuli su za DuList 2014. godine iz Gradske uprave, odakle smo tada dobili podatak kako je 20 smjerokaza 2013. godine postavljeno u ulicama Iva Vojnovića, Zagrebačka i dr. Ante Starčevića.

No, nije baš da je riječ o tzv. shopping ulicama u kojima bi posjetitelji zaista mogli uživati šetajući do Grada.

Tu i tamo se na Vojnoviću, primjerice, može poviriti u kakav izlog, ili sjesti u kakav lokal, ali mala je to ponuda u odnosu na primjerice splitsku Marmontovu ili zagrebačku Ilicu pa ne znamo na što je to Gradska uprava konkretno mislila kada je govorila da na ovaj način turisti istražuju lokalne trgovine i objekte. Jedino ako tu i tamo skrenu s puta.

Popravak ili uklanjanje?

Još dvije ulice projektom su bile

Hoće li se oštećena signalizacija zamijeniti novom ili u potpunosti ukloniti?

obuhvaćene 2014. kada su po četiri smjerokaza postavljena u Ulici žrtava s Dakse i Vladimira Nazora. Za ovu gradsku ‘atrakciju’‘iskeširano’ je oko 93 tisuće kuna s tim da je 20 komada u 2013. godini plaćeno iz proračuna Turističke zajednice grada Dubrovnika s iznosom od 67 tisuća kuna, dok je u 2014. u proračunu TZ-a za tu svrhu bilo predviđeno 26 tisuća kuna.

– Cilj je i dalje unaprjeđivati projekt i s vremenom stvoriti mrežu podne signalizacije u Gradu Dubrovniku – rekli su nam prije pet godina iz Grada Dubrovnika.

S obzirom da se ovaj projekt očito nije nastavio, a čemu najbolje svjedoči stanje u kojem se pojedina signalizacija danas nalazi, zanimalo nas je koliko je do danas sveukupno potrošeno novaca za ovaj projekt. Uz to, htjeli smo doznati i hoće li se oštećena i nefunkcionalna signalizacija zamijeniti novom ili će se pak skroz ukloniti, no odgovor iz Grada Dubrovnika nismo dobili ni nakon tri tjedna.

• AFR

18 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. •

Kamo s posmrtnim ostatcima nakon deset godina?

ZAJEDNIČKE GROBNICE NA BONINOVU GOTOVO POPUNJENE

Osobe koje nemaju vlastiti grob mogu biti pokopane u grobnice u vlasništvu Boninova

Ukoliko se netko od obitelji ne javi i ne zatraži premještanje posmrtnih ostataka u obiteljsku grobnicu, oni će biti sumirani u crne vreće, propisno označeni te sahranjeni u zajedničku kosturnicu odakle ih se u idućih sto godina može premjestiti u obiteljsku grobnicu Pogrebno poduzeće iz Šibenika planira do 1. lipnja ekshumirati 70 pokojnika iz grobnica za privremeni ukop na gradskom groblju jer njihove obitelji ne plaćaju grobne takse, iako uredno posjećuju njihova posljednja počivališta. Naime, ova je situacija

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

gradskom groblju vrlo problematična jer u privremene grobnice ne mogu ukopati tek preminule osobe koje također nemaju svoga groba ili one čija je grobnica još uvijek u izradi. Većina pokojnika u tim grobnicama pokopana je prije nekoliko desetljeća, a ovi,

kojima ‘prijeti deložacija’, ‘probili’ su rok od deset godina na koliko je ukop u privremenim grobnicama moguć.

Ukoliko se netko od obitelji ne javi i ne zatraži premještanje posmrtnih ostataka u obiteljsku grobnicu, oni će biti sumirani u crne vreće, propisno

Aktualno 19

• 15. SVIBNJA 2019.

označeni te sahranjeni u zajedničku kosturnicu odakle ih se u idućih sto godina može premjestiti u obiteljsku grobnicu. Ova pomalo groteskna situacija prekapanja grobova i premještanja kostiju, a potom i njihova ‘smještaja’ u kosturnicu na ‘vječno’ počivalište, potaknula nas je da provjerimo kakva je situacija na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo.

Grobnice u vlasništvu Boninova

Odmah na početku, direktor Boninova Marijan Dadić rekao je kako su novinski napisi o iskapanjima na šibenskom groblju ‘prenapuhani’, ali i da se takvo što na Boninovu nikada nije dogodilo. Također, pojasnio je za DuList kako Boninovo nema ‘privremene’ grobnice u klasičnom smislu, poput ovih na šibenskom groblju, već se osobe koje su imale smrtni slučaj, a nemaju svoj grob, pokapaju u grobnice koje su u vlasništvu Boninova, a njih je tridesetak.

— Pokojnici koji su ‘smješteni’ u grobnice Boninova plaćaju naknadu za korištenje, a koju se najduže može platiti na vremenski rok od 10 godina.

Cijena korištenja grobnice Boninova je 4065 kuna na pet godina te 7114 kuna na deset godina. Sukladno Odluci o grobljima Grada Dubrovnika grobno mjesto izgrađeno kao zajednička grobnica može se isprazniti, a pokojnici ekshumirati najprije po proteku deset godina od posljednjeg ukopa. Posmrtni ostaci pokojnika iz zajedničkih grobnica polažu se u zajedničku kosturnicu.

Obitelj pokojnika može zahtijevati da se posmrtni ostaci ne polažu u zajedničku kosturnicu ako u međuvremenu riješe grobno mjesto te ako se posmrtni ostaci mogu sa sigurnošću utvrditi – rekao je direktor Dadić.

Osoba, dakle, može u grobnici u vlasništvu Boninova boraviti i preko deset godina s obzirom da se gleda na

Jedino kada se osobu nakon deset godina može ekshumirati i staviti u zajedničku kosturnicu jest onda kada ona nema nijednog nasljednika ni bliže rodbine Jedino kada se osobu nakon deset godina može ekshumirati i staviti u zajedničku kosturnicu jest onda kada ona nema nijednog nasljednika ni bliže rodbine

godinu zadnjeg ukopa u nju. Jedino kada se osobu doista nakon deset godina može ekshumirati i staviti u zajedničku kosturnicu, govori direktor Boninova, jest onda kada ona nema nijednog nasljednika ni bliže rodbine.

Ali, dodaje Dadić, to se na Boninovu gotovo nikako ne događa.

Ostalo još malo mjesta

— Boninovo ima 30-ak svojih grobnica s time da su gotovo sve pune, ostalo je još vrlo malo mjesta. Potražnja je velika, puno ljudi nema riješeno grobno mjesto. Od same grobnice ovisi koliko osoba u nju stane. U neke može stati tri, pet ili osam pokojnika.

U zajedničkim grobnicama Boninova ima mjesta za idućih godinu, godinu i pol dana, teško je točno predvidjeti – govori Dadić.

Nakon deset godina od pokopa posmrtne ostatke može se prebaciti u zajedničku kosturnicu, ali, opet, na Boninovu katkad ni to ne rade, već dopuštaju da posmrtni ostatci ostanu i dulje u njihovim grobnicama, samo se prethodno izvrši čišćenje grobnice od drvenih ostataka. Obiteljima tada ne naplaćuju naknadu jer nakon deset godina ne postoji opcija daljnjeg plaćanja. Problematična je i činjenica da većina onih koji nemaju obiteljski grob ili nemaju opcije pokopa, primjerice, u grobnice neke od bratovština, a čekaju svoje grobno mjesto na groblju Dubac koje je još uvijek u izradi, po ‘sili’ prirode’ budu pokopane na Boninovu.

— Očekujemo dosta zahtjeva za ekshumaciju kada se groblje Dubac izgradi. Brinemo se o potrebama naših sugrađana, lani smo izgradili jednu grobnicu, prije dvije godine - dvije i ove godine planiramo napraviti još dvije grobnice. Na Boninovu nema jednostavno mjesta za širenjem, ograničeni smo prostorom – zaključio je direktor Boninova Marijan Dadić.

4065

kuna košta korištenje grobnice na pet godina

POTPISAN SPORAZUM

Dubrovnik dobio doktorski studij ekonomije

Jedno od temeljnih obilježja svijeta u kojem živimo je sveobuhvatni proces digitalne transformacije koji zahvaća sve aspekte društvenog života – istaknuo je rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum pri potpisivanju Sporazuma o osnivanju zajedničkog poslijediplomskog doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju s dekanom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricom Pavičićem ovog petka u Rektoratu.

– Strategija razvoja Sveučilišta u Dubrovniku za razdoblje 2016.–2025. kao jedan od svojih temeljnih ciljeva navodi stvaranje preduvjeta za pokretanje poslijediplomskih doktorskih studija u suradnji s domaćim i inozemnim sveučilištima i istraživačkim institucijama. Međutim, u svom dosadašnjem razvoju Sveučilište nije bilo nositelj poslijediplomskih doktorskih studija, niti je sudjelovalo u izvođenju doktorskih studija iz područja ekonomije. Niz je razloga koji aktualni trenutak čine pogodnim za pokretanje poslijediplomskog doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju. Među kreatorima ekonomske politike i predstavnicima akademske zajednice postoji širok konsenzus kako će digitalna transformacija utjecati na sve gospodarske sektore i odrediti potencijal rasta i razvoja svjetskih gospodarstava – rekao je Pavičić.

Prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić podsjetio je da se radi o prvom doktorskom studiju kojem je nositelj Sveučilište u Dubrovniku te da on odgovara na zahtjeve tržišta rada na kojemu su za razvoj neophodni eksperti koji će svojim suvremenim pristupom pridonijeti stvaranju novih znanja, kreiranju novih inovativnih proizvoda i usluga u promjenjivom digitalnom okruženju.

20 EU izbori

15. SVIBNJA 2019. •

NATAŠA GABRIČEVIĆ – KANDIDATKINJA LISTE HNS-A NA IZBORIMA ZA EU PARLAMENT

Dubrovačka Republika imala je emisare u europskim prijestolnicama, zato moramo i mi Odlučila sam prihvatiti poziv Matije Posavca, koji je kao što znate najbolji hrvatski župan i u Međimurju je ostvario velike i međunarodno priznate rezultate, da budem dio liste HNS-a

Razgovarala Maria Prkut Foto Nataša Gabričević Privatna Arhiva

Našu listu čine ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama, iza kojih je upravo veliko iskustvo u privatnom i javnom sektoru. I zato s ponosom mogu istaknuti kako naša lista nudi jednu novu politiku, politiku čista obraza i odriješenih ruku, sposobnih ljudi koji žive europske vrijednosti

Nataša Gabričević kandidatkinja je liste HNS-a na predstojećim izborima za EU parlament. Predsjednica dubrovačkog HNS-a ističe kako lista, čiji je nositelj međimurski župan Matija Posavec, ‘nudi jednu novu politiku’. Gabričević u razgovoru za DuList govori zašto se odlučila kandidirati, zašto su kreativne industrije jedan od ključnih ciljeva i jesu li Dubrovčani proeuropski aktivni.

Koji je razlog Vašeg sudjelovanja na listi HNS-a za Europski parlament? Želja za promjenama koje smatram nužno potrebnima je najvažniji razlog.

Naime, više puta sam isticala da koliko god mi kao pojedinci ponekad bježali od politike, ona je sastavni dio naših života i samo je pitanje hoćemo li pustiti da se politika bavi nama ili ćemo se mi baviti njome i iskoristiti je kako bi stvari u našim sredinama promijenili na bolje.

Politika nije nauk, ona je samo alat kojim uređujemo naš društveni prostor. Jednostavno rečeno – ona nam treba, ma koliko šutali o tome ili njorgali u krugu prijatelja. Stoga sam odlučila prihvatiti poziv Matije Posavca, koji je kao što znate najbolji hrvatski župan i u Međimurju je ostvario velike i međunarodno priznate rezultate, da budem dio liste HNS-a. Našu listu čine ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama, iza kojih je upravo veliko iskustvo u privatnom i javnom sektoru. I zato s ponosom mogu istaknuti kako naša lista nudi jednu novu politiku, politiku čista obraza i odriješenih ruku, sposobnih ljudi koji žive europske vrijednosti, ali i koji su spremni dalje se boriti i razvijati ih i u Europi i u Hrvatskoj. Ovo je dobar tim i uvjereni smo da će građani to prepoznati.

Najveći naglasak stavljate na smanjenje birokratizacije i poreza.

EU izbori 21

• 15. SVIBNJA 2019.

Ističete kako u Hrvatskoj postoje dobri primjeri koji su već primijenjeni. Zašto ste odabrali ta polja za djelovanje?

Slikovito bih to opisala rečenicom: krastavac će uvijek biti onakav kakvim ga je priroda napravila, a ne kakvim ga netko u Zagrebu ili Bruxellesu želi vidjeti. A pretjerano birokratiziranje dovelo je do toga da se nekoć probalo opisati kako krastavac treba izgledati da bi se mogao prodavati diljem EU. Srećom, brzo se shvatilo pogrešku i odustalo od te ideje, ali to ne znači da je pretjerana birokracija sasvim nestala. Dapače, još uvijek ima puno posla kako bi se propisi sveli na minimum, a građanima i poduzetnicima omogućilo život i poslovanje uz što manje nepotrebne papirologije. I mi u Hrvatskoj moramo još puno raditi na pojednostavljivanju poslovnog okruženja, koje je ponekad na regionalnoj razini dobro, no na nacionalnoj je dosta sporo.

Osim pretjerane birokratizacije, HNS se protivi i uvođenju novih nameta i smatramo kako treba poticati, putem poreznih olakšica banke i financijske institucije, da se raspoloživa sredstva ne gomilaju, već da ih koriste za podupiranje poduzetničkih inicijativa u gospodarstvu, a regulatornom politikom kontrolirati kamatne stope. Tehnološke inovacije, digitalizacija, robotizacija, automatizacija, sve to znači modernizaciju tehnologije proizvodnje. Povećanjem produktivnosti povećavaju se prihodi, plaće radnika, što omogućava i veću potrošnju te općenito bolji životni standard za građane, tako da apsolutno nema opravdanih razloga za uvođenjem spomenutih poreza. Ne treba gledati kako više oporezivati niti digitalnu ekonomiju, nego kako kod nas stvoriti uvjete da takva poduzeća ubuduće imaju razvojne centre u Hrvatskoj.

Nesrazmjer u razvoju članica Europske unije također smatrate problemom. Na kojim primjerima je to vidljivo i na koji način biste uveli promjene?

Europa ne smije biti samo Europa jednakih, ili više ili manje jednakih država, nego mora biti Europa jednakih građana, u kojoj mi ne moramo puno gledati kako se živi dalje. Ali nažalost, činjenice govore da takav nesrazmjer itekako postoji, a da bi se to vidjelo potrebno je samo otići par stotina kilometara dalje od, na primjer Zagreba i vidjeti itekakav nesrazmjer u kvaliteti života i u standardu. Ni Hrvatska nije ravnomjerno razvijena, i to je jedno od ključnih područja na kojima se trebamo hitno aktivirati. Kad govorimo o europskim vrijednostima, onda moramo govoriti o korištenju europskih fondova

gdje Hrvatska ne stoji dobro pa smo tako u privlačenju europskoga novca tek na 62 posto ugovorenih, a na 26 posto isplaćenih sredstava za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Kreativne industrije jedan su od ključnih ciljeva za koji se želite zalagati u Europarlamentu. Rekli ste da Dubrovnik ima velik potencijal po tom pitanju. Kako?

Zamislite grad u kojem svatko tko želi može dodatno zaraditi od izrade tradicionalnih suvenira, od dizajniranja ili korištenja novih tehnologija za brži plasman tih proizvoda. To nije neka utopija već realnost ukoliko iskoristimo prednosti koje nam kreativne industrije nude. Jer kreativna industrija je najbrže rastuća grana u svijetu i gotovo sve zemlje promišljaju o razvoju takvih industrija. A stvarna širina i potencijali Dubrovnika na tom polju možda se najbolje ogledaju u projektu ‘Osjetite povijest’ kojeg smo mi u dubrovačkom HNS-u predstavili javnosti u siječnju ove godine. Kao i Dubrovnik, Hrvatska ima veliki potencijal u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu naših ljudi. Samo danas više od 120 tisuća naših građana radi u ovom području. Kreativne i kulturne industrije zapravo su sastavni dio cjelokupnog sustava pametne industrije i nezaobilazna platforma za razvoj inovacija. Upravo je veliki prostor za razvoj industrije kroz ovaj oblik poduzetništva budućnosti. Kako talent i vještina nisu dovoljni, potrebno je ulagati i u obrazovanje javne snage kreativnog sektora.

Na raspolaganju nam je do 2020. godine cijela milijarda eura kroz program Kreativna Europa. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo stotine obrta i udruga koje djeluju u područjima zanata, kulture i umjetnosti, uključujući i medije te im moramo omogućiti da se izbore za što veći dio ovih novaca.

Pitam se gdje je Dubrovnik u Kreativnoj Europi? Imamo sve predispozicije da postanemo lider na ovom polju. Samo trebamo olakšati put kroz birokraciju te omogućiti razvoj potencijala i kroz druge aspekte, na primjer osiguravanjem prostora za rad naših poduzetnika i mladih kreativaca.

Naglasak kampanje na jugu Hrvatske je i na zaštiti okoliša.

Da, upravo je ta tema nama u Dubrovniku također iznimno važna. Kada pričamo o zaštiti okoliša najviše mislimo na kvalitetu zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, zaštitu prirode i bio-raznolikosti te niz tema poput prava na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanja javnosti u pitanjima zaštite okoliša. Moram ipak istaknuti kako je zaštita okoliša u EU već dobro

U novom financijskom okviru EU svakako se moraju osigurati dodatna sredstva za realizaciju projekata i razvoj novih tehnologija za očuvanje okoliša

regulirana, ali one tvrtke u EU koje naprave korak više u očuvanju okoliša od trenutne regulacije trebalo bi nagraditi manjim porezima ili drugim oblicima rasterećenja. A kada pričamo o Dubrovniku svakako je važno čim prije realizirati čitav niz projekata i aktivnosti te znatno nadograditi komunalnu i okolišnu infrastrukturu kako bi i generacije koje dolaze doživjele čisto more, vodu, zrak ili okusile malostonsku kamenicu.

Zatvaranje Grabovice i zaštita Omble moraju biti i europski interes, a samim time i prioritet kada je riječ o korištenju sredstava iz EU fondova. U novom financijskom okviru EU svakako se moraju osigurati dodatna sredstva za realizaciju projekata i razvoj novih tehnologija za očuvanje okoliša.

Jesu li Dubrovčani proeuropski ‘nastrojeni’?

Naravno. I to ne odnedavno već od davnina. Dubrovačka Republika je odavno shvatila da za uspjeh morate imati predstavnike u europskim prijestolnicama i šire te slala svoje emisare diljem svijeta. Mislim da se ta tradicija uvažavanja i razumijevanja održala sve do danas i prenosila poput nekog obiteljskog naslijeđa s koljena na koljeno. Osim toga, ne treba zaboraviti da je upravo naše povijesno naslijeđe razlog zbog kojeg se Dubrovnik davno prije ostalih gradova u našoj domovini otvorio prema stranim posjetiteljima i na tome gradio svoj brend. Dakle, mi na jugu smo od davnina bili proeuropski nastrojeni i znali iskoristiti prednosti diplomatskih i gospodarskih veza koje nam je takav status donosio. Od naših starih smo naučili mnoge vrijedne lekcije, a mislim da je to jedna od njih.

Još uvijek ima puno posla kako bi se propisi sveli na minimum, a građanima i poduzetnicima omogućilo život i poslovanje uz što manje nepotrebne papirologije

Od 2018. godine predsjednica ste podružnice HNS-a Dubrovnik. Hoće li i kako Vaše djelovanje u Europskom parlamentu utjecati na ono lokalno?

Kako sam već istaknula, politika je svuda oko nas. Ona gradi, određuje dostupnost obrazovanja, ali i zdravstvene skrbi. Politika su i stanovi za mlade obitelji, politika je i kurikularna reforma. No, politika ima i ružnih lica, politika i ruši, politika primjerice nije zatvorila Grabovicu, a trebala je. Ali ako neke stvari ne možete promijeniti s lokalne razine, onda to morate s nacionalne. A ako ne ide ni tu, onda je jedino rješenje za utjecati na te probleme preko EU parlamenta, gdje se izradom zakonskih rješenja koja vrijede za cijelo područje EU i takvi problemi rješavaju, a države tjeraju da poduzmu nešto. Zato je potrebno u EU parlamentu imati ljude koji će znati i htjeti posvetiti se takvim problemima.

22 Oglas

15. SVIBNJA 2019. •

Aktualno 23

• 15. SVIBNJA 2019.

Grad Dubrovnik

AKTUALNOSTI GRADA DUBROVNIKA

www.dubrovnik.hr

MANJE GUŽVE

Testira se prvi niskopodni zglobni autobus za prijevoz gostiju s kruzera

Grad Dubrovnik i Libertas Dubrovnik d.o.o. provode testiranje prvog niskopodnog zglobnog autobusa za javni prijevoz putnika, tzv. harmonike. Riječ je o vozilu kapaciteta 120 putnika koje je Libertasu za potrebe testne vožnje ustupljeno od

društva Promet d.o.o. Split. Namjera gradske uprave jest ukidanje dolaska tzv. shuttle turističkih autobusa na Pile i preuzimanje prijevoza gostiju s kruzera na relaciji Luka Gruž – Pile s dva niskopodna autobusa koje Libertas namjerava nabaviti, a čime bi se značajno smanjile gužve. Van te namjene, autobusi bi se koristili i za potrebe javnog gradskog prijevoza te bi uvelike rasteretili najopterećenije linije, posebno one koje prometuju na relacijama Mokošica-Pile i Babin Kuk – Pile.

Namjera gradske uprave jest ukidanje dolaska tzv. shuttle turističkih autobusa na Pile i preuzimanje prijevoza gostiju s kruzera na relaciji Luka Gruž – Pile

IZDANA GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Prvi radovi na Lapadskoj obali krajem godine

Investicija se u prvoj fazi procjenjuje na oko 40 milijuna kuna i obuhvaća prostor od lučice Batala do Ekonomskog fakulteta.

U postupku je i ishođenje druge građevinske dozvole za nastavak Lapadske obale, do raskrižja kod benzinske crpke, a ukupna dužina novo projektirane prometnice iznosi oko 840 metara. Grad Dubrovnik planira dio radova sufinancirati bespovratnim EU sredstvima

Grad Dubrovnik kao investitor ishodio je prvu građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale. Slijedi natječaj za izvođača radova, koji bi, prema sadašnjim planovima, trebali započeti do kraja godine. Uz rekonstrukciju i proširenje ceste, projekt obuhvaća i rješenje odvodnje, pročišćavanje oborinskih voda te elektroenergetski sustav s javnom rasvjetom i telekomunikacijskom mrežom. Cijelom dužinom prometnice s lijeve strane predviđen je nogostup, dok je desnom stranom prometnice predviđen zeleni pojas i šetnica te urbano opremanje, s uzdužnim i kosim parking prostorima na određenim dijelovima. Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekta Grada Dubrovnika u ovom desetljeću, nakon čije realizacije će se riješiti gorući problem prometnih gužvi te uspostaviti nova regulacija prometa iz smjera Lapada, s obzirom da projekt u konačnici predviđa dvosmjernu cestu Lapadskom obalom.

EU FONDOVI

Potpisan ugovor za energetsku obnovu OŠ Marina Držića N a s tav l j a s e ciklus obnove pedagoških ustanova na području Grada Dubrovnika, pa je tako gradonačelnik Mato Franković potpisao i četvrti ugovor za energetsku obnovu ove godine, ovaj put za obnovu Osnovne škole Marina Držića. Investicija je vrijedna 606.250,79 kuna (uključujući PDV), a sufinancira se bespovratnim sredstvima EU fondova u iznosu od 42%. U ime zajednice ponuditelja ugovor o izvođenju radova potpisao je Miho Klečak.

U zgradi OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda zamijenit će se i izolirati dotrajali krov zgrade, vanjski zidovi te će se ugraditi solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. Projektom je predviđena i ugradnja sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i uvođenje novog naplatnog mjernog mjesta. Završetkom radova i ova škola će iz energetskog razreda C prijeći u razred B, a ukupna ostvarena ušteda za grijanje objekta će iznositi 50,42%.

Grad Dubrovnik ujedno priprema i drugu fazu energetske obnove OŠ Marina Držića s obzirom da prvom nije obuhvaćena cijela škola. U ovoj fazi obnovit će se stara zgrada izgrađena 1963. godine.

24 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. •

REAGIRANJE PERA ŠIŠE

Otvoreno pismo Gradskom vijeću Uz respekt demokratski izabranih osoba, pristojno bi bilo da me pojedinci ostave na miru. Nakon tolikog vremenskog odmaka i pet godina kalvarije po sudovima, bilo bi dosta, gospodo Čuvši ponekog vijećnika (na prošloj sjednici GV-a), gdje se navodi da se htjelo napustiti koncert u neko bivše vrijeme zbog loše glazbe, a sada je sve lijepo, pronalazim sebe i mogu se nasmijati. Skladam Petu simf., odmah sam dodao sfz., sa rit., i akcentiranom sinkopom kao kontrapunkt u dionicama vcl., & c.bassa, temi viola i fagota, pa stao!

Dakle, nije prošlo sedam dana, već skoro sedam godina od kada nisam ravnatelj?! Kompliment je da me se neki još sjećaju. Ali kako unatoč tenzijama i lošoj glazbi, dobiješ u ustanovi na glasanju uvijek oko 60 posto glasova. I da se ponovo javim dobio bih sada 70 posto glasova... I tri puta te predlože Uprave?!

Tko radi i griješi, htio sam brendirati ustanovu, bio ispred vremena, čak skoro imao i dio sponzora za koncertnu dvoranu, koja se ne bi zvala ničijim stranim imenom, već ‘Lastavica’, zbog seljenja kroz povijest. Otvaram uspomene, brojim na dvije turneje u Indoneziju, 80 sponzora.

Na dvije turneje u SAD slično. Za velike partiture u Gradu, lijepi broj... Tako da ne znam tko bi sponzorirao lošu glazbu?!

O nastupima s Mo. N. Widjaja u Dvoru, treba li iznova elaborirati.

Ja sam ga bio doveo na duže vrijeme, a Grad mu dao nagradu Grada Dubrovnika... možda zbog loše glazbe?!

Dvostruki kriteriji Da skratim, ponosno prihvaćam da sam bio užasan ravnatelj, koji je produžio probe na 4 sata, dijelio viškove, davao ‘petke’ slobodne. Sjećam se, na prvu Verdi-Requiem izvedbi u Gradu, ili IX Beethoven simf., u Jakarti... Ali ne sjećam se da je netko izlazio jer je glazba loša. Bilo je neponovljivo. Magična ‘Aula Jakarta’, prepuna i oduševljena. Čak je u tom razdoblju i prestižna hrvatska nagrada ‘Milka Trnina’ dodijeljena orkestru. A nisam mađioničar.

Ne moramo svi znati kako je dobiti sponzore van Grada (troškovi dva gostovanja samo u Aziju oko 2.000.000 kuna), što je muzicirati u ‘Victoria Hall’ – Ženeva, ‘Kennedy Center’ – Washington, ‘Aula

Ponosno prihvaćam da sam bio užasan ravnatelj, koji je produžio probe na 4 sata, dijelio viškove, davao ‘petke’ slobodne

Jakarta’ Indonezija (dvije godine zaredom), ‘Seviljski brijač’ u Versailles-u, Lisinski – Zagreb, ‘Goldener Saal Musikverein’ – Beč, Liechtenstein, Portland, Seattle, Olympia, dvije američke turneje i još oko 20 destinacija. Brojka koja je bila potrebna za sva silna gostovanja u Hrvatskoj i svijetu, 2004. – 2012., premašuje 6.000.000 kuna.

Ne moramo svi znati što su produkcije u Gradu, kao Tosca, Cosi fan tutte, IX Beethovenova, Verdi – Requiem, Čajkovski simf., 4, 5, 6... Mnoštvo koncerata s mladima itd. Sami podijeliti plaću od 560.000 kuna, ustanovi, (bez da se pita Grad), pa trinaesta plaća, pa jednom 900.000 kuna viška?! Česti sastanci u gradu, pa onda...

Nemamo novca, nema zapošljavanja, mi dajemo najviše za kulturu, ponašajte se tržišno, jedva dajemo 7.000.000 godišnje (a nekad je to bilo i 6.800.000 kuna).

Morao sam to respektirati. Ali čujem s govornice Vijeća... Da se sad daje navodno i 11.000.000 za orkestar. Ako je to istina, tek tada sam šokiran...! Kako to sada ima novaca? Kako to sada nakon 7 godina ne treba šef dirigent (izabran od Gradskog vijeća, službeno kako kaže ZUK), a nekad se roman pisao zašto ga nema. Sve mogu shvatiti, ali ne i dvostruke kriterije.

Ako ne haluciniram, izgleda da se od nekih vijećnika, komparacijom s bivšim vremenima (valjda mojih loših mandata od 2004. do 2012., kada smo bili u Lufthansinom Boeingu 747–400 već dobro znani putnici), možda želi istaknuti sadašnje stanje u ustanovi. Sve dobro želim, da se barem 5 posto onoga što sam radio ponovi.

Jedan vijećnik me čak imenom spominje u stilu... Sad je sve dobro... ‘a Šiša je to sve htio na veliko...’. Samo ‘Travel Indonesia’ je plasirala brošure sa slikom Grada (tada zbog orkestra) na ogromno tržište. Ili je sve to bio san? Bio je tada u Indoneziji s nama gospodin Šalja..., kasnije i u Ženevi... Živi svjedok, kao zamjenik gradonačelnika, a o nastupima s Mo. N. Widjaja u Dvoru, treba li iznova elaborirati. Ja sam ga bio doveo na duže vrijeme, a Grad mu dao nagradu Grada Dubrovnika... Možda zbog loše glazbe?!

Nisam prvi kojemu se ovo događa, ali vjerojatno ni zadnji. Sjećamo li se vrhunskog ravnatelja, Mo. Debelića tamo 70-ih.

Tada je orkestar po dva mjeseca krstario

svijetom i imao ‘na pjatu’ predugovore s najjačim kompanijama. Kako je završilo, svi znamo. Pokušao sam pred 14 godina slično, iznova. Kako je završilo? Bolje da ne govorim. Pa zašto su poznati orkestri puno na gostovanjima? Da bi išli na izlete možda? Zašto se težimo plasirati na svjetsko prvenstvo... Sportskim rječnikom?

Ali sedam godina prođe, a Šiša opet na tapetu!

Zašto sam odlučio progovoriti, ne da bih lamentirao o bivšim vremenima, nema me i neće me biti, već zato da zamolim pojedince, ne uspoređujte ono što sam ja radio i što se sada radi, jer je to za mene uvreda. Pokrenuti projekte vani koji koštaju milijune (bez gradskih novaca, osim Sorrenta) te drage ljude smjestiti u prekooceanske letove, više puta, da bi se čulo za taj orkestar (jer glazba govori sve jezike), gledati svjetleće billboarde sa slikom Grada i orkestrom po Seattleu, je bila nemoguća misija, a ostvarena.

Uz respekt demokratski izabranih osoba, pristojno bi bilo da me pojedinci ostave na miru. Nakon tolikog vremenskog odmaka i pet godina kalvarije po sudovima, bilo bi dosta, gospodo. Znate li kako je dobiti nagradu u Aziji za organizirana gostovanja, a onda doći doma i dobiti otkaz?

Ali posebno bi bilo pristojno, obzirom na čudan zavjet šutnje, objasniti javnosti zbog čijeg je potpisa otišlo iz proračuna oko 1.000.000 kuna, na ime pravomoćne sudske presude, koja potvrđuje da je moj prestanak rada u potpunosti napravljen NEZAKONITO! Ja imam dokument i čekam još jedan detalj za objavu, kad već iz Gradskog vijeća nema niti riječi. Nevjerojatno. Da sam ja potpisao papir temeljem kojeg iz proračuna neplanirano odlazi 1.000.000 kuna, ne želim misliti što bi mi se dogodilo, I na kraju, svanulo evo divno jutro u Konavlima, lijepa duga nakon teške kiše i mirišljava kamilica nakon lošeg vina od sinoć... I laptop, pa naiđem na video snimku i čujem gospodina Raguža kako iznosi detalje o sadašnjem financiranju kulture i poslovnoj politici pojedinih ustanova. A što reći na to? Gospodin Raguž ne da je u pravu, već je 150 posto u pravu, ali ne zna da je dotaknuo samo vrh ledene sante koja bezbrižno plovi.

Pero Šiša

• 15. SVIBNJA 2019.

Oglas 25

26 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. •

Crna kronika DOZVOLJENA BRZINA UPOLA MANJA

Norvežanin ‘jurio’ 240 na sat

PROŠLOTJEDNE ZAPLJENE DUBROVAČKE POLICIJE

‘Pali’ s marihuanom,

Najveća brzina kretanja vozila zabilježena je proteklu nedjelju u 15.40 sati na autocesti A1. Osobnim vozilom Ferrari norveških registarskih oznaka upravljao je norveški državljanin kojem je zabilježena brzina kretanja vozila od 238,5 kilometara na sat na mjestu gdje je dozvoljena brzina kretanja 120 kilometara na sat.

Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač je kažnjen novčanom kaznom i zaštitnom mjerom jednomjesečne zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na području Republike Hrvatske.

U PLOČAMA

Pokušao opljačkati butigu, ‘izdao’ ga alarm

Manje količine marihuane, hašiša, speeda i amfetamina pronađene su kod četvero hrvatskih i jednog državljanina Nizozemske. Sva droga je uz potvrdu oduzeta, a osobe kod kojih je droga pronađena prekršajno sankcionirane sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga Foto PU dubrovačkoneretvanska

Nakon što je policija u četvrtak u ranim jutarnjim satima zaprimila dojavu o aktivaciji alarmnog sustava trgovine u Pločama, odmah je na teren upućena policijska ophodnja koja je na mjestu događaja zatekla razbijeno staklo trgovine, dok su u blizini mjesta događaja zatekli 46-godišnjaka koji je kod sebe imao provalnički alat.

Kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da je provalu u trgovinu pokušao upravo zatečeni 46-godišnjak te je policija protiv njega nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo teške krađe u pokušaju.

Pet osoba zatečeno je u nezakonitom posjedovanju droge tijekom proteklog vikenda na području Policijske

uprave dubrovačko-neretvanske.

Manje količine marihuane, hašiša, speeda i amfetamina pronađene su

TEŠKA PROMETNA NESREĆA U MJESTU KOBILJAČA

Poginuo 20-godišnji vozač Zbog brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika, izgubio je nadzor nad upravljačem vozila i izašao izvan zapadnog ruba kolnika te udario u parkiranu prikolicu, a potom u stablo

Aktualno 27

• 15. SVIBNJA 2019.

DESET PROMETNIH NESREĆA U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je deset prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, tri su osobe teže, a tri lakše ozlijeđene.

S materijalnom štetom zabilježene su tri

prometne nesreće. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 347 represivnih mjera. Tako je 127 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 27 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu

hašišem, speedom...

kod četvero hrvatskih i jednog državljanina Nizozemske. Sva droga je uz potvrdu oduzeta, a osobe kod kojih je droga pronađena prekršajno sankcionirane sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.

Iz Policijske uprave dubrovačkoneretvanske izdvajaju i slučaj zapljene 60 grama marihuane koja je, prilikom ulazne granične kontrole na MCGP Zaton Doli, pronađena kod 27-godišnje hrvatske državljanke. Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a 27-godišnjakinja prekršajno sankcionirana zbog nezakonitog posjedovanja droge.

U stanu pronađen kokain, oružje, novac…

Četiri muške osobe u dobi od 24, 26, 27 i 41 godine sumnjiče se za više kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama nakon provedenog kriminalističkog istraživanja Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Vozač je preminuo na mjestu nesreće

60

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je 41-godišnjak, od prosinca prošle godine do veljače ove godine, kontinuirano prodavao kokain najmanje trinaestorici konzumenata s područja Dubrovnika.

Pretragom stana kojeg koristi pronađeno je i oduzeto gotovo 70 grama kokaina, manja količina marihuane, dvije digitalne vage, vrećice za pakiranje droge, više od 75 tisuća kuna, 250 eura i 950 USD, zatim 43 komada pištoljskog streljiva i 8 komada puščanog streljiva. Osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Za ostalu trojicu osumnjičenih je utvrđena sumnja da su od siječnja do travnja ove godine prodavali i posredovali u prodaji marihuane i amfetamina konzumentima s područja Dubrovnika te policija protiv njih podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

grama marihuane pronađeno je kod 27-godišnje hrvatske državljanke prilikom ulazne granične kontrole na MCGP Zaton Doli

Jedna osoba smrtno je stradala u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila protekle subote u 00.15 sati na županijskoj cesti u mjestu Kobiljača.

Do nesreće je došlo kada je 20-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Ploča prema Vrgorcu, nakon

izlaska iz blagog lijevog zavoja, a poradi brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika, izgubio nadzor nad upravljačem vozila i izašao izvan zapadnog ruba kolnika te udario u parkiranu prikolicu, a potom u stablo.

Vozač je uslijed zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće.

koristile sigurnosni pojas, 7 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 7 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

OSUMNJIČEN 67-GODIŠNJAK

Krivotvorio oporuku supruge pa prisvojio nasljedstvo

Služba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršila je kriminalističko istraživanje nad 67-godišnjakom osumnjičenim za kaznena djela krivotvorenja isprave i prijevaru kojima je sebi pribavio znatnu protupravnu imovinsku korist.

Naime, utvrđena je sumnja da je tijekom prošle godine, u ostavinskom postupku nakom smrti supruge svog daljnjeg rođaka sebe prikazivao jedinim nasljednikom preminule, na način da je obmanuo državne službenike kojima je predočio krivotvorenu pisanu oporuku, kako bi za sebe ostvario vlasništvo nad stanom i pripadajućim nekretninama u Dubrovniku te novčana sredstva pokojnice, a sve na štetu njene zakonite nasljednice.

Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da su mu u navedenom pomogli 37-godišnjak i 39-godišnjakinja, na način da su sačinili i potpisali izjave s neistinitim podacima koje su se koristile u ostavinskom postupku.

Protiv istih je podnesena kaznena prijava zbog sumnje da su počinili kaznena djela krivotvorenja isprave i pomaganje u prijevari.

Protiv svih osumnjičenih slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u redovnoj proceduri.

28 Aktualno

15. SVIBNJA 2019. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

FOTO NATJEČAJ ‘VOLIM SVOJU ŽUPANIJU’

Vrijedna nagrada za ‘Zjenicu močvare’

Žiri je odabrao 21 fotografiju za svaku hrvatsku županiju i Grad Zagreb, a one ulaze u postav putujuće izložbe ‘Volim svoju županiju’ ŽUPANIJA U mjesec i pol dana, koliko

su sudionici imali vremena predati svoje radove, na foto natječaj ‘Volim svoju županiju’ prijavljeno je 3667 fotografija. Autori iz Primorsko-goranske i Zadarske županije ponovno su bili najaktivniji s više od 500 prijavljenih fotografija po županiji. Na čelu ovogodišnjeg stručnog žirija bila je profesionalna fotografkinja Mare Milin.

Fotografija joj je zaokupila um i srce na drugoj godini fakulteta kada je studirala industrijski dizajn, a njome će se, kako kaže, ‘baviti dok je u njoj duha i daha’. Uz Maru, članovi žirija su Ivana Gusak Galić iz Osječko-baranjske županije, Kristijan Toplak iz Virovitičkopodravske županije i Karlo Frljužec iz Krapinsko-zagorske županije. Žiri je odabrao 21 fotografiju za svaku hrvatsku županiju i Grad Zagreb, a one ulaze u postav putujuće izložbe ‘Volim svoju županiju’. Najviše glasova prikupila je fotografija ‘Noć na Vidovoj gori’ autora Božana Štambuka iz Splitskodalmatinske županije s osvojenih 38 bodova. Slijedi ‘Zjenica močvare’ Ivana Kapovića iz Dubrovačko-neretvanske županije s osvojenih 37 bodova te ‘Lege’ Mateja Snopeka iz Osječko-baranjske županije s osvojenih 36 bodova!

SVEČANA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

‘Na uspjehu mo sugrađanima i g

U ime laureata okupljenima se obratila dobitnica nagrade za životno djelo Blajka Meri Cetinić zahvalivši svima koji su je predložili i odabrali te je podijelila dvije crtice iz djetinjstva te podsjetila kako su je roditelji podržavali od malena na glazbenome putu DOM ZDRAVLJA DUBROVNIK I VUKOVAR

Prijateljstvo ‘zapečaćeno’ poveljom

3667 fotografija prijavljeno je na natječaj

Aktualno 29

• 15. SVIBNJA 2019.

SASTANAK U RANJINI Župan Nikola Dobroslavić primio je ovog ponedjeljka rumunjskog veleposlanika u Hrvatskoj Nj. E. Constantina-Mihaila Grigoriea. Veleposlanik Grigorie istaknuo je kako je suradnja naših dviju zemalja dobra te kako je daljni cilj uspostava suradnje

na regionalnoj razini. Župan Dobroslavić istaknuo je kako će završetak izgradnje Koridora 5c biti dobra prilika za zemlje istočne Europe te da će im se na taj način značajno olakšati pristup Jadranskom moru.

ožemo zahvaliti gospodarstvenicima’

Nagrada za životno djelo uručena je Meri Cetinić

ŽUPANIJA Na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana svetog Leopolda Bogdana Mandića dodijeljene su nagrade ovogodišnjim laureatima. Nagrada za životno djelo uručena je Meri Cetinić, priznanje u obliku diplome za iznimna dostignuća značajna za županiju koje je postumno dodijeljeno fra Bernardinu Sokolu preuzeo je gvardijan samostana Male braće fra Veselko Grubišić. Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju Skupština je dodijelila dubrovačkoj glazbenici prof. Đivi Kušelj te Nogometnom klubu GOŠK 1919. Nagrade za doprinos ugledu i promociji županije u zemlji i svijetu Skupština je dodijelila Ratku Krstičeviću, Narodnoj glazbi Blato, Kulturnom društvu ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde, Glazbi Ston te Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića.

ŽUPANIJA U palači Ranjina prošlog je petka upriličeno svečano potpisivanje Povelje o prijateljstvu povodom 20. obljetnice prijateljstva između Doma zdravlja Dubrovnik i Doma zdravlja Vukovar. Povelju su potpisali ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnika Branko Bazdan i ravnatelj Doma zdravlja Vukovar Ante Lohinski. Potpisivanju su nazočili župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalo te v.d. pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, ravnateljica OB Vukovar Vesna Bosanac sa suradnicima, ravnatelj OB

Na kraju ove svečanosti sudionici su razmijenili posebna priznanja

U ime laureata okupljenima se obratila dobitnica nagrade za životno djelo Blajka Meri Cetinić zahvalivši svima koji su je predložili i odabrali te je podijelila dvije crtice iz djetinjstva te podsjetila kako su je roditelji podržavali od malena na glazbenome putu. Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je Dan županije prigoda za osvrnuti se na to odakle smo krenuli, gdje smo, kamo idemo, kako kanimo tamo stići. Istaknuo je kako je ova županija po indeksu razvijenosti treća županija u Hrvatskoj.

— Ponosni smo na taj veliki uspjeh.

Ponosni smo na naše sugrađane, naše gospodarstvenike, institucije s kojima smo ostvarili ovo iznimno postignuće.

Zahvalni smo, dakako, našim precima koji su nam ostavili ovaj dragulj – Dubrovnik, ljepotu i očuvanost cijele naše županije – rekao je, među ostalim, župan Dobroslavić.

Dubrovnik Mario Bekić sa suradnicima te izaslanstva Domova zdravlja Vukovar i Dubrovnik, kao i predstavnik Hrvatskog liječničkog zbora Srećko Šimunović te Stijepo Raguž, predsjednik Udruge Hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990 – 1991.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan istaknuo je kako je ova povelja potvrda dugogodišnjeg prijateljstva, a napomenuo je kako su Vukovar i Dubrovnik pri vrhu hrvatskog standarda u palijativnoj skrbi. Na kraju ove svečanosti sudionici su razmijenili posebna priznanja.

VELA LUKA

Kreće energetska obnova Doma za starije osobe

ŽUPANIJA/VELA LUKA Ugovor o izvođenju radova na energetskoj obnovi zgrade Doma za starije osobe Vela Luka potpisan je u palači Ranjina. Ugovor su potpisali ravnateljica Doma Nikolina Žuvela te ispred Zajednice gospodarskih subjekata, tvrtki Capitalis, Crivac i Klima sistemi, direktor tvrtke Capitalis Miho Klečak. Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako će se ovim projektom poboljšati uvjeti rada i življenja u Domu, istaknuli su iz Županije.

— Ukupna vrijednost projekta je četiri milijuna kuna, a vrijednost ugovora o izvođenju radova je 3,6 milijuna kuna. Županija sudjeluje sa 65 posto prihvatljivih troškova dok je 35 posto sufinanciranje iz fondova EU. Sljedeći tjedan očekujemo potpisivanje još dva ugovora o izvođenju radova za energetsku obnovu OŠ fra Ante Gnječa u Staševici te Gimnazije Metković – rekao je župan.

Istaknuo je kako su uspješno završeni županijski projekti energetskih obnova Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik te OŠ Gruda. Ukupna vrijednost svih pet projekata energetske obnove iznosi 13,2 milijuna kuna, od čega su sredstva Dubrovačko-neretvanske županije 6,85 milijuna, EU sredstva iz Fonda za regionalni razvoj 4,9 milijuna kuna te sredstva Fonda za financiranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini 1,8 milijuna kuna. Župan Dobroslavić je također istaknuo kako su u pripremi projekti energetske obnove za OŠ don Mihovil Pavlinović iz Metkovića, Ženskog đačkog doma Dubrovnik te Opće bolnice Dubrovnik.

30 Kolumne

15. SVIBNJA 2019. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Susjed Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Nakon pokrštenja, obećali su rimskom papi i vlastoručno potpisali kako nikada neće provaljivati u tuđu zemlju i ratovati Svaki narod, svaka država ima za susjede druge narode, druge države.

Naši najbliži susjedi su Talijani, Slovenci, Mađari, Srbi, Crnogorci i stanovnici BiH. Od susjeda se očekuje kulturno, humano ponašanje. Hrvati su na današnje područje došli u stoljeću sedmom i popunjavali ga svojom djecom.

Nakon pokrštenja, obećali su rimskom papi i vlastoručno potpisali kako nikada neće provaljivati u tuđu zemlju i ratovati, nego gajiti mir sa svima koji budu htjeli. O susjedima Talijanima, njihovoj aspiraciji na dalmatinsku obalu i otoke, ne treba puno filozofirati. Dovoljno se sjetiti prvog i drugog svjetskog rata te najnovije izjave iredentista, euro parlamentarca Antonija Tajanija: ‘Dalmacija i Istra su talijanski!’. Sa Slovenijom nismo nikada ratovali, ali se sporimo oko Sv. Gere i Piranskog zaljeva! Mađari u sklopu Austrije kao Austrougarska vladali su našim područjima. Naturali su u škole mađarski ili njemački jezik! Željeznička pruga od Mađarske do Rijeke i zemljište uz nju pripadalo je Mađarskoj.

Rijeka je bila njihova. Usputne stanice su obilježavane na mađarskom jeziku. Obje zemlje nemaju more, a imaju mornaricu.

No, činili su i korisne stvari: izgradnja mostova, pruga i luksuznih zgrada. Ne radi nas, već zbog sebe. Hrvatski narod, je teško podnosio jaram Austrougarske.

Petar Zrinski i Krsto Frankopan željeli su ublažiti ropstvo. Na prevaru su dovedeni u Beč i tamo pogubljeni! Kada je Bosna ‘šaptom pala’ 1463. Turci osvajači, čine grozna zvjerstva. Masa čeljadi prelazi na Islam, mnogi bježe u Hrvatsku ili druge susjedne zemlje. Bježe i Srbi, koje su Turci držali za osobne sluge u osvajačkim pohodima. A zadnja bosanska kraljica Katarina Kosača, bježi u Dubrovnik, pa u Rim. Sin i kćer u tursko zarobljeništvo! Čija je zapravo, Bosna? Po pisanom testamentu pripada Vatikanu! 1867.

Austrija ulazi u BiH, na temelju Berlinskog kongresa. 1906. je učinjena aneksija Bosne Austriji. Srbi se strašno bunili!

Onda uslijedi atentat u Sarajevu na austrijskog prijestolonasljednika Ferdinanda, što je bio povod prvog svjetskog

Piše dr. Boris Sokal

Sve dok nacije sačinjavaju ljudi, posebno vodstvo, čiji je glavni motiv imanje pa pohlepa kao prirodna posljedica nemoguće je spriječiti rat

rata. Srbija je htjela Hrvatsku za sebe, a ne nas osloboditi od Austrije. Odmah 1918. uspostavlja se zajednička država kraljevina SHS. Započinje batinanje, kažnjavanje bez suda naturalo, Hrvata.

Samo pet dana na Jelačića placu Orjunaši ubijaju petnaestak mladih hrvatskih domobrana, koji su željeli svoju republiku. 1928. u Beogradskoj skupštini Srbi ubijaju hrvatske poslanike na čelu sa Stjepanom Radićem. 1931. srpski policajac usred bijela dana u Zagrebu, ubija toljagom u glavu poznatog hrvatskog povjesničara Milana Šufflaja. Približava se drugi svjetski rat! O njemu ne bih puno komentirao, jer je sve poznato!

Od 1941. do 1945. Hrvatska je imala svoju državu, NDH. Ali i nesretni ustaški pokret jer se priključila Silama osovine.

Ne htijući, učiniše u svojoj samoobrani mnoga zla! I još uvijek ostaje neistraženi logor Jasenovac! Biti Hrvat za mnoge Srbe znači biti nešto zlo, biti ustaša. A za mnoge ‘naše’ ulizice i izdajnike, zahvaljujući velikosrpskoj propagandi – klerofašist! Onda dolazi kraj rata – Bleiburg!

Izgladnjeli, izmlaćeni, ubijani od hrvatskih i srpskih partizana, bez stida, bez srama, bez suda. Jame popunjene sa 600 tisuća nevino ubijenih. Hrvatsku likvidirati, kako bi komunistička Jugoslavija živjela! Brak sa Srbijom zvao se lažno Jugoslavija, a zapravo to je Velika Srbija!

Ista pasta 1991. Nastupa proganjanje, paljenje, ubijanje, silovanje, mučenje, desetci logora! No, hrvatski dragovoljci s akumuliranom stoljetnom energijom oduprli su se uspješno agresoru. Sve je poznato! Vukovar, Bljesak, Oluja – svjetski poznati fenomeni. U medicinskopsihologijskom smislu – sve dok nacije sačinjavaju ljudi, posebno vodstvo, čiji je glavni motiv imanje pa pohlepa kao prirodna posljedica nemoguće je spriječiti rat! Oni nužno žude za onim što ima drugi narod. Zato napasti i osvojiti! To je posljedica njihove kulture i duboko je usađena u karakteru. Terapija: promijeniti mentalitet od ‘imati’ prema ‘biti’. Živjeti u miru i ljubavi kao pravi susjedi ili ovako – ‘Si vis pacem para bellum!’

(Hoćeš li mir, spremi se za rat).

Kolumne 31

• 15. SVIBNJA 2019. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 3, EPIZODA 28

Vrijeme za Ljudi kažu da prolazi sve brže, a ja nikako da proniknem u dio sebe gdje se nalazi taj sat koji odbrojava. Možda mi je srce kameno?

Hrvatski jezik, za razliku od onih nekolicinu koje poznajem, ne razlikuje vrijeme trajanja, koje se izražava u sekundi kao mjernoj jedinici internacionalnog sustava, od onog vremena kojeg čine ciklone i anticiklone.

Htio sam pisati o onom vremenu kojim mjerimo trajanje života, ali ovaj dan sredinom svibnja, a koji nalikuje više veljači po hladnoći i jugoistočnjaku koji tako šiba oko kuće da mi je krovom zatvorena terasa kompletno mokra od navrle kiše, ne dozvoljava mi da ignoriram ono izvanjsko. Vratio sam se objedovati u stan. Gori peć na drva, a ranije sam planirao u ovo vrijeme otvoriti sezonu morskog kupanja. Rekli bi ne-vrijeme. Vjerojatno niti brod ne vozi što je zaista rijetkost u ovo doba godine. Kažu da južni vjetrovi više podižu razinu mora u zimskim mjesecima, ali ovo danas izgleda da je upravo takav dan. Vidio sam turiste u samoposluživanju, mogu samo zamisliti kakvu tjeskobu osjećaju. Nedjelja je dobrog pastira. Moj omiljeni propovjednik s jednog drugog otoka na Jadranu koji ne zna za moje postojanje, a pristiglo dobro poznatim kanalima, izjavio je ponovno nešto mudro što u meni budi nadu u razum klera.

Pozvao je narod da se odmakne od bilo kakvih kritika i ljutnje na stav njihovog glavnog pastira, onog Vatikanskog, o zadršci glede kanonizacije nama već svetog kardinala Stepinca. Kaže da je to stav čovjeka prije svega, i da za neke stvari treba proći vrijeme. Možda deset, dvadeset, ali i sto godina. Razumno. Postoji uvijek vrijeme za, drugi

Piše dr. sc. Siniša Car

Činim se sam sebi jednakim kao lani, a ništa niti drugačiji od onog srednjoškolca koji je sad ponovno u školskoj klupi

je par rukava što bi mi odmah i sad. A ništa ne može na silu. Ne možeš ukrotiti ovo vrijeme vani. Nema smisla se niti ljutiti na njega. Ne treba u njemu tražiti znakove ili globalne klimatske trendove. Jednostavno je takvo kakvo je. Nekako je lakše to prihvatiti kad živiš u prirodi i s njom dijeliš dobro i loše. Čak kad vremenska prognoza ne obećava niti proljepšanje još kroz neko vrijeme, barem koliko metorolozi mogu prognozirati, opet moraš samo slegnuti ramenima. Mladić, konobar na stajalištu na autocesti u Ličkom Osiku izbacio je u potrebi za komunikacijom nekoliko bisera koje moram ovdje zapisati. Kad sam uz kavu naručio i vodu iz slavine, komentirajući da je ova njihova sigurno izuzetne kvalitete, duhovito mi je replicirao: ‘Ovdje ju nema više tko zagaditi!’. Kao uhoda, mačka koja nanjuši hranu, a na isto tako simpatičan način došetao je do stola na kojem smo sjedili da bi nam ispričao o teškom životu mladih ljudi u Lici; o činjenici da su otišli prodali u bescijenje svoje kuće što samo znači da se nikada neće ovdje vratiti. Kaže da to utječe i na ekosustav, pa niti vukova više nema jer nema niti ovaca.

Nema niti pastira. Hladnoća je pred neki dan, u ovo ne-vrijeme, smrzla voćke. Kaže da mu se 86-godišnja baka ne sjeća ovakve hladnoće u svibnju.

Kako sam shvatio da nemam nikakvih argumenata da mu kontriram u opservaciji beznadežnog stanja u kojem se zatekao, samo sam koncentrirano pratio njegovu priču, slušao i postavljao pitanja jer njega, kao i brojne druge nesretne duše u ovo ne-vrijeme nitko više ne čuje. Tamo sam se zatekao na povratku s proslave 30-te godišnjice mature i zato sam htio govoriti o vremenu koje uopće ne postoji.

Ono u sekundama, minutama, satima, danima i godinama koje teče linearno prema meni upitnom kraju. Fizičari se kunu da postoji, no ne znaju kuda stremi. Ljudi kažu da prolazi sve brže, a ja nikako da proniknem u dio sebe

Nekako je lakše to prihvatiti kad živiš u prirodi i s njom dijeliš dobro i loše gdje se nalazi taj sat koji odbrojava.

Možda mi je srce kameno? Činim se sam sebi jednakim kao lani, a ništa niti drugačiji od onog srednjoškolca koji je sad ponovno u školskoj klupi. Ne znam kako je ovdje na jugu, no gore na sjeveru je običaj, barem u mojoj školi, da se na proslavi mature okupljamo u učionici škole i razrednica nas proziva kao nekad kad je to imalo drugačiju funkciju. Izostali ne dobivaju neopravdane sate jer dvoje naših izostalih sada su na drugom svijetu, paralelnom univerzumu ili nekom mjestu koje mi jednostavno ne možemo vidjeti kao što ja ne mogu vidjeti u sebi onog sebe od prije 30 godina. Razumljivo je to jer on je ovaj isti koji sada sjedi na istom mjestu, samo što ovog današnjeg tada nisam mogao spoznati kao što sada ne mogu onog od prije. Ne znam je li ovo dovoljno da demantiram protok vremena? Odnosno, može li se krug koji se vrti ikada zaustaviti? Mudraci se kunu da osim sadašnjosti ne postoji ništa drugo te stoga svi mentalni konstrukti koji se imaju tendenciju širiti u prošla iskustva ili pak strašiti se ili naslađivati nekim budućim, nemaju nikakvu funkciju jer niti jedan niti drugi, prošlost ili budućnost, od stvarnosti nemaju baš ništa. Stvarnost postoji samo u ovom trenutku. Možda je naš hrvatski jezik, ono što sam primjetio na početku, proniknuo u misterij vremena pa vrijeme izjednačava s ciklusima kojima se povinula zemlja i po kojem pleše svoj ples iz godine u godinu uvijek s nekim novim iznenađenjima. Naš je problem što mi sve slabije osjećamo taj ritam i što sve više naš ples liči plesu padavičara, diskinetičnom gibanju koje nikako da se uskladi s dobom, mjerom i ritmom koje nameće vrijeme. A uvijek postoji vrijeme za. Baš za sve.

32 Aktualno

Duplerica

ISKORISTIO PRILIKU

15. SVIBNJA 2019. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Golupčić se utoć’o, hoćem

Aktualno 33

• 15. SVIBNJA 2019.

HVALEVRIJEDNA AKCIJA U ‘RADOSTI’ Vrtić Radost ugostio je ovog petka Eli Radić iz Udruge slijepih DNŽ i njenog psa vodiča Capu.

Nakon druženja, maženja i stotinu pitanja, djeca su predala sakupljeni novac od prodaje majica za školovanje pasa vodiča i terapeutskih pasa.

Ovo prijateljstvo Cape i djece već dugo traje kroz druženja, različite izložbe i hvalevrijedne akcije. Želja teta vrtića je bila osvijestiti djecu i njihove roditelje o važnosti psa vodiča i terapeutskih pasa u čemu su i uspjele.

mo li i mi uskoro?

Nadamo se da ćemo uskoro imati što više ovakvih fotografija, ali i onih pravih ljetnih okupanih suncem na prepunim plažama

Foto Zvonimir Pandža

Dubrovčani jedva čekaju kad će im stići pravo ljeto da se mogu napokon ‘utoćat’ u more. Promjenjivo vrijeme s obiljem kiše nikako im ne ide u prilog, ali je zato ovaj golupčić svoju priliku iskoristio i sletio u prvu lokvu vode, udobno se smjestio na kamenu klupicu i uživao u pokojoj zraci sunca koja je provirila između oblaka.

Nadamo se da ćemo uskoro imati što više ovakvih fotografija, ali i onih pravih ljetnih okupanih suncem na prepunim plažama.

34 Kultura

15. SVIBNJA 2019. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Rođen jedan od najsvestranijih umova 18. stoljeća 16. svibnja 1599. u Dubrovniku je umro Didak Pir, pravog imena Isaia Koen, portugalski i hrvatski humanist, latinski pjesnik, podrijetlom iz bogate obitelji portugalskih Židova. Od 1558. nastanio se u Dubrovniku, u kojem je boravio do smrti, puna četiri desetljeća.

Radio je kao učitelj klasičnih jezika i književnosti u dubrovačkoj školi.

Bio je u prisnim odnosima s mnogim uglednim Dubrovčanima. Njegovo je pjesništvo bogato vrelo podataka za kulturnu povijest Dubrovnika u drugoj polovici XVI. stoljeća. 16. svibnja 1931. u rodnom Dubrovniku je umro povjesničar Antonije (Antun) Vučetić, ravnatelj Dubrovačkoga arhiva od 1921. do 1924. Osnovao je dubrovačko učeno društvo Sveti Vlaho i pokrenuo njegov Glasnik. S kolegama Tkalčićem i Jelčićem sabrao je zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV. stoljeća Dubrovački spomenici.

Teorija sila matematičara, fizičara, astronoma, filozofa i diplomata Ruđera Josipa Boškovića pridonijela je razvoju moderne fizike

Piše Sebastian Vukosavić

15. svibnja 1361. na dubrovačkom području pojavila se kuga koja je trajala skoro godinu dana i odnijela više od 2 500 ljudskih života. Ova se kuga razlikovala od one iz 1348. kada su uglavnom umirali pučani. Sada su to bila vlastela, mlađi svijet i žene. Istoga dana te 1361. Veliko vijeće donijelo je zaključak, kojim se određuje da među oružjem, koje se imalo poslati u Ston bude i jedna spingarda. Iako se vatreno oružje prvi put spominje u Dubrovniku već 10 godina ranije to je prvi izričiti

dokaz o postojanju vatrenog oružja.

Nakon prethodne noći, kada se na nebu pojavila Sjeverna zora (Aurora borealis) nitko nije slutio što će donijeti sutrašnji dan. 15. svibnja 1869.

Dubrovnik su u jutarnjim satima pogodila dva snažna potresa. 15. svibnja 1928. prvi put je u Dubrovnik doplovio novi i tada najljepši brod Dubrovačke parobrodarske plovidbe ‘Sveti Vlaho’ i usidrio se između Lokruma i grada. 15. svibnja 1962. za čarter letove puštena je u promet Zračna luka Dubrovnik.

17. svibnja 1520. u jedanaest sati, na blagdan Gospodinova Uzašašća, dogodio se prvi od tri velika dubrovačka potresa, u kojem su sve kuće unutar zidina, po zapisima Senata, bile oštećene. Povijest bilježi kako je Dubrovnik, izgrađen na trusnom području i na potresno najaktivnijem području Hrvatske, doživio i preživio veliki broj potresa, od kojih su tri bila velike jakosti, 1520., 1639. te 1667. Naša generacija pridodat će i jaki potres iz 1979. pa i onaj nešto slabiji, bar u Gradu, iz 1996.

17. svibnja 1949. osnovan je Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. 17. svibnja 1967. osnovana je Liga protiv raka Dubrovnik. 17. svibnja 1947. rođena je dubrovačka spisateljica i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Tereza Buconić Gović. 17. svibnja 2015.

Kultura 35

• 15. SVIBNJA 2019.

u 88. godini života, u rodnom Dubrovniku, umro je krajobrazni arhitekt i agronom, Bruno Šišić.

18. svibnja 1711. u Dubrovniku je rođen jedan od najsvestranijih umova 18. stoljeća matematičar, fizičar, astronom, svećenik, filozof, diplomat i pjesnik Ruđer Josip Bošković, čija je teorija sila pridonijela razvoju moderne fizike. 18. svibnja 1899. u Dubrovniku je rođen povijesničar Cvijeto Benvenutov Job. Bio je jedan od začetnika Dubrovačke biblioteke. Sakupljao je etnološko kulturno dobro, poslovice, narodne izreke Dubrovnika i šire okolice, pisao je poeziju, crtao i slikao te bio uvijek društveno – kulturno aktivan građanin. 18. svibnja 1907. u Novoj Rači kraj Bjelovara rođen je fotograf Tošo Dabac, jedan od oblikovatelja prepoznatljivog identite­ta Dubrovačkih ljetnih igara 50-tih godina 20. stoljeća. Prema odredbama sporazuma između Mussolinija i Ante Pavelića potpisanog u Rimu, 18. svibnja 1941., Talijani su dobili i anektirali otoke Korčulu i Mljet, kao i istočni dio Konavala.

19. svibnja 1437. dubrovačka vlada donijela je odredbe o izvanrednoj upravi gradom u vrijeme kuge i povlačenju vlade iz Dubrovnika. Svjedok tih događaja bio je Filip de Diversis, talijanski humanist i pedagog, autor djela Opis položaja, zgrada, državnog ustroja i pohvalnih običaja slavnoga grada Dubrovnika koji nam je ostavio svoj zapis: ‘U to vrijeme su ostala upravljati gradom desetorica vlastele. Od njih su devetorica umrla od zaraze u roku od petnaest dana. Među njima je ostao živ jedan stari vlastelin od 83 godine, po imenu Marin Rastić.’ Postupno emancipiranje srednjovjekovne dubrovačke komune kao samostalnog političkog

1962.

za čarter letove puštena je u promet Zračna luka Dubrovnik

subjekta na pozornici svjetskih zbivanja početkom Novog vijeka temeljilo se na unutrašnjim i na vanjskim promjenama. Tako 19. svibnja 1557. kako bi se osigurao nesmetani rad upravnih tijela Republike, Senat je razdvojio dužnosti notara i kancelara. 19. svibnja ratne 1992. postrojbe Hrvatske vojske, oslobodile su Zamaslinu kao i raskrižje s benzinskom crpkom u blizini Stona.

20. svibnja 1460. donesena je odluka da se u debljini glavnog gradskog zida naprave dvostruka vratavrata od Pila. 20. svibnja 1930. zatvorena je stara Općinska kavana. Ona je od osmog desetljeća XIX. stoljeća djelovala samo u prostoru sadašnjeg gornjeg dijela kavane tj. prema crkvi sv.

Vlaha, dok se u prostoru prema Portu nalazila vojna pekara. 20. svibnja 1903. u Dubrovniku je umro istaknuti pravnik i političar, istraživač dubrovačke pravne povijesti Konstantin (Kosta) Vojnović, otac književnikâ Iva i Luja Vojnovića. 20. svibnja 1927. u

1520.

u jedanaest sati, na blagdan Gospodinova Uzašašća, dogodio se prvi od tri velika dubrovačka potresa, u kojem su sve kuće unutar zidina bile oštećene

Dubrovniku je rođen skladatelj, gitarist i aranžer Mario Nardelli. 20. svibnja 1971. umro je Rudi Reš, najpoznatija sportska ličnost Dubrovnika u razdoblju između dva svjetska rata.

21. svibnja 1466. u strahu od kuge, koja se unatoč brojnim mjerama početkom 1465. s Korčule proširila na područje Republike i to najprije na otoku Koločepu, a potom se vrlo brzo proširila po gradu i Župi dubrovačkoj, dubrovačka vlada je odredila da se o Duhovima održe tri procesije, do Tijelova posti, a zdravima se zabranjuje jesti meso. 21. svibnja 1992. oslobođeno je Slano što je bio ključni trenutak operacije deblokade Dubrovnika. Dan oslobođenja Slanog, obilježava se i kao Dan Općine Dubrovačko primorje. U borbama, toga su dana poginula četiri hrvatska vojnika i jedan civil. 21. svibnja 2015. Dubrovnik i cijela županija, od 15 do gotovo 22 sata, bili su u potpunoj telekomunikacijskoj izolaciji od ostatka zemlje.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura ROMANTIČARSKI RAJ HABSBURŠKOG MONARHA

Maksimilijan je bio oplemenitelj, ne devastator obnove vrtova habsburškog monarha kojeg provode za potrebe i u suradnji s JU Rezervat Lokrum, a čija procjena stanja na terenu je javnosti predstavljena još u rujnu 2018.

Autentično Maksimilijanovo razdoblje

U knjigama austrijskih istraživača mogu se pronaći nacrti krajolika s kućama koje je Maksimilijan slikao jer je, osim za prirodne znanosti, imao talent za crtanje. Upravo troškovnici i zapisi njegovog glavnog vrtlara pokazuju kako je za sve ‘linije’ u lokrumskom perivoju upravo on zaslužan – dr. sc. Mara Marić Što je bilo u podlozi ideje stvaranja Maksimilijanovih vrtova na Lokrumu?

Tko je bio njihov kreator? Kako su uopće izgledali projekti? Pitanja su čije odgovore je prilikom dvogodišnjeg istraživanja u gradovima od Beča, Trsta, Padove, Zadra, Splita i Dubrovnika,

Razgovarala Iva Dedo Foto duList/Mara Marić; arhiva

obradivši obiman opus građe na različitim jezicima, pronašla Dubrovkinja doc. dr. sc. Mara Marić, predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku. Naime, posredstvom Zavoda za obnovu Dubrovnika njen odsjek je angažiran na radovima

Isprva, kako ističe naša sugovornica, dogovorena je studija koja je obuhvaćala tek korpus građevine prepoznate GUP-om kao kulturno dobro. Međutim, daljnjim proučavanjem ustanovljeno je kako je neodvojivi dio ornamentalnih vrtova čitavo pristupno područje koje uključuje pročelje i šetnice do pred Portoč. Istraživanje je stoga prošireno, a Marić se osobno prihvatila detaljnijeg istraživanja ove teme. Rezultati do kojih je došla bit će u objavljeni u knjizi koja u tisak ide krajem ove godine u nakladi dubrovačkog Sveučilišta i Matice Hrvatske ogranak Dubrovnik.

Mali djelić istraživanja dr. sc. Marić objavila je i s akademikom Mladenom Šćitarocijem u prestižnom britanskom časopisu ‘Studies in the History of Gardens And Designed Landscapes’.

S istraživanjem su upoznati i u Beču te je Mara Marić pozvana od direkcije dvorca Schönbrunn kao gostujući predavač na obilježavanju 450 obljetnice carskih perivoja.

— Istraživanje je neosporno dokazalo da uspostava perivoja u autentičnom Maksimilijanovu razdoblju nastaje prema njegovoj viziji i direktnim uputama. Ono počinje 1859. kada ga u listopadu njemu na dar kupuje supruga Charlotta pa do kraja 1863. iste godine, nakon toga u svibnju 1864. Maksimilijan stiže u Meksiko kao meksički car.

Kako je Maksimilijan bio ljubitelj lijepoga, ne samo kolekcionar, nego i pasionirani botaničar i hortikulturist, već

Kultura 37

• 15. SVIBNJA 2019.

KONCERT U KABOGI Zagrebački gitaristički kvartet i glumac Duško Modrinić u subotu, 18. svibnja u ljetnikovcu Bunić-Kaboga ispričati će životnu priču dubrovačkog skladatelja Blagoja Berse. Uz Bersina djela ‘Po načinu starih – Airs

de ballet’, ‘Bizarna serenada’, ‘Notturno’ i ‘Mélancolie’ u obradi Melite Ivković, na programu će biti skladbe Ravela i Debussyja te dijelovi baleta Manuela de Falle koje je obradio Frane Verbanac.

Laube je bio osoba od velikog Maksimilijanova povjerenja. U prilično teškim otočnim uvjetima uspostavljao je gospodarstvo i lokrumski perivoj Dio crteža slikara Antona Perka iz oko 1880. godine, Zbirka Perko - Znanstvena knjižnica Dubrovnik

i graditelj otkriveno je i ranije. U knjigama austrijskih istraživača mogu se pronaći nacrti krajolika s kućama koje je on slikao jer je, osim za prirodne znanosti, imao talent za crtanje. Upravo troškovnici i zapisi njegovog glavnog vrtlara pokazuju kako je za sve ‘linije’ u lokrumskom perivoju upravo on zaslužan – priča za duList Marić.

Njegovim glavnim dvorskim vrtlarom zaduženim za Lokrum imenovan je Čeh Joseph Laube podrijetlom iz Bohemije, također u to vrijeme predjela austrijske carevine.

— Zanimljivo je kako su vrtlari na bečkom dvoru i inače uglavnom bili Česi.

To je narod razvijene kulture vrtlarenja te broji jedno od prvih vrtlarskih udruženja. Zanimljivost je da je posljednji školovani vrtlar na Lokrumu 20.-ih godina 20. stoljeća također došao iz Češke te je kasnije zaposlen u Rasadniku ‘Čibača’. Dvorski vrtlar Laube me osobito zaintrigirao, jer je bio osoba od velikog Maksimilijanova povjerenja i jer se može iščitati iz njegovih pisama da je u prilično teškim otočnim uvjetima uspostavljao gospodarstvo i lokrumski perivoj. U razumijevanju brojnih zapisa i troškovničkih stavaka pisanih na staronjemačkom iznimno mi je pomogao biolog i izvorni njemački govornik gospodin dr. Rainer Dornbusch – govori dr. sc. Mara Marić.

Za kreaciju vrtova inspirirala ga Španjolska

Prešutno se mislilo kako je Maksimilijan devastirao Lokrum benediktinskog doba. Međutim, kaže Marić, kod usporedbe prvog plana otoka te prve i druge katastarske izmjere, vidljivo je da je on sa svojim timom inženjera i čitavom

plejadom najistaknutijih europskih znanstvenika koji su posjećivali otok, dobro proučio teren i zadržao sve vrijedne poljoprivredne površine.

— Ostavio je stare maslinike koje je kasnije nadopunio. Tome u prilog ide podatak kako je samo u prvoj godini njegovog posjedovanja otoka prinos bio 60 barila ulja. Zadržao je i upotpunio povijesni vinograd na mjestu današnjeg botaničkog vrta. Vrela pokazuju da je Maksimilijan s Malage poslao trsove malvasije na Lokrum. Prema tome, može se reći da je oplemenio prostor.

Prvotno je prostor na kojem su nastali pristupni ornamentalni vrtovi bio pašnjak takozvani Pascolo prekriven tu i tamo kojom voćkom. Za kreaciju tih vrtova inspirirala ga je Španjolska.

Naime, postavši vrhovni zapovjednik austrijske mornarice, ali i prije, mnogo je putovao. Provodio je manje ekspedicije Mediteranom. Bio je oduševljen tim srazom arapske i europske kulture. Na karti otoka zapisani su tako španjolski nazivi – tumači Mara Marić.

Pristupni dio nosio je ime alameda.

Posrijedi je, kaže Marić, pejsažno-urbanistički termin za formu koja je korištena u španjolskim gradovima. To je šetalište s više uzdužnih paralelnih linija šetnica s visokim nasadima stabala, predviđeno za susret u predvečer više građanske klase, izrazito promenadnog karaktera.

— Ta se forma osvajanjima prenijela i u Južnu Ameriku. Stoga ne čudi što je Maksimilijan po dolasku u Meksiko krenuo s osuvremenjivanjem alamede u Meksiko Cityju. U memoarima opisuje alamede na preko 40 mjesta. Želio je tu formu, iako imanentnu gradskom javnom prostoru prenijeti u lokrumski

ambijent. Nekoliko je ciljeva time želio postići. Prije svega stvoriti atraktivni predvrt svojoj rezidenciji, ures građevini. Alamede su izvorno u Španjolskoj bili prostori susreta građana, u ljetnim večerima, u hladu. Maksimilijan je bio socijalno osviješten pa je izvjesno kako su ti prostori na Lokrumu trebali poslužiti i Dubrovčanima. Podsjetimo, prvi perivoj kojeg je radio bio je Maxing u četvrti Hietzing pokraj Schönbrunna kojeg je neposredno nakon dovršetka darovao žiteljima tog kvarta. Lokrumska alameda nije do kraja izvedena. Kao svaka avenija ona je trebala imati svoje klimaksne točke na početku – kod uvale Portoč i kraju – kod rezidencije - zaključuje znanstvenica.

Akcent perivoja egzotične biljke

Razglednica s prikazom tzv.

Maksimilijanova stola, na proširenju glavne šetne staze alamede iz 1900.– 1905. godine, zbirka razglednica Eduard Šuljak

Koncept alameda Maksimilijan je prilagodio lokrumskim osobitostima, nastojeći kopirati neposredni okoliš i autohtonu vegetaciju. U njezinom okrilju smještene su egzote na kojima je bio akcent, a autohtono bilje ga je štitilo od naleta vjetra, velike hladnoće i posolice.

— Maksimilijanova glavna preokupacija bila je prilagoditi što veći broj stranih vrsta. To je bila moda onog

38 Kultura

15. SVIBNJA 2019. •

Koncept alamede Maksimilijan prilagodio je lokrumskim osobitostima.

Nastojao je kopirati neposredni okoliš koji je egzote štitio od naleta vjetra, velike hladnoće i posolice vremena, pokazatelj moći. Poznato je kako je on bio pokrovitelj dvije velike ekspedicije. Jedan od najvećih austrijskih istraživačkih podviga bila je dvogodišnja ekspedicija austrijskom fregatom Novara, i druga brazilska u kojoj je sam Maksimilijan sudjelovao, a trajala je otprilike pola godine. Na obje je uz, botaničare i geografe, išao i njegov dvorski vrtlar čiji je zadatak bio prikupljati sjeme, kao i slikar pejsažist, litograf Joseph Selleny koji je napravio preko stotine skica ne samo biljaka već ambijenata koji su Maksimilijanu služili kao inspiracija za kreaciju perivoja ne europskom tlu – iznosi dr. sc. Marić.

Važno je napomenuti kako je Maksimilijanova glavna rezidencija bila Miramar. Njegov dječački san bio je imati kuću pored mora. Prilikom aklimatizacije biljaka na tom predjelu visokotršćanskog zaljeva gdje dolazi do sudara kontinentalne i mediteranske klime, jaki sjeverni vjetar je onemogućavao da on prilagodi sve što je zamislio. U radovima drugih istraživača o perivoju u Miramaru, objašnjava Marić, možemo pročitati pisma vrtlara kojima se obraćaju Maksimilijanu žaleći se kako im je, ‘prokleta bura’ ponovno uništila agrume i druge za ono podneblje egzotične biljke. Zbog toga se Lokrum habsburškom nadvojvodi činio kao idealna lokacija.

— Pored palete Maksimilijanovih savjetnika jedan od važnijih bio je Šibenčanin profesor Roberto de Visiani, dugogodišnji prefekt najstarijeg europskog botaničkog vrta u Padovi.

Na Lokrum je došao u travnju 1863. kako bi dao svoj sud o radovima provedenim u protekle četiri godine. Iste godine objavljuje članak u časopisu L’Ortolano u kojem poziva europske stručnjake vidjeti ga. Naime, osim alamede Maksimilijan preuređuje klaustarski vrt. Započeti su i radovi na zapadnom dijelu. Ti intimni privatni Maksimilijanovi vrtovi, okrenuti prema

Razglednica s prikazom vrta gotičkorenensansnog klasutra iz 1900.–1905. godine, preuzeto iz knjige Dubrovnik sa starih razglednica 1996., str. 136.

pučini definirani su već nacrtom 1860. godine. Jedna od značajnih promjena koja se trebala dogoditi jest rastvaranje zapadnog zida samostana i izgradnja novog zapadnog pročelja rezidencije, čime bi se značajno promijenio karakter sklopa kako su predlagali arhitekti nikad realiziranih projekata rezidencije Segenschmid i Hofmann – priča predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku.

Obogaćuje i faunu otoka

Zabilježena je anegdota prema kojoj je majku izvjesnog Luja Guska napala Maksimilijanova ‘šimija’ – majmun na što se on žalio upravitelju Jungu

Napravljeni su tek prvi koraci u tom smjeru i to upravo izgradnjom velike terase s prostranim stubištem koja je skladno povezala gotičko-renesansni klaustar i donje vrtove, takozvanu Zvijezdu.

— Prema planu u ritmičnom rasporedu ondje su bile postavljene vertikale, stupaste tise od kojih su tri do danas ostale. Donji vrt je kasnije nazvan Parkom zvijezda zbog oblikovanih osam krakova bordurama šimšira, a u sredini je zamišljena voda, dakle fontana.

Problem vode na Lokrumu bilježe još stari pisci primjerice Serafino Razzi.

Benediktinci su se mučili s prikupljanjem vode, pogotovo za navodnjavanje i osobno korištenje. Jednako je bilo s Maksimilijanovom upravom na otoku.

U perivoju je bio postavljen niz replika brončanih antičkih skulptura koje su vjerojatno uklonjene nakon odlaska prijestolonasljedničkog bračnog para Rudolfa i Stephanie von Habsburg s otoka – govori dr. Marić.

U središnjem dijelu je bio kip Klanjatelja/Adorante – dječaka s uzdignutim rukama okrenutim suncu, jedna od replika vrlo poznate grčke statue iz helenističkog razdoblja. Rađena je u minhenskoj radionici Geiss. Identična je bila postavljena u Miramaru i do danas se tamo nalazi te je kao i na Lokrumu okrenuta zapadu, prema suncu.

— Važan dio bile su i površine za

razmnožavanje bilja. Na prostoru gdje su danas vatrogasci bio je staklenik.

Za razmnožavanje na jugu koristila se velika livada. Bila je to prava proizvodna manufaktura. Razmjena biljnog materijala vršila se između Lokruma i Miramara u oba smjera. Profesor Roberto de Visiani zabilježio je preko 90 različitih rodova, dakle 100-tinjak egzotičnih vrsta, među njima dvije vrste banana, ananas i tri vrste araukarija. Taj popis, međutim, bio je puno širi. Konačan broj nikad nećemo saznati. Zanimljivo je spomenuti kako su Lokrum opskrbljivali osim Maksimilijanovih ekspedicija i poznati rasadnici diljem Europe poput Graza, Schönbrunna, Trsta, Padove i Londona – tumači.

Uz floru, Maksimilijan obogaćuje i faunu otoka. O tome priča anegdota zabilježena u knjizi Antuna Stražičića prema kojoj je majku izvjesnog Luja Guska napala Maksimilijanova ‘šimija’ – majmun na što se on žalio Maksimilijanovu upravitelju Jungu.

— Smrću Maksimilijana von Habsburga otok dolazi u ruke krunskog princa Rudolfa koji na Lokrum dolazi češće negoli njegov stric. 31-godišnji carević tragično umire 1889. oduzevši si život u aferi poznatoj pod imenom Mayerling. Od 1891. do 1917. skrb preuzimaju Dominikanci koji ondje otvaraju školu za svoje novake. Krahom Monarhije u posjedu Lokruma je Ministarstvo zdravstva Kraljevine SHS pa Jugoslavije gdje je otvoreno oporavilište za djecu.

Lokrumski perivoj je uvijek u većoj ili manjoj mjeri održavan, ali nikad – prije ili poslije Maksimilijana, tolika sredstva nisu ulagana u jedan perivoj na dubrovačkome području i šire, jer takvo nešto mogla si je priuštiti samo carska kuća – kaže Mara Marić.

Na pristupnom dijelu može se vidjeti kako je u prošlosti bilo određenih popravaka i dosadnje te su glavni elementi vrtova očiti i danas. Ipak, ideja o obnovi prvi put javila se 1989. Autor rješenja krajobrazni arhitekt dr. sc. Bruno Šišić visinu zahvata, ali tretirajući cijeli otok, uključivo botanički vrt, izgradnju staklenika i maslinike, je procijenio na tadašnjih 31 milijun dinara. No, ona je pred Domovinski rat spriječena.

2017. potpisanim ugovorom o suradnji između JU Rezervat Lokrum, dubrovačkog Zavoda za obnovu i Sveučilišta u Dubrovniku započela su istraživanja koja su 2018. i 2019 rezultirala vrtnim elaboratima s detaljnim smjernicama obnove. Sada slijedi izrada detaljne projektne dokumentacije kako bi Grad Dubrovnik i JU Rezervat Lokrum mogli aplicirati na fondove EU odnosno pristupiti procesu obnove ove vrijedne ne samo dubrovačke i hrvatske već europske te svjetske baštine.

Kultura 39

• 15. SVIBNJA 2019.

‘MJESTO ISPREKIDANIH ODLAZAKA’

Dubrovnik prvi put na Venecijanskom bijenalu

Troje međunarodno priznatih umjetnika s dubrovačkom adresom Izvor Pende, Slaven Tolj i Marijana Pende predstavili su se različitim vizualnim medijima Otvorenjem izložbe ‘Mjesto isprekidanih odlazaka’ prošlog četvrtka, Grad Dubrovnik i Umjetnička Galerija Dubrovnik prvi put su se predstavili na Venecijanskom bijenalu. Izložbu je službeno otvorio gradonačelnik Mato Franković, a o izložbi su govorili i ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, Tonko Smokvina i kustosica izložbe Jelena Tamindžija.

Otvorenju je prisustvovala i ministrica

Druženje se nastavilo uz poznatu, na kulturnoj sceni renomiranu, berlinsku DJ Bonnie

kulture Nina Obuljen Koržinek. Troje međunarodno priznatih umjetnika s dubrovačkom adresom Izvor Pende, Slaven Tolj i Marijana Pende predstavili su se različitim vizualnim medijima koji zajedno čine izložbu ‘Mjesto isprekidanih odlazaka’.

Međunarodni uspjeh Grada

— Zahvaljujem još jednom izvanrednim umjetnicima Slavenu Tolju te Marijani

i Izvoru Pende čija su vrhunska umjetnička djela u najboljem svjetlu predstavila Grad Dubrovnik. Uistinu možemo reći da je ova gradska uprava napravila iskorak u međunarodnoj promociji Grada Dubrovnika – istaknuo je gradonačelnik Mato Franković dodavši kako je ovo ‘još jedan međunarodni uspjeh Grada Dubrovnika’.

Point of Departure, odnosno polazišna točka, u radovima troje umjetnika predstavlja početnu točku kretanja koje nije pravocrtno zadano niti slijedi jasno određenu i vidljivu putanju. U društvu koji svoj evolucijski učinak mjeri prema kretanju uvijek usmjerenom ka budućnosti i smjeru ‘naprijed’, zaustavljanje i propitivanje vlastitog kretanja javlja se kao problem u prometu. Strah od zaustavljanja nosi sa sobom strah od lacanovskog suočavanja i identificiranja s vlastitim ‘ja’, priznanja vlastitog poraza i mogućeg uočavanja činjenice da je naše kretanje besmisleno, da naše vlastite kvazirevolucije ne vode nikamo. Strah od vožnje u vlaku bez broja i bez zadnje stanice.

Nakon službenog dijela otvorenja, druženje se nastavilo uz poznatu, na kulturnoj sceni renomiranu, berlinsku DJ Bonnie, suvlasnicu agencije Musique Couture, koja je surađivala s Lady Gagom te otvarala velike događaje svjetskih brendova poput Mercedes Benz Fashion Week ili Vogue Fashion’s Night Out, Berlin Nike+ Runners Lounge.

Point of Departure, odnosno polazišna točka, u njihovim radovima predstavlja početnu točku kretanja koje nije pravocrtno zadano niti slijedi jasno određenu i vidljivu putanju

40 Kultura

15. SVIBNJA 2019. •

OTVORENA IZLOŽBA ‘ORLANDO NEKAD’

Oživljena povijest našeg viteza Piše/Foto Leona Rašica

51

fotografija postavljena je na Stradunu

Najstarija od fotografija na izložbi je crtež nastao prije 1878. Riječ je o crtežu splitskog umjetnika gdje je Orlando zapravo srušen. To mu se dogodilo 1825. i 53 godine nije ga bilo na današnjem mjestu – Ivo Batričević Izložba ‘Orlando nekad’ otvorena je prošle subote na Stradunu.

Točnije, čak 51 fotografija koja poznatog viteza prikazuje na razne načine, a opet uklopljena u svakodnevni život Dubrovčana kroz povijest, postavljena je na južnoj strani Straduna te je prikazana na stratama. A, fotografije i crteže ustupili su članovi Facebook grupe ‘Dubrovnik nekad’ koja je, kao i obično, prikupila pravu riznicu vrijednih fotografija Orlanda.

— Grad nas je prije pola godine zamolio da otvorimo ovu izložbu. Cijeli sam život bio fotograf i kolekcionar sam, ali Orlando je uvijek bio sporan

Kultura 41

• 15. SVIBNJA 2019.

zato što ni danas nemamo gdje kupiti neku kartolinu ili sliku ni u pošti ni na trafici. Orlando je uvijek u nekom drugom planu, uvijek se prikazuju četiri stalna motiva ili Stradun plus Orlando ili sv. Vlaho plus Orlando ili pak zvonik s njime ili neka djeca i golubovi oko njega. Ovo je prva izložba ovakvog tipa na otvorenome. Vidjet ćemo koliko će izdržati zbog atmosferskih prilika. Napravili smo je što kvalitetnije.

Strate su veličine malo više od metra i 20 s 80. Najstarija od fotografija na izložbi je crtež nastao prije 1878. Riječ je o crtežu splitskog umjetnika gdje je Orlando zapravo srušen. To mu se dogodilo 1825. i 53 godine nije ga bilo

NAŠ SUVREMENIK

Orlando u očima mladih umjetnika

Slikarski odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića obilježava Orlandovu godinu izložbom ‘Orlando – naš suvremenik’ koja je otvorena u petak navečer u Sponzi.

Na izložbi se mogu vidjeti radovi učenica i učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner i to: — drugi razred: Gabriela Tutek-Primorac, Marta Vitković, Lara Gavrić, Mirela Sefer, Lorena Madeško, Mara Šabadin, Anamaria Milinić (mentor: Davor Lucianović, prof. mentor) — treći razred: Carolina Barbarić, Ena Barčić, Maro Dolenec, Marie Jeanne Jukić, Nina Kasavica, Laura Martinović, Daria Morović, Đina Radulj, Kristiana Sain, Jelica Šabadin, Laura Žuro (mentor: Luko Pilpica, prof. mentor) — Orlando u ovoj izožbi nije prikazan samo kao njegova pojavnost, već ideje koje on utjelovljuje. Ideje koje su formirane u doba viteštva i koje imaju iniverzalan karakter. Učenici su ispitivali kako te vrijednosti funkconiraju našem vremenu te ima li ih uopće. Ukupno je izloženo 16 radova – poručio je profesor Lucianović.

na današnjem mjestu. Također, specifično je da je Orlando prilikom svoga postavljanja prije 600 godina gledao na istok, a kada ga je vjetar srušio vjerojatno zbog neke zastave koja je bila preteška, 53 godine je bio u Kneževom dvoru. 1887. godine postavljen je u današnjem obliku te gleda na sjever – rekao je administrator grupe ‘Dubrovnik nekad’ Ivo Batričević.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić naglasila je kako je ova izložba središnji događaj Orlandove godine.

Središnji događaj Orlandove godine

— Planirali smo upravo ovu izložbu otvoriti oko datuma kada je Orlandov stup i postavljen prije 600 godina na Stradun. Ona je rezultat zajedničkog promišljanja na koji način Orlanda još više približiti Dubrovčanima, ali i posjetiteljima. Na razini Povjerenstva sjetili smo se Facebook grupe ‘Dubrovnik nekad’ koja ima iznimno bogatstvo starih fotografija. Sretni smo i zadovoljni što je izložba ovako lijepo ispala. Kreativni realizator je Pero Mrnarević čija je ideja i bila postaviti izložbu upravo na Stradunu i u ovom formatu. Zahvaljujem i gosparu Ivu Batričeviću iz grupe ‘Dubrovnik nekad’ na ustupljenim fotografijama. Malo smo uljepšali cijeli

Izložba je rezultat zajedničkog promišljanja na koji način Orlanda još više približiti Dubrovčanima, ali i posjetiteljima – Jelka Tepšić

događaj i Gradskom glazbom. Vjerujem da su svi uživali – naglasila je Tepšić te se osvrnula na ‘sudbinu’ Orlanda koji je već dulje vrijeme ograđen radi utvrđivanja stupnja oštećenja.

— Orlando je zatvoren jer mora proći proces monitoringa. Ministarstvo kulture dalo je jasne smjernice kako se postupak odvija. Postoje uređaji koji s visine mjere razinu oštećenja stupa i, prema najavama, to je proces koji će trajati dvije godine, a nakon toga će stručno povjerenstvo dogovoriti daljni proces restauracije Orlanda – zaključila je Tepšić.

42 DuList info

15. SVIBNJA 2019. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘MIHO PRACAT’ Brod trenutno plovi prema luci Rotterdam gdje se očekuje 17. 5.

MIHO PRACAT

17. 5. stiže u Rotterdam, slijedi Ust Luga 25. 5.

AP ARGOSY

U luci Eemshaven

AP JADRAN

U luci Amsterdam

ZAGREB

U luci Antwerpen, slijedi Ust Luga 23. 5.

AP REVELIN

229 m duljina MB ‘MIHO PRACAT’

U luci Isdemir

AP LIBERTAS

Plovi za Liverpool gdje se očekuje 26. 5.

AP DUBRAVA U luci Santos

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2008. u Kini Nosivost: 79898 MT Duljina: 228,99 m Širina: 32,26 m Dubina: 18,59 m Glavni stroj: Wartsila-YMD7RT-Flex50-B Snaga: 11620 kw Brzina: 13,5 knots

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP ASTAREA U luci Abidjan, slijedi Lagos 21. 5.

DuList info 43

• 15. SVIBNJA 2019.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 15. 5. do 22. 5. 2019.

AP STON

U Vissai Intl. Port

AP DRŽIĆ AP SLANO

Plovi za luku Aliaga gdje se očekuje 31. 5.

U luci Sanghi

AP SVETI VLAHO CITY OF DUBROVNIK

Plovi za Rizhao gdje se očekuje 20. 5.

Plovi za Kwinanu gdje stiže 18. 5.

44 Oglas

15. SVIBNJA 2019. •

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuju se sobe za radnike, na duže vrijeme. Svaka soba ima dva kreveta, osim jedne koja ima bračni krevet. Sobe se nalaze na katu kuće zajedno s dvije kupaonice (odvojene). Jedna kupaonica je sa kadom, a druga sa tušem. U prizemlju se nalazi opremljena zajednička kuhinja i manji WC. Postoji mogućnost korištenja dijela vrta za roštilj i sl. Lokacija je na Lapadskoj obali. Cijena po ležaju 1300 kuna s uključenim mjesečnim troškovima. Obavezan ugovor na min 1 godinu. Kontakt 385911312544 Zaposleni

mladi par iz Dubrovnika traži stan/garsonjeru/studio apartman na duže vrijeme u Dubrovniku ili okolici.

Kontakt 097 755 9916

Mladi, veseli, pristojni i uredni par zapo-

slen u Dubrovniku i Orašcu, traži stan ili garsonijeru do 200 eura. (kuhinja, wc, soba i wi-fi). Kontakt 091 564 2479

Iznajmljuje se moderno uređen stan u Šipčinama na prvom katu zgrade na duže razdoblje. Dostupan parking ispred zgrade. Blizina trgovine Tommy,

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

autobusne stanice, pekara i pizzerije.

Površina stana: 60 m2, dnevni boravak, kuhinja, dvije spavaće sobe, kupaonica, WC. Oprema: protuptovalna vrata, 3 klime (spavaće sobe i dnevni boravak); podno grijanje u kupaonici, WC-u, dnevnom boravku i trpezariji; frižider, štednjak na plin, pećnica, perilica suđa, TV, mašina za pranje/sušenje robe, internet i IPTV. Cijena 7500 kuna/mjesečno. Kontakt 38598 608 650

Iznajmljujem apartman u Gružu ide-

alno za dvoje. Kontakt 092 112 1108

Iznajmljujem sobe u Čibači za radnike.

Kontakt 092 2858 452 Tražim

dvosoban stan na širem području Mokošice na dulje vrijeme.

Kontakt 095 908 6437

Iznajmljujem stan sa dnevnim boravkom, sobom, kuhinjom i kupaonicom.

Stan se nalazi u prizemlju obiteljske kuće sa zasebnim ulazom u Mandaljeni nedaleko od crkve. Kontakt 098 970 4322 Tražim

smještaj, stan/garsonijeru u Župi ili u Cavtatu. Mlada sam, uredna

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na gospođu Sabrinu Horović, obitelj Vukčević prilaže 300 kuna; u spomen na pok. Nikšu, 300 kuna prilaže Miroslav Drašković; u spomen na dragoga prijatelja dr. Marka Šeparović, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Beba Franušić s obitelji; umjesto vijenca za pok. gospođu Anku Žarak, stanari zgrade Kneza Branimira 39. prilažu 450 kuna; umjesto vijenca za pok. Lukru Staničić, 300 kuna prilažu obitelji: Puhiera, Čižek i Mrkić; u spomen na pok. Cvijetu Jakić, 200 kuna prilažu Lidija i Luce; N.N. Donacija 100 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna.

Ispravak teksta iz prošlog broja: Uz veliku ispriku gđi. Nelki dostavljamo novi tekst.

U spomen na dragu kolegicu i prijateljicu pok. Miru Labaš Rathmann, umjesto cvijeća, 1500 kuna prilažu: Mira, Nelka, Maca, Maruška, Mare, Marin, Stijepo, Maja, Ognjen, Lucija, Fani, Zijad, Kika, Draško i Dragan. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA: umjesto cvijeća za dragu pok. rodicu Cvijetu Jakić, prilaže 200 kuna Ivanka i Kiko Ćimić. Udruga od srca svima zahvaljuje.

‘SLATKI ŽIVOT’ UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA Iva Račića 5, Dubrovnik, MB: 1874489, OIB: 66915157223 IBAN: HR8824840081102653928, www.udruga-slatki-zivot.hr, e-mail: slatki.zivot@ du.t-com.hr: u spomen na pok. Vicka Maleka, umjesto cvijeća, članovi Bočarskog kluba Orašac prilažu 300 kuna. Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob: 098 732 800.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

medicinska sestra, već upoznata sa svime što se očekuje od podstanara u Dubrovniku. Kontakt 097 692 1177

Iznajmljujem novoadaptiranu kuću u Mlinima na duže vrijeme za 14 osoba UMRLI (OD 8. 5. – 16. 5. 2019.)

ANA MIŠ pok. Steva (1929.)

IVO BJELOKOSIĆ (PIĆOV) (1925.)

ELEONORA BRNIN rođ. Obradović (1937.)

DAVOR DABELIĆ (1959.)

IVANKA KRILANOVIĆ rođ. Štaka (1931.)

IVO PEROVIĆ (1952.)

PERO STRAŽIČIĆ – PAJE (1950.)

STIJEPO NJIRE (BAN) pok. Nika (1940.)

MILJENKO PAPA (1966.)

NIKE GURIŠ rođ. Lale (1945.)

NIKO KRALJEVIĆ (1921.)

ADA LEČIĆ rođ. Greguš (1935.)

ANTUN OBLIZALO pok. Antuna (1932.)

ZORA MARĐOKIĆ rođ. Džodžo (1937.)

DRAGAN MILOŠ pok. Ante (1940.)

MILENKO KORAĆ – MILO (1931.)

Oglas 45

• 15. SVIBNJA 2019.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala

grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

koja se sastoji od 6 spavaćih soba, 2 kupaonice, 2 kuhinje, garaže i vanjskog parkinga. Kuća je raspoloživa od 1.6.2019., isključivo na duže razdoblje.

Idealan je smještaj za radnike. Sve sobe su klimatizirane i kuća je u neposrednoj blizini autobusne stanice, magistrale, pekare i trgovine. Kontakt 098 742 561

namješten, useljivo odmah, bez zamjene, cijena dogovor. Kontakt 098 393 701

Tražim

apartman, sobu ili stan za sezonu od 1.6. do 31.10., na području Čilipa. Kontakt 097 775 5593

Traži se manji stan za jednu osobu na

duže vrijeme samo na području grada.

Kontakt: 0976806280

Iznajmljujem dvosoban stan u Šipčinama: dvije sobe, dnevni boravak s kaučem na razvlačenje, kuhinja, tuš wc, na dulje vrijeme. Kontakt 091 423 1006 Iznajmljujem

tijekom cjele godine novouređeni dvosobni stan u Župi dubrovačkoj kraj nove škole. Kontakt 099 220 2699

Iznajmljujem stan (za 4 osobe) idealan za sezonske radnike u blizini Cavtata.

Opremljen svim potrebnim aparatima za svakodnevnicu. Molim zainteresirane da se jave. Kontakt 098 339 149 NEKRETNINE Na Gorici sv. Vlaha prodajem stan 26.7m2 s pripadajućom šupom,

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Kupujem trosoban stan u Novoj Mokošici. Kontakt: 020 295 311 Prodajem nekretninu na Pločama, stan, garsonijera, taraca, vrt, predivan pogled na Stari grad i more. Može i zamjena za kuću u Župi dubrovačkoj. Kontakt elizabeta0104@outlook.com Iznajmljuje se funkcionalna renovirana garsonijera/stan od 35m2 u Mlinima – Brašina, Župa dubrovačka, mladom paru ili zaposlenima na godinu i više. Mogućnost korištenja garaže. Nova kuhinja, prozori, podovi, klima, fasada.

Cijena 2.200 kuna + režije, ugovor + boravak + plaćanje preko banke. Upiti poželjno Viber +1 416 454 7803 ili SMS 097 748 0234 Hitno tražim stan za dvije sestre na duže vrijeme. Kontakt 095 375 5661 Iznajmljujem garsonijeru 25 m2 u Zatonu Velikom na dulje vrijeme, 50 m od mora (kontrolni sat za struju, Wi-Fi, SAT, perilica) idealno za jednu osobu ali može i dvoje, sve po dogovoru. Kontakt 092 101 8770 USLUGE Orezujem masline, agrume i ruže. Uređujem đardine i kosim travu. Kontakt: 091 937 4727 POSAO Tražim

dodatni posao čišćenja apartmana, par puta tjedno. Kontakt: +385953987375

Sobarica sa dugogodišnjim iskustvom nudi uslugu čišćenja vaših apartmana.

Hvala. Kontakt: 095 389 0969

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

Iznajmljujem studio apartman Trgovište – Mlini (soba, kuhinja, wc) + balkon.

Pogodno na duže vrijeme. Kontakt 095 844 3345

Kupujem dvosoban/trosoban stan na području ‘Malih kućica’, Donjeg Obuljena, Rožata. Po mogućnosti bez agencije. Kontakt 091 545 5147

Budi informiran prije svih

Iznajmljujem sobu u apartmanu ili apartman u Zagrebu, blizina Kvaternikova trga, Frana Vrbanića 1, dajem u dnevni najam. Kontakt 091 5005 418

Kupujem trosoban stan u Novoj Mokošici. Kontakt 020 295 311

PRETPLATI SE NA

Iznajmljujem stan 45 m2 na duže vrijeme u Orašcu, blizu Vrtova Sunca za 2 osobe. Kontakt 098 188 2410

Prodajem namješten apartman 30m2 u Župi dubrovačkoj – Mandaljena za 2500 eura/m2. Kontakt 098 243985

46 Sport DODJELA NAGRADA UZ DAN ŽUPANIJE

Ovo su najuspješniji sportaši 2018.!

te da ću i na dalje konkurirati za ovu prestižnu nagradu – ističe Gašpar.

Sportske nade

Ivana Šutalo iz JK Dubrovnik i Luka Gašpar iz BK Metković najuspješniji su bili u prošloj godini, dok su sportskim nadama proglašeni Petrunjela Pavić (JK Dubrovnik 1966) i Mario Šurković (PK Jug) Zajednica športa Dubrovačkoneretvanske županije uručila je nagrade najuspješnijim sportašima u 2018. godini uz Dan Dubrovačko-neretvanske županije.

Nagradu za životno djelo dobio je Petar Ivelja iz Mlina, jedan od osnivača Plivačkog kluba Gusar, ali i Bridž kluba Astarea. Ivelja je u svom obraćanju rekao kako mu ova nagrada jako puno znači.

— Ova nagrada mi je veliko zadovoljstvo za sve ono što sam radio cijeli svoj život – rekao je Ivelja dodavši kako se zalagao za to da se što više djece bavi sportom.

Najuspješnija sportašica je Ivana

Foto Zvonimir Pandža

Šutalo, judoka JK Dubrovnik, dok je najuspješniji sportaš Luka Gašpar, boćar BK Metković.

— Čast mi je što sam i ovu godinu proglašena najboljom sportašicom županije i zahvalna sam na tome. Ovo mi je šesto uzastopno priznanje. Znači da se iz godine u godinu potvrđujem odnosno da je i protekla godina bila sportski uspješna – riječi su Ivane Šutalo.

Luka Gašpar godinu ranije proglašen je sportskom nadom godine, dok je 2018. ponio titulu najuspješnijeg sportaša.

— Opravdao sam prošlogodišnji izbor i nadam se nastavku dobrih rezultata

Najuspješnija ženska sportska nada u prošloj godini je Petrunjela Pavić, judoka JK Dubrovnik 1966, dok je najuspješnija muška sportska nada plivač PK Juga Mario Šurković. Petrunjela Pavić ističe kako je ova nagrada potvrda njenog dosadašnjeg rada.

— Potaknut će me da još više radim i napredujem i dat ću sve od sebe da u tome i uspijem – rekla je Pavić, dok je mladi plivač Mario Šurković rekao kako je iznenađen nagradom.

— Zahvaljujem na izboru. Iskreno, iznenađen sam jer sam posvećen plivanju pa ne pratim ostale sportove. Ovo priznanje će mi biti podstrek za daljnji rad – govori Šurković.

U ekipnom dijelu, nagradu su dobili ŽKK Ragusa Dubrovnik te momčad VK Jug CO. Također, Jugov trener Vjekoslav Kobešćak proglašen je najuspješnijim trenerom, a za najaktivniji savez izabran je Ronilački savez Dubrovačkoneretvanske županije.

Predsjednik Zajednice športa Branko Bazdan poželio je našim sportašicama

Sport 47

• 15. SVIBNJA 2019.

MARTINOVIĆU ZLATO! Pojedinačno veteransko prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu održano je u nedjelju, 11. svibnja u Križu kod Ivanić Grada. U sportskoj dvorani OŠ Milka Trnina

nastupio je i stolnotenisač Libertas Marinkolora Josip Martinović ostvarivši sjajan rezultat. On je, naime, u kategoriji 70 godina i stariji osvojio prvo mjesto!

U ekipnom dijelu, nagradu su dobili ŽKK Ragusa Dubrovnik te momčad VK Jug CO, dok je najboljim trenerom proglašen Vjekoslav Kobešćak

Nagradu za životno djelo dobio je Petar Ivelja, jedan od osnivača Plivačkog kluba Gusar te Bridž kluba Astarea

i sportašima da im ova, 2019. bude još uspješnija. Istaknuo je kako je Zajednica prošle godine raspolagala s oko 2 milijuna kuna za sufinanciranje svih značajnijih, ali i manje značajnih sportskih aktivnosti od vrhunskog sporta do najmlađih dobnih skupina.

— Nadam se da ćemo i dalje prepoznavati mlade nade – rekao je Bazdan.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je sport važna društvena djelatnost koja mlade oblikuje za budući život.

Sport je važan za razvoj mladih

— Veoma smo ponosni na sve ono što naši sportaši postižu. Mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vas nastojimo financijski pratiti koliko možemo, a ove godine smo i povećali sredstva za tu namjenu. Sport je jako važan za razvoj mladih ljudi na svakoj razini i ja vam još jednom čestitam – rekao je ovom prilikom župan Dobroslavić.

Trenerica ŽKK Ragusa Cvetana Matić ističe kako je orijentir i zadaća kluba rad s mladima, odnosno stvaranje

VK Jug CO je stalno u vrhu hrvatskog sporta

uvjeta svima koji žele naučiti ljepote košarkaškog sporta. Tomislav Dumančić, predsjednik VK Jug CO istaknuo je kako je klub posljednjih godina stalno u vrhu hrvatskog sporta.

— Nadam se da će i ostati te da će svojim budućim rezultatima ponovno biti u konkurenciji za osvajanje ove

vrijedne nagrade – poručio je Dumančić, dok je Jugov strateg Vjekoslav Kobešćak istaknuo kako je Jug veliki klub koji neprestano ima obvezu osvajati trofeje.

— Ponosan sam što sam već treći put proglašen trenerom godine – govori Kobešćak.

Ovom prigodom uručena je i nagrada za 90 obljetnicu djelovanja Hrvatskom planinarskom društvu Dubrovnik. • AFR

48 Sport

15. SVIBNJA 2019. •

DRUGI BOD JE TU!

Jug ide po naslov prvaka Hrvatske poluvrijeme se odlazi s neriješenim rezultatom nakon pogotka Marka Žuvele.

Treća utakmica finala doigravanja igra se u Zagrebu, u nedjelju, 19. svibnja

Jugaše do naslova prvaka Hrvatske dijeli tek jedna pobjeda Foto Zvonimir Pandža

Vaterpolisti Jug Croatia osiguranja pobijedili su Mladost i u drugoj finalnoj utakmici doigravanja Prvenstva Hrvatske i poveli s 2:0. Važnost druge utakmice, koja je završila rezultatom 10:9 (1:1, 4:4, 3:2, 2:2), osjetila se u bazenu. Ovo je, naime, bio potpuno drukčiji dvoboj u odnosu na ono odigrano u prvoj utakmici u Zagrebu.

Dodatnu brigu treneru Juga Vjeku Kobešćaku zadala je bolest Alexa Papanastasioua koji je utakmicu

odgledao s tribina gruškog plivališta.

Puno nervoze i grešaka s obje strane glavne su karakteristike ove utakmice.

U prvoj četvrtini ostvarena su tek dva pogotka. Dvoboj je pogotkom otvorio Maro Joković kada su domaćini napadali s igračem više. Mladostašima je trebala minuta da izjednače, kada Antonio Petković postiže pogodak. Drugih osam minuta donijelo je znatno bolju igu u napadu kod obje momčadi. Jugaši su vodili dva puta sve do četiri minute prije kraja poluvremena kada Miloš Ćuk dovodi svoju momčad u vodstvo. Zagrepčani su još jednom bili u prednosti, međutim na

Joković strijelac momčadi

U nastavku smo gledali jednaku razinu vaterpola. Vratari obje momčadi su se više puta iskazali i držali su svoje momčadi u igri. Loren Fatović postiže svoj jedini pogodak na utakmici minutu prije kraja pretposljednje četvrtine i Jugaši prvi put imaju prednost od dva pogotka razlike. Luka Bajić u posljednjem napadu izabranika Zorana Bajića pogađa za smanjenje vodstva.

U posljednjoj dionici utakmice ponovo su vratari bili ključne figure svojih momčadi. Toni Popadić zaustavio je ukupno 16 protivnčkih udaraca prema svome golu te je uz Jokovića predvodio svoju momčad do ove važne pobjede. Kapetan Mladosti, Ivan Marcelić, utakmicu je završio s 10 obrana.

Do kraja dvoboja vidjeli smo po dva pogotka na obje strane te su Jugaši uspjeli zadržati prednost.

Maro Joković bio je prvi strijelac momčadi. Jugov lijevak četiri je puta poslao loptu iza protivničkog vratara.

Dva puta se među strijelce upisao Hrvoje Benić, dok su Loren Fatović, Xavi Garcia, Daniil Merkulov i Marko Žuvela dodali po jedan pogodak.

Treća utakmica finalne serije na rasporedu je u nedjelju, 19. svibnja u 16:00 na bazenu uz Savu.

VK Jug Co

Sport 49

• 15. SVIBNJA 2019.

LIJEPA TRADICIJA

‘Narančasti’ i ‘plavi’ odmjerili snage u sjećanje na Zlatka Sentića

Snage su odmjerili ‘narančasti’ i ‘plavi’ veterani GOŠK-a, a nogometni susret nije mogao proći bez Nevia Krešića Već četvrtu godinu zaredom u spomen Zlatku Sentiću u subotu na lapadskom stadionu odigrana je memorijalna utakmica između onih koji su s ovom legendom dubrovačkog nogometa igrali i generacija koje

su pod njegovom trenerskom palicom stasale.

Snage su tako odmjerili ‘narančasti’ i ‘plavi’ veterani GOŠK-a, a nogometni susret nije mogao proći bez Nevia Krešića, velikog ljubitelja ‘bubamare’.

Sentić je, podsjetimo, bio dubrovački nogometaš, a kao trener je s najmlađim dubrovačkim igračima zabilježio zapažene rezultate na turnirima i ligama.

Preminuo je s 47 godina nakon duge i teške bolesti.

TREĆA HNL JUG

Caput zabio za bod u gostima U 36. minuti igrači NK GOŠK – Dubrovnik 1919 poveli su pogotkom Iva Caputa U 36. minuti igrači NK GOŠK – Dubrovnik 1919 poveli su pogotkom Iva Caputa

Nogometaši NK GOŠK – Dubrovnik 1919 osvojili su bod u 27. kolu Treće HNL Jug gostujući u Hrvacama.

— U 36. minuti utakmice poveli smo pogotkom Caputa, kojem je to četvrti pogodak ove sezone, treći u posljednjih mjesec dana. Držao je NK GOŠK – Dubrovnik 1919 sva tri boda u džepu

sve do 83. minute kad kapetan domaćih, Krešimir Božinović, postiže pogodak za konačnih 1:1. Pred sam kraj susreta priliku je dobio i Paulo Opušić, kojem je to prvi seniorski nastup te ovim putem čestitamo njemu i cijeloj ekipi na zasluženom bodu! – izvijestili su iz kluba.

50 Sport

15. SVIBNJA 2019. •

STUDENTSKO PRVENSTVO HRVATSKE U JUDU

Zlatne Bruna i Iva Bruna Bilić do zlata je došla u kategoriji -52 kg, dok je Iva slavila u kategoriji -63 kg Bruna Bilić, judoka Judo kluba Dubrovnik 1966 i Iva Oberan, judoka Judo kluba Župa dubrovačka osvojile su zlatne medalje na Studentskom prvenstvu Hrvatske u judu, koje se u nedjelju, 12. svibnja održalo u Zagrebu.

Bruna Bilić do naslova studentske prvakinje Hrvatske došla je u kategoriji -52 kg, dok je Iva Oberan slavila u

kategoriji -63 kg.

Njihovim rezultatima Sveučilište u Dubrovniku zauzelo je visoko treće mjesto u konkurenciji osam hrvatskih sveučilišta.

Sveučilište u Dubrovniku zauzelo je 3. mjesto u ukupnom poretku

DRUGO KOLO DALMATINSKE LIGE

18 medalja za BK Dubrovnik Drugo kolo Dalmatinske lige odigrano je u nedjelju, 12. svibnja u Makarskoj. Badmintonski klub Dubrovnik je nastupio s 15 igrača i osvojio ukupno 18 medalja, a svi igrači su se vratili kući s medaljom oko vrata.

U kategoriji do 11 godina Laura Vuletić osvojila je 3. mjesto pojedinačno i 2. mjesto u paru. Lea Burazor osvojila je 2. pojedinačno i 1. mjesto u paru, a Erika Konjuh 1. mjesto u paru. U kategoriji do 13 godina Patrik Konjuh bio je prvi pojedinačno i drugi u paru, Patrik Karamatić osvojio je 2. mjesto pojedinačno i 2. mjesto u

paru, Davor Makivić slavio je 3. mjesto pojedinačno i 1. mjesto u paru, Niko Šumić bio je prvi u paru, Lučia Galjer osvojila je prva mjesta pojedinačno i u paru, dok je Petra Šilje osvojila 2. mjesto pojedinačno i 1. mjesto u paru.

U Kategoriji do 15 godina: slavili su: Pia Majer (2. mjesto pojedinačno i 1. mjesto u paru), Ana Letunić (3. mjesto pojedinačno i 1. mjesto u paru), Leona Šuljak (2. mjesto u paru), Martin Baće (3. mjesto u paru) i Jona Daldon (3. mjesto u paru). U kategoriji do 17 godina drugo mjesto pojedinačno pripalo je Dori Šurković.

Sport 51

• 15. SVIBNJA 2019.

Sjajni Tea Faber i Ante Živković NOVI USPJESI AK DUBROVNIK

Živkoviću je do vrha Sljemena, na 30. Brdskoj utrci, trebalo 1:02:07

Tea Faber osvojila je prvo mjesto u utrci 5 KM u Dubaiju, dok je Ante Živković postavio novi rekord staze na utrci od 5 KM u Zadru

Seniori Atletskog Kluba Dubrovnika i dalje nižu sjajne rezultate. Članica AK Dubrovnik Tea Faber otputovala je u Dubai, gdje je u petak 10. svibnja trčala utrku Run The TrackRamadan Night Run dužine 5 KM te s rezultatom 20:11 osvojila prvo mjesto.

Istog dana u Zadru se održala utrka Sunset run, na kojoj je nastupio i pobjedio Ante Živković, koji je s vremenom 16:37 postavio novi rekord staze na utrci od 5 KM. Dan kasnije, 11. svibnja u Petrčanima je održan šesti Falkensteiner Punta Skala Triathlon u sklopu kojeg je održana utrka na 5 KM. Pobjednik utrke je Ante Živković s rezultatom 17:05.

U nedjelju, 12. svibnja trčala se legendarna, 30. Brdska utrka u ZagrebuBoroša. Start utrke bio je s glavnog zagrebačkog trga, a cilj na vrhu Sljemena. Dužina staze je 12 KM, visinska razlika 898 m, sa startom na 113 m te ciljem na 1031 m. Na utrci je nastupio Ante Živković, kojemu je do vrha Sljemena trebalo 1:02:07 čime je zauzeo četvrto mjesto u ukupnom plasmanu.

KRAJ SEZONE ZA DUBROVČANE

Square upisao poraz u Vrgorcu

Nakon poraza u Gospinom polju 5:2, momčad MNK Squarea je prošle subote u grotlu Doma sportova ‘Davor Jović’ u Vrgorcu upisala i drugi poraz

(6:3) od HMNK Vrgorac u polufinalnoj seriji doigravanja za prvaka Hrvatske.

Domaćin je već u 2. minuti stigao do prednosti! Sudac Ivan Mujan je bez razmišljanja pokazao na udarac sa 6 metara kada je Primić, prema Mujanovoj procjeni, napravio prekršaj unutar svog prostora. Siguran izvođač bio je Duško Martinac za 1:0! Već u sljedećoj minuti na semaforu je 2:0!

Nakon obrane Primića, lopta se odbila do Tonija Jelavića koji sa 4–5 metara pogađa za povećanje prednosti svoje momčadi!

U posljednjoj utakmici ove sezone za MNK Square igrali su Primić, Turuk,

Pele, Bruninho, Rezo, Gašpar, Džanković, Spahić, Cvjetković, Kuraja, Nebergoj i Daničić.

HMNK Vrgorac je tako ukupnom pobjedom 2–0 (5:2 i 6:3) osigurao nastup u finalu prvenstva Hrvatske gdje će za titulu najbolje momčadi ove sezone igrati protiv aktualnog prvaka Novo Vrijeme iz Makarske.

Treba istaknuti da su Dubrovčani na jednom od najtežih gostovanja imali bučnu podršku preko 150 vjernih navijača, no njihova fenomenalna podrška nije pomogla u namjeri prema pobjedi i majstorici…

MNK Square

52 DuList IN DUBROVAČKI ŠAPTAČ PSIMA, MAROJE ŠKRABIĆ

Kada birate psa, birajte ga po karakteru, a ne izgledu Život sa psima

Najveći problem je kada ljudi uzmu psa za poklon, naročito kada je to poklon djetetu. Dijete se ne može brinuti za psa, to je jednostavno prevelika obveza

Ključna riječ u odgoju svakog psa je dosljednost. Kada ste se već odlučili na psa i uzeli štenca, dosljednost je sve. Koliko god svi štenci bili umiljati i vi i pas će te biti dugoročno sretniji ako odmah na početku naučite vašeg ljubimca pravilima koje mora poštovati Maroje Škrabić među našim sugrađanima i više je nego zaslužio nadimak ‘šaptač psima’. Kako i sam kaže, psi su njegov život. Bivši je zaposlenik MUP-a koji sada sa svojom obitelji radi u salonu za pse ‘Lassie’ i uvijek je spreman pomoći svakom vlasniku psa i njegova vrata su uvijek otvorena

Piše/Foto Hrvoje Curić

svima kojima je potrebna pomoć s četveronožnim ljubimcima. Posjetili smo ga u salonu gdje nas je dočekao sa svojom obitelji i spremno odgovarao na sva naša pitanja. Dočekali su nas i tri od četiri njegova psa, a posebno su nas impresionirali ogromni crni ruski terijer te maleni tibetanski mastif.

— Već tri godine radimo. Iako u našem obiteljskom salonu naplaćujemo grooming pasa, savjeti i pomoć oko odgoja uvijek će biti besplatni za sve vlasnike.

Uz pomoć kinološkog saveza i FCI -a (Fédération Cynologique Internationale) prije par godina doveli smo međunarodnu izložbu pasa u Dubrovnik. Tada su se ljudi upoznali s brojnim novim pasminama te su građani nabavili razne pasmine koje sada možete vidjeti po Dubrovniku – priča nam Škrabić. Dodaje kako su upravo te izložbe pasa zaintrigirale mnoge da nabave svog prvog ljubimaca. No, taj je odabir ono što muči mnoge vlasnike.

— Kada govorimo o odabiru pasmine puno je faktora. Najčešće ljudi započinju kod izgleda psa i tu se vrlo često i zaustave. To nije uvijek najbolja odluka jer ako birate psa koji će biti vaš ljubimac onda je najbitniji karakter psa. Treba ući u njihov karakter i naći onaj koji najviše odgovara – vašem karakteru. Svi su psi jednako lijepi i to je nešto što nije upitno, međutim ljudi ne gledaju na sve pse istim očima. Ako ga odaberete po karakteru, a ne vanjštini tada će te imati psa s kojim će vaš suživot biti lakši i bolji. Imat ćete prijatelja sljedećih desetak godina. No vrlo često ako se to ne poklopi, završite s agresivnim psom ili psom kojeg želite negdje udomiti. To je prečesta greška gdje nastaje puno problema. Uvijek kažem ljudima ‘dođite i popričajte’ na taj način možemo naći pravog psa za svakog, a i u suradnji s Kinološkim savezom možemo provjetriti uzgajivače i pasmine koje želite. To je

DuList IN 53

• 15. SVIBNJA 2019.

PRIJAVI SE NA OSMI DUFF! DUff – festival filma djece i mladih zemalja Mediterana službeno je otvorio prijave za svoje osmo izdanje koje će se održati od 17. do 20. listopada 2019. u Dubrovniku. Natjecanje se odvija u dvije dobne skupine / do 15 godina i 16 do 20 godina /, a

također nešto gdje ljudi griješe. Nisu svi uzgajivači isti niti su njihovi psi jednaki. U Hrvatskoj ima oko 360 legla godišnje, odnosno preko 2000 pasa s papirima godišnje. Naravno uzmite i u obzir da nisu svi jednako dobri, ali i da postoji veliko crno tržište psima gdje se brkaju pasmine i iz legla izlaze bolesni i agresivni psi. Nažalost događa se da ljudi baš s tog crnog tržišta uzmu psa, zavole ga i vežu se s njim, a potom godinama troše novce na liječenje i brigu za tog psa. U takvoj situaciji pati pas i pati čovjek. Također, ako govorimo o udomljavanju psa

iz azila morate paziti kako to radite.

Recimo priđete grupi pasa i oni vam polako prilaze, onaj koji vam prvi

KAKO POMAZITI PSA?

Pogledajte položaj ušiju i repa

Kada pristupate novom psu i niste sigurni kako mu se obratiti najbolji savjet je svakako ignoriranje. Pse ne treba provocirati. Ako govorimo o tuđem psu tada je najbolje prvo pitati vlasnika smijete li mu pristupiti. Kada mu pristupite izbjegavajte gledati pse u oči, oni to gledaju kao izazov. Pse je najbolje maziti odozdo, odnosno ne kretati rukom odmah po njihovim ušima i vrhu glave. Pogledajte i položaj ušiju i repa jer često oni otkrivaju kako su raspoloženi, a i ujedno su prepuni živčanih završetaka. Ukoliko vam posebno ne dopuste, ne biste ih trebali puno dirati na tom mjestu. Najbolje ih je maziti s donje strane vrata i po trbuhu jer to je prijateljski pristup kojeg pas neće shvatiti krivo.

nagrade se dodjeljuju u kategorijama animiranog, igranog, dokumentarnog i slobodnog žanra, uz apsolutni Grand prix festivala i dvije nagrade publike – za najbolji film uopće i najbolji animirani film prema izboru djece. ok za prijavu radova je 15. srpnja, i to putem online prijavnice.

priđe ima karakter vođe i teže ga je dresirati. Međutim, ako pogledate psa koji vam priđe zadnji onda je to onaj kojeg biste trebali odabrati. Nema ništa loše u želji da imate dominantnijeg psa, no ako niste iskusni njihov odgoj će biti jako težak. Najbolji savjet za udomljenog psa je svakako graditi povjerenje. Treba biti strpljiv i dopustiti psu da opet povjeruje ljudima.

Jednom kada stvorite tu vezu, nećete imati većih problema – preporučuje nam Škrabić.

Dubrovnik je izazov za vlasnike

Škrabić nastavlja kako je i lokacija, ali i kako naš grad izgleda poseban faktor za vlasnike pasa.

— Dubrovnik je u vidu mjesta za pse jako hendikepiran. Gotovo da nemamo pravih šetnica, ne

postoji park za pse, a autobusi ne dopuštaju psima prijevoz. Psi često ne smiju u restorane i kafiće, a sam Grad ima 3 veterinara. Postoji projekt na kojem radimo u Mokošici gdje bi se napravio najmanje jedan park za pse. Često se zna dogoditi slučaj gdje jedan nesocijalizirani pas može uznemiriti druge, socijalizirane pse, a psi vrlo brzo kupe negativne navike. Kada bismo govorili o praktičnosti, ipak bih morao reći da su mali psi bolji za život u Dubrovniku.

Osobno obožavam velike pse, ali jasno je kako je vlasništvo velikog

54 DuList IN

15. SVIBNJA 2019. •

ljubimca pravilima koje mora poštovati. Na primjer, kada je pas malen on recimo uzme vaše papuče, grize ih, trga i slično. Tu je prva greška jer promislite ‘kako je sladak’ i svima je to jedan veseli nestašni štenac. Ljudima je smiješno, on laje lagano reži i svi to gledaju kao nešto slatko. Pustiti psa da to radi i poticati takvo ponašanje je velika greška jer on tada usvaja takve navike i kada naraste u odraslog psa jako je teško naučiti ga da to ne smije raditi. Sve što pas nauči kao štene, profesionalcu treba duplo duže vremena da to iz njega ‘izbije’ – poučava nas Škrabić.

Nema loših pasa

psa izazov u ovom gradu – zaključuje Škrabić.

— Naši ljudi to znaju i najviše vole Shi-tzue i Maltezere, no bez obzira što su mali psi za koje je lako brinut, oni imaju drugi problem. To je briga za njihovu dlaku i održavanje. Njih treba držati kratko ošišane i ako se ne brinete za to psima to postane ogroman problem. Kriteriji koje ljudi postavljaju često se tiču upravo dlake pasa, najviše da se puno ne linjaju i da nemaju drugu dlaku. Što se tiče drugih pasa, bar iz mog iskustva, mnogi građani udomljavaju pse, pogotovo sa Žarkovice. Mogu vam i reći kako se ti ljudi uglavnom jako dobro brinu za te pse i paze puno na njih - priča nam Škrabić, dodavši i koji je čest problem s novim vlasnicima.

Ništa bez dosljednosti

— Najveći problem je kada ljudi uzmu psa za poklon, naročito kada je to poklon djetetu. Dijete se ne može brinuti za psa, to je jednostavno prevelik obveza. Pse treba odgojiti i naučiti ih puno stvari koje djeca ne mogu.

Sa psima treba dosljedan, smiren i imati dosta živaca. Kada jednom to odradite tada dobijete pravog prijatelja. Naravno, to ne znači da djeca ne mogu pomoći i jako je dobro da se kroz brigu o psu djeca uče odgovornosti, no morate imati na umu da je svejedno na kraju dana briga o toj životinji na vama i ne smije vam biti teško prošetati ga kad se djetetu ne da ili ga nahraniti kada dijete zaboravi. Psi uz djecu bolje reagiraju, a i djeca uz pse – nastavlja Škrabić.

Upitali smo i iskusnog odgajatelja pasa koje su ključne stvari na koje je potrebno paziti kada učimo naše najbolje prijatelje ponašanju.

— Ključna riječ u odgoju svakog psa je dosljednost. Kada ste se već odlučili na psa i uzeli štenca dosljednost je sve. Koliko god svi štenci bili umiljati i vi i pas ćete biti dugoročno sretniji ako odmah na početku naučite vašeg

Svi su psi jednako lijepi i to je nešto što nije upitno

Često se u medijima i društvu spominju agresivni ili uvjetno rečeno ‘loši’ psi, no Škrabić tvrdi kako problem skoro nikada nije u psu, već u vlasniku.

— Agresivan pas je mit. Ne postoje psi koji su ‘loši’, samo postoje neodgovorni vlasnici. U svom radu sam znao susretati pse koji su agresivni, ali oni su agresivni ili zbog zanemarivanja i lošeg odgoja ili zbog želja vlasnika.

Takve pse je pravi izazov preodgojiti, ali nikad nije nemoguće. Svako nekoliko imamo nove pasmine koje glase da su agresivne. Prije par godina to su bili jazavčari, pa onda dobermani, rotvajleri, a recimo sada su aktualni stafordi i cane corso. Oni su svi glasili kao agresivne sorte, ali morate razumjeti da su sve to relativno ‘nove’ pasmine koje nisu još uvijek dovoljno dugo s nama i u kojima nismo parili dovoljno mirnih primjeraka da biste dobili dobre i zdrave pse. Velika šteta nastaje kada se i uzgojom i parenjem bave ljudi koji za to nisu stručni jer kinologija je znanost i nije nešto čime se možete baviti ‘tek-tako’. Koliko god čitali o ‘opasnim’ psima to nisu istine.

Sve leži na vlasniku. Nije lako napraviti od maltezera čuvara ili od ruskog terijera ‘mazu’. Nije lako, ali nije ni nemoguće. Dobar primjer situacije u kojoj treba biti vrlo oprezan je kada mala beba dolazi u obitelj sa psom. Ljudi psu davaju mnogo ljubavi, a kada obiteljska prinova dobije dio pažnje koju su oni dobivali naravno da se neće odmah osjećati dobro. Pas osjeća ljubomoru i treba proći neko vrijeme da on prihvati bebu, ponekad i po više mjeseci rada sa psom kako bi on prihvatio novog člana.

Ne treba ni naglašavati da je suludo ostaviti malo dijete samo u prostoriji s psom koji se još na to dijete nije navikao. Psi su životinje na prvom mjestu i mogli bi reći da su na razini dvogodišnjeg djeteta, razmišljaju, povezivaju i naravno kada se osjećaju ugroženo mogu nanijeti štetu – zaključuje Škrabić.

DuList IN 55

• 15. SVIBNJA 2019.

USPJEŠNE DUBROVAČKE PLESAČICE I PLESAČI

Zumba i Lazareti pomeli konkurenciju u Zagrebu

Dubrovkinje iz Plesnog studija Lazareti su ostvarile zavidne rezultate u kategoriji ‘Contemporary group seniors’ koreografijom ‘Scream’ osvojivši 1. mjesto. Njihov uspjeh ponovile su u ‘Modern trio seniors-u’ PSL-iknje koreografijom ‘Survivor’ te ‘Modern group mini kids’ s ‘Dream catchers-om’ Članice Plesnog studija Lazareti na povratku su iz Zagreba gdje su uz natjecatelje iz 50 zemalja nastupile na International dance open Zagreb. Dubrovkinje su ostvarile

International Dance Open Zagreb 2019 održava se od 9. do 12. svibnja

zavidne rezultate u kategoriji ‘Contemporary group seniors’ koreografijom ‘Scream’ osvojivši 1. mjesto. Njihov uspjeh ponovile su u ‘Modern trio seniors-u’ PSL-iknje koreografijom ‘Survivor’ te ‘Modern group mini kids’ s ‘Dream catchers-om’. Pak u kategoriji ‘Modern group seniors’ s ‘Heart of darkness’ dosegle su visoku treću poziciju, a u ‘Modern duo kids’ s ‘Rather be’ šestu, odnosno u ‘Modern solo kids’ sa ‘Secrets’ desetu. U sekciji natjecanja ‘IBFF Fit kid championship’ u kategorijima ‘Acro dance formation youth’ i ‘Acro dance formation juniors’ s koreografijama ‘Lion king’ i ‘Geometrija’ plesačice PSL-a opet su izvojevale pobjedu, dok su u ‘Acro dance group kids’ sa ‘Scary clowns’ ostale drugoplasirane. Svjetsko prvenstvo u Fit kidsu i dječjem fitnessu te International Dance Open Zagreb 2019 održavao

se od 9. do 12. svibnja u velikoj i maloj dvorani Sportskog doma. Domaćin i organizator su klub Bambi Kids koji je pod IBFF Fit kids svjetskim savezom.

Posrijedi je jedno od najvećih plesnih natjecanja u Europi i svijetu na kojem se pleše po nekoliko kola da bih se došlo do finala.

Uspješni i ‘Zumbaši’

Dubrovački Zumba Kids-i i Teens-i, predstavili su se s četiri koreografije i osvojili sjajne rezultate od kojih su tri prva i jedno drugo mjesto: Zumba Kids Dubrovnik – ‘Azukita’/Latin Show/ Group/Kids – 1. mjesto; Zumba Kids Dubrovnik – ‘Level Up’/Kpop/Group/ Kids – 1. mjesto; Zumba Teens Dubrovnik – ‘Divine Sanctuary’/Kpop/Group/ Junior – 1. mjesto i Zumba Teens Dubrovnik – ‘El Anillo’/Latin Show/ Group/Junior – 2. mjesto.

56 DuList IN

Špica

15. SVIBNJA 2019. •

KIŠNI ĐIR

JESENSKO RUHO PROLJEĆA

Ni loše vrijeme ne može pokvariti šetnju Uvalom 1.

2.

3.

Pokriveni ombrelama i šarenom inceratom samo najhrabriji uputili su se nedjeljnog popodneva u šetnju omiljenom dubrovačkom promenadom – Uvalom Lapad. Opustjela zbog lošeg vremena, Uvala je navukla pravo jesensko ruho. U điru su se tako uglavnom mogli susresti turisti koji nisu željeli dopustiti da im iti jedan trenutak boravka u našem Gradu propadne

DuList IN 57

• 15. SVIBNJA 2019.

PLESAČICE POKAZALE SVOJE UMIJEĆE NA DASKAMA TEATRA Mladi plesači i plesačice dubrovačkih osnovnih i srednjih škola te udruga koje se bave plesom nastupili su u Kazalištu Marina Držića u sklopu manifestacije Forum

mladih. ‘Ples, ples, ples’ je radionica u sklopu Foruma koja se inače odvija zadnje srijede travnja, no ovog je puta bila odgođena za svibanj.

Pozornicu je ove godine dijelilo čak 36 plesnih točaka. Forum mladih Grada Dubrovnika je

edukativan i preventivan projekt, a dio je većeg programa Mladi i Grad skupa. Forum mladih postoji od 2007. godine i sastoji se od niza manifestacija koje djeluju na podizanju kvalitete života djece i mladih

5.

U điru su ipak najčešće turisti

4.

7.

6.

Opustjela zbog lošeg vremena, Uvala je navukla pravo jesensko ruho

1. S nonom u šetnji zabavno je i po kiši 2. Crveno – siva kombinacija dviju prijateljica 3. Čakulat se može i po kišnom danu u šetnji 4. Omiljenim mačkama malo vode ne smeta 5. Sastanak ispod ombrela 6. Netko se smije, netko je namrgođen a svi su pod inceratama 7. Do apartmana se mora stići pošto-poto 8. Gostima iz daleke Azije padaline nisu nepoznanice 9. Nekad je najbolje jednostavno pričekati lijepše vrijeme 10. Obiteljsko druženje ne može pokvariti ni nevrijeme 11. ‘No photo please’

8.

9.

10.

11.

58 DuList IN

15. SVIBNJA 2019. •

MLADI PISAC MARIO HULJEV

Privlače me fenomeni vidovitosti, telepatije, psihokineze

‘Oči sudbine’ priča je o najmlađoj europskoj vidovnjakinji.

Violeta Burić je žena rođena s neobičnim darom da može predvidjeti budućnost, a isto tako do nevjerojatnih detalja opisati i stvari koje se trenutno događaju, odnosno koje su se dogodile u prošlosti. Ova mlada, obrazovana, elokventna žena po svojim se sposobnostima uvelike razlikuje od većine ljudi, a proglašena je najmlađom europskom vidovnjakinjom Mario Huljev rođen je 1991. godine u Mariboru, a odrastao je u Zadru.

Veći dio života proveo je na teniskim terenima, a 2014. godine je diplomirao međunarodno poslovanje i trgovinu na sveučilištu St. Peter’s u New Jersey-u. Redakciju DuLista

Piše Hrvoje Curić Foto Mario Huljev

zainteresirao je svojom netipičnom knjigom ‘Oči sudbine’ koja se bavi najmlađom hrvatskom vidovnjakinjom Violetom Burić. Ispričao nam je kako ga je put naveo u vidovnjačke vode, ali i s kakvim se kritikama susreo te kako je Violeta promijenila njegov život.

Kako Vas je put u životu naveo na teme metafizike i duhovnosti?

Za sebe volim reći da sam neustrašivi sanjar. Još od malih nogu sam maštao o fenomenima koje većina ljudi smatra nemogućim i tada je to bila samo dječja igra. Srećom, odrastanjem nisam izgubio tu zaigranost.

S obzirom na to da sam rođen u katoličkoj obitelji, prvo mjesto gdje sam tražio odgovore bila je mjesna crkva u koju sam odlazio na nedjeljne mise i pohađao satove vjeronauka za vrijeme škole. Kao znatiželjno dijete imao sam puno pitanja na koja sam često dobivao odgovore koji meni nisu imali smisla, a nerijetko se događalo da odgovor ne bih ni dobio, već bi mi rekli: ‘Samo vjeruj, sinko.’ Posvetio sam se istraživanju i život me poveo u smjeru gdje sam imao priliku upoznati ljude koji su mi pružili određena znanja i potvrde dotadašnjih maštanja. Bilo je potrebno vremena kako bi se mašta pretočila u stvarnost i kako bih iskustveno spoznao vjerodostojnost fenomena poput vidovitosti, telepatije, psihokineze i slično. Danas neupitno znam da je takvo nešto moguće i dio je moje svakodnevice.

Možete li nam reći nešto više o Vašoj posljednjoj knjizi? Tko je vidovnjakinja o kojoj govorite?

‘Oči sudbine’ priča je o najmlađoj europskoj vidovnjakinji. Violeta Burić je žena rođena s neobičnim darom da može predvidjeti budućnost, a isto tako do nevjerojatnih detalja opisati i stvari koje se trenutno događaju, odnosno koje su se dogodile u prošlosti. Ova mlada, obrazovana, elokventna žena po svojim se sposobnostima uvelike razlikuje od većine ljudi, a

DuList IN 59

• 15. SVIBNJA 2019.

proglašena je najmlađom europskom vidovnjakinjom. Izabrala je koristiti svoj dar za dobrobit čovjeka, te kroz razgovore s ljudima pomaže u brojnim teškim situacijama. Knjiga ‘Oči sudbine’ u kratkim crtama prikazuje naše susrete kroz posljednje gotovo četiri godine, Violetino odrastanje i fenomen vidovitosti, a glavni fokus knjige su priče hrabrih ljudi koji su sa mnom, a samim time i sa svim čitateljima podijelili vlastito iskustvo proizašlo iz nevjerojatnih razgovora s Violetom.

Možete li nam približiti proces nastajanja knjige Oči Sudbine.

S Violetom sam se upoznao prije nešto više od četiri godine, a knjige sam izdao početkom ove godine.

Kroz naše susrete bio sam jedan od onih koji dolaze više iz radoznalosti i želje da svjedočim njezinim sposobnostima. Fascinirala me spoznaja da imam priliku razgovarati s osobom koja raspolaže s tako dragocjenim darom. Razmišljao sam o njezinim sposobnostima i što sam više mislio, to se radoznalost više budila. Na koncu sam započeo s pisanjem knjige i intervjuiranjem Violetinih klijenata koje su bile voljne podijeliti svoje iskustvo razgovora s njom. Uz priče ljudi, u knjizi sam obradio brojne razgovore koje smo Violeta i ja vodili kroz posljednje četiri godine i sažeo njezino nadasve neobično odrastanje, ali o tome ću više pisati u budućim naslovima.

Kome je namijenjena vaša knjiga?

Možete li u kratkim crtama izvući što sve čitatelj može naučiti iz vaše knjige?

Knjiga je namijenjena svim agentima ljubavi i neustrašivim sanjarima. Namijenjena je onim ljudima koji traže odgovore na pitanja koja ih muče ili koja ne pronalaze odgovore klasičnim putem. Knjiga je za one koji vole čitati životne priče proizašle iz osobnog iskustva; čitko, jednostavno, zabavno, a opet nešto što potiče na razmišljanje. Iskustvo nam pokazuje da ljubav, vjera i nada mogu napraviti čuda, ako čuda kao takva uopće postoje. Radi li se o čudu ili je u pitanju proces koji ne razumijemo?

Je li život isplaniran prije rođenja? Što ako smo sami odabrali svoje roditelje i obitelj, prijatelje i neprijatelje, kao i sve ljude s kojima se susrećemo?

Kroz knjigu sam obradio razne teme i predočio brojne lekcije ljudi koje sam intervjuirao, te iskoristio njihovo iskustvo kao priliku za rast i učenje.

Kako ljudi reagiraju na teme kojima se bavite? Nailazite li na

skepsu publike?

Ljudi s kojima se susrećem iznova me iznenađuju svojim komentarima, otvoreni su za nove ideje i širi pogled na svijet oko nas. Oni koji su pročitali knjigu s oduševljenjem me kontaktiraju i žele saznati više o vidovitosti, mojem iskustvu proizašlom iz dosadašnjeg istraživanja i interesiraju se kako mogu stupiti u kontakt s Violetom. Naravno, postoji onaj dio publike koji je pomalo skeptičan, ali to je sasvim u redu. Svjestan sam činjenice da su neke od tema koje obrađujem pojedincima nevjerojatne, odnosno gotovo nemoguće. Ne tražim ni od koga da mi vjeruje, jer za to nema potrebe. U trenu kada povjerujete, preispitivanje prestaje. Preispitujte, ne vjerujte; to je znanstveni pristup.

Kada iskustveno spoznate, tada znate.

U vašem radu govorite puno o značaju energije? Možete li pojasniti našoj publici o čemu se tu radi?

Do dokaza da je sve energija došla je i moderna znanstvena zajednica, odnosno kvantni fizičari. Samim time što je sve energija i mi smo svi povezani i činimo dio jedne energetske cjeline.

Svaka vezanost za bilo koju drugu osobu ili biće može se smatrati energetskim vezivanjem i ono može biti pozitivno ili negativno. Pozitivno energetsko vezivanje je kada u normalnim granicama, ne ugrožavajući tuđu slobodnu volju i osobnu slobodu volimo nekoga, ne smetajući toj osobi da se slobodno razvija i raste, živi, radi i postoji sa svim svojim vrlinama i manama i prihvatimo je i volimo baš takva kakva jest. Negativno energetsko vezivanje je vezivanje u kojem svega ima previše. Previše je pažnje, previše kontrole, previše provjeravanja i kontroliranja. Osoba koja je energetski vezana započne gubiti svoj život i postaje nerijetko opsesivna prema drugoj osobi u stalnoj potrebi da provjerava, kontrolira i sumnjiči

Knjiga je namijenjena svim agentima ljubavi i neustrašivim sanjarima

osobu koju ‘voli’.

S Violetom sam se upoznao prije nešto više od četiri godine

Ljudi s kojima se susrećem iznova me iznenađuju svojim komentarima, otvoreni su za nove ideje i širi pogled na svijet oko nas

Kako ste ‘smogli hrabrosti’ za takav potez i što biste poručili mnogima koji zbog straha i/ili nesigurnosti još nisu spremni na taj korak?

Mislim da je u današnje vrijeme potrebna hrabrost prije suočiti se sa samim sobom i zavoljeti sebe sa svim vrlinama i manama. Nakon toga možemo početi raditi na promjeni uvjerenja u životu koje nam smetaju ili usavršiti stavke koje smatramo pozitivnima. Ne samo mlade, već sve ljude podržavam da zavire u svoje srce i počnu slijediti svoje snove. Barem je maštati besplatno, a mašta može svašta. Kada pomislite da je prekasno, budite oprezni da ne dozvolite da to bude vaše opravdanje za odustajanje.

Nitko vas ne može spriječiti da uspijete. Nitko, osim vas samih.

Za sebe kažete kako ste zaljubljenik u život, što bi to značilo i koje savjete možete podijeliti našim čitateljima kako bi i oni zavoljeli život?

Obožavam ljude, druženje, pjesmu, more, planine i otoke, cvrkut ptica, šetnje i kasne noćne vožnje po gradu.

Zaljubljen sam u život i ponekad se zaigram, ali nastojim izbalansirati svakodnevne obaveze s guštom i zabavom, kako kasnije ne bih žalio za propuštenim vremenom. Krenimo od samih sebe; zavolimo i prihvatimo sebe sa svim vrlinama i manama.

Okružimo se ljudima koji nas svojim primjerom potiču da svakim danom budemo bolji prema sebi i drugima. Život je prekratak da biste ga trošili na ljude i aktivnosti koje nas ne raduju. Slobodni ste, slobodni smo raditi ono što volimo, želimo i što nas ispunjava, dokle god ta ista sloboda ne sprječava drugu osobu da jednako tako slobodno živi i izražava se na sebi svojstven način. Ovo vrijedi za sve.

60 DuList IN

15. SVIBNJA 2019. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Jarci, u idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Škorpioni, proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Vjerojatno ćete imati povećan opseg poslova zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristajati i na kompromise.

Ipak, u dubini duše pospremit ćete neke svoje želje. Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima.

Malo bolji vjetar u leđa nego dosad u ljubavnom životu osvježit će vašu vezu.

Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Pred vama su izazovi kreativnosti i hrabrosti. Samo uz primjenu takvih vještina možete uspjeti.

Nalazite se u zanimljivoj ljubavnoj fazi u kojoj neće nedostajati ni strasti, ali ni opuštenosti u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlaziti i s prijateljima.

Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a isti bi im mogao ostati u nezaboravnom sjećanju po lijepom.

Uspjeh će biti nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite, primijetit ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj.

Bez obzira na ne uvijek najpovoljnije ljubavne prilike, vi ćete biti optimist.

Zato nećete samovati, nego ćete ići među ljude. Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Neće vam smetati što niste u prvom planu.

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Idući će vas dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe. Ipak, vaša distanciranost katkada će osujetiti moguća zbližavanja. Tražit ćete nešto, ali ni sami nećete biti sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelovati zbunjeno.

Voljena osoba zračit će više nego vi pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Čekate da drugi daju svoje mišljenje o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima.

Bogatstvo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko.

Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje s drugima. Trebat će malo strpljenja, a to će vas živcirati.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima.

Imat ćete doduše dovoljno motivacije, a posebno za komunikaciju. Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge, ali ne budi vaše vlastito samopouzdanje.

Oni koji su već u vezama trudit će se što više učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Vjerojatno ćete imati povećan obim poslova, no neće vam biti teško raditi.

Uvjerljivost kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni.

Ako tražite srodnu dušu i još ste sami, oslonite se u potpunosti na svoje samopouzdanje. Konačno će se drugi pokrenuti. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih stići će.

DuList IN 61

• 15. SVIBNJA 2019.

SLUŠNI APARAT

Snijeg u pustinji

Desertfest je započeo beskompromisno u dubokom podzemlju stoljećima poznatog puba ‘The World’s End’ nastupom švedskih doomstera VOKONIS. Autori jednog od naj-albuma 2017. ‘The Sunken Djinn’ publici su osim već poznatih hitova predstavili i niz novih stvari sa još neizdanog albuma ‘Grasping Time’, za kojeg očekujem da na jesen zauzme zasluženo mjesto pri vrhu top-lista Piše Ivan Jelčić Foto Facebook/The Shrine,Mondo Generator, Vokonis

Prvi vikend u svibnju već je tradi­ cionalno rezerviran za londonsku pro­ slavu teške i spore glazbe. Ovogodišnji engleski produženi vikend po osmi put je u klubovima Camdena ugostio neko­ liko tisuća posjetitelja Desertfesta koji su tri dana na pet pozornica mogli uži­ vati u čak šezdeset šest bandova doom i stoner žanra. Nažalost, za razliku od prošlogodišnjih trideset Celzija, ovogo­ dišnji festival nije ponudio atmosferski pustinjski štimung, već tri dana sitne, ali uporne kiše, uz jedan kratki izne­ nadni snježni intermezzo. Ipak, dobra glazba (i stručno natočena piva) brzo je ugrijala hladne kosti.

Desertfest je započeo be­s­kompro­ mi­sno u dubokom podzemlju stolje­

ćima poznatog puba ‘The World’s End’ nastupom švedskih doomstera VOKO­ NIS. Autori jednog od naj-albuma 2017.

‘The Sunken Djinn’ publici su osim već poznatih hitova predstavili i niz novih stvari sa još neizdanog albuma ‘Gras­ ping Time’, za kojeg očekujem da na jesen zauzme zasluženo mjesto pri vrhu top-lista. Duplu porciju šved­ skog dooma nastavio je ALASTOR koji je krajem prošle godine izdao odličan okultni album ‘Slave to the Grave’ i punom klubu poslao poruku uz svoj najveći hit – ‘Your Lives Are Wort­ hless’. Nakon njih bilo je vrijeme za ubaciti u višu brzinu uz kalifornijski ZIG ZAGS. Ovo ime sigurno ćete još pročitati u jednoj od budućih kolu­ mni kad se bude pisalo o njihovom novom albumu ‘They’ll Never Take Us Alive’ koji je izišao prošlog petka. O njihovoj glazbi dovoljno govori naslov prve pjesme s albuma kojom su otvo­ rili svoj set – ‘Punk Fucking Metal’, a ako uz mene i mnoge druge smatrate ‘Kill ‘em All’ savršenim albumom dužni ste svojim ušima puštati cijeli album na repeat. Zvijezde dana bile su legende stoner rocka OM. Svega tri tjedna nakon dvostrukog užitka gle­ danja Sleepa na Roadburnu, projekt njihove ritam-sekcije do zadnjeg cen­ timetra napunio je kamdenski Electric Ballroom i u transcendentalni trans bacio par tisuća fanova bas-virtu­ oza Ala Cisnerosa. Iako su posljednji album ‘Advaitic Songs’ izdali daleke 2012. godine, njihova popularnost još uvijek je na samom vrhuncu. A meni osobno zadovoljstvo predstavlja činje­ nica da sam u nepunu godinu dana odgledao cijeli kraljevski trijumvirat stoner-dooma (High On Fire, Sleep i Om). No, petak još nije bio gotov jer je u ponoć na pozornicu izašao legen­ darni skate-rock trio iz Los Anglesea – THE SHRINE. Predvođeni energičnim Joshom Landauom na gitari i vokalima nizali su rif za rifom i više od predviđe­ nih 45 minuta. Točnije, organizatori su u više navrata pokušavali intervenirati i signalizirati im istek vremena, no s pozornice su ih uspjeli ‘potjerati’ tek nakon odsvirane posvete Lemmyju.

Između osam bandova odgledanih u subotu zbog ograničenog prostora ovdje spominjem samo dva meni naj­ važnija. Oba banda već su pronašli

svoje mjesto u ovoj kolumni, ARA­ BROT kao četvrti najbolji album prošle godine sa ‘Who Do You Love’ oprav­ dao je očekivanja sa izvrsnih četrdeset pet minuta post-punk psihodelije uz hitove kao ‘Maldoror’s Love’, ‘Sinner­ man’ i ‘A Sacrifice’. Za vrhunac večeri mjesto u podzemlju bilo je rezervirano za sludge-core velikane iz Savannah u Georgiji – BLACK TUSK i njihovo pred­ stavljanje prošlogodišnjeg veličanstve­ nog albuma ‘T.C.B.T.’. Prije samo mje­ sec dana sam u kolumni preporučio njihov skorašnji koncert u Zagrebu, još uvijek je na vrijeme da organizirate put, no obvezno ponesite rezervnu majicu i dovoljno energije za jednosatnu šutku.

U nedjelju mi je pod obavezno, debe­ lim slovima stajao zapisan nastup WITCH u kultnom londonskom Roundhouseu. Doom band legen­ darnog J. Mascisa, gitarista Dinosaur Jr. ni u kojem slučaju nisam smio propustiti. Mascis se u ovom bandu povukao u pozadinu i svira svoj ori­ ginalni instrument – bubnjeve, dok band prezentira svoje vrhunsko viđe­ nje ‘Sabbath Worshipa’. Tema štovanja Black Sabbatha nastavila se uz filadel­ fijski HIGH REEPER, koje sam u svo­ joj trećoj kolumni, negdje u ovo doba prošle godine, najavio kao budućnost dooma, a to su definitivno i potvrdili u nedjelju navečer, prezentirajući svoj novi, drugi po redu album maštovitog naziva ‘Higher Reeper’.

Desertfest je poslije ponoći zatvo­ rio MONDO GENERATOR Nicka Oli­ verija, veterana Kyussa i Queens of the Stone Age. Već pomalo natečenih stopala preostalo je samo obući suhu majicu i uputiti se na vlak za Gatwick uz pozdrav Camdenu do sljedećeg, devetog Desertfesta prvog svibanj­ skog vikenda 2020. Tko zna, možda će do tada Britanci i uspjeti pronaći način za izlazak iz Europske Unije.

62 Oglas

15. SVIBNJA 2019. •

• 15. SVIBNJA 2019.

Oglas 63

64 Zadnja

15. SVIBNJA 2019. •

SNIMANJE IZ DRUGOG POKUŠAJA

Milenijska fotografija uz Orlandov rođendan

POGLED STRAGA 36 Kultura

Mara Marić o lokrumskim vrtovima

61 DuList IN

Iz Grada napominju kako je bilo još dvoje prijavljenih imenjaka; jednu Orlandu i jednog Rolanda, ali nažalost, radi obaveza, nisu se mogli odazvati na snimanje iz drugog pokušaja Grad Dubrovnik je snimanjem milenijske fotografije uz poznatog fotografa Šimu Strikomana ovog utorka obilježio 600 godina od podizanja Orlandovog stupa. Naime, Orlandov stup podignut je 13. svibnja 1419., odnosno tog dana su vlastelini Lujo Gozze i Zore Palmotta od Malog vijeća dobili zadatak da izrađeni Orlandov stup postave na glavni gradski trg pred crkvom sv. Vlaha.

U snimanju milenijske fotografije sudjelovali su učenice i učenici drugih razreda OŠ Marina Držića, učenice i učenici od 1. do 4. razreda OŠ Marina Getaldića, orlandova imenjakinja Orlanda Tokić, zamjenica gradonačelnika te imenjaci Orlando Vuleša,

Orlando Šarić, Orlando Guriš i Luka Orlando Blažević. Iz Grada napominju kako je bilo još dvoje prijavljenih imenjaka; jednu Orlandu i jednog Rolanda, ali nažalost, radi obaveza, nisu se mogli odazvati na snimanje iz drugog pokušaja.

Nova kolumna Ivana Jelčića 10 Aktualno

‘SeaGULL 30’ – jedinstveni izletnički katamaran

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 22. svibnja

Hoće li se stati na kraj ilegalnim ‘bookerima’?

Čitajte nas na www.dulist.hr!

6 Aktualno