Dulist #355

DUBROVAČKI TJEDNIK #355 Srijeda, 22. kolovoza 2018. • Cijena 7 kn

SRI LJETO U VALAMARU

DUBROVAČKI KOŠARKAŠKI AS

Rock spektakl prodrmao Babin kuk

PET SUB NED PON UTO

VLADIMIR GOJUN

Roko Prkačin: Trenutno sam najsretnije dijete na svijetu

STR. 57

ČET

Oduvijek sam htio snimiti film o Dubrovniku

STR. 58

STR. 52

Fast food, fast turizam!

DALEKO OD OČIJU

‘Odlagalište’ mačaka na Orsuli ničiji problem STR. 20

RAZGOVOR: MIHO OBRADOVIĆ

U rujnu ćemo pokazati da je HNS druga najjača stranka u gradu

STR. 10

NADA ZANZE POBJEGLA IZ GRADA U KONAVLE

ISTRAŽILI SMO

Hoće li paušal zatvoriti nagomilane apartmane?

STR. 6

U mom kontejneru ništa mi ne fali. Imam struju, vodu, mir STR. 16

2 Oglas

22. KOLOVOZA 2018. •

Aktualno 3

• 22. KOLOVOZA 2018.

Dubrovnik Live Webcam • Old Town

Dubrovnik Live Webcam • Port of Gruž

Dubrovnik Live Webcam • Fish Market Gruž

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut Hrvoje Curić

Fotograf Zvonimir Pandža

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert

Kolumnisti Boris Njavro dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Marketing Željka Krstulović Ivana Pavlić

Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 22. 8. 2018.

Broj 355 Godina 7.

www.dulist.hr

4

Aktualno

NAJIŠČEKIVANIJI PROJEKT NA JUGU HRVATSKE

Pelješac nakon mosta tranzitno područje ili turistička meka?

Osnovno pitanje nije most, on je nužna infrastruktura, osnovno pitanje je daljnji razvoj Pelješca koji se već desetljećima ne razvija sukladno svojim potencijalima – Vedran Antunica

Zbog konfiguracije terena na pristupnim cestama je predviđena izgradnja većeg broja objekata, vijadukata, mostova, podvožnjaka kao i dvaju tunela Foto DuList / Prezentacija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

Stanovnici krajnjeg juga Hrvatske s nestrpljenjem očekuju početak gradnje Pelješkog mosta, koji će nas 2022. godine konačno povezati s ostatkom Hrvatske. No, većina, kad se spomene ovaj projekt, misli uglavnom samo na objekt mosta, no on je daleko sveobuhvatniji jer zahtijeva i izgradnju pristupnih cesta i obilaznicu

Stona. Zbog konfiguracije terena na pristupnim cestama je predviđena izgradnja većeg broja objekata, vijadukata, mostova, podvožnjaka kao i dvaju tunela. Riječ je o tunelima Kamenice duljine 499 metara i Debeli brijeg koji je duži i od samog Mosta (2467 metara), a na cijeloj dionici, zajedno s obilaznicom Stona gradit

će se ukupno četiri tunela, dva vijadukta i tri mosta. Zapravo, tri su kompomente projekta. Sam most Pelješac duljine 2,4 kilometra uz visinu prostora ispod mosta za prolazak brodova 55 metara, potom izgradnja pristupnih cesta ukupne duljine 12,04 kilometara s dva već spomenuta tunela, jednim vijaduktom (Doli u duljini od 156 metara) i dva mosta: Dumanja jaruga I (488 metara) i Dumanja jaruga II (88 metara). Tu je i izgradnja stonske obilaznice D414, poddionica ZaradežePrapratno, duljine 10,2 kilometra i poddionica Prapratno-Doli duljine 7,89 kilometara s dva tunela, mostom i vijaduktom.

Nitko ne dvoji u potrebu gradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, tim više što bi ovaj projekt trebao potaknuti razvoj pelješkog kraja, ali činjenica je kako će se njegovim završetkom promijeniti vizure ovog kraja gradnjom tunela, mostova, vijadukata... Hoće li utjecati na pelješki krajobraz upitali smo načelnika Općine Ston Vedrana Antunicu i člana udruge Malostonske kamenice Vedrana Kunicu.

Unaprijedit će poluotok

Vedran Antunica s nestrpljenjem očekuje početak radova na izgradnji Pelješkog mosta, ali i pristupnih objekata za koje smatra kako ih neće biti previše te neće ugroziti vizure i zaštićeni pelješki krajobraz. Po njemu će Most definitivno unaprijediti ovaj poluotok.

— Konfiguracija terena dozvoljava planirani broj građevina, tunela i vijadukta. Projekt pristupnih građevina je

Aktualno 5

• 22. KOLOVOZA 2018.

Za smrt mladića krive su bogate zemlje koje nam kradu liječnike — Milan Kujundžić MINISTAR ZDRAVSTVA ŠTO JE PLANIRANO NA TRASI? Tri čvorišta, dva odmorišta

Kako se navodi u Planu građenja i održavanja državnih cesta za 2018. godini, na trasi su predviđena tri čvorišta; čvorište Duboka predstavlja spoj na Jadransku turističku cestu – državnu cestu D8 na kopnu, čvorište Zaradeže kojom se nova prometnica spaja na postojeću državnu cestu duž Pelješca, D414, te lokalnu cestu L69030 u smjeru naselja Brijesta i čvorište Prapratno za izlazak prema Stonu i u smjeru trajektnog pristaništa za otok Mljet. Predviđena je i izgradnja dvaju pratećih uslužnih objekta, Komarna i Blaca, koji sadrže parkirališta, vidikovac i sanitarni čvor. Lokacije obaju odmorišta odabrane su tako da se s njih pruža pogled na Malostonski kanal kao i na sam most Pelješac. Za potrebe upravljanja prometnim sustavima, sustavima ventilacije, rasvjete, napajanja i si. tunela, mostova i čvorišta, u čvorištu Zaradeže smješten je Centar kontrole prometa. U sklopu objekta predviđene su prostorije za vatrogasnu postrojbu, za eventualne intervencije u tunelima.

napravljen tako da što manje zadire u prostor, a sam radijus i tehničke karakteristike ceste su osmišljene da to bude jedna ugodna cesta, bez buke, s maksimalnom brzinom vožnje od 130 kilometara na sat – rekao je Antunica. Smatra kako njegovi sumještani te stanovnici Pelješca općenito pozitivno dočekuju ovaj projekt.

— Postoje sitniji detalji poput spoja stare ceste i brze ceste na Prapratnom.

Vjerujem da će inženjeri iz Hrvatskih cesta još raditi na tom dijelu te iznaći najbolje rješenje. Što se tiče same organizacije gradilišta jedini sporni i izrazito zahtjevan građevinski zahvat je na predjelu između Broca i Stona – pojasnio je Antunica.

mjesta koje je ostalo bez pristupa brzoj cesti. Pojasnio je kako je nakon korekcije projekta smanjen broj uključivanja s lokalnih cesta na prometnicu što u Brijesti nisu najbolje dočekali jer će do pristupa brzoj cesti morati voziti desetak kilometara dalje od svog mjesta.

— Osnovno pitanje nije most, on je nužna infrastruktura, osnovno pitanje je daljnji razvoj Pelješca koji se već desetljećima ne razvija sukladno svojim potencijalima. Najveći problem je depopulacija, odlazak mladih ljudi i starenje stanovništva, jednostavno nedostaju ljudi koji bi trebali

Osnovno pitanje je daljnji razvoj Pelješca

Vedran Kunica, član udruge Malostonske kamenice i inicijator ideje zaštite kamenice kao kulturnog dobra, smatra kako će predio od Broca do Stona doživjeti najveće vizualne promjene.

— Vijadukt će ući u vizure stonske solane, što definitivno neće biti ugodno oku, a niti atraktivno nautičarima i turistima. Međutim, projekt je neophodan kako za spajanje teritorija zemlje tako i za život ljudi na Pelješcu.

Naravno da negativne posljedice na krajobraz i okoliš postoje, ali su zanemarive obzirom na pozitivne strane ovakvog projekta – rekao je Kunica.

Dodao je kako se negodovanja mogu čuti među stanovnicima Brijeste,

Projekt pristupnih građevina je napravljen tako da što manje zadire u prostor – Vedran Antunica

2467 metara dug je tunel Debeli brijeg

biti pokretači razvoja. Nakon izgradnje mosta postoje dva scenarija jedan predstavlja tranzitno područje kroz koje će se odvijati promet prema jugu, a drugi je nezaobilazna destinacija temeljena na trenutnim prirodnim, povijesnim i kulturnim bogatstvima.

Nedostaju nam dvije stvari strategija i jasan cilj te dovoljno ambicioznih i energičnih ljudi koji će sve to realizirati. Vrijeme je da postanemo svjesni bogatstva koje imamo, da ga zaštitimo i na održivi način počnemo koristiti za razvoj našeg Pelješca – rekao je Vedran Kunica. • BĐ/AFR

6 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

‘Zbog paušala, brojni iznajmljivači će se povući s tržišta’ POSKUPLJENJE POREZNE OBVEZE

Ova promjena bi lako mogla biti jedan od okidača kada dođe vrijeme za zaokruživanje glasačkog listića jer je ovime vlada iznajmljivačima poslala jasnu poruku kako se misli odnositi prema njima. Moglo bi završiti po onom ‘tko drugom jamu kopa...’ – Nino Dubretić Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Očito je kako je ovo ljeto – ljeto novih prijedloga reformi. Ministarstvo financija je u javnu raspravu pustilo Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Osim tvrtki ‘za deset kuna’, ova će reforma, ako dobije ‘amen’, biti veliki udar i na

privatne iznajmljivače. Razlog novog nameta je taj što Vlada smatra kako privatni iznajmljivači imaju prenisko porezno opterećenje u odnosu na ostale obveznike. Njih tako očekuje povećanje godišnjeg paušalnog poreza na dohodak po krevetu. Iako

nisu određeni konkretni iznosi, vjeruje se kako će ova porezna obaveza za iznajmljivače, za razliku od dosadašnjih 150 do 300 kuna, porasti na 700 do 1500 kuna po krevetu godišnje. Vrijedi podsjetiti kako se paušalni porez na dohodak nije mijenjao od 2004. godine.

Dakle, punih 14 godina. U novom prijedlogu jedinice lokalne samouprave imale bi mogućnost upravljati visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.

Dakle, lokalna samouprava bi mogla definirati visinu navedenog paušalnog poreza. Iz Grada Dubrovnika

Aktualno 7

• 22. KOLOVOZA 2018.

ističu kako ‘pozdravljaju inicijativu za donošenjem novog zakonskog okvira koji će jedinicama lokalne samouprave dati ovlasti da sami određuje raspon paušala za privatne iznajmljivače i kampove’. Dodaju kako bi bilo dobro da se sličan pristup primjeni u svim djelatnostima u kojima se naplaćuje boravišna pristojba’. Što se tiče mogućeg iznosa paušalnog poreza, iz Grada ističu kako će se odrediti ‘u partnerskom ozračju vodeći se realnim pokazateljima i stanjem na tržištu’.

— Držimo da je to prvenstveno dobar alat u rukama jedinica lokalne samouprave jer gradovima i općinama pruža mogućnosti da poreznom politikom upravljaju svojim destinacijama u željenom smjeru te da prikupljena sredstva troše namjenski i dalje ulažu u destinaciju, prvenstveno u poboljšanja postojeće infrastrukture koja je nužan preduvjet za stvaranje vrhunskog turističkog proizvoda, a čemu smo u ovoj gradskoj upravi orijentirani i posvećeni – ističu iz Grada.

Brojni će se povući s tržišta

O mogućim utjecajima i posljedicama nove porezne reforme, više nam je rekao Tonći Svilokos, docent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na Sveučilištu u Dubrovniku.

— Ponukani značajnim profitima koji su se ostvarivali prethodnih godina u privatnim apartmanima, došlo je do značajnog rasta ponude ovog tipa smještaja. Međutim, tržišna potražnja nije pratila taj rast ponude. Zbog toga su ove godine brojni apartmani ostali prazni, ponajviše oni neadekvatni i u koje se nije dovoljno uložilo.

Sada, kada na takvu situaciju dodamo povećanje paušalnog poreza, sasvim sigurno je kako će se mnogi povući s ovog tržišta – rekao je Svilokos.

— Uz to, treba dodati i to kako je iznajmljivačima značajan problem što Dubrovnik još uvijek nije cjelogodišnja turistička destinacija. Očekujem kako će se privatni iznajmljivači, koji shvate kako je turističko iznajmljivanje apartmana tijekom nekoliko ljetnih mjeseci uz nove porezne uvjete manje isplativo nego iznajmljivanje tijekom cijele godine, okrenuti ovom drugom tržišnom segmentu na kojemu se dogodilo upravo suprotno od onog što se dogodilo na tržištu turističkih apartmana, a to je rast potražnje i smanjenje ponude – govori Svilokos.

Uzmimo iznajmljivačima još

Prema ‘svježim’ podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, trenutno u domaćinstvu djeluje 3.895 objekata, 3.753 obveznika, sa 6.228 smještajnih

jedinica, 16.227 redovnih i 5.331 pomoćnih kreveta. Nino Dubretić, jedan od vlasnika Direct Bookera, istaknute dubrovačke tvrtke u području privatnog smještaja, za DuList je istaknuo kako dodatno povećanje paušala ‘konkretno ne bi trebalo utjecati na privatne iznajmljivače i turističku sliku’. Razlog tomu je, ističe, jer nema prostora za dizanje cijena uslijed sve veće lokane konkurencije odnosno ponude, kao i snažnog porasta europskih destinacija.

— Prije svega Grčke i Turske čiji godišnji porast broja gostiju je jednak ukupnom broju gostiju cijele Hrvatske – naglašava Dubretić.

Treba li zaista paušal povećati?

Dubretić smatra kako iznajmljivači već sada državi plaćaju oko 12 posto.

— To smatram i više nego dovoljnim s obzirom na činjenicu da se 90 posto zarađenog novca troši ponovno u državi i ponovno plaća PDV na sve što potroše – kaže nam Dubretić.

Naime, kako ističe, paušal je do sada jednom prosječnom iznajmljivaču činio oko 7 posto od neto prihoda, a obzirom kako se gotovo sve rezervacije odrade preko stranih agencija kao što su primjerice Booking.com i Airbnb na čije provizije i iznajmljivači, paušalci moraju plaćati PDV državi u iznosu od dodatnih oko 5 posto.

— Povećanje bi imalo smisla jedino i isključivo u slučaju dugoročne strategije koja bi imala svoju glavu i rep, a koja bi bila usmjerena u produženje sezone. Dakle, kad bi se znalo gdje ti dodatni novci idu i koja im je svrha.

Ovako ispada samo ‘uzmimo iznajmljivačima još, oni imaju, a što ćemo s novcima nije bitno, potrošit će se’.

Ovu odluku kao da je donio matematičar koji gleda plus i minus, a ne strateški analitičar koji bi uzeo širu sliku i od ove odluke napravio plan od kojeg bi svi imali koristi – rekao je Dubretić za čiju tvrtku ova odluka ne predstavlja problem u kontekstu funkcionalnosti i daljnjeg poslovanja.

— No, u kontekstu agencije koja posluje na području Republike Hrvatske u domeni privatnog smještaja, rastužuje nas što Vlada na ovaj način gleda kako ubirati dodatni novac. Ova promjena bi lako mogla biti jedan od okidača kada dođe vrijeme za zaokruživanje glasačkog listića jer je ovime vlada iznajmljivačima poslala jasnu poruku kako se misli odnositi prema njima. Moglo bi završiti po onom ‘tko drugom jamu kopa...’ – zaključuje Dubretić.

Dubrovnik mora biti konkurentan

— Ovo je bio očekivani potez Vlade. Čudio sam se da povećanje poreza na

Tržišna potražnja nije pratila taj rast ponude. Zbog toga su ove godine brojni apartmani ostali prazni

Ovo je bio očekivani potez Vlade. Čudio sam se da povećanje poreza na iznajmljivanje nije došlo i ranije

iznajmljivanje nije došlo i ranije – stava je Dubrovčanin kojemu je iznajmljivanje već četrnaest godina obiteljski posao. Sa svojih šest kreveta u dvije jedinice dosada je državi izdvajao oko 4 posto. S povećanjem cijena paušala vjeruje kako će se izdvajanja državi povećati na 10 posto što je po njegovom mišljenju još uvijek prihvatljivo, međutim smatra kako ključnu ulogu u formiranju cijena treba preuzeti lokalna samouprava.

— Ne bi se smjelo dogoditi da su svi apartmani na području Dubrovnika u istoj kategoriji. Nije isto imati apartman u povijesnoj jezgri ili u Pilama ili primjerice na Konalu i Nuncijati.

Potrebno je napraviti razrede primjerice prema dosadašnjoj zaradi što je razvidno iz godišnjih prijava Poreznoj upravi. Ja koji radim preko 150 dana godišnje i imam zaradu veću od 100 tisuća kuna moram plaćati više nego netko kome je zarada pedesetak tisuća kuna godišnje jer mu je popunjenost oko 100 dana u godini, a cijena smještaja dosta niža zbog lokacije. Ne može nam visina izdvajanja biti ista samo zato što imamo isti broj kreveta. Samo dobro razrađenim kategorijama iznajmljivači će plaćati približno isti postotak – pojašnjava ovaj privatan iznajmljivač. Na pitanje je li razmišljao podizati cijenu noćenja za sljedeću godinu za kada je najavljeno povećanje iznosa paušala odgovara kako već 14 godina ima iste cijene i da povećanje cijene nije nikakvo rješenje. Prema njegovom izračunu trebao bi podignuti cijenu smještaja po danu za samo 4 do 5 eura da bi se pokrila razlika ovog povećanja davanja državi.

— Dubrovnik mora biti konkurentan. Turska se silno trudi vratiti na tržište stoga su im cijene noćenja jako povoljne. Ako je povećanje poreza za iznajmljivače samo taktika da država ‘izvuče’ više novaca, s tim se ništa neće postići. Potrebna je razrađena strategija ponajprije lokalna kojom će se odrediti pravac kojim se želi razvijati turizam u Dubrovniku – ističe naš sugovornik.

8 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 20. 8. do 26. 8. 2018.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 27. 8. do 2. 9. 2018.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

‘BISERI’ IZ BISERA JADRANA – PITANJA TURISTA KOJA OSTAVLJAJU ‘UPITNIK IZNAD GLAVE’

Sveti Vlaho, svetaczaštitnik svih turista Postoji cijeli niz smiješnih pitanja koja se ponavljaju među turistima, a sad su popularna ona o ‘Game of Thrones’, odnosno je li grad izgrađen za potrebe serijala

Kroz svoj radni vijek vodio sam dosad uvažene goste, profesore sa svjetskih učilišta, obrazovanije ljude, posjetitelje s kojima je zaista užitak razgovarati i pokazati im naš grad. Ljude koji postavljaju pametna pitanja. Zapravo, imam sreće pa sam dosad doživio mali broj ‘glupih’ pitanja – priča nam vodič Denis Kurćan Velika većina ljudi koji u Dubrovniku rade u turizmu i ugostiteljstvu, a među njima je i naša redakcija – jer, svi mi imali smo srednjoškolske i studentske poslove – suočila se s bezbrojnim pitanjima turista, a neka od njih svakako su nam i samima ostavila

Piše Mia Njavro Foto DuList arhiva

‘upitnike iznad glave’. Naravno, velika većina pitanja su ona ‘razumna’, ‘servisna’ – karte, mape, linije, autobusi, lokacije, znamenitosti... No, ima i onih ‘maestralnih’.

Primjerice, čuli smo pitanja poput – a ova su zaista već kultna – ‘Sklapate li

zidine preko zime? ’ i ‘Zašto ih, pobogu, ne spremite ako je rat gotov?’, ali i ‘Tko je ovaj čovjek koji se nalazi na svim tvrđavama?’. Radeći u različitim ugostiteljskim objektima, građani Dubrovnika su ujedno i vodiči, i savjetnici, i info pultovi... Ipak, najviše pitanja

Aktualno 9

• 22. KOLOVOZA 2018.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–20, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno

dobiju naši vrijedni vodiči. Koliko su ta pitanja bizarna, što sve mogu čuti i kako odgovoriti na njih? Zamolili smo Denisa Kurćana, uglednog dugogodišnjeg dubrovačkog vodiča, da podijeli s nama neke anegdote, ali i iskreno nam kaže – jesu li naši gosti toliko, izrazit ćemo se blago, zbunjeni da ne znaju – da, i to smo doživjeli – u kojoj se zemlji nalaze!

Postoji cijeli niz smiješnih pitanja koja se ponavljaju među turistima, a sad su popularna ona o ‘Game of Thrones’, odnosno je li grad izgrađen za potrebe serijala, ali nam naš vodič Denis ističe kako zapravo sam doživi jako malo takvih pitanja. Ukratko, po njemu, nije sve tako crno.

Ima i simpatičnih anegdota

— Nedavno sam podijelio s prijateljima dvije anegdote na društvenoj mreži Facebook. Prva je bila o kipu Svetog Vlaha koji se nalazi na mostu od Pila.

Dok sam čekao goste, naišlo je troje Amerikanaca, a jedan od njih rukom je pokazao prema Parcu i rekao, naravno, šaljivo: ‘Ovo je svetac-zaštitnik svih turista koji su se našli u Dubrovniku! (‘This is the patron saint of all these tourists!’).’ Bilo mi je to jako simpatično, baš zato što je bilo u šali – priča nam.

Druga anegdota malo ga je, priznaje, iznenadila. Na Prijekome ga je zaustavila strankinja i pitala ‘Je li ovo balkon Romea i Julije?’ pokazujući na prekrasni balkon. ‘Nije moja gošća!’, kaže kroz osmijeh. I, kako odgovoriti na ovo pitanje? Najvažnije je objašnjavati gostima, kaže, iako nije baš ljubitelj priča-pojašnjavanja. O tome, nešto kasnije.

— Dan nakon, raspitao sam se među kolegicama i kolegama zašto je taj naš lijepi balkon – balkon Romea i Julije.

Pojedine kolegice, koje vode na španjolskom jeziku, kad idu preko Prijekoga svojim grupama kažu, ili odgovoraju na upit o tome, kako se radi o stilu balkona Romea i Julije, ne da on JEST balkon Romea i Julije. A turisti pričaju o tome kako ih podsjeća pa je vjerojatno tim putem to pitanje došlo do mene – ističe dalje Kurćan. Pričamo dalje o našoj povijesti i nesretno ‘izlizanom’ kipu Marina Držića, o kojem je DuList već i prije pisao. Naime, Meštrovićevo remek djelo u neporednoj blizini Gradske uprave postalo je ‘srećonoša’, a njegov nos sve zlatniji i zlatniji.

A i koljena su stradala od dodira i

Tvrđava Imperijal na Srđu: 0-24 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika:

penjanja, a Dum Marin je polako, ali sigurno uz pomoć novih urbanih tradicija postao ‘dubrovački Grgur Ninski’.

— Naravno da ga nitko nije dirao dok je bio na Babinom Kuku, a sad se drže za nos da se popnu na njega te je to krenulo u drugom smjeru, onom gdje postaje sreća držati ga za nos. Mada ne volim tu priču, stalno pričam da to nije tako, kao da te turiste nevidljiva priča vuče ka tom nesretnom nosu – dodaje Kurćan. Kad čujemo ove stvari, moramo priznati, našim vodičima nije lako. Ipak, vraćamo se na početak priče i činjenicu kako ipak nisu svi turisti tako ‘blesavi’.

— Nedavno sam vodio jednu do najbogatijih žena Turske, milijarderku.

‘Zanima me koje su vaše reference?’, pita me ona, a odgovorim joj: ‘Vodio sam veleposlanika i ministra vanjskih poslova Vaše zemlje’. Hoću reć’, imam dugu listu VIP gostiju koje sam vodio, nemoguće je zapamtiti sve goste, ali s

Pojedine kolegice, koje vode na španjolskom jeziku, kad idu preko Prijekoga svojim grupama kažu, ili odgovoraju na upit o tome, kako se radi o stilu balkona Romea i Julije, ne da on JEST balkon Romea i Julije

Velika većina pitanja su ona ‘razumna’, ‘servisna’ – karte, mape, linije, autobusi, lokacije, znamenitosti...

No, ima i onih ‘maestralnih’

9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

takvim gostima dolazi i drukčiji ‘set’ pitanja. Kod vodiča uvijek ovisi kakve goste tko vodi. Kroz svoj radni vijek vodio sam dosad uvažene goste, profesore sa svjetskih učilišta, obrazovanije ljude, posjetitelje s kojima je zaista užitak razgovarati i pokazati im naš grad.

Ljude koji postavljaju pametna pitanja.

Zapravo, imam sreće pa sam dosad doživio mali broj ‘glupih’ pitanja. Ali, za kraj, podijelit ću s vama jednu anegdotu sa zidina. Vodio sam jednu grupu s cruisera i pokazao sam im kapare te ih pitao znaju li kako se zove ova biljka (caper). Radilo se o Britancima, koji obično doista puno znaju o botanici. Jedna gošća je k’o iz topa izvalila: ‘Olive tree!’, na što sam joj odgovorio: ‘Gospođo, postoji razlog zašto se zove ‘tree’. ‘Tko zna, možda sam zato dobio nadimak ‘Denis the Menace’, jer znam biti brutalno iskren i ‘kulturno bezobrazan’ – zaključuje kroz smijeh naš simpatični vodič.

10 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. • ROKO PRKAČIN Fenomanalni dubrovački centar, visok 201, Roko Prkačin, MVP je Eurobasketa, a hrvatska U16 košarkaška reprezentacija osvojila zlato! Čestitamo!

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

Imam ambiciju biti gradonačelnik, ali nisam bitan ja, već stranka PREDSJEDNIK DUBROVAČKOG HNS-A MIHO OBRADOVIĆ

Vrijeme u Gradskom vijeću ne trošimo na obranu bivše vlasti, već tražimo argumentiranu raspravu. Zašto na raspravu o radu Vodovoda ili Sanitata u 2017. godini nisu pozvani bivši direktori Dujmović i Kunica, koji su odgovorni za to razdoblje? Vladajućima to nije bilo u interesu Piše/Foto Baldo Marunčić

Ne volim način rada nekih stranaka, koji i na sutrašnju vremensku prognozu objavljuju priopćenje

Miho Obradović preuzeo je dubrovački HNS u možda najzahtjevnijem i najtežem razdoblju života te stranke na krajnjem jugu Hrvatske. Nakon odlaska Andra Vlahušića, izgubljenih izbora, osipanja stranke, gubitka dvije trećine mandata u Gradskom vijeću, Obradovića je dopala teška zadaća zaustaviti taj negativan niz kakav mnoge političke organizacije ne bi preživjele.

Kako teče HNS-ov povratak u život, što misli o svom radu u Gradskom vijeću, turističkoj sezoni, problemima ugostitelja, misteriju zapaljenog auta, ali i mnogo čemu drugom, pitali smo Obradovića u razgovoru za DuList.

Kakva je trenutno situacija u stranci? Je li provedena revizija članstva?

Reviziju smo napravili, ali nju treba raditi stalno. Neki članovi nažalost umiru, a neki su se učlanili da ni sami danas ne znaju zašto i izgubili su interes. Bilo je puno priče oko napuštanja HNS-a, ali to na kraju nije bilo toliko

naglašeno. Stranku jest napustio dio istaknutih ljudi, od Andra Vlahušića, pokojnog Nenada Vekarića, Matije Čale Mratović, Marija Tevšića te još šest do sedam članova, ali oni nisu za sobom povukli veći broj ljudi. Ostalo je na tome. Broj članova ništa ne znači jer se u konačnici sve svede na 20–30 ljudi koji su aktivni i žele raditi, a drugi dio je pasivan i simpatizira stranku te glasa za HNS. Trenutno brojimo između 350 i 400 članova.

Kad ste odustali od kotarskih izbora govorilo se da niste uspjeli popuniti liste?

To nije istina. Imali smo poziv za koaliciju, o čemu nismo htjeli javno govoriti.

Predsjedništvo je tada odlučilo da se ne izlazi na kotarske izbore, premda ja i danas tvrdim da bismo osvojili gradski kotar Gruž, gdje su nam Bruno Di Ceglie, Nataša Gabričević, Maro Dabelić i na kraju ja. Nismo bili za bacanje 300 tisuća kuna kako bi se zadovoljila forma. Podsjetit ću koliki je značaj

kotareva na primjer u Rijeci ili Varaždinu, gdje svaki kotar ima svoju internetsku stranicu, dok u Dubrovniku kotarevi praktički ne postoje. Pa ne znamo uopće na koji broj se mogu dobiti tajnici kotareva, a evo prošlo je već nekoliko mjeseci od tih izbora.

HNS se zalaže za smislen ustroj kotareva. Zašto predsjednik kotara ne bi imao plaću, ako će biti i komunalni redar? Naravno, naša ideja kod vladajućih nije pala na plodno tlo. Bez obzira je li dobra ideja, ako je HNS-ova, neće je vladajući prihvatiti.

Zašto su vladajući ‘tvrdi’ na prijedloge oporbe u Gradskom vijeću?

Uzmite za primjer amandman kojim bi se osigurala sredstva za uvođenje eksperimentalne provedbe kurikularne reforme u Osnovnoj školi Mokošica. Deset dana sam bio u stalnom kontaktu s ministricom i njenim pomoćnicima. Poticali su nas da to pokrenemo. Bio sam na sastanku kod gradonačelnika Frankovića i on kaže da je to sjajno te da će kontaktirati ministarstvo. Onda dođe na Gradsko vijeće i optuži HNS da pokušavamo kupovati glasove u Mokošici. Na tome sam se razočarao, jer ideja nije prihvaćena samo zato što je došla iz HNS-a.

A uvijek ističem da ću glasati za svaku dobru ideju, nebitno čija bila. Kad ne znaju što, onda vas napadaju da se

Aktualno 11

• 22. KOLOVOZA 2018.

OTPAD Čistoća je spremna za primjenu Vladine uredbe o razvrstavanju otpada, ali to će početi implementirati na terenu u trenutku kad počnu dobivati spremnike.

bavite politikanstvom i kupovinom glasova. Nudio sam im da amandman predlože kao svoj, ali samo da prođe.

Nisu to učinili.

Nedavno nas je nažalost napustio akademik Nenad Vekarić, nezavisni gradski vijećnik koji je na izborima 2017. godine vijećnički mandat osvojio s liste HNS-a. Tko bi ubuduće trebao biti drugi HNS-ov vijećnik?

Još nismo o tome razgovarali. Početkom rujna ćemo odlučiti o tom drugom vijećniku, a pokušat ćemo razgovarati i s Matijom Čale Mratović, kako bismo s tri gradska vijećnika mogli osnovati svoj klub. Time bismo ujedno pokazali da je HNS druga najjača stranka u Dubrovniku, a ne Dustra, kako tvrdi Željko Raguž. Pogotovo što je u drugom krugu izbora za gradonačelnika bio HNS-ov kandidat.

Koliko često se čujete s bivšim šefom Androm Vlahušićem?

S Vlahušićem se čujem, ali ne svakodnevno. Nedavno smo popili kavu. I dalje imam visoko mišljenje o njemu, imamo jako dobar odnos i nije mi problem nazvati ga kad mi treba savjet.

Njegovim odlaskom iz stranke nije narušen naš odnos.

Vlahušić je najavio povratak u politiku. Ako bi se opet kandidirao za gradonačelnika, biste li ga podržali? Imate li Vi ambiciju jednog dana biti gradonačelnik?

Tri su godine do izbora i prerano je o tome govoriti. U svemu tome nisam bitan ja, već HNS. Sigurno ćemo sredinom mandata promisliti o kandidatu, ali jako će nas zanimati što o potencijalnim kandidatima kažu građani. Mogu se ja kandidirati za gradonačelnika, ali što ako anketa pokaže da nemam podršku građana?

Dakle, ponudit ćemo građanima u anketi tri do pet kandidata.

Jedno je što mi mislimo unutar stranke, a drugo je što

CRNI KOLOVOZ U samo četiri dana na području Dubrovačko-neretvanske županije živote su u tri prometne nesreće izgubile četiri osobe.

misle građani. Osobno imam ambiciju biti gradonačelnik.

Imate li već nacrt programa?

Problemi grada su uvijek isti: promet, pročistač, stanovi za mlade… Situacija u dubrovačkom HNS-u je takva da imamo najviše mladih članova koji imaju svoju viziju i spremni su sudjelovati u izradi rješenja. Radimo na nacrtima, ali trenutni nam je prioritet ipak stabilizacija stranke. Ne volim način rada nekih stranaka, koji i na sutrašnju vremensku prognozu objavljuju priopćenje. Na sve i svašta. To je pretjerano.

Priopćenja se ne pišu radi priopćenja, samo da biste bili po portalima.

Očitujemo se priopćenjima kad uočimo problem, ali onda i ponudimo utemeljena rješenja. Najlakše je kritizirati, a ne nuditi rješenja.

Jeste li na Gradskom vijeću u ovih godinu dana više vremena trošili braneći svoju, bivšu vlast ili kritizirajući aktualnu?

Vladajuće kritiziramo zbog neispunjenih obećanja. Uzmite primjer azila za napuštene životinje, za što

400

članova broji dubrovački HNS

je gradonačelnik Franković ocijenio da će mu trebati najviše 90 dana, a prošlo je 14 mjeseci. I danas stojim pri svojoj tvrdnji da se to neće riješiti do kraja mandata. Nadalje, Franković je najavio da će u godinu dana riješiti gužvu u gradu te tada optuživao autobusere, a sad svu krivnju prenosi na Uber. Samo prenosi krivnju na druge. Ne kažem da Uber nije donio problem, ali nije jedini niti većinski problem. U Dubrovniku na pošten način zarađuje za svoj kruh njih 300–400, što je svega jedan posto u odnosu na ukupan broj registriranih vozila u Dubrovniku. A onda nam se dogodi da iz Gruža prema gradu krene dvadeset autobusa, a na Pilama mogu stati samo tri ili četiri.

Vrijeme u Gradskom vijeću ne trošimo na obranu bivše vlasti, već tražimo argumentiranu raspravu.

Zašto na raspravu o radu Vodovoda ili Sanitata u 2017. godini nisu pozvani bivši direktori Dujmović i Kunica, koji su odgovorni za to razdoblje? Vladajućima to nije bilo u interesu.

Puno se govorilo o revizijama rada te dvije tvrtke?

Da, ali zna se tko radi revizije.

Revizori i revizorska društva, kojih u Hrvatskoj ima preko šesto, a ne odvjetnici poput gospodina Zovka, koji je eto s Frankovićem surađivao u ACI marini, a

S Vlahušićem se čujem, ali ne svakodnevno. Nedavno smo popili kavu. I dalje imam visoko mišljenje o njemu, imamo jako dobar odnos i nije mi problem nazvati ga kad mi treba savjet. Njegovim odlaskom iz stranke nije narušen naš odnos

12 Aktualno čak nije registriran za revizorski posao.

A prve dvije stranice izvješća su pune ograđivanja, jer se ne zna jesu li reviziju prošli svi dokumenti niti jesu li oni koji jesu zaista i istiniti. Čak 49 puta se u izvješću spominju riječi ‘najvjerojatnije’ i ‘vjerojatno’. To nije revizija, nego naručeno ‘rekla kazala’ izvješće. Pročitali su ga neki dubrovački revizori i smijali su se kakva je to sramotna razina. Inače, sa svim sam bivšim direktorima imao sastanak, gdje su me izvijestili o svim bitnim temama.

Ipak, po meni je najružnije bilo kad je gradski vijećnik Ivo Lučić gradonačelnika pitao je li istina da je policija ušla u Sanitat, što mu je gradonačelnik kratko odgovorio da jest, a pritom ne objašnjava da je riječ o problemu tri slomljene kamere. Ali kako to građanima zvuči?

Dokad će trajati to bavljenje bivšom vlasti?

Nadam se da je to pri kraju. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti. Da riješimo pet problema do kraja ovog mandata, a ne da se napada tko gdje nije ništa napravio. U svim projektima koji će donijeti dobro gradu imat će moju podršku.

Smeta li Vam u radu na lokalnoj razini nacionalna koalicija s HDZ-om?

Ne smeta nam. Nikad nismo iz središnjice imali ikakvih naputaka. Kad smo se u Dubrovniku sastali s predsjednikom stranke Ivanom Vrdoljakom, otvoreno smo s njim razgovarali. Jasnom nam je poručio da mi o svemu odlučujemo. Dok sam ja na čelu, jedino i isključivo Dubrovnik će odlučivati o pitanjima koja se tiču Dubrovnika. Zagreb ne može znati

22. KOLOVOZA 2018. •

dubrovačke prilike. Uz to, odnos lokalnog HDZ-a prema HNS-u vidljiv je kroz pritiske na naše članove. Posljednjih mjeseci je to malo popustilo, ali prvih pola godine nakon izbora brojala su se krvna zrnca.

Je li po ocjenama ugostitelja ova sezona ipak slabija od očekivanog?

Sezona je sigurno slabija, to se osjeti, premda moj ugostiteljski objekt nije mjerilo, jer nije kao većina restorana.

Ali lako se usporede financijski podaci u odnosu na lani. Dijelom je sve to zbog svjetskog nogometnog prvenstva, a dijelom i zbog ostalih tržišta. Nije tu riječ o minusu, već o manjem plusu.

Hoće li biti minus, znat ćemo na kraju godine. Ogromni problem imamo s radnicima, koji otvoreno licitiraju iznos plaće, a nakon petnaest dana shvatite da nisu toliko vrijedni. A i kad ih nađemo, nemamo gdje smjestiti.

Sramotno je što se sve iznajmljuje. Htio sam radnika smjestiti u POS-ov stan u Mokošici od 70 ‘kvadrata’, ali kad smo došli u stan našli smo petnaest ležaja u dvije sobe i dnevnom boravku. Cijena 1300 kuna po osobi. Pitao sam vlasnika bi li on to ponudio svom sinu ili kćeri, jer ja svom ne bih. U drugom slučaju našao sam sobu s četiri kreveta, bez prozora, banje i WC-a, za 1800 kuna.

Kao neki vojni logor. Ja sam srećom od pokojne babe naslijedio stan i tu sam uspio smjestiti dva radnika.

I dan danas tvrdim da u životu nikome nisam napravio ništa nažao, nikad nisam doživio prijetnje, niti sam ikome ostao dužan ili netko meni, da bih izazvao da mi se zapali auto, a samim tim riskiram da mi se zapali garaža i kuća u kojoj su moji roditelji sestre

Koliko radnika zapošljavate?

Ukupno imam 13 zaposlenih koji rade sedam sati dnevno i imaju slobodan dan. To je već godinama ista ekipa tako da srećom nemam problem s nedostatkom radnika. Od toga je njih šest uz mene od prvog dana stvaranja brenda.

Imamo sjajan odnos.

Mogu se ja kandidirati za gradonačelnika, ali što ako anketa pokaže da nemam podršku građana?

Dakle, ponudit ćemo građanima u anketi tri do pet kandidata. Jedno je što mi mislimo unutar stranke, a drugo je što misle građani.

Osobno imam ambiciju biti gradonačelnik

Je li istraga o potpaljivanju Vašeg auta dala rezultat? Znate li razlog?

Ne znam nažalost ništa. Samo je dokazano da je požar podmetnut.

Mislio sam da je uzrok plinski amortizer, međutim policija je utvrdila da je uzrok vatra. Nisam mogao vjerovati da bi netko zapalio auto u 22 sata usred Sustjepana, dok ljudi šetaju ulicom. I dan danas tvrdim da u životu nikome nisam napravio ništa nažao, nikad nisam doživio prijetnje, niti sam ikome ostao dužan ili netko meni, da bih izazvao da mi se zapali auto, a samim tim riskiram da mi se zapali garaža i kuća u kojoj su moji roditelji sestre. Nemam niti 0,5 posto sumnje u nekoga. Da je to zbog politike, na Balkanu bi gorjelo dvjesto auta dnevno. Nisam se prepao. Najviše mi je stalo do obitelji. Još uvijek vjerujem da je to sve ipak bilo slučajno.

Kako danas gledate na priču o Obradovićima kao ‘dubrovačkim Nevistićima’? Čini se da samo članovi moje obitelji rade u gradskim tvrtkama. Moj se otac, koji se vratio iz Njemačke kako bi kao dragovoljac sudjelovao u Domovinskom ratu, 1996. godine ‘skinuo iz uniforme’ te se 2000. godine zaposlio u Sanitatu kao vozač ‘pauka’. Od njih osam bivših branitelja, jedini on i danas radi na tom poslu, ostali su svi u vojnim mirovinama. A ispalo je da sam ga ja zaposlio preko svojih veza, premda sam tada imao 15 godina. U Luci Dubrovnik sam zaposlen na upražnjenom radnom mjestu komercijalista. Tražila se srednja stručna sprema, a ja imam višu. Moje dvije sestre, koje imaju fakultetske diplome kemijskog tehničara te turizma i ugostiteljstva, konobare u mom lokalu. To nitko nikad nije spomenuo. Jedna od njih je pet godina izgubila predavajući kemiju od škole do škole i nikad nisam za nju intervenirao. To je priča o Obradovićima.

Kako surađujete u Luci Dubrovnik s novim direktorom Željkom Ragužem?

Suradnja je dobra, i s aktualnim i s bivšim predsjednikom uprave i nadam se da će tako i ostati. Svoje obveze izvršavam profesionalno i pošteno, a najviše sam zadužen za ‘suhi vez’, izvlačenje plovila na Batali, Batahovini i Posatu te preuzimanje otpada od brodova koji pristaju u gruškoj luci. Rezultati mog odjela u protekle tri godine pokazuju da jako dobro radim svoj posao. Čitav život proveo sam u privatnom biznisu, razumijem se u organizaciju i čim sam malo posložio neke detalje rezultati su bili vidljivi.

Aktualno 13

• 22. KOLOVOZA 2018.

KLIMAVI KAMEN U ULICI SV. DOMINIKA

Pazi glavu! Do kraja sezone odvaljivanja na Crkvi svetog Vlaha, Velikoj Onofrijevoj fontani, Orlandu...

Ali i na Jezuitima.

Gustijerna iz Lazareta

Prije zahvata sanacije koji bi se poduzeo nakon turističke sezone, a radi sprječavanja daljnjih oštećenja, izvođač treba žurno izraditi mjere tehničke zaštite kako je i dogovoreno Ako prolazite Ulicom svetog Dominika, budite oprezni – iznad glave vam se klima kamen. Dobro, možda nije toliko drastično, ali na kamenom dovratniku Palače Sponza nastalo je oštećenje, koje predstavlja potencijalnu opasnost za prolaznike.

Za detalje o oštećenju upitali smo Žanu Baću, pročelnicu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Zapravo, zanimalo nas je jesu li evidentirana nastala oštećenja, što se poduzelo i kad će se isto sanirati. Sanacija će tako pričekati kraj turističke sezone, a do tada bi se trebale žurno izraditi mjere tehničke zaštite.

— Stručni djelatnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku utvrdili su

konzervatorske smjernice za sanaciju nastalog oštećenja te su o tome izvijestili Državni arhiv u Dubrovniku i potencijalnog izvođača radova, Građevinar-Quelin d.d. iz Dubrovnika. Prije zahvata sanacije koji bi se poduzeo nakon turističke sezone, a radi sprječavanja daljnjih oštećenja, izvođač treba žurno izraditi mjere tehničke zaštite kako je i dogovoreno – odgovorila nam je pročelnica Žana Baća.

Neka bivša oštećenja

Utvrđene su konzervatorske smjernice za sanaciju

Sjetimo se 2016. godine, kada je oštećena Mala Onofrijeva fontana i to nakon što se jedan turist na nju naslonio. Kamen je, prema svjedočenjima turista, jednostavno otpao. Bilo je i

Dok ‘Konzervatori’ obadaju kamen, mi ćemo vam donijeti i još jedan kuriozitet koji će razveseliti najviše ljubitelje povijesti Grada. Naime, tijekom radova rekonstrukcije Lazareta pronađena je gustijerna u dvorištvu između njegove sedme i osme lađe. U gustijerni su pronađeni i ostaci životinja, najvjerojatnije magarca, što je zapravo bilo i za očekivati s obzirom na prošlost ovog nekad užurbanog dijela grada.

— Navedena gustijerna nije obrađena u dosadašnjoj dokumentaciji te je bilo nužno poduzeti pražnjenje nasutog materijala uz nadzor arheologa. Nakon izvršenog pražnjenja gustijerne očekuje se izvještaj o arheološkom nadzoru, dopuna arhitektonskog snimka postojećeg stanja, analiza stanja konstrukcije te prijedlog dopune dokumentacije – istaknuli su nam Konzervatori, a ostaje vidjeti kakva će biti budućnost gustijerne.

14 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

TRAGEDIJA U ZAPREŠIĆU POTAKNULA JE I PITANJE – ZNAMO LI PRUŽITI PRVU POMOĆ

Što će nam defibrilatori na javnim mjestima ako ne znamo gdje su i kako ih koristiti Crveni križ edukacijom osposobljava što veći broj građana za pružanje prve pomoći

Tragična smrt mladića iz Zaprešića otvorila je niz tema, posebno onih koji se tiču funkcioniranja zdravstvenog sustava, ali zapravo i nas samih. Jedno od pitanja svakako jest i ono što bismo napravili da nekome moramo pružiti prvu pomoć i započeti oživljavanje? U tome bi nam svakako mogli pomoći i automatski vanjski defibrilatori, s čijom se nabavom u sklopu projekta Ministarstva zdravstva ‘Pokreni srce – spasi život’ krenulo prije pet godina.

No, pravo je pitanje što će nam takvi uređaji ako ne znamo njima rukovati i ako ne znamo da s postupkom oživljavanja kod srčanog zastoja moramo krenuti – odmah? Tragom brojnih medijskih natpisa na ovu temu odlučili smo provjeriti kakvo je stanje s AVD-ovima na dubrovačkom području. U mreži Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu na području Dubrovačko-neretvanske županije na popisu je 15 automatskih vanjskih defibrilatora i mobilnih AVDova, no ta brojka je i veća jer ih ima i na drugim lokacijama, u Dubrovniku primjerice u povijesnoj jezgri, hotelima, u Reiffeisen centru (bivši DTS), na Jugovom bazenu...

Edukacija građana?

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dok čekate Hitnu, koliko god ona bila brza, vjerujte mi, nema šanse da ta osoba preživi bez vas. I to ljudi ne žele shvatiti – govori nam dr. Vicko Mihaljević

— U Hrvatskoj, nažalost, stupanj svijesti još nije na razini zapadnoeuropskih zemalja gdje su ljudi dobro educirani za adekvatno pružanje prve pomoći. Otprilike 10 posto stanovništva bi moglo adekvatno pružiti prvu pomoć, što je premalo – govori nam Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije. Ističe kako su vanjski automatski defibrilatori rađeni za laike, jer vas jednostavnim uputama navode što treba raditi.

Spomenimo i to kako u svijetu postoji i mreža volontera koji se putem pametnih telefona alarmiraju u slučaju potrebe za korištenjem AVD-a, kako bi se tamo gdje treba pojavio onaj koji je najbliži mjestu događaja. No, mi smo očito miljama daleko od toga.

— Kod nekih bolesti, odnosno kod infarkta srca, morate reagirati u prve dvije minute jer poslije, ako čovjeka i uspijete vratiti u život, budu jako teške posljedice jer mozak ostane bez kisika. Morate biti jako sretni da vam Hitna prolazi baš tu taj čas. Mi smo prije dvije, tri godine imali jednu takvu sretnu okolnost, pukim slučajem, kad se curici na bazenu jednog hotela kosa zapetljala u filtere. Hitna je pukim slučajem došla u manje od tri minute jer je bila u blizini na jednoj intervenciji, a da su dolazili iz naše baze prošlo bi barem pet minuta i bilo bi prekasno – priča nam Lulić ističući zapravo važnost brze reakcije u takvim slučajevima, i prije dolaska Hitne.

— Ljudi su ti koji trebaju biti na prvoj crti, koji su educirani jer se tada povećava stupanj preživljavanja. Oni moraju napraviti onaj prvi korak do dolaska Hitne – ističe Lulić.

Malo radimo na samoedukaciji

Dr. Vicko Mihaljević, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik ističe kako previše očekujemo od Hitne pomoći, jer smo mi ti koji moramo reagirati prije njihovog dolaska na mjesto događaja.

— Previše očekujemo kad je u pitanju Hitna pomoć. Naša Hitna zaista radi svoj posao na kvalitetan način, na najbolji mogući način u uvjetima kakve imamo u Dubrovniku, posebno ljeti.

No, moramo shvatiti da Hitna pomoć

Aktualno 15

• 22. KOLOVOZA 2018.

JEDNOSTAVNO RUKOVANJE Sudbonosne minute

Automatski vanjski defibrilator, navodi se na stranicama Hrvatskog zavoda za Hitnu medicinu, omogućava da se u slučaju iznenadnog srčanog zastoja pomogne i prije dolaska hitne medicinske službe.

— Pomoć mogu pružiti i laici bez medicinskog znanja, nakon provedene edukacije te tako spasiti život u sudbonosnim minutama do dolaska hitne medicinske službe. AVD uređaj jednostavan je za rukovanje, sam prepoznaje srčani ritam koji zahtjeva defibrilaciju te na hrvatskom jeziku daje glasovne i tekstualne upute o postupcima koje treba provesti. Poznavanje vještina vanjske masaže srce i umjetnog disanja te upotrebe AVD-a iznimno su važne jer je za preživljavanje osobe koja je doživjela iznenadni srčani zastoj ključno započeti oživljavanje i upotrijebiti AVD unutar 3 do 5 minuta od trenutka zastoja srca. Bez obzira na kvalitetu organizacije i brzinu reakcije, nijedna hitna medicinska služba ne može u svim slučajevima tako brzo doći do osobe koja je doživjela iznenadni srčani zastoj – istaknuto je na stranicama Zavoda.

nije svemoguća – govori dr. Mihaljević dodavši kako je Crveni križ prije četiri godine krenuo s uspješnim projektom u sklopu kojega na više lokacija po gradu dežuraju mladi volonteri osposobljeni za pružanje pomoći. Time se, ističe Mihaljević, uvelike olakšao posao Hitnoj pomoći jer nije svako stanje hitno. Volonteri odrade ono što mogu, a za ostalo zovu Hitnu pomoć.

— Od deset poziva devet ih sigurno nije za Hitnu pomoć, a to su slabost, pad šećera, sunčanica... – govori Mihaljević naglasivši kako ljudi moraju raditi na sebi, na samoedukaciji.

Ni AVD nije svemoguć

— Moramo raditi na sebi, a jedna od tih priča je i AVD. Međutim, ni on nije svemoguć jer neće sam riješiti problem.

On jest blagodat i uvijek ga uspoređujem s aparatom za gašenje požara koji visi na zidu bilo gdje, na javnom prostoru, u ustanovama, autobusima...

Međutim, netko mora biti osposobljen za rukovanje, a osposobljavanje traje maksimalno šest sati od čega se većinom radi na tehnici oživljavanja, a ostatak na upotrebi aparata – govori Vicko Mihaljević dodavši kako su automatski vanjski defibrilatori napravljeni

za laike, samo ih treba ‘slušati’.

— Međutim, ne možete ga upotrijebiti ako ne znate čovjeka oživljavati. Uzalud vam trud. Vi ste ti koji će u momentu kad se netko izvrne na Stradunu, ispred banke, u Lapadu, na plaži... Prvi doći do čovjeka i ustanoviti što se s njim dogodilo: je li u nesvijesti, diše li, radi li mu srce i tad odmah započinjete s oživljavanjem. Nazvat ćete Hitnu, i ako znate da se u blizini nalazi AVD, nekome ćete reći da pođe po njega, ali ćete cijelo vrijeme raditi oživljavanje.

— Svi ti postupci povećavaju šanse za preživljavanje. Dok čekate Hitnu, koliko god ona bila brza, vjerujte mi, nema šanse da ta osoba preživi bez vas.

I to ljudi ne žele shvatiti. Ne žele shvatiti da smo mi ti koji moraju odmah nešto poduzeti, i dati toj osobi šansu – govori Mihaljević, te ističe kako AVDova u Dubrovniku ima sigurno 20-ak, ali je problem što ih malo ljudi zna upotrijebiti.

— Neozbiljni smo, ne želimo se educirati. Najlakše je kritizirati kako nije došla Hitna, kako nije došao doktor... ali jednostavno treba biti objektivan i shvatiti kako Hitnoj, koliko god brza bila, do primjerice Ploča, treba pet, šest minuta. Kao društvo moramo težiti tome da budemo što bolji, što educiraniji i što spremniji. Dakle, zajednički moramo raditi na tome da budemo dio lanca u kojem će svaka karika funkcionirati – od laika od kojeg sve započinje

Automatski vanjski defibrilator u bivšem DTS-u

do bolnice gdje sve završava – zaključuje dr. Vicko Mihaljević.

Na kraju moramo istaknuti kako bi bilo dobro da se na jednom mjestu popišu i javno objave lokacije svih AVDova na području Dubrovnika, jer sve i da netko zna njime rukovati, uzalud mu ako ne zna gdje se isti nalazi.

‘POKRENI SRCE-SPASI ŽIVOT’ Korišten AVD samo na bazenu

Planiranje nabave AVD-ova nije u nadležnosti Dubrovačko-neretvanske županije, kao ni njezinih institucija već je dio projekta Ministarstva zdravstva ‘Pokreni srce – spasi život’. Županije, gradovi i općine mogu, ako procijene da je to potrebno, nabavit i postaviti dodatne uređaje – naveli su u odgovoru na naš upit iz Dubrovačko-neretvanske županije. Pitali smo ih, naime, je li planirana nabava dodatnih uređaja, odnosno postoji li potreba za tim.

— Vanjski defibrilatori smješteni su na šest lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to u zgradi Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Nacionalnom parku Mljet, Parku prirode Lastovsko otočje, Zračnoj luci Dubrovnik te na dvije lokacije u Dubrovniku (na Babinom kuku – Mali Stradun te u Sportskoj dvorani u Gospinom polju). Spomenute jedinice dosada nijednom nisu korištene. Za korištenje ovakvim uređajima nije potrebna prethodna edukacija već je rukovanje namijenjeno laicima – navode iz Županije te napominju kako je AVD korišten jednom prilikom na gradskom bazenu u Gružu, no riječ je o uređaju kojeg je Uprava tamo sama postavila.

16 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

U mom kontejneru ništa mi ne fali. Imam struju, vodu, mir!

GOSPOĐA NADA ZANZE IZ VREVE PETILOVRIJENACA POBJEGLA U KONAVLE

Od potresa 1979. moja sestra, moja djeca i ja bijasmo ovdje par dana na livadi. Ćaća dobio infarkt pa preselio i on u kućicu, nešto sadio i ozdravio. Došao rat, odnijeli sve... Sređivah što je ostalo. Zub vremena učinio poslije svoje

Ujutro čim se probudim, popnem se na rođakovu smokvu, pa polijem ono malo svojih posađenih stabala, pa sjednem na taračicu pa ispijam kapućin, a ptice pjevaju... Gledam zvijezde navečer, po danu čujem razgovore s Grude pa imam osjećaj da sam u društvu, a ljudi daleko Piše Mia Njavro Foto Nada Zanze

Bilo je to kao u bajci, jednom poželjeh i ja vikendicu i upitah svoju babu Lucu, staru vedru Konavoku, bi li mi dala malo zemlje da nešto i ja napravim. Svi rade gore, dolje, a mene vuču korijeni. I tako, 1976. osvanula moja kućica na Gnjilama. Mala, meni draga. Dovela sam tada vodu i telefon

na livadu – priča nam gospođa Nada Zanze, mnogima omiljena u Dubrovniku, voditeljica Udruge Ljubitelja hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota, poznata i po brojnim drugim aktivnostima. ‘Žena za sva vremena’, reklo bi se. Ona se baš ovih dana preselila u svoj ‘kontejner’ u Konavlima, kako

Aktualno 17

• 22. KOLOVOZA 2018.

sedamdesetim godinama krenuh u avanturu. Naručujem kontejner i to zeleni, zelenac. Prozvah ga Baro!

– kaže nam. A kako to da se odlučila na avanturu u ovim najljepšim godinama?

U Konavlima nema radne snage

Na mjestu današnjeg kontejnera nekad je bila kućica za odmor

nam je rekla, a prijateljima pokazala kako to izgleda u srcu Konavala.

Dunja, maslina i sjećanja

‘Svi me pitaju kako je u kontejneru – evo ovako!’ – zapisala je na svom Facebook ‘dnevniku’, te dodala: ‘Kad polijem posađene stabljike, operem noge i ‘kroksice’, ispijam kapućin i gledam što ima nova.’ Lijepo joj je, kaže. Oko kontejnera je uzorana zemlja, a autom može doći sve do ulaza! A kako je to bilo prije? Vratila se za DuList sjećanjima na početke njenog ‘kontejnera’, nekad prave kućice, ispred kojeg je prije trideset godina posadila maslinu, dunju, a sada na nju zakačila i kanticu s hranom za ptice.

— Tih godina snimala je TV Sarajevo neku dramu, ‘Njen prijatelj Filip’, i pokrili mi za tri dana snimanja veći

Došla baba Konavoka jedan dan do mene, sagnula se i uzela grumen zemlje i kaže: ‘Neka ste mi se, djeco, počeli vraćati. Ova naša zemlja je sve do neba i do sredine Zemlje i ne prodajte je bez teške potrebe’

dio troškova kućice – priča nam jedno od sjećanja. A puno ih je...

— Došla baba Konavoka jedan dan do mene, sagnula se i uzela grumen zemlje i kaže: ‘Neka ste mi se, djeco, počeli vraćati. Ova naša zemlja je sve do neba i do sredine Zemlje i ne prodajte je bez teške potrebe.’ A baba bila pametna i nepismena – sjeća se dalje gospođa Nada, kaže, tako je bilo prije.

— Od potresa 1979. moja sestra, moja djeca i ja bijasmo ovdje par dana na livadi. Ćaća dobio infarkt pa preselio i on u kućicu, nešto sadio i ozdravio. Došao rat, odnijeli sve... Sređivah što je ostalo. Zub vremena učinio poslije svoje, jedna bura od 150 km lani odnijela kućicu! Zove moj susjed Pero i kaže mi – napravimo drugu, dam ti vodu, struju, pomognem. Srce vuče voljenoj grudi i tako ja u svojim

Stabla masline i dunje koja je gospođa Nada posadila prije trideset godina

Inače živim u zidinama, točnije u ulici Petilovrijenci. ali ne može se više izdržati.

Sebi sam rekla ‘nećeš više, buka, gužva, smrdljivi restorani, bježi!’

— Inače živim u zidinama, točnije u ulici Petilovrijenci, ali ne može se više izdržati. Sebi sam rekla ‘nećeš više, buka, gužva, smrdljivi restorani, bježi!’

I eto me na livadi gdje je baba Luce ljubila zemlju pradjedovsku. Kako mi je?

Evo sad sa livade pišem. Ništa mi ne fali, imam struju, imam vodu, imam mir. Nedostaje radne snage koja bi mi olakšala život, trebam još izraditi nadstrešnicu, ogradu, malo srediti okoliš.

Sve sam dosad pošteno platila, pa i to ću, ali nema u Konavlima radne snage i to me deprimira – dodaje nam dalje gospođa Nada. Kako izgleda jedan njen dan? Mirno i tiho, priča nam...

— Ujutro čim se probudim, ja na rođakovu smokvu, pa polijem ono malo svojih posađenih stabala, pa sjednem na taračicu pa ispijam kapućin, a ptice pjevaju... Ponekad popodne neki zeko veliki proleti. Gledam zvijezde navečer, po danu čujem razgovore s Grude pa imam osjećaj da sam u društvu, a ljudi daleko. Trava miriše. Berem ih jer sam ih nekad brala u planinama, vratila sam se onome što sam uvijek voljela, vratila sam se prirodi – zaključuje gospođa Nada, a mi smo joj pomalo i zavidni...

Pa tko ne bi htio ‘pobjeći’ u takav mir i spokoj?

18 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

PROVJERILI SMO KAKO POSLUJE LOKRUM

Veći prihod od prodaje ulaznica, ali manje posjetitelja

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža/JU Lokrum

S danom 19. kolovoza 2018. godine, JU Rezervat Lokrum bilježi pad broja posjetitelja, u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, a u relativnom iznosu od oko 4 posto. Unatoč tome bilježe rast prihoda od prodaje ulaznica od oko 18 posto. Najveći utjecaj na pad broja prodanih ulaznica imao je prodajni rezultat ostvaren u srpnju što se može pripisati Svjetskom nogometnom prvenstvu

Izlet na Lokrum za brojnu domaću čeljad predstavlja bijeg od svakidašnjeg ‘gužvaluka’, kako u povijesnoj jezgri, tako i izvan nje. Ovaj najdraži ‘susjed’ gradskih zidina nije ‘rezerviran’ samo za naše ljude.

Naime, Lokrum svake godine privlači sve više stranih posjetitelja jer na samo deset minuta vožnje iz Porta mogu posjetiti pravu oazu mira.

Aktualno 19

• 22. KOLOVOZA 2018.

Rast prodaje ulaznica

Koliki je stvarni interes domaćih i gostiju za Lokrum, odlučili smo pitati ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivicu Grileca. Kako nam kaže, s danom 19. kolovoza 2018. godine, JU Rezervat Lokrum bilježi pad broja posjetitelja, u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, a u relativnom iznosu od oko 4 posto. Isto tako, bilježe rast prihoda od prodaje ulaznica od oko 18 posto. Grilec je istaknuo činjenicu kako je ‘najveći utjecaj na pad broja prodanih ulaznica imao prodajni rezultat ostvaren u srpnju’, što se očito može među ostalim pripisati Svjetskom nogometnom prvenstvu. Grilec to ne smatra negativnim rezultatom.

— Strateško opredjeljenje Javne ustanove Rezervat Lokrum je reguliranje broja posjetitelja upravo punom cijenom osnovne ulaznice. U tom kontekstu, u okviru plana upravljanja ćemo definirati naš ukupan prihvatni posjetiteljski kapacitet – naglašava Grilec.

Koncerti, vjenčanja, predstave...

Jedan od noviteta na Lokrumu, koji je razveselio posebno domaće ljude, jest nasipanje i uređenje priobalnog pojasa, odnosno plaže ispod donje livade.

— Od novih stvari koje smo uveli za ovu sezonu možemo još spomenuti, nove inox skalice za lakši pristup moru, interventno hortikulturno orezivanje radi sanacije i sprječavanje nekontroliranog loma grana u botaničkom vrtu.

Ujedno smo unaprijedili uočljivost i prepoznatljivost svih službi nabavkom nove unificirane radne odjeće u skladu sa smjernicama resora zaštite prirode. Sve su te radnje popraćene

svim relevantnim dopuštenjima nadležnih javno pravnih tijela, prvenstveno Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva kulture – rekao je Grilec.

Naglasio je, uz ostalo, kako su unaprijedili asortiman suvenirnice u Lugarevoj kući, uvođenjem novih proizvoda domaćih autora te isto tako ponovili najtraženije artikle iz prijašnjih godina, poput Poučne staze. Najvažnijim projektom u tom kontekstu smatra uvođenje multimedijalnog vodiča, kojim se posjetiteljima kroz 21 temu predstavlja prirodna i kulturna

Najveći utjecaj na pad broja prodanih ulaznica imao je prodajni rezultat ostvaren u srpnju mjesecu – Ivica Grilec

baština otoka Lokruma.

Lokrum se tijekom godina pokazao kao odlična pozornica za brojne predstave i koncerte.

— I ove sezone lokrumsko ljeto obilježile su i predstave Dubrovačkih ljetnih igara: Črna mati zemla i Michelangelo, kao i koncert violončelista Mische Maiskog. Isto tako, nastavili smo s održavanjem koncerata Ines Tričković i Tap plesnog festivala. Obilježili smo, prvi put, i dan svetog Benedikta. Vjenčanja, koja se već nekoliko godina održavaju, nastavljaju se i ove godine uz najavljene zakupe za 2019. i 2020. godinu. Na Lokrumu nastavljamo s nizom znanstvenih predavanja i edukativnih radionica koje dijelom radimo sa svojim djelatnicima, a povremeno s raznim udrugama u suradnji sa zainteresiranim građanima – rekao je ravnatelj i dodao kako su sva događanja protekla vrlo uspješno uz veliki interes javnosti odnosno posjetu.

Od projekata koji su u tijeku, spomenuo je one najvažnije, a to su obnova Benediktinskog samostana u suradnji sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, obnova tvrđave Fort Royal, čiji je nositelj Društvo prijatelja dubrovačke starine, zatim potpuna i žurna sanacija Botaničkog vrta u suradnji s Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Nadalje, od projekata ističe implementaciju hidrantske mreže visoke zone, evakuacijskog plana, novih biojama, te na kraju revitalizaciju maslinika, maksimilijanovih vrtova i perivoja i najvjerovatnije već iduće godine pozivni natječaj za idejno rješenje uređenja svih staza na otoku.

20 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

PROBLEM O KOJEM GOTOVO NITKO NE PRIČA

‘Odlagalište’ mačaka na Orsuli Brojni ljubitelji ovih životinja odlaze ih hraniti i ‘brinuti’ se za njih, ali takvo neplansko poticanje populacije životinja češće stvara više problema nego koristi

Iako jedne od najomiljenijih i najpopularnijih životinja na svijetu, mačke nisu bez svojih problema. Na području parka Orsule i hotela Belvedere stotine napuštenih mačaka svakodnevno lutaju šumom i cestama U Dubrovniku se često spominje problem napuštenih životinja i prve su asocijacije skoro svakom građaninu ‘Žarkovica’ i ‘napušteni psi’. No ono o čemu se manje priča, a potencijalno je veći problem su zapravo mačke. Naime, na potezu od hotela Belvedere do parka Orsule već dugi niz godina brojni vlasnici krznatih ljubimaca dolaze ostavljati neželjene mačiće na tom području.

Da je situacija alarmantna jasno je vidljivo, jer čim se nađete na tom području

Piše Hrvoje Curić Foto Zvonimir Pandža

s nečim nalik na hranu dočekat će vas prava ‘horda’ gladnih mačaka.

Divlje ‘Odlagalište’

Dubrovnik neslužbeno slovi kao i grad mačaka jer nema ulice ili restorana koji nema svoje ‘lokalne’ ljubimce. Hrane ih turisti, hrane ih ugostitelji, a hrane ih i ljubitelji mačaka. Tako se u kratkom vremenu dogodilo da nema ulice u kojoj nema bar dvije, tri mačke. Problemi nastaju kada ih ljudi udome, a

ne steriliziraju. Pa vrlo brzo kada se mačka omaci imaju na rukama četiri, pet novih mačaka za koje ne žele brinuti. Najčešće se neželjeni mačići ostavljaju baš na području parka Orsula, odnosno hotela Belvedere. S vremenom ih se skupilo jako puno i brojni ljubitelji mačaka ih redovno odlaze hraniti.

‘Prepopulacija’ na štetu životinja

Sve to lijepo zvuči ‘na papiru’. Lokacija

Aktualno 21

• 22. KOLOVOZA 2018.

ISPRATILI LJETO NA IGRAMA

I to je ono najgore, s najboljom namjerom ljudi dovode mačke na prostor gdje bi ih ostavili da žive ‘u miru’, a zapravo im potpisuju smrtnu kaznu zbog nesigurnosti lokacije na kojoj nitko ne živi, napušteni hotel i park, mačke su u prirodi i tako dalje.

No problem ne leži u tome. Mačke su nositelji brojnih zaraza i patogena, pogotovo one koje žive u lošim i divljim uvjetima, ali i ne samo to već veliki broj njih nemalo puta odluta na obližnje ceste gdje najčešće ginu pod automobilskim rotama. I to je ono najgore, s najboljom namjerom ljudi dovode mačke na prostor gdje bi ih ostavili da žive ‘u miru’, a zapravo im potpisuju smrtnu kaznu zbog nesigurnosti lokacije.

‘Ljubitelji’ životinja

Možda su najveći krivci za ogromnu količinu mačaka koji žive ‘divlje’ na tom području upravo oni koji se uvijek hvale da vole životinje. Oni koji jednom mjesečno kupe hranu za životinje, nahrane desetak mačaka i slikaju se za društvene mreže ne bi li se bolje osjećali u vezi sebe. Oni koji ne razmišljaju o budućnosti tih životinja već samo ‘hrane’ stanje u kojem se ta područja nalaze. Upravo ti ‘vikend borci’ za prava životinja su doveli situaciju do trenutnog stanja. Pitate li ijednog volontera i koji stvarno i svakodnevno brine za životinje reći će vam da je najgluplja ideja poći i ostaviti životinje negdje ili hraniti mačke na cesti

Stanje na Orsuli je očajno, a postavlja se pitanje do kada će se gradske vlasti baviti problemom jednih životinja, a ignorirati rastući problem drugih

umjesto da se stvarno pobrinu za njih.

Grad gleda, a ne vidi

Ne prođe tjedan da se problem sa Žarkovicom i napuštenim psima ne spomene bar jedan put, no stotinama mačaka koje bez vlasnika lutaju Dubrovnikom nitko ne progovara

Stanje na Orsuli, odnosno Belvederu je očajno, a postavlja se pitanje do kada će se gradske vlasti baviti problemom jednih životinja, a kompletno ignorirati rastući problem drugih. Postavlja se i pitanje zašto je to tako? Ne prođe tjedan da se problem sa Žarkovicom i napuštenim psima ne spomene bar jedan put, no stotinama mačaka koje bez vlasnika lutaju Dubrovnikom nitko ne progovara. Taj se problem nije spomenuo ni u gradskom vijeću, niti smo svjedoci nekih velikih akcija za pomoć napuštenim mačkama.

Možda ipak nije stvar u životinjama koje na kraju dana nisu ništa skrivile, možda je problem druge naravi.

Pa kada se stotine mačaka okupi na zemljištu koje će politici ili privatnim interesima biti važnije, možda će se tek tada nekima ‘otvoriti oči’. Nažalost, dok područje Orsula-Belvedere ne bude zanimljivo kao Žarkovica, iz ovih ili onih razloga, gledat ćemo isti nered kao i do sada, a interes građana i životinja će ostati na drugom mjestu.

I to je ono što je tužno – da se problem napuštenih životinja izgleda može samo rješavati kada se isti politizira.

Ili možda čak ni tad.

Ovacije za Linđovce

Nastupi Folklornog ansambla Linđo na Dubrovačkim ljetnim igrama tradicionalno su praćeni dugotrajnim aplauzima s ovacijama publike, a na taraci tvrđave Revelin i sinoć, 20. kolovoza na posljednjoj ovoljetnoj izvedbi, brojna je festivalska publika oduševljeno pratila cijeli program.

Folkorni ansambl Linđo 20. kolovoza imao je posljednji nastup na ovogodišnjim Igrama, a publika ih je nekoliko puta vraćala na bis. Naši Linđovci ovog su ljeta na ukupno četiri nastupa – 17. srpnja te 4., 13. i 20. kolovoza – nastupili pred čak 1500 domaćih i inozemnih gledatelja.

Za ovogodišnje nastupe na Igrama, Linđo je pripremio novu koreografiju Podravske svate – jednu od najpopularnijih koreografija hrvatske tradicijske baštine, čiji je autor dr. Ivan Ivančan. Linđo je ovu točku koja plesom, pjesmom, svirkom i nošnjom prikazuje tri skice iz podravskog svatovskog običaja, pripremio pod vodstvom umjetničkog voditelja Lada Andrije Ivančana, a premijerno ju je izveo 17. srpnja na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama.

Uz ovu atraktivnu i zahtjevnu koreografiju, na programu su bile i popularne glazbene točke u izvedbi muške i ženske klape Folklornog ansambla Linđo te festivalskoj publici omiljene plesne točke poput neizostavne poskočice Linđo po kojoj je ansambl i dobio ime, zatim atraktivni Bunjevački i Prigorski plesovi, Vrličko kolo, Od Petarde do Ižipa te Tanac s otoka Suska.

22 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. • ENERGETSKA OBNOVA Za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u dječjim vrtićima ‘Ciciban’ i ‘Izviđač’ Gradu Dubrovniku dodijeljena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu 1 567 835,34 kuna.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

TRADICIONALNO DRUŽENJE

Susret iseljenika u Orsanu

I ove godine Hrvatska matica iseljenika Dubrovnik organizirala je tradicionalni ‘Susret iseljenika’ u restoranu Orsan. Kroz taj projekt, koji datira evo – već više od desetljeća, Dubrovčani iz New Yorka počeli su pomagati rodni kraj, davanjem novčanih priloga bolesnima i socijalno ugroženima te sudjelujući u obnovi sakralnih objekata.

– Hrvatska matica iseljenika već trinaest godina za redom organizira susret iseljenika. To je prilika da u jednom danu organiziramo ovo druženje, baš onda kada ih je najviše u Dubrovniku. Naš glavni cilj je humanitarnog karaktera. Dubrovčani iz New Yorka počeli su donirati novčana sredstva onima kojima je novac najpotrebitiji.

Ove godine će svoja sredstva donirati za obnovu crkve sv. Vlaha u Stonu te djevojčici Ivani Švarc, koja ima dijagnozu cerebralne paralize. Danas se okupilo oko 50 iseljenika, naravno njih ima dosta više, ali ovdje su oni koji su mogli doći. Osim ručka neki od iseljenika spremili su i glazbeni program – poručila je Maja Mozara, voditeljica ureda Hrvatske matice iseljenika.

‘Susret iseljenika’ okuplja brojne iseljenike koji dolaze sa svih kontinenata.

To je, uz humanitarnu važnost događaja, ujedno prigoda za druženje, međusobno upoznavanje, razmjenu iskustava, dogovaranje zajedničke suradnje.

– Ujediniti ljude koji su cijele godine u drugim zemljama, pa barem i na nekoliko sati, to ne samo da je nevjerovatno već su i najljepše uspomene na domovinu. Meni je doći u Dubrovnik uvijek nevjerovatno iskustvo. Često posjećujem svoju rodnu Neretvu te sam uvijek spremna sudjelovati u ovakvim okupljanjima – poručila je dr. Nela Sršen, počasna konzulica RH u Italiji.

ZA DVA MJESECA ISTIČE ROK ZA PRIMJENU NOVOG NAČINA GOSPODARENJA OTPADOM

Čistoća je s spremnika j

Sve smo isplanirali, ali to ćemo početi implementirati na terenu u trenutku kad počnemo dobivati spremnike

Za nešto više od dva mjeseca ističe rok za početak primjene nove Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja nas sve obvezuje na odvajanje otpada. Je li Dubrovnik spreman za nova pravila, odnosno hoće li biti

Aktualno 23

• 22. KOLOVOZA 2018.

PRESTANAK ONEČIŠĆENJA Nakon iznenadnog onečišćenja fekalnog podrijetla, more u Moluntu kod autokampa ‘Monika’ ponovno je pogodno za kupanje, javljaju iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.

spremna, ali još nema... spreman do zadnjeg roka kojega je odredila sama država?

— Rok koji je od strane same države zadan kao zadnji rok za početak primjene nove Uredbe jest 1. studeni 2018. godine. Međutim, zbog centralizirane nabave velikog broja spremnika za odvajanje otpada za sve gradove i općine, sve skupa kasni – govori nam direktor Čistoće Marko Iveković.

Spremnike imamo već 4 godine

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

No, ističe, kako zapravo Dubrovčani već četiri godine imaju mogućnost odvajati otpad.

— Svjedok ste da već nekoliko godina na ulicama imamo kontejnere za tu svrhu. Građani već od početka 2014. godine imaju mogućnost odvajanja otpada, ali naravno treba to pojačati i omogućiti im da mogu što više odvajati. Međutim, malo sve kasni jer je to velika centralizirana nabava. Mi smo u Čistoći spremni, sve smo isplanirali, ali to ćemo početi implementirati na terenu u trenutku kad počnemo dobivati spremnike. Kako ih budemo dobivali, tako ćemo ih stavljati na teren i omogućiti ljudima još veću stopu odvajanja – objašnjava nam Iveković.

Na naše pitanje što je s odvajanjem na kućnom pragu, odnosno hoćemo li sami morati nabavljati različite spremnike ili vrećice za držati ih u kućama i stanovima odgovara: — To je moguće izvesti u gradovima u unutrašnjosti Hrvatske gdje stanovnici žive 90 ili 95 posto u obiteljskim kućama pri čemu svaka kuća ima kolni prilaz, veliko dvorište... Tu nije problem takvom korisniku podijeliti pet

različitih spremnika jer ih može držati u svome dvorištu, gdje ne smetaju, i može s njima lako baratati. Međutim, u svim gradovima na jadranskoj obali, koji su sličnog položaja kao što je Dubrovnik, to je neprovedivo u tom obliku. Mi se moramo maksimalno prilagoditi, a organizirat ćemo se tako da će ostati današnja javna odlagališta s većim brojem spremnika za odvajanje. Naravno, potrudit ćemo se i već imamo gotov plan za povećanje broja odlagališta s reciklažom. Sad nažalost imamo puno odlagališta gdje nismo dosad stavljali spremnike za odvajanje, ali s novim planom to ćemo promijeniti. Dakle, na svakom će odlagalištu biti i spremnici za odvajanje tako da će korisnik, kad nosi miješani komunalni otpad na odlagalište, u nekoj drugoj vrećici moći donijeti i plastiku i karton, papir... sve će mu biti omogućeno na jednom mjestu i neće morati hodati do sljedećeg odlagališta da bi ostavio plastiku – govori direktor Čistoće.

No, Dubrovnik i ovako ima ograničene prostorne mogućnosti, a upravo se to, kad su u pitanju javna odlagališta, pokazalo ne malo puta kao nedostatak.

Hoće li i sada biti takvih problema?

Edukacija je najvažnija

— Imat ćemo ih, ali nova Uredba zakonski obvezuje jedinicu lokalne samouprave da omogući svim stanovnicima odvajanje otpada. U suradnji s Gradom i svim odjelima tražit ćemo rješenja i ako bude potrebno ukinuti parking mjesto, to će se morati ukinuti jer i jedinica lokalne samouprave i mi kao davatelj usluge dužni smo to omogućiti

sukladno zakonskim propisima. To mora biti dogovorna strategija uključujući Odjel za promet, Sanitat, Čistoću i Grad kako bismo pronašli optimalna rješenja – ističe Iveković.

Iz Općine Konavle nedavno su javnost obavijestili kako im je odobren iznos od 1,35 milijuna kuna za nabavu spremnika za odlaganje otpada, no direktor Čistoće govori nam kako to ne znači da su ih i fizički dobili.

— Svi ćemo ih dobiti u istom trenutku a kad će to biti, ne znam. Velika je to nabava koja sama po sebi ne ide brzo i jednostavno. Volio bih da su spremnici već tu, ali nažalost nisu. Mi smo spremni za prihvat i kako budu dolazili tako ćemo ih automatizmom prosljeđivati na teren da bismo omogućili ljudima što lakše odvajanje – navodi Iveković.

Naravno u cijeloj ovoj priči najvažnija je edukacija građana, jer svijest o nužnosti odvajanja otpada nije baš razvijena.

— Grad Dubrovnik se prijavio na natječaj Fonda za zaštitu okoliša za nepovratna sredstva za edukaciju stanovništva. To je odobreno, očekujemo skoro potpisivanje ugovora i za 10 do 15 dana počet će se intenzivno s edukacijom. I sama država je shvatila kako je to najvažnija stavka pa su to kao zakonsku obvezu dali jedinicama lokalne samouprave – ističe direktor Iveković.

Organizirat ćemo se tako da će ostati današnja javna odlagališta s većim brojem spremnika za odvajanje

24 Aktualno

Kratke IZ HRVATSKE

22. KOLOVOZA 2018. • A GDJE JE PRŠUT? S današnjim proizvodnim kapacitetima od oko 350 tisuća komada godišnje, ne podmirujemo niti 50 posto naših vlastitih potreba u proizvodnji pršuta, unatoč činjenici kako imamo čak četiri zaštićena pršuta – krčki, dalmatinski, istarski i drniški.

Ima li vaš pas mikročip?

OD 30. LIPNJA PROVJERAVAJU SE KUĆNI LJUBIMCI

Veterinari znaju koliko pasa ima mikročip, ako ga nema, onda ga upute u zakonske procedure.

Nijedan pas ne može se cijepiti niti mu se smije izdati knjižica ako nije prethodno mikročipiran

Vlasnik psa mora poštivati odredbe Zakona o zaštiti životinja i Zakon o veterinarstvu, a kojima je propisano da psi moraju biti mikročipirani najkasnije 90 dana od dana štenjenja. Prilikom nadzora Komunalnog redarstva nije zatečen niti jedan pas bez mikročipa – istaknuli su iz Grada Dubrovnika

Aktualno 25

• 22. KOLOVOZA 2018. #CROATIAFULLOFLIFE Instagram račun Hrvatske turističke zajednice ovih je dana ostvario više od milijun oznaka #CroatiaFullOfLife. Navedena je oznaka odlično prihvaćena na ključnim emitivnim tržištima, ali i među

brojnim fanovima svih dobnih skupina. Ovih dana biraju i najljepšu tjednu prigodnu fotografiju za sve pratitelje koji se uključe u nagradnu igru.

u čl. 3. kaže da vlasnik psa mora poštivati odredbe Zakona o zaštiti životinja i Zakon o veterinarstvu, a kojima je propisano da psi moraju biti mikročipirani najkasnije 90 dana od dana štenjenja. Prilikom nadzora Komunalnog redarstva nije zatečen niti jedan pas bez mikročipa – istaknuli su iz Grada Dubrovnika, uz napomenu kako su predviđene novčane kazne 2000 do 6000 kuna za fizičku osobu ukoliko se ne pridržava odredbe zakona.

O mikročipiranju, postupku, ali i situaciji na ‘terenu’, odlučili smo zamoliti za komentar i dr. med. vet.

Sunčicu Oštrić, vlasnicu ambulante ‘Anima Vita’ u Mokošici. Ona nam je razjasnila proces i pravila mikročipiranja, kao i iskustva s vlasnicima pasa, s obzirom na činjenicu kako je prošlo gotovo dva mjeseca od početka kontrole. Zanimalo nas je i može li se pas naknadno mikročipirati.

Možete čipirati i odraslog psa

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža / Prijatelji životinja

Ponosni ste vlasnik psa? Sigurno ste upućeni u zakone koji se tiču držanja kućnih ljubimaca, a oni se – moramo dodati, srećom po kućne ljubimce – mijenjaju nabolje. U jednom dijelu novog Zakona o zaštiti životinja propisano je i obavezno mikročipiranje, a ovo ljeto posebno je važno.

Naime, tijela lokalne samouprave bila su dužna do 30. lipnja 2018. provjeriti jesu li svi psi na njihovu području mikročipirani i upravo zato poslali smo službeni upit Gradu Dubrovniku, o tome do koje je faze je došla kontrola na području Dubrovnika – koliko je životinja provjereno te koji su rezultati, odnosno koliko je naloga

2000

do 6000 kuna su predviđene novčane kazne za fizičku osobu ukoliko se ne pridržava odredbe Zakona o zaštiti životinja

za mikročipiranje izdano vlasnicima životinja.

Uzevši u obzir činjenicu kako je ovaj Zakon dosta dugo na snazi, potrebno je neprestano podsjećati ljude koji planiraju ili već imaju kućnog ljubimca koja su prava životinja i zakonske obaveze vlasnicima. Primjerice, zakonska obaveza mikročipiranja pasa postoji od 2013. godine, a što su djelatnici Grada Dubrovnika zatekli u kontroli?

Vlasnik mora poštivati odredbe Zakona

Nikad nisam imala problema u smislu da vlasnik nije htio mikročipirati psa i slično – istaknula nam je dr. med. vet.

Sunčica Oštrić

— Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika je u proteklom razdoblju vršilo kontrolu pridržavanja Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama u kojoj

PRIJEDLOG PREDSTAVLJEN EU PARLAMENTU A što je sa sterilizacijom?

Europskom parlamentu predstavljen je 16. veljače ove godine prijedlog o obaveznoj sterilizaciji pasa i mačaka, a kako navode Prijatelji životinja, trenutno u EU živi više od 100 milijuna pasa lutalica i dvostruko više mačaka. Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje ubijanje pasa u skloništima te daje mogućnost propisivanja trajne sterilizacije i druge alate kako bi se smanjio pritisak na skloništa, no, ističu na svojim službenim stranicama, ako se te mjere neće provoditi u praksi, problem s napuštanjem životinja neće se riješiti.

— Postoji pravilo o mikročipiranju psa 90 dana od štenjenja, no pas se može čipirati i u roku od 14 dana od nabavke, pa i u odrasloj dobi. Pohvalno je što se rade provjere – istaknula nam je veterinarka Oštrić, dodavši kako ne možemo znati koliko postoji pasa koji nisu mikročipirani, već samo one koji jesu, odnosno koliko koji veterinar ima upisanih pasa.

— Tako naravno znamo koliko njih ima mikročip, ako ga pas nema, onda ga uputimo u zakonske procedure.

Nijedan pas ne može se cijepiti niti mu se smije izdati knjižica ako nije prethodno mikročipiran – istaknula nam je Oštrić.

Inače, mikročip se kod psa može očitati na razini EU, ali i šire.

— Bilo gdje na svijetu mora biti moguće očitati mikročip, a ukoliko postoje nekakve druge serije mikročipova koje nisu čitljive našim, europskim čitačima, onda je vlasnik dužan osigurati, ako putuje u druge zemlje, očitanje mikročipa prilagodnim čitačem – dodala je dalje. Za kraj, zamolili smo ju komentar oko iskustava s vlasnicima pasa.

— Zapravo, manje više je uvijek isto zahtjeva, a nikad nisam imala problema u smislu da vlasnik nije htio mikročipirati psa i slično. Procedura je jednostavna – pas se pri prvom cijepljenju zapravo i mikročipira, a dosad nisam imala nikakvih problema – zaključuje Oštrić.

26 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

Crna kronika ‘UHVAĆEN’ NA VRIJEME

Požar iz BiH ‘prešao’ granicu

Cesta uzela

CRNI KOLOVOŠKI TJEDAN

Požar s područja Bosne i Hercegovine u večernjim se satima četvrtka proširio na područje Župe dubrovačke, poviše Postranja. Brzom intervencijom vatrogasaca požar je stavljen pod kontrolu, a ugašen je nešto prije 23 sata.

Na hrvatsku se stranu granice proširio s područja zvanog Popreč do, ali je vatra na vrijeme ‘uhvaćena’. Izgorjela površina iznosi oko 3 tisuće ‘kvadrata’, a požar je gasilo 12 vatrogasaca s tri vozila iz DVD-a, dok su u pomoć bili pozvani i JVP Dubrovački vatrogasci, ali potrebe za njihovom intervencijom nije bilo. Foto: Ilustracija

VATRA SE PROŠIRILA I NA ŠUMU

U Ponikvama planulo vozilo

U ponedjeljak ujutro došlo je do požara na osobnom vozilu u mjestu Ponikve na Pelješcu, potvrdili su nam iz PU dubrovačko-neretvanske.

Kako saznajemo vatra iz automobila proširila se na obližnju šumu.

– Zapalilo se osobno vozilo u Ponikvama i nažalost požar se proširio na obližnju šumu, ali je vrlo brzo lokaliziran. Na teren su odmah izašli DVD Ponikve, DVD Putnikovići i DVD Ston pa je požar lokaliziran vrlo brzo – potvrdio nam je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

Četiri osobe izgubile su život u tri prometne nesreće koje su se od petka do ponedjeljka dogodile na cestama u Prijevoru, Ratcu i Kominu Foto Zvonimir Pandža

Iza nas su četiri crna kolovoška dana na cestama. Naime, u samo četiri dana na području Dubrovačkoneretvanske županije živote su u tri prometne nesreće izgubile četiri osobe. Prva teška prometna nesreća s izgubljenim ljudskim životom dogodila se u večernjim satima petka, 17. kolovoza u Prijevoru kada je poginuo

62-godišnjak. Prema izvješću PU dubrovačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je 62-godišnjak, upravljajući motociklom dubrovačkih registracijskih oznaka, krečući se iz pravca Mokošice u smjeru Dubrovnika, izlaskom iz lijevog zavoja, izgubio nadzor nad motociklom. Pri tome je udario u uzdignuti nogostup, a potom u

Aktualno 27

• 22. KOLOVOZA 2018.

TJEDAN NA PROMETNICAMA U proteklom tjednu na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježene su 32 prometne nesreće. U tri prometne nesreće četiri osobe su poginule, a u 16 nesreća četiri su osobe teže, a 22 lakše ozlijeđene.

ISPISANA 651 KAZNA Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 651 represivnu mjeru. Izdvajamo 67 mjera zbog nekorištenja sigurnosnih pojasa te 92 prekršaja zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

četiri života U Kominu je došlo do frontalnog sudara dva automobila pri čemu su oba vozača smrtno stradala

metalni stup prometnog znaka. Uslijed udara, motociklist je pao u raslinje na dubinu od oko tri metra i smrtno stradao na mjestu događaja, dok se motocikl zapalio. Osim djelatnika policije na mjestu događaja intervenirali su i djelatnici hitne medicinske pomoći i dubrovački vatrogasci. Za vrijeme trajanja očevida, promet navedenom dionicom ceste odvijao se naizmjenično, uz regulaciju policijskih službenika.

Poginula 17-godišnjakinja

Druga tragedija dogodila se u nedjelju kasno navečer, oko 23 sata na dionici državne ceste D-8 na predjelu Ratac, kada je izgubljen jedna mladi život. Do prometne nesreće je došlo kada je vozačica motocikla dubrovačkih registracijskih oznaka, na kojem su se nalazile dvije sedamnaestogodišnje djevojke, krečući se u pravcu Dubrovnika, u jednom trenutku izgubila nadzor nad motociklom, prešla na suprotnu kolničku traku i prednjim dijelom udarila u betonski rubnjak, a potom u brdo s iste strane kolnika. U nesreći je na mjestu događaja smrtno stradala jedna od sudionica, dok je

U prijevoru je poginuo 62-godišnji motociklist, a na predjelu Ratac 17-godišnja djevojka koja je bila suputnica na motociklu

druga zadobila teške tjelesne ozljede te je zbrinuta u dubrovačkoj bolnici. Za vrijeme trajanja očevida, kojim je rukovodio Općinski državni odvjetnik, promet na navedenoj dionici ceste bio je u potpunosti zatvoren te se odvijao obilaznim putevima.

Nekoliko sati kasnije nova tragedija dogodila se na magistrali u Kominu kada su izgubljena dva ljudska života.

Naime, na D-8 došlo je do frontalnog sudara u kojem su sudjelovala dva automobila, jedno nacionalne oznake Bosne i Hercegovine i drugo vozilo makarske registarske oznake.

Oba vozača su smrtno stradala. Dovršenim očevidom utvrđeno je da je do ove nesreće došlo na način da je vozilo makarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 35-godišnjak iz Vrgorca i kretao se iz pravca Opuzena u smjeru Ploča, iz neutvrđenih razloga prešlo na lijevu kolničku traku. U tom je trenutku iz suprotnog pravca naišlo osobno vozilo nacionalne oznake BiH, kojim je upravljao 81-godišnji državljanin RH iz Mostara te je došlo do sudara dvaju vozila usljed čega su oba vozača smrtno stradala na mjestu događaja.

NA GRANICI S BIH

Požar kraj Metkovića gasile i zračne snage

Zračne snage intervenirale su u nedjelju, 19. kolovoza na požarištu kraj Metkovića. Naime, prema izvješću Državne uprave za zaštitu i spašavanje u popodnevnim satima nedjelje zaprimljena je dojava o požaru raslinja kod Metkovića – Glušci na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Požarom je na hrvatskoj strani zahvaćeno oko tri hektra različitog raslinja dok je na strani Bosne i Hercegovine opožareno oko 20 hektara. U gašenju požara sudjelovala su 33 vatrogasaca s devet vozila iz JVP Metković te DVD-a Metković, Kula Norinska i Opuzen te s BiH strane DVD Čapljina s 15 vatrogasaca i tri vozila. Od zračnih snaga u gašenju požara sudjelovala su dva kanadera i jedan Air Tractor.

NA JEZERU KUTI

Iscrpljenog planinara spasili HGSS-ovci Hrvatska gorska služba spašavanja proteklog je petka intervenirala u spašavanju iscrpljenog planinara.

Naime, prema izvješću Županijskog centra 112 Dubrovnik, u popodnevnim satima petka zaprimljen je poziv planinara zbog osjećaja iscrpljenosti.

Planinar se nalazio na području jezera Kuti (Mislina), a na intervenciju se uputio HGSS s pet pripadnika s područja Metkovića koji su pronašli pozivatelja i preveli ga brodicom i vozilom do Metkovića.

28 Aktualno

22. KOLOVOZA 2018. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

DOMU ZDRAVLJA NOVO SANITETSKO VOZILO

‘Mi ne čekamo nikakve probleme’

DUBROVNIK Gradonačelnik Mato Franković uručio je u ponedjeljak ključeve novog sanitetskog vozila ravnatelju Doma zdravlja Dubrovnik Branku Bazdanu. U proračunu je osigurano 332 tisuće i 500 kuna za kombi vozilo za sanitetski prijevoz koje je i dorađeno za potrebe Doma zdravlja. Gradonačelnik je istaknuo kako ‘Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u dubrovački zdravstveni sustav’.

— Vidimo kako se u Hrvatskoj brojni pozivaju kako bi nešto trebalo napraviti. Mi ne čekamo nikakve probleme.

Djelujemo i pomažemo onoliko koliko možemo – rekao je Franković.

Kako je istaknuo, visina pomoći iz Proračuna Grada Dubrovnika za zdravstveni sustav bit će skoro 10 milijuna kuna.

— Ne gledamo tko je osnivač, gledamo tko su korisnici, a to su građani Grada Dubrovnika – naglasio je gradonačelnik. Naglasio je i kako uskoro kreće projekt pedijatrijske ambulante u Mokošici.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan rekao je kako je ‘ovo je auto vrlo potrebno obzirom na broj kilometara koji pređe’.

— Sanitetski prijevoz Doma zdravlja Dubrovnik, godišnje prijeđe milijun i 200 tiosuća kilometara – istaknuo je Bazdan i dodao: ‘Otkad je Mato gradonačelnik, suradnja je iznimna, za razliku od prijašnjih godina. Imamo pravog sugovornika i suradnika’ – kaže Bazdan.

NIZ MJERA ZA RAST I RAZVOJ

Općina Smokv demografsko

Odlučili smo se za stvaranje i provedbu jedne konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj naše općinske i otočne zajednice – poručuje načelnik Kuzma Tomašić SMOKVICA ‘Sritna dica, sritna Skokvica’ demografski je program Općine Smokvica koja se ozbiljnim demografskim mjerama želi oduprijeti ozbiljnoj demografskoj krizi koja je zahvatila

čitavu Hrvatsku.

— Odlučili smo se za stvaranje i provedbu jedne konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj naše općinske i otočne

ŠIMUNOVIĆ PISALA MINISTRICI DIVJAK

Odgodite početak nastave za 10. rujna Djelujemo i pomažemo onoliko koliko možemo

Nastava bi zbog vrućina, smatra Šimunović, trebala početi 10. rujna

ŽUPANIJA Jadranka Šimunović, voditeljica Eko Centra Zeleno Sunce i Eko Omblića obratila se ministrici znanosti, obrazovanja i sporta Blaženki Divjak te joj predložila

Aktualno 29

• 22. KOLOVOZA 2018.

MODERAN SUSTAV ODVODNJE Nakon što je dobivena pravomoćna građevinska dozvola za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda Molunat, te rekonstrukciju postojećeg vodoopskrbnog sustava, raspisan je natječaj

za izvođenje radova. Postupak javne nabave i odabir izvoditelja radova bi trebao biti gotov u prvoj polovici rujna a radovi počinju odmah po uvođenju izvoditelja. Planirani rok izgradnje je 36 mjeseci.

vica ‘objavila rat’ oj krizi zajednice. Ideja je u osnovi jednostavna i polazi od pretpostavke da će zajednica koja svojem najosjetljivijem i najranjivijem segmentu, svojoj djeci, pruži sigurnost, ljubav i bezbrižno djetinjstvo i omogući im podršku u svakom trenutku njihova odrastanja rezultirati jednako tako održivim, sretnim i sigurnim društvom – navode iz ove korčulanske općine kojoj je na čelu načelnik Kuzma Tomašić.

Alati za provedbu bit će niz, međusobno povezanih odluka i projekata koji će u sinergiji i uz konsenzus svih dionika lokalne politike dovesti Smokvicu do konačnog cilja – sigurnog i stimulativnog okružja za razvoj, odgoj i obrazovanje njihove djece.

Programom će pratiti djecu od trenutka njihova rođenja do prvog zaposlenja ili odlaska na fakultet. Neke od odluka koje program sadržava su primjerice naknade za novorođene u iznosu od 5000,00 kuna po djetetu te financiranje vrtića u stopostotnom iznosu. Općina će osigurati darove za djecu od vrtićke dobi do IV. razreda osnovne škole povodom božićnih blagdana te financiranje školskih udžbenika u stopostotnom iznosu kao i financiranje dodatne autobusne linije za učenike i studente.

Financirat će se i autobusne karate za učenike i studente koji se školuju van otoka Korčule, a fakultetske

odgodu početka školske nastave. Šimunović je navela kako bi kao i u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nastava, zbog vrućina, trebala započeti 10. rujna. Osim vrućina smatra da se školska godina treba odgoditi i zbog turizma.

— S obzirom da je i cijela ova regija, a i cijela Lijepa naša okrenuta turizmu i

Foto Shutterstock Images LLC

Jedna od mjera jest i financiranje vrtića u stopostotnom iznosu

5

tisuća kuna je dar za novorođenu djecu

stipendije za studente iznosit će 800 kuna mjesečno.

— Ovo je naravno samo onaj administrativni dio pretpostavki koje bi nam trebale omogućiti ostvarenje zacrtanog cilja, jasno je da aktivno provođenje jedne ovako ambiciozne politike zahtjeva puno širi i kompleksniji pristup od donošenje desetak novih mjera. Zato je zamišljeno da se program ‘Sritna dica, sritna Smokvica’ organski razvija i provodi u čitavoj lokalnoj zajednici te da se u njegovu implementaciju i usavršavanje svojim idejama uključe svi njeni društveni čimbenici (odgojno-obrazovni, kulturni, sportski itd...) i to na svim razinama i sa svim svojim resursima i potencijalima – navode iz Općine.

Program bi s vremenom obuhvatio primjerice i podizanje sigurnosti u mjestu (prometne i opće), povećanju kulturnih, zabavnih i ostalih javnih sadržaja za djecu i mlade s posebnim naglaskom na sport i tjelesnu kulturu itd...

— Pokrećemo ovu akciju kako bi pokazali i dokazali da se uspješna borba s poražavajućim demografskim pokazateljima s kojima muku muče sve hrvatske regije može pokrenuti i iz lokalnih sredina u nadi da će naš primjer slijediti i ostale lokalne samouprave ne samo na našem otoku već i šire – zaključuju iz Smokvice.

samo turizmu!

Radimo volonterski s djecom i mladima preko 30 godina i vidimo kako im ove visoke ljetne temperature jako škode! Nadamo se da ćete prihvatiti naš prijedlog što će svu djecu ovdje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji razveseliti – napisala je ministrici Divjak dubrovačka eko aktivistica Šimunović.

Hoće li ministrica uvažiti ovaj prijedlog?

TAJNE LETEĆIH SISAVACA

Gdje spavaju i što jedu šišmiši?

KONAVLE Muzeji i galerije Konavala u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije organizirali su proteklog vikenda edukativnu i zabavnu obiteljsku večer povodom obilježavanja Međunarodne noći šišmiša koja se inače obilježava zadnji vikend kolovoza. Međunarodna noć šišmiša održala se 19. kolovoza s brojnim posjetiteljima u Zavičajnom muzeju Konavala. Obiteljska večer je započela edukativnim i zabavnim predavanjem o šišmišima ‘Tajne letećih sisavaca’, predavanje su vodili gosti Maja Maslać Mikulec i Dino Grozić.

Nakon predavanja uslijedila je radionica gdje su se najmlađi okušali u kratkoj igri o tome što to šišmiši jedu i gdje spavaju. Dino Grozić je demonstrirao korištenje programa za slušanje i analizu glasanja šišmiša i korištenje speleološke opreme i penjanje/spuštanje po užetu. Najmlađi su uz pomoć ultrazvučnog detektora slušali i tražili šišmiše u okolici muzeja nakon čega je uslijedio kviz gdje su najbolji odgovori bili i nagrađeni.

Nakon kviza je uslijedio tratimjenat i prigodni glazbeni program uz grupu BloomBox.

30 Kolumne

22. KOLOVOZA 2018. •

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Ekološka svijest Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Svijet je opasno mjesto za život. Ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju Pohlepa za dobitkom i žeđ za vlašću dva su temeljna razloga koji su uzrokovali sadašnje ekonomsko-socijalne probleme i uvjetovali ekološku krizu, riječi su pape Ivana Pavla II. Prisutna je nesavjesnost. Čeljade vidi samo sebe i ne obazire se na negativne učinke tehničkog napretka (ispušni plinovi, buka, nedostatak zelenih površina...). Svugdje vlada nervoza, pad koncentracije i obilje psihičkih stresova. Također je i neznanje, posebno pojedinaca na važnim funkcijama, dovelo do narušenosti prirodne harmonije. A treći čimbenik što dovodi do ekološke krize je egoizam. Nesavjesno se troše prirodna bogatstva, kao da su neiscrpna. Nema solidarnosti, već samo bitka za prestiž, nadmoć, praćena zlouporabama.

No, također postoji skupina pojedinaca koja čini propuste u okolišu, zbog neodlučnosti, malodušnosti ili straha. Ekološki problemi iziskuju od suvremenog društva temeljitu promjenu stila života u kojoj će hedonizam i konzumizam ustupiti mjesto skromnosti, umjerenosti, samodisciplini i duhu požrtvovnosti. Potrebno je ljude odgajati za ekološku odgovornost! O vrstama i količini zagađenja može se beskonačno pisati. Dovoljno je prisjetiti se razvrstavanja i odlaganja otpada pa zagađenosti zraka ispušnim plinovima te zagađenosti vode za piće raznim kemikalijama. Kemikalije i teški metali prodiru u podzemne vode i tamo ostaju tridesetak godina. Tu je i hrana nakrcana opasnim aditivima radi dužeg trajanja, lijepe boje i ukusa, na dobrobit ‘gazda’. Zatim zagrijavanje planeta Zemlje, zbog fenomena staklenika, tj. enormno ispuštenih količina ugljik dioksida, metana, dušikovog oksida u atmosferu pa poplave, ozonske rupe zbog klor flor ugljika u atmosferi i onda prekomjerno UV zračenje. A tek nagomilavanje nuklearnog otpada? Ili katastrofe zbog ljudske nepažnje: Černobil, (radioaktivno zračenje), Bhopal u Indiji (trovanje plinom

Piše dr. Boris Sokal

Nesavjesno se troše prirodna bogatstva, kao da su neiscrpna. Nema solidarnosti, već samo bitka za prestiž

iz tvornice pesticida). Desetine tisuća umrlih, oboljelih i invalida. A curenje žive u more u Minamata zaljevu (Japan). Usisa je plankton pa mala riba proguta plankton, velika riba malu. I godinama su se rađala degenerirana djeca, jer su trudnice konzumirale ulovljenu ribu u kojoj je bila organska živa. Nedavno su mediji prenijeli vijest o vrtlaru iz SAD-a koji je obolio od raka.

Koristio je herbicid glifosat (karcinogen i podržava bolest!). Proizvođač tog opasnog spoja je Monsanto, ogromna korporacija na području poljoprivrede i biotehnologije. Oboljeli traži od korporacije odštetu oko tri stotine milijuna dolara. Inače, Monsanto je poznat u svijetu kao proizvođač GMO sjemenja i umjetnih sladila, također kancerogenih (stevia, iz istoimene biljke je zdrava!) Stručnjaci iz različitih branši uporno traže od državnih vlada hitno poduzimanje odgovarajućih mjera! I sankcija! Politika i država moraju preventivno djelovati i nadzirati čovjekovo ponašanje. Naturalo, ako već nije kasno spriječiti prijeteću katastrofu jer čeljade želi živjeti! No nije samo cilj živjeti, nego dobro živjeti! Što će biti tek s populacijom koja dolazi? Luj XV, francuski kralj je davno rekao: ‘Poslije mene potop!’ Može li onda čeljade kultivirati svoj okoliš, ako nije kultivirao svoju nutrinu? Činjenica je kako zagađenje postoji svakodnevno u socijalnoj, mentalnoj i emotivnoj sferi. Zagađenje dolazi od riječi Gad. Radi se zapravo o zagađenju međuljudskih odnosa.

Ratovi što se vode zbog nafte i plin, pa terorizam, otmice. Pa socijalni nemiri i nemoral što je zahvatio sve slojeve društva, posebno one pri vrhu. Želiš li svijet popraviti? Onda prvo sebe popravi. Stara je izreka: ‘Perditio tuo Izrael, ex te’. Propast Izraele, iz tebe dolazi. A veliki Einstein piše: Svijet je opasno mjesto za život. Ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju. Finalmente: Bog prašta rado, čovjek teško, a priroda nikako.

Oglas 31

• 22. KOLOVOZA 2018.

Hotel Lero prepoznatljiv po višedesetljetnoj tradiciji omiljeno je odredište brojnih gostiju na dubrovačkom području.

Kroz svoje dugogodišnje djelovanje istaknuo se kao siguran partner svim gostima koji poslovno posjećuju Dubrovnik, a istodobno savršena baza za one goste koji su došli na odmor s ciljem istraživanja povijesnih znamenitosti starog Grada.

Uz zavidnu lokaciju, u neposrednoj blizini stare jezgre Dubrovnika, bogatu povijest i iznimnu reputaciju koja ga prati, nenametljivu eleganciju i mediteranski šarm, Hotel Lero u Dubrovniku svakako predstavlja kultno mjesto.

Pozivamo Vas da postanete dio našeg tima na poziciji: 1. Referent prodaje 2. Konobar 3. Barmen

Prijave i životopis se šalju do 9. 9. 2018. na mail adresu: human.resources@hotel-lero.hr

Visit us on

32 Aktualno

Duplerica

ĐIR OD MARENDI

22. KOLOVOZA 2018. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Što ostane nakon?

n?

Aktualno 33

• 22. KOLOVOZA 2018.

KAKVO NAS VRIJEME ČEKA OVU JESEN? AccuWeather je ovih dana objavio detaljnu prognozu za jesen 2018. diljem svijeta pa tako i za Europu, a za veći dio Mediterana, te i Jadran, predviđaju nestabilnije vremenske prilike uz česte neverine te oborine. Bit će nam i – vruće...

Brojni gosti tako ne odabiru restorane za svoje marende već okrijepu traže u lokalnim butigama i pekarama

Foto Zvonimir Pandža

T e m p e r at u r e s u p r o š l o g četvrtka bile nešto prihvatljivije pa su brojni gosti krenuli u šetnju Stradunom, a nakon dugih šetnji potrebnja je okrijepa i naravno – marenda.

Brojni gosti tako ne odabiru restorane za svoje marende već okrijepu traže u lokalnim butigama i pekarama. Ispred Dvora, na peskariji ili pored Male Braće, mjesto za odmor i lagani obrok uvijek se nađe. Nažalost, sve to ima i drugo lice, pa se tu i tamo pronađu kante za smeće koje su svojim izgledom na sramotu Grada...

34 Kultura

22. KOLOVOZA 2018. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV – ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Omiljeni dubrovački političar 24. kolovoza 1837. u Dubrovniku je rođen političar, humanist i dobrotvor, Pero Čingrija, uz Frana Supila, najuspješniji dubrovački političar svoga vremena te najdugovječniji i najpopularniji gradonačelnik u dubrovačkoj povijesti Reda Male braće – Dubrovački nadbiskupi; Spomen crkve sv. Marije Mandaljene u Župi dubrovačkoj god. 1285.; Ponovno osnivanje Katoličke biskupije u Stonu; Dubrovačka katedrala; te Štovanje Sv. Vlaha u Dubrovniku. 22. kolovoza 2012. Dubrovnik je posjetila i legendarna glazbenica, rock ‘n’ roll baka Tina Turner. 22. kolovoza blagdan je Blažene Djevice Marije Kraljice.

Piše Sebastian Vukosavić

22. kolovoza 1362. mirovnom ispravom cara Uroša završen je dvogodišnji ratni sukob Dubrovnika i humskog kneza Vojislava Vojinovića, u to doba najvećeg protivnika Republike, čovjeka koji je opustošio njihovu zemlju i ugrozio sigurnost i slobodu Dubrovnika. 22. kolovoza 1920. u Lumbardi na Korčuli, rođen je svećenik i povijesni pisac Ante Dračevac. Pisao je priloge iz crkvenog života i povijesti te povijesti umjetnosti i arheologije dubrovačke regije, a između brojnih djela izdvajamo: Braća

23. kolovoza 1254. sklopljen je mirovni ugovor između Dubrovnika i srpskog kralja Stefana Uroša I. Nemanjića, prema kojem su se Dubrovčani morali vratiti na granice koje su držali do smrti kralja Stefana Prvovjenčanog. Kako bi zaštitila Ston i Republiku, vlada, je 23. kolovoza 1495. odlučila u Ston, kojim je harala malarija poslati 50 novih vojnika. Naime, dva su mjesta u Dubrovačkoj Republici patila od malarije: u manjoj mjeri Rijeka dubrovačka i Ston, koji je bio središte haranja malarije na tlu Republike. 23. kolovoza 1885. u Dubrovniku je umro učitelj glazbe i skladatelj Lujo Bizzaro.

Skladao je više od 30 djela, koja su bila često izvođena za života i nakon njegove smrti i ne samo u Dubrovniku.

23. kolovoza 1992. formirana je borbena grupa ‘Konavle’, koja je poseban doprinos dala u akcijama oslobađanja dubrovačkog zaleđa i u akciji ‘Oslobađanje Konavala’ u listopadu 1992. U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 23. kolovoza

obilježavao se blagdan Sv. Filippa Benizzija.

24. kolovoza 1358. prvi se put spominje rektor arsenala – admiral, zvanje koje je postojalo sve do pada Republike. 24. kolovoza 1370. donesen je propis o besplatnoj dodjeli zemlje za gradnju kuća svima koji su se željeli nastaniti u Stonu. 24. kolovoza 1837. u Dubrovniku je rođen političar, humanist i dobrotvor, Pero Čingrija, uz Frana Supila, najuspješniji dubrovački političar svoga vremena te najdugovječniji i najpopularniji gradonačelnik u dubrovačkoj povijesti. 24. kolovoza

Frano Čale

Kultura 35

• 22. KOLOVOZA 2018.

27. kolovoza 1814.

Austrijanci su uhitili i zatočili u Lovrjencu jednog od vođa dubrovačkog ustanka, Frana Bonu 1936. u Dubrovniku je prvi put održano državno prvenstvo u jedrenju, za jedrilice klase L-5. Ta je regata iz nepoznatih razloga poništena, a nova je održana dva dana kasnije, 26. kolovoza. 24. kolovoza 1993. umro je književni povjesničar, teatrolog i prevoditelj, jezični savjetnik za dubrovački govor, Frano Čale, član prvih odbora Dubrovačkih ljetnih igara i njihov višegodišnji suradnik. U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 24. kolovoza, obilježavao se blagdan Sv. Bartola apostola.

Nedugo nakon stjecanja Slanskog Primorja 1399. Dubrovnik je, kako bi zadržao Primorje, odmah morao upotrijebiti svoje diplomatske vještine.

Naime, kako bi umirili Radića Sankovića, koji je prigovorio Dubrovčanima da su bez njegova znanja od kralja Stjepana Ostoje isposlovali njegovu zemlju, Dubrovčani su od njega, 25. kolovoza 1399. kupili selo Lisac, a on im toga dana, svojom poveljom priznaje to selo, koje kralj u svojoj povelji nije spomenuo. Na taj način je zaokružen posjed u Primorju, čime je Dubrovnik strateški ojačao svoje područje i dobio kopnenu vezu s Pelješcom. 25. kolovoza 1947. rođen je hrvatski kazališni redatelj, od 1987.–91. ravnatelj Kazališta Marina Držića u Dubrovniku Marin Carić, a 25. kolovoza 1987. rođen je proslavljeni mladi violončelist Luka Šulić. Najveći i najstariji domaći kazališni festival, Dubrovačke ljetne igre, 25. kolovoza, zaključit će još jednu bogatu festivalsku sezonu.

Gradska luka i mul

dubrovačkog zavoda u kulturnom životu grada, posebno za doba baroka.

26. kolovoza 1882. u Dubrovniku je određen cjenik ‘za vožnju na javnim kalešima’ – javnim kočijama. 26. kolovoza 1900. u Dubrovniku je umrla Šipanjka Anica Begin, kazivačica pučkih pjesama.

Nada u obnovu Republike, koja se rasplamsala tijekom protufrancuskog ustanka 1813./14., skršena je brutalnim austrijskim postupcima u dvogodišnjem razdoblju privremene uprave – Intendance (1814.–1816.). 27. kolovoza 1814. Austrijanci su uhitili i zatočili u Lovrjencu jednog od vođa dubrovačkog ustanka, Frana Bonu. Od 49 plemića potpisnika peticije, koji se pozivaju na posljednje odluke Velikog vijeća iz siječnja 1814. naglašavajući privremeni karakter austrijske vlasti, osamnaestorica plemića pobjegli su na Šipan, dok su ostali bili uhićeni.

U napadu savezničkih zrakoplova, 27. kolovoza 1944. bombe su padale na Pile i Boninovo, a oštećen je i spomenik pjesnika Ivana Gundulića. Brončani

26. kolovoza 1572. donesena je odluka o gradnji današnjeg velikog mula. U početku, pa sve do polovine 19. st., taj gat je bio vrlo mali, po prilici za polovinu duljine i za polovinu širine sadašnjega. U drugoj polovini 19. st. produžen je i proširen te ponovo proširen na današnje dimenzije 1932. godine.

26. kolovoza 1670. u Rimu je rođen ljetopisac i graditelj, isusovac Šimun Pavao (Simone Paolo) Capitozzi, graditelj crkve Sv. Ignacija i autor rukopisa Ljetopis dubrovačkoga kolegija, važnog izvora podataka za kritičko i potpunije poznavanje uloge toga znamenitog

26. kolovoza 1882. u Dubrovniku je određen cjenik ‘za vožnju na javnim kalešima’ – javnim kočijama

24. kolovoza 1936. u Dubrovniku je prvi put održano državno prvenstvo u jedrenju, za jedrilice klase L-5

Gundulićev spomenik, 1893. godine izradio je istaknuti kipar Ivan Rendić, rođen istog datuma 95 godina ranije, 27. kolovoza 1849. godine.

1566. godine dogodio se pokušaj dubrovačke urote komediografa Marina Držića. Cilj je bio srušiti isključivu aristokratsku vladavinu u Dubrovniku i vlast jednako podijeli između vlastele i višeg reda pučana građana.

O tome svjedoče pisma, njih pet, koja je slao firentinskom vojvodi Cosimu Mediciju i njegovom sinu Francescu.

Peto Držićevo urotničko pismo, u kojem Držić piše kako odgađa prevrat i odlazi u Dubrovnik nosi datum 28. kolovoza 1566. godine. U daljnjem djelovanju Držića je spriječila smrt; umire u Mlecima 2. svibnja 1567. Zanimljivo je da dubrovačka vlada nikada nije saznala za ovu protuvladinu akciju.

28. kolovoza 1784. Dubrovački senat zatražio je statut konzervatorija iz Livorna, koji je trebao biti primijenjen na novi dubrovački konzervatorij. 28. kolovoza 1932. u Koločepu je osnovana prva podružnica ‘DUB-a’.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

Marin Carić

36 Kultura PALJETKOVA ‘GORKA ZORA’

Ljubavni dnevnik životne jeseni Nova zbirka pjesama po energiji kojom emanira svaki stih pokazuje da je riječ zapravo o prvoj zbirci. Zbirka provlači tezu o vitalnom pjesniku, hrvatskom klasiku Paljetku

Nije dobro kad se osjećaji mijenjaju i kad čovjek odustaje od onog što u sebi jest uvijek – živo, radosno biće koje se veseli životu, događajima, prijateljima. Koje ne mrzi nikoga i prima stvari onako kako dolaze Piše/Foto Baldo Marunčić

Povodom 75. rođendana akademika Luka Paljetka u ponedjeljak navečer u atriju palače Sponza dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je njegovu novu knjigu pjesama

‘Gorka zora’.

— Naslov knjige je metaforičan, a svaka je metafora mala zagonetka za čitatelja, ali i onog tko ju je smislio jer nudi više nego što je u nju uneseno

smisla. Život je najljepša od svih kreacija i sve što stvaramo je manje ili više uspješna imitacija života. Život stvara nas i mi s pomoću života možemo sve spoznati. Zato je ovo lijepa proslava života – izjavio je tom prilikom Paljetak.

— Na 75. rođendan ne gledam kroz kategoriju brojeva, već osjećaja. Nije dobro kad se osjećaji mijenjaju i kad čovjek odustaje od onog što u sebi jest uvijek – živo, radosno biće koje

Kultura 37

• 22. KOLOVOZA 2018.

KULTURA ZA NAJMLAĐE U sklopu programa razvoja publike Ključevi od grada, na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama 22. kolovoza Lucija Vuković i Helena Puhara vodit će likovnu radionicu za djecu na temu ‘Kako percipiramo umjetnost?’

u palači Sponza s početkom u 19.30 sati. Ulaz je slobodan. ‘Ključevi od grada’ na 69. Igrama je uključivao više programa, a neki od temeljnih ciljeva jesu senzibilizirati građane i posjetitelje Dubrovnika za suvremenu umjetnost i festival.

6. MEĐUNARODNI GLAZBENI FESTIVAL

Dubrovnik u pozno ljeto

se veseli životu, događajima, prijateljima. Koje ne mrzi nikoga i prima stvari onako kako dolaze. Neke dolaze izravno, neke nas mimoilaze, a neke i sami izazivamo – rekao je Paljetak.

— Proslava Lukovog 75. rođendana je Matičina velika dužnost i radost. Željeli smo se proveseliti, ali i pokazati da Paljetak krasne stvari radi i sada, a radit će ih i dalje. Zbirka otkriva ljubavni dnevnik životne jeseni, ali je i puna boja, ljubavi, strasti. Jako je lijepo čitati te stihove – istaknula je predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Slavica Stojan.

Teza o vitalnom pjesniku

— Nova zbirka pjesama po energiji kojom emanira svaki stih pokazuje da je riječ zapravo o prvoj zbirci. Zbirka provlači tezu o vitalnom pjesniku,

Ova zbirka govori o jeseni života, koja nije obojena sivim i tamnim tonovima niti je puna gorčine, već je gorka jer u sebi nosi sjećanje na dosadašnji život

Dubrovnik u pozno ljeto trajat će do polovice rujna, a pokrenuo ga je Dubrovački simfonijski orkestar kako bi glazbeno-kulturna živost u UNESCOvom Dubrovniku bila prisutna i nakon završetka Dubrovačkih ljetnih igara.

Dubrovački simfonijski orkestar, devedesetogodišnji vitalni nositelj dubrovačke glazbene scene, prestižna imena europske glazbe, najbolja ostvarenja slavnih skladatelja u očaravajućem ambijentu Kneževog dvora prava su poslastica za ljubitelje glazbene umjetnosti. Mi ćemo, za početak, donijeti i prve programe festivala.

hrvatskom klasiku Paljetku, koji ima plodnu karijeru dugu gotovo pedeset godina. Njegovi su stihovi antologijska vrijednost hrvatskog pjesništva i njegova nezaobilazna vrijednost koja se knjiži i u 21. stoljeću – izjavio je likovni i književni kritičar Milan Bešlić.

— Ova zbirka govori o jeseni života, koja nije obojena sivim i tamnim tonovima niti je puna gorčine, već je gorka jer u sebi nosi sjećanje na dosadašnji život. Stihovi diskretno, sjetnom notom uglazbljuju pjesnikovu svakodnevicu. Potvrđuje se da su i ti stihovi jednake energije i vitalnosti kao i oni pisani prije toliko desetljeća. ‘Gorka zora’ tek je jedna u nizu zbirki kojima se nadamo u budućnosti – istaknuo je Bešlić.

U popratnom programu nastupio je gitarist Maroje Brčić.

28.8. Utorak Knežev dvor u 21 sat Dubrovački simfonijski orkestar Nicholas Milton, dirigent (Australija) Aleksey Semenenko, dobitnik nagrade Orlando 2016. (Ukrajina) J. Sibelius: Koncert za violinu i orkestar u d molu, op. 47 L. van Beethoven: Simfonija br. 5 u c molu, op. 67 30.8. Četvrtak Knežev dvor u 21 sat Off program – Recital Violina brillante, najbolji mladi violinisti Koncert organiziran u suradnji s Laus Akademijom Dubrovnik

Priprema se još jedna poslastica za ljubitelje glazbene umjetnosti

31.8. Petak Knežev dvor u 21 sat Dubrovački simfonijski orkestar Christoph Campestrini, dirigent (Austrija) Plamena Mangova, klavir (Bugarska) F. Chopin: Koncert za klavir i ork. br. 2 u f molu, op. 21 P.I. Tchaikovsky: Simfonija br. 3 u D duru, op. 29 ‘Poljska’

38 Kultura

22. KOLOVOZA 2018. •

SJAJNA MONOGRAFIJA DON MIHA DEMOVIĆA

‘Velika povijest dubrovačke glazbe’ U glazbenom dijelu promocije nastupili su Denis Ajduković, Mirjan Bukmir, Nena Čorak, Đive Franetović Kušelj, Marija Grazio, Stefani Grbić i Dubravka Hilje

Od 1969. godine, kad je Demović počeo objavljivati svoje radove, počeli smo saznavati nove spoznaje. Bilo je parcijalnih obrada, ali ovo je jedinstven, obiman i po najsuvremenijim metodama detaljno obrađen muzikološki primjer Piše/Foto Baldo Marunčić

Knjiga dr. sc. Miha Demovića ‘Velika povijest dubrovačke glazbe’ predstavljena je proteklog tjedna u atriju palače Sponza u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara i udruge Stara dubrovačka glazba.

— M ojim sam istraživanjem

dokazao netočnom tvrdnju da je glazba u Dubrovniku bila zapostavljena te da nije imala jednakopravan status s ostalim granama umjetnosti – izjavio je među ostalim don Miho Demović, autor knjige koja u četiri sveska obuhvaća glazbenu građu od 10. stoljeća do 1944. godine.

— Nakon 1918. godine je živnula generacija mladih Dubrovčana, odgojenih u vrijeme austrijske vlasti. Ta je generacija osnovala mnoge glazbene ustanove, od kojih je biser bila Dubrovačka filharmonija, koja kvalitetom nije puno zaostajala za Zagrebačkom fiharmonijom. U svijetu se pisalo o ‘dubrovačkom zvuku’ filharmonije – izjavio je Demović.

— Prije Demovićeva istraživanja

znalo se samo za četiri dubrovačka skladatelja. Od 1969. godine, kad je Demović počeo objavljivati svoje radove, počeli smo saznavati nove spoznaje. Bilo je parcijalnih obrada, ali ovo je jedinstven, obiman i po najsuvremenijim metodama detaljno obrađen muzikološki primjer – izjavila je urednica ovog vrijednog izdanja Ileana Grazio, te dodala kako je ovo izdanje bitno jer nijedan grad u Hrvatskoj dosad nije imao glazbenu monografiju koja obuhvaća više stoljeća — Predstavljanje Demovićeve knjige jedno je od najkapitalnijih trenutaka u povijesti glazbeničke struke. Djelo obuhvaća razdoblje od 10. stoljeća do 1944. godine te mislim da će ova četiri sveska naći zasigurno svoje mjesto u svim stručnim knjižnicama i glazbenim akademijama u Hrvatskoj i šire.

Ovo je jedinstven primjer sublimacije cjelokupne dubrovačke glazbene povijesti, što nema niti jedan drugi grad u Hrvatskoj – izjavio je potpredsjednik udruge Stara dubrovačka glazba Denis Ajduković.

O knjizi su govorili i fra Stipe Nosić, don Zlatko Pavetić te don Stjepan Šprajc, a u glazbenom dijelu promocije nastupili su Denis Ajduković, Mirjan Bukmir, Nena Čorak, Đive Franetović Kušelj, Marija Grazio, Stefani Grbić i Dubravka Hilje.

Kultura 39

• 22. KOLOVOZA 2018.

DUBROVNIK PLOVI U INTONACIJI

Glazbeno putovanje u Dvoru

Publika je pljeskom vraćala glazbenike na poklon nekoliko puta i time pokazala kako cijeni svoje domaće umjetnike koji imaju svjetsku kvalitetu U sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara održan je koncert dubrovačkih glazbenika ‘Dubrovnik plovi u intonaciji’ u atriju Kneževa dvora, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung. Nastupili su neki od najboljih dubrovačkih glazbenika: Dubravka Šeparović Mušović, Đive Franetović Kušelj, Ivo Tikvica, Maroje Brčić, Eva Šulić, Šimun Končić, Denis Ajduković, ​Karmen Pervitić, Filip Merčep, Lovro Merčep, Vanda Đanić, Vedran Kocelj, Marin Maras, Iva Vukić, Toni Kursar, Matija Novaković, uz maestra Tomislava Fačinija kao dirigenta i čembalista.

Skladno suzvučje dubrovačkih glazbenika pružilo je publici istinsko glazbeno putovanje kroz glazbena stoljeća.

Zvuk različitih sastava instrumenata iziskivao je okupljanje nekih od najboljih dubrovačkih glazbenika koji su i ranije svirali zajedno, ali ne u ovakvim sastavima. Programom koncerta ostvaren je odmak od tradicionalnih instrumentalnih sastava poput dua klavira

i violine, gudačkih kvarteta ili puhačkih kvinteta, pa je publika slušala djela trojice skladatelja iz različitih razdoblja (20. stoljeća, romantike i baroka) koja su u svoje vrijeme donijeli svježe i neobične spojeve instrumenata te time otvorili vrata novim kombinacijama muziciranja, a time i izražajnim mogućnostima glazbe. Dubrovački glazbenici izveli su Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, violu, violončelo i kontrabas u Es-duru Ludwiga van Beethovena, Brandenburški koncert br.

2 Johanna Sebastiana Bacha i Narodne pjesme Luciana Beria.

Beethovenov Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, violu, violončelo i kontrabas u Es-duru svojedobno je bio toliko popularan da je od tada mladog glazbenika napravio ne samo pijanističku, već i skladateljsku zvijezdu. Trag koji je Septet ostavio u povijesti ključnih glazbenih djela, ne očituje se samo u djelima Beethovenovih suvremenika, već i u naraštajima skladatelja koji su se pojavili iza

Skladno suzvučje dubrovačkih glazbenika pružilo je publici istinsko glazbeno putovanje kroz glazbena stoljeća

njega. Koncertni program nastavljen je Brandenburškim koncertom br. 2 u F-duru Johanna Sebastiana Bacha koji je zvučao pokretno, izravno i snažno, a pun je virtuoznih, za izvođače tehnički izazovnih mjesta na kojima su se dubrovački glazbenici itekako iskazali.

Luciano Berio, jedan od najvećih avangardnih eksperimentatora zvukom, komponirao je zbirku Narodne pjesme kako bi prevenirao izvođenje folklornih pjesama uz pratnju klavira, a ovim je djelom program koncerta Dubrovnik plovi u intonaciji zaključen. Jedanaest pjesama za glas i sedam instrumenata dolazi iz različitih izvora (notni i audio zapisi, usmena predaja) i iz različitih geografskih područja (od Armenije, preko Azerbajdžana, Sardinije, Sicilije i Sjedinjenih Američkih Država).

40 Kultura

22. KOLOVOZA 2018. •

‘POD BALKONIMA’

Raskoš Marinkovićevih likova u uspješnoj premijeri Igara U mističnom ambijentu parka sveučilištnog Kampusa, oživio je ‘sub-Mediteran’, skriveni svijet lokalaca, malenih ljudskih priča i svjetova

Festivalski dramski ansambl čine Nikša Butijer, Marko Makovičić, Doris Šarić Kukuljica, Helena Buljan, Maro Martinović, Dado Ćosić, Dušan Gojić, Ugo Korani, Livio Badurina, Nataša Kopeč, Linda Begonja, Jelena Miholjević, Ema Pralas te Josip Brakus, Marin Klišmanić, Ivan Pašalić

Foto Zvonimir Pandža

Polako nam se primiče kraju ova festivalska sezona, uz par iznenađenja zapravo uspješna, osvježavajuća.

Jedna od najljepših točaka bila je upravo premijera ‘Pod balkonima’ u režiji Daria Harjačeka te dramaturgiju Vedrane Klepica te raskošni festivalski ansambl.

Vraćanje viškog Voltairea, kako su to isticali iz autorskog tima i vodstva Igara pred premijeru, bilo je svakako nešto potrebno dubrovačkoj publici, koja se rado sjeća i starijih izvedbi jednog od naših najintrigantinijih i nepravedno zaboravljenih autora. U mističnom ambijentu parka sveučilištnog Kampusa, oživio je ‘sub-Mediteran’, skriveni svijet lokalaca, malenih ljudskih priča i svjetova, sve pod tamnom sjenom teškog povijesnog razdoblja.

Priča je ovo koju Harjaček i Klepica, uz sjajne glumce, otvoreno pružaju gradu,

Kultura 41

• 22. KOLOVOZA 2018.

GOTOVO KULTURNO LJETO

Prije premijere, odvio se i razgovor zanimljivog i intrigantnog naziva ‘Onkraj Mediterana: Ranko u Dubrovniku’ o viđenju i stereotipima Mediterana kroz prizmu Marinkovićevih novela

ali ujedno i traže propitivanje, dublje opažanje, preispitivanje.

Spomenut ćemo i sjajan festivalski dramski ansambl kojeg čine Nikša Butijer, Marko Makovičić, Doris Šarić Kukuljica, Helena Buljan, Maro Martinović, Dado Ćosić, Dušan Gojić, Ugo Korani, Livio Badurina, Nataša Kopeč, Linda Begonja, Jelena Miholjević, Ema Pralas te Josip Brakus, Marin Klišmanić, Ivan Pašalić. Scenografkinja je Vesna Režić, kostimografkinja Doris Kristić, glazbu potpisuje Nenad Sinkauz, a dizajn svjetla Elvis Butković, dok je inspicijent Roko Grbin.

Prije premijere, odvio se i razgovor zanimljivog i intrigantnog naziva ‘Onkraj Mediterana: Ranko u Dubrovniku’ o viđenju i stereotipima Mediterana kroz prizmu Marinkovićevih novela, na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku, uz pomoćnika intendantice za dramski program Igara Sašu Božića kao moderatora, dr. sc. Moranu Čale, redatelja Darija Harjačeka i dramaturginju Vedranu Klepicu. Redatelj Harjaček opisao je proces nastanka predstave i razotkrivanja Marinkovića, dok je dramaturginja Klepica istaknula kako ‘Marinković razumije

Dramaturginja Klepica istaknula je kako se ‘u svakom tekstu vidi se koliko Marinković dobro razmišlja o svojim likovima’

Završni koncert Igara

Završni koncert, večer zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, održat se se 25. kolovoza s početkom u 22 sata ispred crkve svetog Vlaha. Dirigent je Daniele Rustioni, na orguljama Cameron Carpenter, a uz njih – Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije.

Na programu su: Sergej Rahmanjinov: Paganini varijacije / ar. C. Carpenter; Camille Saint-Saëns: Simfonija br.

3 u c-molu, op. 78; Louis Vierne: Simfonija br. 1, finale (solo).

HNK ZAGREB

što je kazalište, u svakom tekstu vidi se koliko on dobro razmišlja o svojim likovima, koliko je bogat materijal koji je stvorio i koliko su ti likovi puni života ali i slabosti’. Nakon razgovora publika je mogla razgledati izložbu fotografija iz Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Visu, ljubaznošću voditeljice zbirke Anči Fabijanović, fotografije izložene putem do parka i to tijekom perioda igranja predstave, ujedno i putokaz do predstave. • DL

Vraćanje viškog Voltairea bilo je svakako nešto potrebno dubrovačkoj publici

‘Ljudi od voska’

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu izvodi ovog četvrtka i petka djelo Mate Matišića ‘Ljudi od voska’.

Redatelj je Janusz Kica, a premijera je održana 30. prosinca 2016. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Mate Matišić se u Ljudima od voska, koristeći autobiografske podatke, poigrava odnosom fikcije i stvarnosti te našom, izrazito medijski programiranom potrebom da u tekstu, a često i u životu, iščitavamo senzacionalističke naslove. Dramski triptih Ljudi od voska sastoji se od tri samostalna i stilski različita dijela.

42 DuList info

22. KOLOVOZA 2018. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘CITY OF DUBROVNIK’ Brod je trenutno u luci Vysotsk CITY OF DUBROVNIK U luci Vysotsk

ZAGREB

U luci Gdansk

AP REVELIN AP JADRAN

U luci Norfolk, slijedi Fos 19. 9.

225 m

duljina MB ‘CITY OF DUBROVNIK’

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 1995. u danskom brodogradilištu Copenhagen Nosivost: 75.100 MT Duljina: 225 m Širina 32,24 m Dubina 19,7 m Glavni stroj: Sulzer 5RTA62 Snaga: 10.810 kw Brzina: 14 knots Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP DUBRAVA U luci Valparaiso

U luci Brake, slijedi Port Canaveral 7. 9.

DuList info 43

• 22. KOLOVOZA 2018.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 22. 8. do 29. 8. 2018.

AP ARGOSY U luci Ust Luga

AP SVETI VLAHO U luci Karachi, slijedi Bilbao 15. 9.

AP SLANO

AP ASTAREA

25. 9. stiže u luku Paranagua

U luci Kandla

MIHO PRACAT

Plovi za Južnu Ameriku gdje se očekuje 29. 9.

AP DRŽIĆ

PELAGOS

U luci Fujairah, slijedi Kuwait 30. 8.

27. 8. stiže u luku Haldia

AP STON

Plovi za Chittagong gdje se očekuje 24. 8.

44 Oglas

22. KOLOVOZA 2018. •

Mali oglasi

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

AUTOMOBILI

IZNAJMLJIVANJE

Prodajem automobil Ford Fiesta, 1993.

Iznajmljuje se prostor u zgradi Euro-

godište, benzin, registriran do travnja 2019. godine. Kontakt 091 922 3643

Peugeot 206 za 9500 kuna, godina 2001. g. prešao 180000 km., motor 1.1 mali potrošač. Udobnost: električno podizanje prednjih prozora, podesivi stup upravljača, preklopiva stražnja sjedala 1/3–2/3, servo upravljač, djeljiva stražnja klupa, klima uređaj, radio + CD čitač, autoradio: autoradio/CD, sigurnost protiv krađe: elektronska blokada motora, centralno daljinsko zaključavanje s daljinskim. Dodatni podaci: Oblik karoserije: hatchback, broj vrata: 3, broj sjedala: 5, boja: metalik narančasta, vrsta pogona: prednji, nove gume.

Nema daljnih ulaganja, prodaja zbog kupnje većeg auta. Kontakt 098 713 239 Prodajem Alfa Romeo GT 1.9 jtd, 2004.

godište, prešla 212 000 km, uredno održavana, cijena 33 000 kuna. Kontakt: 098 427 996

herca, prvi kat poviše Euroherca, 46 m2, koji se sastoji od dvije sobe, predsoblja, mini kuhinje i banje s wc-om.

Cijena 5.000 kuna + režije. Vlasništvo 1/1. Svi upiti i ponude na mobitel.

Kontakt 091 521 9096

Iznajmljujem stan 58m2 u Mostaru za dvije osobe. Bijeli Brijeg. Blizina fakulteta i trgovina. Stan je na prvom katu i sastoji se od jedne sobe (dva kreveta i ormar), velike kuhinje sa blagovaonicom, velike kupaonice, dnevnog boravka, dva hodnika i ostakljene terase. Cijena 2000 kuna+režije. Stan je u potpunosti opremljen. Kontakt 099 424 8090 Iznajmljujem namješten stan od 50 m2 u Župi dubrovačkoj na duže vrijeme. Parking i javni prijevoz u neposrednoj blizini. Stan se može početi koristiti od 3.9. Kontakt 098 753 626

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc - pomoć za rehabilitaciju OTP -banka IBAN 7224070003203480017. U znak sjećanja na voljene roditelje, Željka Casagrande, uplatila 500 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja, te obiteljima preminulih izražava najiskreniju sućut.

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije darovano je: umjesto cvijeća u spomen na našeg dragog brata i dunda Mira Čokljata sestra Hida, brat Hamo i nepuća Vesna s obitelji prilažu 600 kuna.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 582, 099 4322 052, ili putem maila downdnz@gmail. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Pava Kremenića, 900 kuna prilaže obitelj Miličević; Vido, Vide, Đuro, Štef, Jakša, Marojica, Hrvoje, Božo i Srećko prilažu 1.000 kuna, u spomen na Slavku Čikato, majku našeg dragog prijatelja Iva; umjesto cvijeća dragoj rodici Vesni Mijović, 400 kuna prilažu Mladeni i Jagoda s obiteljima; u sjećanje na dragu Suzi Ilić umjesto cvijeća, 150 kuna prilaže Ana Lang Pivac; u spomen na babu Stanu Dragović umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu Jadre i Stanka; u spomen na pok. Nebojšu Maslek, 300 kuna prilaže Marija Vukić; u spomen na pok. Iva Kralja, stanari zgrade I. Meštrovića 5, prilažu 300 kuna; Mato Kalafatović donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312–315 od 9 do 14 ili mob: 095 368 9227.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA: u spomen na dragog prijatelja Ivicu Martičevića, 700 kuna prilažu Mladen, Jadre, Zanja, Mila, Dube i Blage. Udruga se od srca svima zahvaljuje.

20 kn je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Mladi zaposleni par traži stan od 1. 9. na duže vrijeme. Obavezno parking mjesto. Kontakt 098 182 6748 Mladi par s dječakom od 10 godina i bebom na putu traži dvosoban stan na dulje vrijeme! Preferiramo područje Lapada, da naš četvrtaš ne bi trebao mijenjati školu, a stan nam je potreban od 1. listopada. Kontakt 098 619 095 Dvočlana obitelj iz Dubrovnika HITNO traži stan na užem području Grada. Kontakt 091 541 6621 Tražim

trosoban stan na području Rijeke dubrovačke za obitelj. Isključivo uz prijavu i na duže vrijeme. Kontakt 091 242 6675

Ženska osoba traži malu garsonijeru

ili apartman na duže vrijeme, ali je otvorena i za opciju iznajmljivanja samo tokom zime. Kontakt099 818 0999

Iznajmljujem garažu u Novoj Mokošici (15 m2), ulica od Izvora, gornji red garaža. Mjesećni najam 800 kuna.

Voda i struja posebno. Dostupno od 1.9.2018. Kontakt 099 2310650

Oglas 45

• 22. KOLOVOZA 2018.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala

Tražim za iduću sezonu garsonijeru ili

sobu s banjom (da mogu oprat robu) balkonom ili vrtom (pušim) i parkingom za malog UPa:). Treba mi od (+-7dana) 1.4.2019 - 30.10.2019 ili od 1.4.-30.6. i od 30.08.-30.10.2019. Radim kao vodič. Kontakt 098 161 4600

grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

SJEĆANJE

Dana 23. 8. 2018. navršava se godina dana od smrti moga brata te ovim putem obaviještavamo da će se sveta misa zadušnica održati u crkvi svetog Mihajla dana 22. 8. 2018. u 19 sati.

Darko Medo s obitelji

Molim ponude. Kontakt 0951964715

RAZNO Prodajem

Fat bike, nov, boja mint.

Kontakt 091 5433066

Prodaje se Stilles stilski namještaj, barok. Kredenca i komoda u odličnom stanju. Cijena po dogovoru. Za sve informacije i slike javiti se. Kontakt 091504 9294

Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znancima da nas je dana 19. 8. 2018. nakon duge i teške bolesti napustila naša voljena sestra i tetka

JELA BELOČ udova Nikše rođ. Armanda (1939.)

Prodajem

2 kreveta 90 x 200 cm sa podnicama i madracem. Cijena povoljna. Molim zainteresirane da se jave. Kontakt 098 924 3105

UMRLI (OD 16. 8. – 22. 8. 2018.)

LADISLAV MERKAŠ (1950.)

JELA BELOČ udova Nikše rođ.

Armanda (1939.)

HASAN HASANSPAHIĆ rah. Hilma (1950.)

MARINKO KRISTIĆ pok. Nikole (1962.)

MARTIN ŽERAVICA pok. Pava (1948.)

ANE KECMAN ud. Draga rođ. Gleđ (1929.)

IVICA MARTINČEVIĆ pok. Vinka (1956.)

MILAN MARINOV pok. Jere (1948.)

VLATKO BOBANOVIĆ (1935.)

Pogreb drage nam pokojnice obavite će se dana 22. 8. 2018. u 17 sati na mjesnom groblju Gospe od Šunja – Lopud.

Ožalošćeni: obitelj pok. brata STANKA, brat MATE s obitelji, sestra PERA (Miroslava) obitelj pok. sestre MARE obitelj pok. sestre PAVE obitelj pok. sestre LJUBE te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji Počivala u miru Božjem!

Budi informiran prije svih

Kupujem stan do 50m2 (Ploče, Pile).

Stjepan Medo 23. 8. 2017. - 23. 8. 2018.

PRETPLATI SE NA

Prodajem kamenu kuću u centru Čilipa s 2 trosobna stana, 1 dvosobni i 1 jednosobni. Topla voda na solarno.

Svaki stan ima svoje električno brojilo.

Okućnica + dva magazina 32 + 50 m2, dvije garaže u prizemlju kuće. Prodajem i građevinsko zemljište 3000 m2. Lijep pogled na more, u prisoju, zaštićeno od bure, tiho mjesto. Kontakt 098 161 1134

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

NEKRETNINE

46 Sport 35. PRVENSTVO DUBROVAČKIH KUPALIŠTA U VATERPOLU

Elita prvak Divlje lige!

U pauzi pred završnu četvrtinu (vodstvo Elite 7:6) nezadovoljstvo Porporelaša je proključalo, preplivali su ‘getani’ sa svojih barki na drugu bandu, prema malom mulu, zauzeli područje pred zapisničkim stolom, došli na pola metra od suca, ali srećom tu je sve stalo

Po odluci tri prvoplasirane ekipe za najboljeg igrača turnira izabran je Maroje Šušić iz redova prvaka, a najbolji vratar je Toni Penović iz trećeplasiranih Kokota

U utakmici koja je na trenutke bila na rubu regularnosti i granici prekida zbog navijača Porporele, dvije su se ekipe izmjenjivale u vodstvu od samog početka. Pritom nijedna nije uspjela pobjeći na više od gola zaostatka Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Elita je prvak 35. Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu – Divlje lige. U finalu odigranom u nedjelju popodne u prepunom starom gradskom portu slavila je protiv ‘domaćina’ Porporele nakon boljeg izvođenja

četveraca 18:17. Naime, u utakmici koja je na trenutke bila na rubu regularnosti i granici prekida zbog navijača Porporele (koji su iskazivali nezadovoljstvo sudačkim kriterijem zagrebačkog suca Marka Matijevića), dvije su se

ekipe izmjenjivale u vodstvu od samog početka. Pritom nijedna nije uspjela pobjeći na više od gola zaostatka.

U pauzi pred završnu četvrtinu (vodstvo Elite 7:6) nezadovoljstvo Porporelaša je proključalo, preplivali su ‘getani’ sa svojih barki na drugu bandu, prema malom mulu, zauzeli područje pred zapisničkim stolom, došli na pola metra od suca, ali srećom tu je sve stalo. Zaprijetilo se prekidom meča, što se ipak uspjelo izbjeći. Porporela

Sport 47

• 22. KOLOVOZA 2018.

ZA DOM MASLINU Humanitarna liga studenata u tenisu u organizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, Tenis centra Dubrovnik i Sveučilišnog sportskog saveza trajat će do 31. kolovoza, a prijavilo se 40 studenata.

LUCIJA ČIRIĆ BAGARIĆ Klaudija Bubelyte svladala je mladu Dubrovkinju Luciju Ćirić Bagarić 6:3 i 6:3 na kraju Tennis Europe turnira prvog ranga za šesnaestogodišnjakinje i mlađe u Renningenu.

35. DIVLJA LIGA – FINALE Porporela – Elita 8:8 – 17:18 nakon četveraca

Po četvrtinama: 1:0, 2:4, 2:2, 2:1 Porat; Sudac: Marko Matijević (Zagreb) Porporela: Nikša Burđelez, Darko Surla (3), Dinko Rizzi, Željko Mage, Nikola Zelen, Ivo Ucović (3), Željko Margaretić, Dado Marković, Bruno Pavleković (2), Milo Leoni, Gorazd Surla, Marko Garvan, Tomislav Radić, Lukša Buconić, Nikša Mihaljević; voditelj: Ante Đapić Elita: Miro Boroje, Božo Lujo, Boris Agatić, Tomislav Rudinica (3), Jakša Matušić, Miho Klaić, Ante Režić, Ivica Nikolić, Ivica Plečaš, Goran Milić (2), Mirko Ivandić (2), Maroje Šušić (1), Dragan Prizmić, Maro Roko, Marko Kortizija, Pero Memed, Bartul Bosnić; voditelj: Goran Turajlić

24

pogotka postigao je najbolji strijelac turnira Branimir Butigan (Turčin Danče)

je uspjela u zadnjim sekundama izbrisati prednost Elite te poravnati na 8:8, nakon čega je uslijedila klasična drama četveraca. Odgovor na pitanje tko je prvak saznali smo tek iz dvanaeste serije. Na kraju 18:17 za Elitu, prije svega zahvaljujući pribranosti i hladnokrvnosti Maroja Šušića, koji je raspucavanje odradio bez greške. U redovima pobjednika u strijelce su se upisali Tomislav Rudinica s 3, Goran Milić i Mirko Ivandić s po 2 te Maroje Šušić s jednim pogotkom, a kod poraženih Darko Surla i Ivo Ucović zabili su po 3, a Bruno Pavleković 2.

Podsjetimo, ovo je drugi naslov prvaka za Elitu nakon 2016. godine, dok su lani bili viceprvaci.

Treće mjesto zauzeli su Kokoti, reklo

48 Sport

22. KOLOVOZA 2018. •

Sanjali ali je i o ROKO PRKAČIN, DUBROVAČKI KOŠARKAŠKI AS

bi se bez borbe, budući da je FUN H2O Mlini diskvalificiran u polufinalu zbog propusta pri registraciji prvoligaških igrača (u zapisniku jedne od utakmica u skupini našao se jedan prvoligaški igrač viška).

Inače, po odluci tri prvoplasirane ekipe za najboljeg igrača turnira izabran je Maroje Šušić iz redova prvaka, a najbolji vratar je Toni Penović iz

trećeplasiranih Kokota, dok je najbolji strijelac Branimir Butigan (Turčin Danče) s 24 postignuta pogotka.

Pred samo finale, koje je prigodnim domaćinskim govorom otvorio Knez poporele Nikša Jelčić Čile, održana je i tradicionalna revijalna utakmica ekipa Grada/Županije i Dubrovačkih ljetnih igara, gdje je i ove godine pobjedu odnijela vlast (5:4).

Odgovor na pitanje tko je prvak saznali smo tek iz dvanaeste serije četveraca

SVI POBJEDNICI Elita drugi put

Ovo je drugi naslov prvaka za Elitu nakon 2016. godine, dok su lani bili viceprvaci

1983. Bellevue ‘73.

1984. Danče 1985. Danče 1986. Čingrija 1987. Student 1988. Copacabana 1989. Roxy 1990. Gjivovići Dolphins 1991. Copacabana 1993. bez pobjednika 1994. Roxy 1996. KIKS 04 1997. KIKS 04 1998. Copacabana 1999. Bellevue 90 2000. KIKS 04 2001. KIKS 04

2002. Špilja ‘94 Danče 2003. Montovjerna 2004. Copacabana 2005. Montovjerna 2006. Palace 2007. Porporela 2008. Solitudo 2009. Solitudo 2010. Penatur 2011. Špilja ‘94 Danče 2012. Montovjerna 2013. Kamen mali Cavtat 2014. FUN H2O Mlini 2015. Kamen mali Cavtat 2016. Elita 2017. FUN H2O Mlini 2018. Elita

Trenutno sam najsretnije dijete na svijetu i ne znam što više dodati o tome. Iskreno, očekivao sam ovo, jer smo o tome sanjali od prvog dana priprema. Stvarno mi je drago zbog momaka, trenera, ma svega – rekao nam je Roko Prkačin, MVP Eurobasketa

Sport 49

• 22. KOLOVOZA 2018.

smo pobjedu, očekivali

Fenomanalni dubrovački centar, visok 201, Roko Prkačin, već danima puni retke domaćih i svjetskih medija posvećenih sportu. Naime, Hrvatska U16 košarkaška reprezentacija osvojila je zlato na Eurobasketu u Novom Sadu pobijedivši Španjolsku 71–70 u dosad neviđeno sjajnoj utakmici, a MVP igre je upravo Roko Prkačin, koji je za ovaj broj DuLista podijelio svoje dojmove o utakmici i kako kaže, sjajnom timu!

Foto FIBA Basketball Official

— Hvala na čestitkama! Trenutno sam najsretnije dijete na svijetu i ne znam što više dodati o tome.

Iskreno, očekivao sam ovo, jer smo o tome sanjali od prvog dana priprema. Stvarno mi je drago zbog momaka, trenera, ma svega! – kroz osmijeh govori nam mladi košarkaški as, naš ‘most valuable player’.

Ova titula pripala mu je nakon što je izabran u najbolju petorku prvenstva, a ako uzmemo u obzir sve utakmice

Titula MVP ili ‘most valuable player’ pripala je Roku nakon što je izabran u najbolju petorku prvenstva

prvenstva, bio je redom treći strijelac (18.6 koševa), drugi skakač (10.9 skokova) i sedmi asistent EP-a (3,7 asistencija). Ponos nije krio ni Nikša Prkačin, naš legendarni košarkaš, Rokov tata. ‘Mnogi bivši igrači govorili su mi da su emocije puno veće kad gledaš svoje dijete, nisam im vjerovao. Sada znam kako je to’, nedavno je izjavio ponosni otac, a mi smo Roku poželjeli odmor i još mnoštvo uspješnih utakmica. • MNJ

50 Sport

22. KOLOVOZA 2018. •

KAKO SU SE NAŠI GIMNASTIČARI PROVELI U LJETNOM KAMPU?

Puno treninga i puno zabave u Selcu!

Osnovni cilj ovog ljetnog kampa je naučiti gimnastičare jednom strogom režimu rada i discipline od ranih jutarnjih sati

Ove godine, kao i do sada, naši gimnastičari su pokazali svoju zrelost, odgovornost, naporno su trenirali te su uvelike napredovali. Naša djeca su osvojila prvu i drugu nagradu za najurednije sobe, te bili dio ekipa koje su također zauzeli prva tri mjesta u natjecateljskim igrama Piše/Foto Gimnastički klub Dubrovnik

Gimnastički klub Dubrovnik je s 22 gimnastičarke i jednim gimnastičarom boravio u Gimnastičkom ljetnom kampu Selce od 2. do 9. kolovoza, a zapisali su nam i nekoliko crtica o tome kako su se proveli!

Gimnastički klub Dubrovnik već

Sport 51

• 22. KOLOVOZA 2018.

duži niz godina organizira za svoje gimnastičare odlazak u kamp jer dani koje naši gimnastičari tamo provedu su zaista korisni u smislu pojačanih treninga, izmjene iskustva sa drugim klubovima, kako djece tako i trenera, novih poznanstava, druženja, razonode i zabave. Inače, organizator i utemeljitelj tog ljetnog kampa je Gimnastički klub Sokol Karlovac.

Od jutra do mraka

Osnovni cilj ovog ljetnog kampa je naučiti gimnastičare jednom strogom režimu rada i discipline od ranih jutarnjih sati pa do navečer što uključuje rano buđenje, postrojavanje, zagrijavanje, kondicijski trening nakon čega slijedi doručak, pospremanje soba čiju urednost ocjenjuje ekipa trenera iz svih klubova. U devet sati ujutro već počinje prvi jutarnji trening u dvorani sa spravama, nakon treninga ručak, kratki odmor, drugi popodnevni trening i kupanje. Navečer nakon večere slijedi zabavni dio za sve sudionike.

Ove godine, kao i do sada, naši gimnastičari su pokazali svoju zrelost, odgovornost, naporno su trenirali te

su uvelike napredovali. Naša djeca su osvojila prvu i drugu nagradu za najurednije sobe, te bili dio ekipa koje su također zauzeli prva tri mjesta u natjecateljskim igrama poput graničara, igri bez granica i slično. Bilo nam je toliko dobro da nismo htjeli natrag!

22

gimnastičarke i jedan gimnastičar, Miho, bili su u Selcu

52 DuList IN ‘ONA JE MRAK’ – NOVI PROJEKT TONIJA ČEOVIĆA

Wikipedija poznatih Hrvatica bez tračeva!

Piše Hrvoje Curić Foto Žanamari Perčić - Mario Perčić, Daria Mikulandra Žanetić i Ivana Gržetić – Kult, Toni Čeović

Želimo ljudima pokazati zašto svi obožavaju Tatjanu Jurić, Anju Alavanju ili Ivu Šulentić, da je Žanamari Lalić iznimno inteligentna djevojka koja je članica Mense ili da je Barbara Radulović totalno cool žena koja se bavila hip hop plesom Dubrovčanima odveć poznato ime, osnivač stranice Kult.hr, te jedan od pokretača Konovizije, Toni Čeović sprema novi projekt na razini cijele Hrvatske. Radi se o web stranici naziva ‘Ona je mrak!’, a sam Toni otkrio nam je nešto više o novom ambicioznom projektu i saznali zašto nam je potrebna

Wikipedia poznatih osoba.

Ptičica na grani nam je rekla kako pripremaš novi senzacionalan projekt, o čemu se točno radi?

Mora bit da su je ta vaša ptičica voli preuveličavati kada projekt naziva senzacionalnim (smijeh). Projekt o kojem je riječ

Ovaj je projekt bio jako zahtjevan na početku, i stvarno je uloženo jako puno truda, znoja i živaca na osmišljavanju, prikupljanju podataka i izradi. Ovo mi je bio najzahtjevniji projekt do sada, i na njemu intezivno radim već pola godine – otkrio nam je Toni Čeović

je ‘Ona je mrak’, odnosno prva Wikipedija mrak Hrvatica, koja će ubrzo ugledati svjetlost dana na onajemrak.hr. Na njoj ćete moći pronaći sve o poznatim Hrvaticama koje smatramo mrak djevojkama i ženama. Zašto mrak? Zato što je mrak puno kompleksniji pojam od najzgodnija. Mrak žene su – pa, mrak. Starlete, na primjer, mogu biti zgodne, ali nisu mrak.

Radi li se o ‘duhovnom nasljedniku’ Kulta ili u nečem do sada neviđenom na ovim prostorima?

Ona je mrak nema baš dodirnih točaka s Kultom, iako su kontakti koje sam stvorio tijekom rada na magazinu, a kasnije portalu, ovdje itekako dobro došli. Na prvu se paralela može povući u vidu djevojaka, ali ovdje je riječ o potpuno drugom pristupu. ‘Ona je mrak’ jest nešto novo na ovim prostorima, ali slične stranice postoje u svijetu – tako da se ne mogu sad hvaliti da smo otkrili toplu vodu kad nismo. Istina, nema baš stranice koja će sadržavati baš sve što i naša, ali osnovni koncept nije nešto spektakularno, nešto čega se nitko prije nije sjetio.

Kakve izazove je predstavljao Kult, a kakve Konovizija, tvoj još jedan zanimljiv projekt?

Kult je bio jako veliki izazov jer je bila riječ o mjesečniku na kojem stalno radiš. Pa je trebalo sve osmisliti, pisati tekstove, pronaći djevojku za naslovnicu, raditi marketing... Kad se sjetim početaka, danas u tako nešto ne bi uletio kao onda. Onda sam imao hrabrosti, a jednom kad se oženiš to izgubiš (smijeh). Šalu na stranu, tada je klima za tiskane medije bila drukčija nego danas. Što se tiče Konovizije, ona je bila zamišljena kao puno manji projekt, ali je zbog zainteresiranosti ispalo nešto puno veće.

Međutim, imao sam odličnu ekipu, a sve je jedna dobra zezancija pa je bio i gušt

DuList IN 53

• 22. KOLOVOZA 2018.

DUBROVČANI SVIRAJU S MATIJOM DEDIĆEM Matija Dedić/Ante Gelo New Quartet nastupit će ovoga ljeta, točnije 27. kolovoza, na festivalu Jazz Bay Herceg Novi. Pridružit će im

radit na tome. Konovizija nije bila izazov, ali iduća jest jer sada ljudi već imaju velika očekivanja koja treba opravdati.

Koji je najteži dio projekta koji ste morali odraditi?

Dvije stvari su predstavljale izazov. Prva je što sam ja Toni Čeović, sasvim nebitna figura u javnosti – i kad počneš kontaktirati poznate djevojke i žene one se pitaju tko je ovaj i što sad hoće? Dolazak do podataka i kontakata je zahtijevao vremena i strpljenja. Počneš s osobnim poznanstvima, pa te onda one preporuče svojim prijateljicama i tako počneš širiti mrežu. Tu se stvarno moram zahvaliti Anji Alavanji Romac, Žanamari Perčić, Ivi Šulentić, Tatjani Jurić i Miji Kovačić koje su mi bile od neprocjenjive pomoći.

A druga stvar je GPDR. S obzirom da objavljujemo osobne podatke poput datuma i mjesta rođenja, od svake djevojke i žene koja će imati profil smo trebali dobiti dozvolu za objavu. Naravno, tražili smo mi svejedno dozvolu, a pogotovo autorizaciju teksta, ali umjesto jednostavnog poziva i usmenog dogovora, dozvole smo tražili pismeno. To uzima vremena pa ćemo krenuti s nekih tridesetak profila, ali će se broj brzo povećavati.

Kome je namijenjeno ‘Ona je mrak’? Čemu zapravo služi indeks poznatih/ celebritya?

Ideja za ovaj projekt je došla kada sam ‘googlao’ koliko je Andrea Andrassy visoka i nisam ga našao. Znate ono kada neku poznatu osobu prvi put vidiš i iznenadiš se kako je mala ili visoka? Svi smo mi bića koja vole vizualizirati stvari i tako i neku osobu pokušavaš smjestiti u prostor i vrijeme. Dakle, ova stranica je namijenjena svima onima koji žele saznati više podataka o nekoj poznatoj osobi – možda koliko je visoka, što je sve radila, koji su joj hobiji...

Misliš li da će ljudi prihvatiti takvu ideju? Osim informacija, ‘Ona je mrak!’ će imati i neke zanimljive sadržaje – o čemu se radi?

Za neke poznate osobe dosta se podataka može pronaći na internetu, ali puno je podataka, kako smo otkrili – pogrešno. Čak se i na Wikipediji, i hrvatskoj i engleskoj, verziji nalaze neki podaci koji su pogrešni. Na ‘Ona je mrak’ su podaci koje su nam dale same djevojke i žene, a biografije su autorizirane, dakle svi podaci navedeni na

se i domaće snage, Alan Polzer na bubnjevima i Ante Džamarija na bas gitari, članovi bandova Otpisani i Bloombox, dva Dubrovčanima draga banda.

našoj stranici odgovaraju istini. Uglavnom, svaki profil sadrži osnovne informacije poput datuma i mjesta rođenja, zanimanja, visine, boje kose, boje očiju, hobija..., biografiju koja nije preopširna kako ne bi umorila čitatelja, foto i video galeriju, najnovije vijesti o djevojci i ženi s profila, njezinu aktivnost na društvenim mrežama... Sve je tu što nekoga može zanimati o nekoj poznatoj osobi.

Uz jednu važnu stvar – tračeve i bivše ljubavne veze nećete pronaći na ‘Ona je mrak’, jer o tome sasvim dovoljno pišu drugi mediji. Djevojkama koje smo kontaktirali se ideja iznimno svidjela, vjerujem da će i čitateljima.

Je li vam tko ‘pravio probleme’ tijekom rada na projektu i kako je protekao proces od ideje do realizacije?

Prvo sam ideju iznio nekolicini ljudi do čijeg mišljenja jako držim. Pa smo onda birali ime jedno mjesec – dva jer smo htjeli nešto što privlači pozornost, a istovremeno i jasno daje naznake o čemu je riječ. Prvotno smo htjeli u ime ubaciti ‘pedia’ pa smo se igrali s idejama poput ženepedia, curepedia, komadopedia... ali je sve to zvučalo nekako – pa, glupo. I onda je na pamet iz vedra neba sletjelo ime ‘Ona je mrak’ i to je bilo to.

Pa je nakon toga uslijedilo kontaktiranje djevojaka, pa pisanje biografija i tekstova, slanje na autorizacije, kontaktiranje fotografa i traženje dozvola za objavu slika... Bilo je posla, a problema i nije baš bilo osim što nam je jedna naša glumica, na naš stvarno pristojan upit odmah reagirala agresivno i zaprijetila tužbom u slučaju da je objavimo. Naravno da to nikada ne bismo napravili, a pogotovo ne nakon ovakve reakcije jer kada netko na prvu tako reagira sigurno nije mrak.

Dakle u svemu lošem nešto i dobro – na vrijeme smo saznali da osoba X i nije baš tako mrak kako smo mislili. Što se nadate postići ovim, za naše prostore unikatnim projektom?

Učiniti informacije dostupnima, predstaviti i poznate osobe malo bliže čitateljima... Ovo drugo čak i važnije jer često čujem za neku poznatu osobu: ‘Ah, ona je ovakva ili onakva’, a to bude daleko od istine. Želimo ljudima pokazati zašto svi obožavaju Tatjanu Jurić, Anju Alavanju ili Ivu Šulentić, da je Žanamari Lalić iznimno inteligentna djevojka koja je članica Mense, da Sonja Kovač ima nevjerojatan broj talenata ili da je Barbara Radulović totalno cool žena koja se bavila hip hop plesom.

Cilj projekta je učiniti informacije dostupnima, predstaviti i poznate osobe malo bliže čitateljima

Ivana Čržetić

Darija Mikulandra Žanetić

Žanamari Lalić Perčić

Djevojkama koje smo kontaktirali se ideja iznimno svidjela, vjerujem da će i čitateljima

54 DuList IN

22. KOLOVOZA 2018. •

RAZGOVOR S DUBROVAČKIM FILMAŠEM VLADIMIROM GOJUNOM

Oduvijek mi je bila želja snimiti film o svom Gradu

Vladimir Gojun rođen je u Dubrovniku. Filmskoj publici prestavio se s brojnim projektima kako s režiserske, tako i montažerske strane. Publika ga najbolje pamti po nagrađivanom dokumentarnom filmu ‘Ciklusi’, a najnoviji ‘Bebè na Volè’ mu je četvrti režijski uradak Poznati dubrovački filmaš sa zagrebačkom adresom, Vladimir Gojun, na ovogodišnjem Liburnia Film festivalu predstavit će svoj novi dokumentarni film ‘Bebè na Volè’ koji prati poznatog hrvatskog indie-bluesera Adama Semijalca. Tim povodom razgovarali smo s Vladimirom i saznali brojne zanimljivosti iz filmskog svijeta.

Svjetska premijera vašeg po­­slje­

Piše Hrvoje Curić Foto Vladimir Gojun/ Screenshot: ‘Bebè na Volè’

dnjeg filma bit će na 16. Liburnia film festivalu, kako se spremate?

Koja su vaša očekivanja na festi­ valu?

Prije svega drago mi je, i veliko olakšanje, da će se film napokon predstaviti publici. To je za svakog autora uvijek stresan trenutak jer postoje određena očekivanja, a i strahovi. Premijeru je trebao popratiti i nastup ‘Bebè na Volè’ nakon projekcije, međutim zbog niza

okolnosti to nažalost neće biti moguće.

Očekujem tehnički savršenu projekciju lišenu bilo kakvih nepredvidljivih smetnji, i zadovoljstvo publike što su pogledali film o zanimljivom i jedinstvenom umjetniku i glazbeniku.

Možete li nam reći par riječi o filmu ‘Bebè na Volè’?

Film je svojevrsni portret Adama Semijalca koji već više od desetljeća djeluje

DuList IN 55

• 22. KOLOVOZA 2018.

Film je svojevrsni portret Adama Semijalca koji već više od desetljeća djeluje pod glazbenim aliasom ‘Bebè na Volè’

obrnuto. Montažer i redatelj se tijekom post-produkcije nadopunjuju, zajedno nalaze rješenja, donose važne odluke i streme istom cilju. Vrline i mane redateljskog i montažerskog posla postoje samo kao ljudska karakteristika i one mogu, a i ne moraju utjecati na završni izgled filma.

pod glazbenim aliasom ‘Bebè na Volè’.

Intimističkim pristupom sam želio prodrijeti u njegov kreativni svemir, a njegovom glazbom široj publici skrenuti pažnju na jedinstven stil i glas koji je i dalje, nakon toliko vremena djelovanja, podosta skriven od ušiju javnosti. To mi je neobjašnjiv sociološki fenomen, ali i pokazatelj slušalačke tromosti i letargije.

Zašto ste baš odabrali Adama Semijalca kao fokus vašeg filma?

Zato jer je Adam najskrivenija glazbena tajna hrvatske nezavisne scene i zato što njegova beskompromisnost relativizira pojam slave i uspjeha.

Na što biste istaknuli publici da obrati pažnju tijekom gledanja filma?

Na glazbu koja u filmu također gradi jedan paralelni narativ filma, suptilan, autobiografski i refleksivan. Ono što mislim da smo u filmu najviše postigli

Spremate li već sada neki novi projekt? Jeste li razmišljali o nečem potpuno drugačijem i zašto? Što se tiče novih redateljskih projekata, za sada nemam ništa konkretno u planu. Imam već neke montažerske angažmane za ovu i sljedeću godinu.

Pripremam se za veliki i važan projekt, film po imenu ‘Murina’ koji će režirati naša Dubrovkinja Antoneta Alamat Kusijanović, s kojom me veže dugo prijateljstvo i suradnja. To će biti veliki izazov i užitak biti dijelom tog izvrsnog projekta, za mene novi skalini i put u nepredvidljivo.

je prenijeti sirovu emociju koju Adam zrači dok izvodi svoje pjesme.

Kakav je osjećaj snimati odnosno filmski prikazati nečiji intiman život?

Nije jednostavan jer stalno preispitujete svoje odluke i postupke, nerijetko improvizirate, često odnos sa subjektom kojeg snimate nije idealan i harmoničan, vi ugrožavate njegovu intimu stoga morate biti oprezni i pažljivi u takvim slučajevima.

Poznato je da ste prvo krenuli montažerskim filmskim vodama, a tek onda režiserskim. Kako Vi gledate na odnos montaže i režije? Preferirate li jedno ili drugo? Koje su po vama ključne ‘vrline’ i ‘mane’ oba posla?

To je jedna neobjašnjiva, međusobno ovisna veza. Kako biste bili izvrstan montažer, morate razumjeti i savršeno poznavati redateljski posao, i

Kao i na svakom projektu koji počinjem raditi osjećam uzbuđenje zbog nepredvidljivog ishoda, pogotovo ako je riječ o dokumentarnom filmu koji zapravo nastaje u montaži

Film ‘Houston we have a problem’ je film o kojem vam često postavljaju pitanja. Kako je bilo raditi na tom specifičnom žanru filma te koje je vaše mišljenje o tematici istog?

Kao i na svakom projektu koji počinjem raditi osjećam uzbuđenje zbog nepredvidljivog ishoda, pogotovo ako je riječ o dokumentarnom filmu koji zapravo nastaje u montaži. Tako je i rad na ‘Houston, imamo problem!’ bio jedno uzbudljivo iskustvo, rad s novim redateljem, novom produkcijom i vrlo teškim zadatkom sjedinjavanja dokumentarno-igranih i arhivskih materijala.

Sam proces pregledavanja i memoriranja svih dvjestotinjak sati arhivskih snimki te kako će one graditi dramaturgiju i eventualno mijenjati diskurs je bio proces sam za sebe. Nastavno na

56 DuList IN

22. KOLOVOZA 2018. •

Kako biste bili izvrstan montažer, morate razumjeti i savršeno poznavati redateljski posao, i obrnuto

vaše pitanje, svakako je zdravo imati jedan objektivan odnos prema povijesti, pogotovo ako ona i dan danas izaziva zanimanje javnosti i kontroverze. Za mene je također važno imati sposobnost odmaka, ponekad i ironije spram povijesti pogotovo u sferama gdje se ona mitologizira i gdje pojedinci žele brisati ili iskrivljavati činjenice i vrijednosti. Koliki je utjecaj medija u stvaranju takve atmosfere te razmjeri manipulacije istima je jedna od okosnica i tema filma ‘Houston, imamo problem!’.

Istaknuo bih i vaš film ‘Ciklusi’ iz 2010. koji se bavi potresnom temom raka. Je li vam bilo teško baviti se tom tematikom i koliko je teško prenijeti na srebrno platno nešto što nosi toliko emocionalnog intenziteta?

Snimati kamerom svog najboljeg prijatelja dok leži po bolničkim krevetima tijekom kemoterapija i prolazi agoniju je do danas najtraumatičnije iskustvo koje sam ikad doživio uopće, a kamoli na filmu. Postoje skliski tereni u takvim slučajevima koji se više tiču etičnosti samog postupka i odgovornosti koju osjećate kao autor. Filmu su neki htjeli okačiti etiketu voajerskog i eksploatacijskog u pogledu nečije privatne nesreće, i ne krivim ih mada se ne slažem s tim.

Joško je praktički sam predložio da ga pratim kamerom tijekom borbe sa bolesti. Ja sam se trudio pokazati u svemu tome da se borba itekako isplati, i da je potrebna podrška najbližih ne bi li se održala mentalna čistoća pojedinca suočenog sa potencijalnom smrću. Nakon što je film bio prikazivan na festivalima i naposljetku na javnoj televiziji dobijao sam mnoge poruke anonimnih ljudi,

što članova obitelji oboljelih što izliječenih pojedinaca koji su se zahvaljivali na tome kako sam prikazao i koliko vjerodostojno, a opet dostojanstveno i bez patetike Joškovu borbu jer su u njemu prepoznali i sebe. Meni su to bili izuzetno emotivni trenuci te sam se osjećao ponizno i zahvalno. Što mislite o Dubrovniku kao filmskom gradu? Šteta je da se Dubrovnik koristi samo kao kulisa za povijesne ili neo-povijesne spektakle, fantazije o nepostojećim svjetovima. Smatram da je njegov potencijal kudikamo veći, i da se ne treba svoditi samo na beskrajnoj eskploataciji njegovih povijesnih veduta. Siguran sam da postoje priče i karakteri koji se kriju i van zidina, moderni i urbani narativi koji bi trebali mnogo više komunicirati sa publikom, koji su mnogo bliskiji realitetu i stvarnom životu u ovom Gradu.

Razumijem želju za boljom i bogatijom, sigurnijom egzistencijom, ali čini mi se da se tu gubi suštinska potreba za ljepotom življenja

Jeste li razmišljali o tome da radite film o Dubrovniku? Koja vrsta filma bi to bila?

Oduvijek imam želju i planove snimiti film o svom Gradu i mojoj percepciji o tome u što se on razvio i transformirao s godinama. Već dugo vremena se razvijaju ideje i neki potencijalni scenariji. Intenzivno razmišljam snimiti igrani film, dramu-triler o dubrovačkoj mladeži, adolescentima koji su dio neke meni nepoznate generacije, ali opet toliko bliske mojoj, koja se smatrala post-ratnom i izgubljenom.

I dalje razvijam tu ideju pa ćemo vidjeti da li će se ikada ostvariti. Inače, moj film o Dubrovniku bi bio film u kojem bi se pokazalo jedno drugačije lice Grada, skriveno od umivene, javne percepcije, lišen prepoznatljivih veduta s razglednica i turističkih brošura. Mislim da je Grad više od zidina i skalina te da se njegova duša prostire od Lapada do Kantafiga pa preko Konala sve do Viktorije.

Možete li se vratiti u mladost u Dubrovniku? Postoje li neka sjećanja koja nosite sa sobom kroz svijet?

Kako da ne, manje gužve, Grad i njegov prostor koji je bio najviše naš, netaknut, neiskvaren, nekomercijaliziran. Možda nisam u pravu jer sam nedovoljno upućen, ali mislim da je postojalo više kreativnosti i mašte tada, u našim krugovima. Razumijem želju za boljom i bogatijom, sigurnijom egzistencijom, ali čini mi se da se tu gubi suštinska potreba za ljepotom življenja. Nedavno sam bio na jednom koncertu na Lapadu i sreo neke ljude koje nisam vidio preko 15 godina, a neke i dulje. Kratki razgovori koji su nas podsjetili na neke detalje utkane u kolektivnu svijest koju dijelimo su za mene neprocjenjivi.

Na svakom projektu koji počinjem raditi osjećam uzbuđenje zbog nepredvidljivog ishoda, pogotovo ako je riječ o dokumentarnom filmu koji zapravo nastaje u montaži

DuList IN 57

• 22. KOLOVOZA 2018.

VELIKI KONCERT VALAMARA

M.O.R.T., Partibrejkersi i Kojoti u kampu Solitudo Kojoti su zadnji put u Dubrovniku nastupili prije dvadesetak godina

Malo što može dodatno zagrijati ljetnu atmosferu kao dobri riffovi, Prepoznali su to i u Valamar grupaciji hotela koji su za sve posjetitelje prošloga petka, 17. kolovoza, organizirali rock ‘n’ roll spektakl Piše Hrvoje Curić Foto Zvonimir Pandža

Na pozornicu kampa Solitudo popela su se tako odveć poznata imena: Partibrejkersi, Kojoti i M.O.R.T.

na zajedničkom nastupu u sklopu projekta ’ Rock ‘n’ Valamar’. Brojna publika u Solitudu se vratila nekoliko godina – pa čak i desetljeća – unatrag, kad su legendarni hitovi odzvanjali s radio stanica i popularnih TV glazbenih emisija.

Koncert je započeo je sa sinjskim M.O.R.T.- om, a sljedeći su nastupili

Kojoti koji su zadnji put u Dubrovniku nastupili prije nekih dvadesetak godina.

Dubrovačka publika nije marila za takav razmak te je punim plućima pjevala sve hitove poznatih rockera.

Zabavu su završili ‘Partibrejkersi’ uz čije su punk-rock pjesme mnogi odrasli.

58 DuList IN

Špica

22. KOLOVOZA 2018. •

KULTURNO LJETO

U RASKOŠNOM VRTU DUBROVAČKOG REKTORATA

Tko je sve ćakulao o posljednjoj ovogodišnjoj premijeri?

1.

2.

Foto Zvonimir Pandža

Treća, ujedno i posljedna ovogodišnja premijera Dubrovačkih ljetnih igara, ‘Pod balkonima’ prema zbirci Ranka Marinkovića, prošla je u ugodnom i lijepom tonu. Sama predstava, realna, životna, mediteranska... Jednostavno je ‘pozivala’ na prokomentirati ju, a to su mnogi učinili na domjenku. Malo o predstavi, malo o ljetu u gradu, malo o tome što bismo mogli vidjeti na 70.

Igrama. Po svemu sudeći, ove su Igre bile naše, dubrovačke...

3.

DuList IN 59

• 22. KOLOVOZA 2018.

OPRAH U GRADU Slavna američka voditeljica Oprah Winfrey s društvom je svratila do Dubrovnika! U njenom društvu je i prijateljica joj Gayle King i modna kreatorica Diane von Furstenberg, a večerala je i s počasnim

4.

predsjednikom modne kuće Valentino Giancarlo Giammetti, koji se fotografijom iz Dubrovnika, s večere sa slavnom voditeljicom također pohvalio na Instagramu.

5.

Sama predstava, realna, životna, mediteranska...

7.

6.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Dora Ruždjak Podolski, Doris Šarić-Kukuljica, Nika Obuljen Koržinek i brat Tonko Obuljen Dva Mara – Drobnić i Martinović Đurđa Tedeschi nije propustila čestitati sjajnoj Doris Šarić-Kukuljica Dubrovačke snage: Milka Podrug-Kokotović, a s njom Perica i Mišo Martinović, te Nikša Butijer Tarik Filipović, Željka Ogresta i Dubravko Merlić Ponosni redatelj Dario Harjaček s Marom Martinovićem i Nikšom Butijerom Veselo društvo rado je ćakulalo o premijeri Ivana Vrdoljak Raguž, Perica Martinović i Katja Bakija

8.

60 DuList IN

22. KOLOVOZA 2018. •

SLUŠNI APARAT

Kako je Springsteen umalo napisao hit Ramonesima

Nije tajna ni da je Boss u punku vidio čistu energiju koja ga je i privukla rock’n’rollu. ‘Hungry Heart’ nije samo napisana za Ramonese, ona je njima i inspirirana, potaknuta

Piše Petar Ipšić Foto www.discogs.com

Stvarajući 1978. godine noirovski komad Americane, Bruce Springsteen je za ‘Darkness on the Edge of Town’ napisao i snimio između 40 i 50 pjesama, no na albumu je bilo mjesta tek za njih 10. U procesu u kojem je ‘Darkness’ formiran u gnjevnu ploču kojom je poručio da ne namjerava nestati i da je možda upravo on budućnost rock’n’rolla, a kako je to Jon Landau vizionarski primijetio nekoliko godina ranije kada je novinarsko pisanje još moglo potaknuti karijere, Springsteen je ne dvojeći odbacio sve što je i najmanje remetilo ugođaj tvorničkih dvorišta ispunjenih maglom i srcima protagonista tih pjesama koja kucaju nadom i snovima. Ako je to značilo da na albumu koji je u lipnju ove godine navršio 40. rođendan, nema mjesta za pjesme za tulume niti one ljubavne tematike, onda je tako i trebalo biti. Boreći se s nerazumijevanjem članova E Street

Banda i protivljenjem prijatelja, producenta i menadžera Landaua Springsteen je hitoidne ‘Fire’ i ‘Because the Night’ ipak prepustio Pointer Sisters, odnosno Patti Smith.

Inspiriran njegovim nastupom u Philadelphiji, Springsteen je ‘Fire’ zapravo napisao za Elvisa. No, Elvis je nije doživio snimiti, pa je pjesma o mladenačkoj žudnji koja se opire razumu u veljači 1979. godine Pointer Sisters donijela prvi ‘zlatni’ singl koji se penje do 2. mjesta Billboardovih 100. A u ožujku 1978. godine, tri mjeseca prije nego što će ‘Darkness’ izaći, Patti Smith je s ‘Because The Night’ ostvarila svoj jedini proboj u mainstream uhvativši se 13. mjesta Billboarda i 5. pozicije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Smithova je od Brucea dobila manje-više gotovu pjesmu kojoj je dopisala te žive stihove pune požude, a Patti Smith Group su je zabilježili u istom njujorškom studiju u kojem je vrata do njih istovremeno snimao E Street Band.

I dok su u smiraju disco groznice i osvitu punka njegove pjesme hvatale vrhove međunarodnih top lista Springsteenov najveći uspjeh još uvijek bila je tri godine stara naslovna pjesma albuma ‘Born to Run’, koja pritom nije uspjela ni ući u Top 10. Možda nije pretjerano očajavao radi toga, jer je strogu umjetničku viziju svjesno pretpostavljao komercijalnim izgledima, ali mora da je progutao knedlu ili se lupio po čelu kad bi ‘Fire’ čuo na radiju svakog dana po pet puta. No, Jon Landau je čvrsto odlučio da neće dopustiti da njegov štićenik treći put padne na istom ispitu.

Dvostrukim albumom ‘The River’ iz 1980. godine, 31-godišnji Springsteen po prvi put u svoje pjesme kao osnovne teme uvodi adult kategorije ljubavi, braka i obitelji, a poletna i ‘gruvastična’ ‘Hungry Heart’ o čovjeku koji odluči napustiti svoju obitelj u potrazi za uzbuđenjima, s tim specifičnim saksofonskim premazima Clarenca

Clemmonsa, obavljena je u listopadu iste godine kao najavni singl i zacementirala se na 5. mjestu nacionalnog charta donijevši svom autoru odavno zasluženi prodor u Top 10 (taj uspjeh nadmašit će tek ‘Dancing in the Dark’ četiri godine kasnije). Čitatelji Rolling Stonea te su je godine odabrali za singl godine, a pjesma se vrlo brzo na nastupima nametnula i kao fan favorit tijekom izvođenja koje se Boss svaki put mora svojski potruditi da dođe do glasa od entuzijastične publike, od tada pretežno ženske publike. No, da Bruce nije popustio pred uvjeravanjem svojeg najvjernijeg suradnika, ‘Hungry Heart’ bi možda hit status donijela Ramonesima.

Nije tajna ni da je Boss u punku vidio čistu energiju koja ga je i privukla rock’n’rollu. ‘Hungry Heart’ nije samo napisana za Ramonese, ona je njima i inspirirana, potaknuta. Da ju je Springsteen napisao za njih odavno je poznata činjenica, iako je uvriježena verzija priče sugerirala da ju je Joey Ramone na neki način isposlovao nakon što su se bend i Springsteen družili poslije nastupa Ramonesa u Asbury Parku, NJ. Gostujući kod Jimmyja Fallona u prosincu 2015. godine, autor je pak pojasnio da je pjesmu napisao istu noć po povratku s tog koncerta, ali kada ju je dan kasnije odsvirao u studiju namjeravajući snimiti demo za Joeyja Ramonea, Jon Landau ga je uvjerio da ju ipak zadrži za sebe. Landau je bio u pravu, a Bruceu je nestalo argumenata, jer sad nije imao mračnu i gnjevnu ploču kao izliku. Nakon niza propalih pokušaja stvaranja hit ploče, Ramonesi su se sredinom 1980-ih konačno pomirili sa sudbinom u kojoj nikada neće imati Top 10 hit i nastavili raditi glazbu za svoje obožavatelje. Do šireg priznanja ipak su došli početkom 90-ih, a popularnost im je posebno rasla u Latinskoj Americi kamo su doživljavani gotovo kao božanstva. A Bruce Springsteen?

On i hitovi od tada su nekako naučili živjeti u zajedništvu.

Dvostrukim albumom ‘The River’ iz 1980. godine, 31-godišnji Springsteen po prvi put u svoje pjesme kao osnovne teme uvodi adult kategorije ljubavi, braka i obitelji

DuList IN 61

• 22. KOLOVOZA 2018.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Vage ako ste još sami, nađite neki ljubavni film i maštajte. Oni u vezama neka budu tolerantni.Neki će biti iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom dorasli. Ova prilika dobiva se rijetko i bilo bi prava šteta propustiti je. Nemojte previše analizirati. Radite zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Pred vama su dani dobrih, ali ne toliko značajnih ljubavnih prilika. Ali ne očajavajte jer je to privremeno. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav pa nećete biti ugodni kolegama. Gledajte gore, a ne dolje.

Vjerojatno još nećete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Slušajte druge više nego sami sebe. Idite s povjerenjem tamo gdje vam je dobro.

Vaš privatni život ovih će se dana vrtjeti oko vaših prijatelja. Kao da ćete zaboraviti da se može biti i udvoje. U poslu ćete se iz visina tokom ovog tjedna polako spuštati na zemlju. Budite iskreni prema svima, pa i prema sebi.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Idućih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Volite rad s ljudima, ali sada cijenite prije svega poslove koji su sigurni. Tko može, neka ode na plivanje.

Pred vama su dani bogati ljubavnim iskustvima koje će za vas biti ugodna. Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe i napraviti veliki korak prema naprijed. Porast će vam samopouzdanje.

Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako trajati. Još ovaj tjedan bit će potrebno nešto pripremiti ili dovršiti.

Zato to učinite polako i sigurno. Zanemarite zavidnike i gunđala.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Dobre društvene okolnosti i zanimljivi događaji pratit će vas većinu tjedna.

Možda je na pomolu i neko intimnije druženje. Dobro ćete kormilariti sa zahtjevnijim i značajnijim temama.

Krećite se više na zraku i po suncu, ali budite oprezni.

Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću li distancu u osobnim odnosima. Neki će biti iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Zamarat će vas nesanica i nemir.

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. Ne rasipajte svoju energiju.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Pritisak koji će dolaziti iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušavati inače solidne osobne odnose. Prilika za uspijeh u poslu je tu, ali treba ostati na zemlji i biti realan. Razgibajte svoje zglobove. Najbolje na nekoj plaži.

Uglavnom ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi, no svako malo činit ćete greške u koracima. Sve ćete se više zanimati za financije ili nove sustave koji bi mogli poboljšati prihode u onom što radite. Vježbajte gimnastiku svaki dan.

Neki bi mogli prolaziti iskušenje tajne ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skrivati jer tako određuju društvena pravila ponašanja. Na poslu će vam i dalje ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko suradnika.

62 Oglas

22. KOLOVOZA 2018. •

• 22. KOLOVOZA 2018.

Oglas 63

64 Zadnja

22. KOLOVOZA 2018. •

Predviđeno vrijeme trajanja radova je 20 radnih dana, a vrijednost investicije iznosi oko 350 tisuća kuna

36 Kultura

Paljetkov ljubavni dnevnik životne jeseni 46 Sport

Elita – prvak Divlje lige!

58 DuList IN

Iz Grada Dubrovnika su prije nekoliko mjeseci istaknuli kako se postigao dogovor s Hrvatskim cestama, a veseli i činjenica kako se krenulo u realizaciju Grad Dubrovnik je, putem Upravnog odjela za promet, u utorak započeo radove na uređenju autobusnog ugibališta u Sustjepanu.

Uređenjem autobusnog ugibališta riješit će se dugogodišnji problemi stanovnika naselja Sustjepan, budući da trenutno ne postoji stanica za autobuse javnog gradskog prijevoza u smjeru Mokošice. Predviđeno vrijeme trajanja radova je 20 radnih dana, a vrijednost investicije iznosi oko 350 tisuća kuna.

Podsjetimo, u svibnju ove godine problem je eskalirao, vozači su odbijali stati na stanicu u Sustjepanu, ali i onu Autobusnog kolodvora Dubrovnik, jer je potonja bila – ilegalna. Autobusna stanica u Sustjepanu, rekao nam je tada direktor JGP Libertas Ante

Vojvodić, nikad nije ni bila stanica, već su vozači postupali prema željama putnika.

Iz Grada Dubrovnika su prije nekoliko mjeseci istaknuli kako se postigao dogovor s Hrvatskim cestama, a veseli i činjenica kako se krenulo u realizaciju.

Tko se družio na domjenku Igara?

18 Aktualno

Provjerili smo poslovanje Javne ustanove ‘Rezervat Lokrum’!

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 29. kolovoza

Konačno se rješava stanica u Sutjepanu

POGLED STRAGA

Čitajte nas na www.dulist.hr!

UGIBALIŠTE