Dulist #320

DUBROVAČKI TJEDNIK #320 Srijeda, 13. prosinca 2017. • Cijena 7 kn

SRI PAULINA ROGERS GLAVIĆ

PETRA FRANIĆ I TINA GALEŠIĆ

Za dizajn igara na sreću zaslužna je ova Konavoka!

PET SUB NED PON UTO

VI STE ODLUČILI

Mali svijet arhitekture krije se na blogu ‘upgradesign’

STR. 18

ČET

Glasujte za DuListovog Pozitivca 2017.

STR. 52

STR. 4

X

KOBNO PRETJECANJE

U stravičnom sudaru poginuo odvjetnik Željko Vidović OPREZ

Vrebaju ‘lažni doktori’! Ne nasjedajte!

STR. 25

FRANKOVIĆEVI REZOVI

Tko sve ostaje bez stolova?

STR. 8

NEDJELJKO JANČIĆ DOVRŠIO PROGRAM ZA F&B MENADŽERE

Legendarni profesor ne miruje ni u mirovini

2 Oglas

13. PROSINCA 2017. •

Aktualno 3

• 13. PROSINCA 2017.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 13. 12. 2017.

Broj 320 Godina 7.

www.dulist.hr

4

Aktualno

Ovo su kandidati za Pozitivca 2017.! ČITATELJI ODABRALI TOP DESET

Naša nagrada, odnosno titula Pozitivca DuLista ne odnosi se samo na sferu humanosti. Riječ je uvijek redom o ljudima koji su svojim radom, djelom, likom, poslom... zadužili u protekloj godini kako grad, tako i županiju Dragi čitatelji, vaše nominacije za Pozitivca 2017. godine zaključene su još u nedjelju, 10. prosinca. Hvala vam na nebrojeno mnogo zaista izvrsnih prijedloga, a mi imamo konačnu listu od deset nominiranih osoba.

Davanjem vašeg glasa određenoj osobi, uz lijepe riječi o njima, pokazali ste kako ste i sami, u neku ruku, pravi pozitivac. Ono što nas je iznenadilo je još uvijek stabilna popularnost našeg prošlogodišnjeg Pozitivca, policijskog službenika Denisa Pavele te se i ovog puta pokazalo kako se dobar rad i trud itekako cijene. Dragi Denis ‘ispao’ je iz

konkurencije iz jednostavnog razloga – on već JEST pozitivac DuLista!

Puno ste glasova dali malim, svakodnevnim ljudima, a i vaši su prijedlozi još jednom pokazali kako se u našem Gradu nemali broj ljudi bavi humanitarnim radom. Ipak, naša nagrada, odnosno titula Pozitivca DuLista ne odnosi se samo na sferu humanosti.

Riječ je uvijek redom o ljudima koji su svojim radom, djelom, likom, poslom... zadužili u protekloj godini kako grad, tako i županiju.

Stoga, vi od ove srijede, 13. prosinca na portalu DuLista možete dati glas

Foto Zvonimir Pandža / Društvene mreže

10

je kandidata za Pozitivca

osobi za koju mislite da bi mogla ponijeti ovu lijepu titulu kao dokaz svog rada, truda i nesebičnosti u bilo kojem aspektu života. Sve što preostaje je pričekati nedjelju, 7. siječnja 2018. godine, kada će se saznati tko je Pozitivac 2017.

ANA PEROVIĆ ALAMAT

‘Zdrav način života’

Naša lista nominiranih ne bi bila potpuna i bez jednog sportaša. U ovom slučaju atletičarke Ane Perović Alamat koja je svojom školom trčanja pokrenula brojne Dubrovčane na promišljanje o zdravom načinu života. To je posebno važno u današnjem užurbanom ritmu života kad se sve više posvećujemo sjedilačkim aktivnostima, a manje onima na zraku i u prirodi. Prisjetimo se one – u zdravom tijelu, zdrav duh!

Aktualno 5

• 13. PROSINCA 2017.

Iza Zračne luke Dubrovnik najuspješnija je godina u povijesti — Roko Tolić GENERALNI DIREKTOR

ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

MARLENA ĆUKTERAŠ

‘Znanje vam nitko neće oduzeti’

Profesorica fizike i biologije, dr.sc.

Marlena Ćukteraš, ima jednu od najplemenitijih misija danas – prenijeti znanje djeci. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer prof. fizike na temu ‘Zračenje crnog tijela’, a radila na zaista mnogobrojnim zanimljivim mjestima, dok ju put nije odveo do Udruge za promicanje prirodnih znanosti koja djeluje pri zakladi Caboga Stiftung, u prostorima ljetnikovca Bunić Kaboga.

Njen životni moto je: ‘Znanje vam nitko neće oduzeti’, stoga nije ni čudo kako se simpatična profesorica velikim brojem glasova našla među nominiranima za Pozitivca 2017.

IVO FELNER

‘Investirajmo u budućnost’

Doktor kemijskih znanosti posljednji je potomak poznate dubrovačke vlastelinske obitelji Caboga. Zahvaljujući njemu i anonimnom donatoru u potpunosti je obnovljen ljetnikovac Bunić Kaboga uz uvjet da bude u javnoj funkciji kulture. Osnovni motiv, rekao nam je tada, bila je ljubav i želja da se sve što je propadalo obnovi. Ljetnikovac je danas mjesto susreta umjetnika i kulturnjaka te mjesto života Grada.

Zaklada Caboga Stiftung, koju vodi upravo Felner, donirala je 14 milijuna kuna za temeljitu obnovu Palače u Pustijerni, u kojoj će se stanovi dati na privremeno korištenje institucijama za smještaj liječnika, profesora... ‘Želimo omogućiti mladim obiteljima da žive u Dubrovniku i da nešto učine za sam Dubrovnik’, rekao je na otvaranju palače Ivo Felner.

JOŠKO GLAVIĆ

‘Omogućio liječenje potrebitima najsuvremenijom tehnologijom...’

Nije prvi put da čitatelji DuLista nominiraju doktora Joška Glavića, vlasnika Poliklinike Glavić jer svojim radom i djelom posljednjih godina izlazi izvan ‘okvira liječenja’. Nije ni prvi put da je za ovu titulu odlučilo mnoštvo glasova. Poznat je po svom humanitarnom djelovanju jer je velikom broju svojih najpotrebitijih pacijenata s teškim dijagnozama poklonio neurorehabilitaciju. No, što je najposebnije, njegovo djelovanje potaknulo je cijeli lanac dobrote među našim sugrađanima. Njegova poliklinika djeluje više od 20 godina. A stasala je od

Na portalu DuLista možete dati glas osobi za koju mislite da bi mogla ponijeti ovu lijepu titulu kao dokaz svog rada, truda i nesebičnosti u bilo kojem aspektu života prve privatne poliklinike na području Dubrovačko-neretvanske županije do trenutno jedinog Referentnog centra za neurorehabilitaciju robotikom u jugoistočnoj Europi. Naime, ove godine usluge liječenja i neurorehabilitacije pacijenata dostupne su i u Poliklinici Glavić u Zagrebu. Ipak, riječ koja ga najbolje opisuje je ‘filantrop’ jer je to vrijedno priznanje na razini čak pet županija dr. Joško Glavić osvojio baš ove godine...

STIJEPO GLEĐ MARKOS

‘Sentimento’

Stijepo Gleđ Markos međunarodno je priznati i višestruko nagrađivani hrvatski tenor, koji se posebno ističe po svom humanitarnom radu. Njegov festival ‘Sentimento’, koji je cijeli humanitarnog karaktera, ima za cilj korištenja glazbe kao sredstva rehabilitacije. Festival je jedinstven po tome što u središte zbivanja stavlja najranjivije skupine društva i omogućuje razvoj jednog sasvim novog pristupa u umjetničkom izričaju, povezujući osobe s posebnim potrebama i renomirane glazbenike.

PREDRAG KASUMOVIĆ – PREĐO

‘Potiče nas da budemo bolji’

Predrag Kasumović – Pređo dobio je mnogo nominacija naših čitatelja.

Riječ je o mladiću kojemu je za borbu s teškom bolešću bila potrebna pomoć drugih ljudi, napisala je u nominaciji jedna naša čitateljica, dodavši kako on tuđu dobrotu nije zaboravio, nego je na isti način nastavio pomagati ljudima u potrebi i prikupljati novac za opremu dubrovačke bolnice.

— Unatoč bolesti i invaliditetu te neosjetljivosti okoline na probleme o kojima on govori, Predrag i dalje ustraje i sve nas potiče da budemo bolji – riječi su koje najbolje opisuju ovog kandidata.

BOŽO LASIĆ

‘Načelnik svih Konavljana’

Posljednjih godina Dubrovnik ga pamti kao direktora Libertasa, ali i zamjenika dugogodišnjeg konavoskog načelnika Luke Korde, kao i strastvenog kolekcionara i ljubitelja i njegovatelja, čuvara naše povijesti.

Na lokalnim izborima u svibnju ove godine Lasić se kandidira za načelnika ove općine i pobjeđuje vrlo uvjerljivo u drugom krugu izbora, kazavši: ‘Bit ću načelnik svih Konavljana’. Konavlima je, ističu nam mnogi stanovnici ove općine, donio promjene.

NIKŠA MATIĆ

‘Njegujmo lik i djelo našeg dum Marina’

Od kada je 2013. došao na čelo gradske javne ustanove u kulturi Dom Marina Držića, u ovu je ustanovu unio niz pozitivnih promjena, a u njen rad je kroz brojne radionice uključio i dubrovačku mladost koja na kreativan način upoznaje lik i djelo našeg najvećeg komediografa. Upravo je 2017. godina obljetnička godina za ovu ustanovu jer se bogatim programom kroz suradnju s brojnim umjetnicima i ustanovama obilježava 450 godina od smrti našeg dum Marina.

FRANJO PAŠALIĆ

‘Obogatio dubrovačke vizure’

Iako nije Dubrovčanin, Franjo Pašalić našao se na listi DuListovih kandidata za titulu Pozitivca s nebrojeno mnogo glasova. Uređenjem svoje marine u Gružu, Marine Frapa obogatio je dubrovačke vizure i bogato kulturno povijesno naslijeđe kako kortom odnosno ulaznim vratima u ovu privatnu marinu u Dubrovniku, tako i grandioznim lavom, zaštitnim znakom svoje tvrtke. Baš nas zanima kako će hortikulturno urediti okoliš svoje marine!

STJEPAN SIMOVIĆ

‘Sigurna sezona’

Požarna sezona je iza nas pa su i naši vatrogasci donekle odahnuli.

Iako sušno i toplo ljeto tijekom kojeg su požari harali Dalmacijom, posebno splitskim područje gdje je vatrena stihija gutala sve pred sobom, na području Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanske županije srećom tako velikih požara nije bilo. Uz brojne druge koji su zaslužni za to, jedan od njih svakako je i županijski vatrogasni zapovjednik Simović, a preventivna zaštita pokazala se kao apsolutni ‘pogodak’ u sigurnosti našeg okoliša.

Davanjem vašeg glasa određenoj osobi, uz lijepe riječi o njima, pokazali ste kako ste i sami, u neku ruku, pravi pozitivac!

6 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 11. 12. do 17. 12. 2017.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 18. 12. do 24. 12. 2017.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

Na Peskariji opet ‘ribe, ribe’ ZABORAVLJENI ‘TRBUH GRADA’

Prvenstveno je bitno da postoji interes ribara, a toga dosad nije bilo Dobra volja svakako postoji, ali ne znamo hoće li nas zakočiti minimalni tehnički uvjeti, odnosno hoćemo li ih uspjeti dobiti.

To je dugoročnije pitanje, a ne od danas do sutra

Razgovarali smo s novom upravom Sanitata jer želimo taj prostor opet staviti u funkciju za ono što tu treba biti, a to je peskarija, ribarnica. Nas nekoliko ribara bi svakako tu imali primjerenije uvjete rada i prodaje, a vjerujemo da bi i građani pozdravili taj potez te da opet mogu ribu kupiti u povijesnoj jezgri – kazao nam je Vlaho Čejović Gradska tvrtka Sanitat Dubrovnik d.o.o. odlučila je opet oživjeti prostor ribarnice na Peskariji u starom gradskom Portu. Naime, nekoliko dubrovačkih ribara iskazalo je interes korištenja Sanitatovog prostora u Portu kako bi na tom mjestu obavljali dio svog ribarskog obrta, čistili i prodavali svoj ulov.

Piše/Foto Baldo Marunčić

— Razgovarali smo s novom upravom Sanitata jer želimo taj prostor opet staviti u funkciju za ono što tu treba biti, a to je peskarija, ribarnica. Nas nekoliko ribara bi svakako tu imali primjerenije uvjete rada i prodaje, a vjerujemo da bi i građani pozdravili taj potez te da opet mogu ribu kupiti u povijesnoj jezgri – kazao

nam je Vlaho Čejović, inače sin pokojnog Milana Čejovića, jednog od najpoznatijih dubrovačkih ribara. Vlaha Čejovića zatekli smo baš pred peskarijom u razgovoru s drugim ribarima, a iz razgovora s njima jasno je da bi realizacija te ideje bila dobra vijest za sve, prije svega za građane koji gravitiraju povijesnoj jezgri.

Aktualno 7

• 13. PROSINCA 2017.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): zatvoren do 31. svibnja 2018.

Tabak: Pozdravljamo ideju, ali...

Zamjenik direktora Sanitata Tomislav Tabak, koji bi od prvog dana 2018. godine trebao od Nika Kapetanića preuzeti direktorsko mjesto, za DuList je potvrdio da se tu ipak ‘nešto valja’, premda je sve skupa pod upitnikom.

— Uhvatili smo se toga, ali prije svega treba vidjeti kako riješiti problem minimalnih tehničkih uvjeta. Tako da pokušavamo najprije ishodovati minimalne tehničke uvjete, a nakon toga ćemo vidjeti što i kako dalje. Prvenstveno je bitno da postoji interes ribara, a toga dosad nije bilo. Imamo namjeru oživjeti cijelu tu placu, staviti prostor u funkciju te ga iznajmiti našim ribarima. Ne može tamo stati njih puno, možda tri ili četiri. Pretpostavljam da će prednost imati ribari iz starog grada.

Osobno sam za to da se peskarija oživi te time oživi i povijesna jezgra. Smatram da stari grad mora imati jedan takav objekt, jer svaki stari grad u svijetu ima takvu ribarnicu. Dobra volja svakako postoji, ali ne znamo hoće li nas zakočiti minimalni tehnički uvjeti, odnosno hoćemo li ih uspjeti dobiti. To je dugoročnije pitanje, a ne od danas do sutra, ali svakako bez osnovnih uvjeta za rad neće biti moguće peskariju staviti u funkciju – rekao je Tabak, koji se nije usudio procjenjivati koliki su izgledi za stvarnu realizaciju dobre ideje.

— O izgledima je u ovoj fazi suludo govoriti – kratko je kazao Tabak.

Nova uprava Sanitata ovu je inicijativu ribara ocijenila pozitivnom te je pokrenula proces oživljavanja tog ‘trbuha grada’, ribarnice koja je od pamtivijeka opskrbljivala Dubrovčane, a ponajviše stanovnike povijesne jezgre, svježom ribom i morskim plodovima

‘Maćehinski odnos’ bivših uprava

Dakle, nova uprava Sanitata ovu je inicijativu ribara ocijenila pozitivnom te je pokrenula proces oživljavanja tog ‘trbuha grada’, ribarnice koja je od pamtivijeka opskrbljivala Dubrovčane, a ponajviše stanovnike povijesne jezgre, svježom ribom i morskim plodovima. Kažemo ‘nova’ jer vrijedi se prisjetiti kakav je bio dosadašnji odnos Sanitata prema prostoru ribarnice u Portu, odnosno u mandatu bivših HNSovih direktora Valentina Dujmovića i Vedrana Kunice. Upravo je DuList 2015. godine u dva navrata pisao o ‘procesu’ zatvaranja Peskarije u starom gradskom portu. Prvi put u ožujku 2015., kad smo objavili da ribarnica ‘ne udovoljava postavljenim zahtjevima’.

— Ulaskom u Europsku uniju potrebno je ispoštovati sve standarde koji se zahtijevaju, pogotovo sanitarne. Peskarija na žalost ne udovoljava tim standardima i za nju će biti jako

Peskarija je spala na jedno krilo s nekoliko kamenih banaka i par vaga, a tek pokoji ribar bi se tim prostorom zaista i služio za prodaju. Ubuduće bi se takvo stanje trebalo popraviti

Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu: 0-24 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

jako teško, ili čak nemoguće, ishoditi dozvolu za rad. Proteklih mjesec dana bavimo se tim problemom. Inspekcija je bila tamo i napravila uvid. Oni su nas i potakli da nešto poduzmemo, jer su nam najavili kako rješenje neće biti pozitivno – rekao nam je u to doba direktor Sanitata Valentin Dujmović.

— Zbog ljudi koji su navikli obilaziti Peskariju u Portu pokrenuli smo proceduru kako bismo vidjeli možemo li barem nešto dobiti, ali to će biti jako jako teško, barem po signalima koje sam dobio i iz sanitarne inspekcije i drugih nadležnih službi. Međutim, još uvijek čekamo nekoliko odgovora pa ćemo onda odlučiti – isticao je tada Dujmović, dodajući kako je Peskariju bilo nužno zatvoriti i zbog zakonske odgovornosti Sanitata.

— Kako smo Sanitat i ja kao direktor te tvrtke odgovorni za sve što se na Peskariji prodava, kao krajnje rješenje morat ćemo staviti ključ u bravu. Jer ako smo dopustili prodaju, a nekome se nešto dogodi zbog neispunjenih sanitarnih uvjeta, onda mi i odgovaramo za sve posljedice. Pokrenuli smo priču i zatražili mišljenja kako se ne bismo doveli u problem i vjerujem kako ćemo do ljeta imati sve odgovore što i kako dalje – izjavio je tada Dujmović.

Istaknuo je kako je jedini zamjenski prostor ribarnica u Gružu ili adaptacija nekog zatvorenog prostora, s ledomatom, škrinjom i svim drugim sadržajem koji zahtjeva prava ribarnica.

— U onom malom prostoru to je nemoguće. On se, koliko znam, koristio kao neki banak na kojem se prodavala riba čim bi se iskrcala s barke.

Tu nema apsolutno ništa drugo. A i taj banak nije po zakonu, jer mora biti od rostfrei ili sličnog materijala, a ne kamena na kojem se zadržavaju bakterije i kojeg ne možete tek tako očistiti – objasnio je tada Dujmović.

djelatnost ribarnice. Točnije, u svom nadzoru veterinarska inspekcija je utvrdila kako Sanitat za taj prostor nije ispunio posebne sanitarne uvjete koji bi omogućili daljnji zakonit rad ribarnice. Vedran Kunica tada nam je kazao: — S obzirom da postupak još traje, od strane Ministarstva čekamo rješenje o odbijanju zahtjeva za odobravanje objekta pod posebnim uvjetima subjekta u poslovanju s hranom.

Pitali smo tada Kunicu za razjašnjenje situacije s dobivanjem sanitarnih uvjeta, odnosno zašto Sanitat nije barem pokušao realizirati potrebne uvjete. Također, zanimalo nas je znači li ovakav slijed događaja da Sanitat konačno odustaje od Peskarije u Portu kao gradske ribarnice, kao i kad bi moglo uslijediti zatvaranje. Ipak, nismo dobili odgovor. Nismo saznali i razmišljaju li u Sanitatu o nekoj alternativi, nekom prostoru na području povijesne jezgre, obavezno natkrivenom, koji bi udovoljio propisanim sanitarnim uvjetima (na primjer stari Express restoran).

Neispunjeni uvjeti

Tijekom 2015. godine u Sanitatu je došlo do promjene na mjestu direktora. Jednog HNS-ovca (Dujmovića) zamijenio je drugi (Kunica), ali je politika prema Peskariji ostala ista. U listopadu iste godine pisali smo kako je Sanitat definitivno odustao od najstarije gradske ribarnice, nakon što je veterinarska inspekcija Ministarstva Ministarstva poljoprivrede utvrdila da prostor Peskarije u Portu ne zadovoljava propisanim zahtjevima koji se odnose na infrastrukturu objekta za

Sve je počelo s potresom...

Podsjetimo, Peskarija je dubrovački puk ribom ospkrbljivala od pamtivijeka i uz pjacu na Gundulićevoj poljani bila svojevrsni ‘trbuh grada’. Međutim, iza potresa 1979. godine taj se prostor zbog obnove grada prenamjenjuje u skladište građevnog i inog materijala.

Potom, 1990. godine Sanitat uspijeva iseliti ‘podstanare’, popravljen je krov i postavljena kovana željezna ograda.

Uslijedio je rat, Peskarija je pretrpila oštećenja te je nakon obnove 1995. godine stavljena ponovno u funkciju prodaje ribe.

Ipak, vrijeme je učinilo svoje, Peskarija je bila poluprazna. Ribari su jedno vrijeme ribu prodavali na bancima na Pjaci, potom na karićima, na kraju je velika većina ulova završavala u dubrovačkim restoranima. Paralelno s tim dogodilo se i iseljavanje stanovnika povijesne jezgre, koji su ponajviše i gravitirali toj ribarnici. Dubrovčani su izgubili naviku odlaska na Peskariju, Grad Dubrovnik pola tog prostora dao je u najam, a ribari su svoj posao velikom većinom preselili u moderni prostor ribarnice u Gružu. Peskarija je spala na jedno krilo s nekoliko kamenih banaka i par vaga, a tek pokoji ribar bi se tim prostorom zaista i služio za prodaju. Ubuduće bi se takvo stanje trebalo popraviti.

8 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

ŠTO DONOSE IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA JAVNIM POVRŠINAMA U GRADU?

Pracatova bez stolova, pješacima lakši prolaz kroz ulice Povjerenstvo predlaže da u Širokoj ulici ugostitelji koji imaju stolove s obje strane iste trebaju postaviti samo na jednoj

U Ulici Miha Pracata predlaže se ‘brisanje’ svih javnih površina čime će bez dijela stolova ostati pet ugostiteljskih objekata Gradonačelnik Mato Franković od samog početka preuzimanja odgovornosti za vođenje Grada najavljivao je uvođenje reda na javnim površinama.

Nakon što je donesena odluka kojom se upravljanje javnim površinama prenijelo s Gradskog vijeća na gradonačelnika, Franković je izjavio kako se pretjeralo sa štandovima i suvenirima.

— Moramo se resetirati. Voda je prešla lonac – rekao je Franković u srpnju ove godine, a za DuList je već ranije najavio kako želi ukinuti 80 posto

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

javnih površina za takve štandove.

Slično je ponovio i krajem prošlog tjedna osvrnuvši se ovaj put i na smanjenje broja stolova u povijesnoj jezgri.

Grad ‘kraći’ za 5 milijuna kuna

— Idemo sa značajnim smanjenjem stolova u povijesnoj jezgri i taj plan ide već na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća.

Tu će sigurno biti napada i na mene i na gradsku upravu i bit će ljudi koji će biti nezadovoljni. Ja ih razumijem, međutim nama je cilj uvesti red u javne

površine, da postoje jasni koridori prolaska – rekao je gradonačelnik Mato Franković prošlog tjedna na izbornoj sjednici skupštine Turističke zajednice grada Dubrovnika. Rekao je, naime, kako u koridorima prolaska ne mogu biti stolovi i s jedne i s druge strane.

— Ne mogu ljudi šetati kroz restoran, to nije normalno. To će biti težak i bolan rez, ali preživjet ćemo. Štandovi i čudesa na Pilama se ukidaju, ostat će u jednom malo segmentu, a isto je i s Trgom oružja. Mi smo Dubrovnik.

Aktualno 9

• 13. PROSINCA 2017.

Ne možemo se pretvarati u grad štandova i jeftinih kineskih suvenira. Mi moramo biti grad izvrsnosti i izvrsnih turističkih proizvoda – rekao je Franković dodavši kako će zbog ovakvih rezova gradski proračun biti manji za oko 5 milijuna kuna godišnje, no to se neće nadoknađivati povećanjem cijena najma javnih površina.

Gdje se ‘reže’?

Nije dugo trebalo čekati. Među točkama dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća, koja je sazvana za ponedjeljak, 18. prosinca, našla se i ona o Izmjenama i dopunama Plana korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri. Najbolniji rez, kako se da iščitati iz prijedloga, dogodit će se u ulici Miha Pracata iz koje se ‘izbacuju’ svi stolovi.

Naime, kako se navodi u objašnjenju odluke, a koju predlaže sam gradonačelnik, iz Plana se ‘brišu’ sve javne površine u spomenutoj ulici jer je ona široka od 2,25 metara (kod Između polača) do 2,15 metara (Od Puča). Razlog tome jest činjenica da se u toj ulici nisu poštovale odredbe Plana o slobodnoj pješačkoj komunikaciji na osnovnim pješačkim koridorima. Naime, Planom su određeni osnovni pješački koridori (Brsalje, Vrata od Pila, Poljana P. Miličevića, Placa, Pred Dvorom, Od Puča, Široka, Boškovićeva, Miha Pracata, Lučarica, Sv. Dominika, Vrata od Ploča) te se propisuje slobodna pješačka komunikacija od minimalno dva metra u Širokoj ulici, na Poljani Paska Miličevića i ostalim osnovnim koridorima. I u svim ulicama se, piše u obrazloženju, ta odredba poštovala osim u ulici Miha Pracata. Ovom mjerom, piše dalje, umanjit će se tako javna površina predviđena Planom objektima: Petica (2,10 m2), Karaka (2,10 m2), Gaffe (3,15 m2), Dalmatino (2,40 m2) i Pupo (4,80 m2).

Jednako tako, objektu Taj Mahal smanjuje se predviđena javna površina i to na način da će se maknuti stolovi i stolice s površine desno od ulaza u školu, a oslobodit će se i ulaz u športsku dvoranu (ukupno oko 2,4 metra kvadratna). Sve iz razloga kako bi se djeci omogućio nesmetan prilaz školi i športskoj dvorani.

Zbog prohodnosti prema Akvariju, konobi Aquarius premjestit će se dio javne površine s najužeg dijela ulice Kneza Damjana Jude na širi dio uz zidine, a na traženje zakupnika.

I ‘Preša’ u Đorđićevoj ulici će, a zbog zaklanjanja izloga drugog poslovnog prostora, u ovom slučaju zakupca prostora na Stradunu Mercatus Plus d.o.o., morati premjestiti svoje stolove i to sa zapadne na istočnu stranu ulice, pri Stradunu.

Nabavljaju se uži stolovi

Iduće sezone nećemo više kod izloga TIC-a, ispred ulaza u ured Dubrovačkih muzeja, gledati slikara jer se za potrebe operativne točke za rad dubrovačkih vatrogasaca to mjesto briše iz Plana.

Nadalje, četiri ugostiteljska objekta morat će svoje stolove zamijeniti užima. Tako će Burger Tiger u Vetranićevoj ulici dio stolova širine 100 cm morati zamijeniti onima širine 60 cm.

Naime, tu se površina smanjuje s 13,50 na 8,10 ‘kvadrata, pri čemu se širina prolaza povećava s 1,10 na metar i pol. Objekt Bona Fide u Getaldićevoj ulici dio stolova od 80 centimetara morat će zamijeniti užima za 20 centimetara, s tim da se tu javna površina smanjuje s četiri na tri ‘kvadrata’, a širina prolaza se povećava sa 1,32 na 1,52 metra. Stolove uže 20 centimetara (umjesto onih širine 120 cm postavit će se stolovi široki 100 cm) morat će nabaviti i Portun u ulici Od Sigurate budući da se površina s 14,4 ‘kvadrata’ smanjuje na 13,2, pri čemu se širina prolaza povećava sa 1,10 na 1,30 metara.

Bona Fide u Čubranićevoj ulici morat će dio stolova širine 110 cm zamijeniti onima od 100 cm jer se površina smanjuje sa 7,04 na 6,40 metara kvadratnih, a širina prolaza se povećava sa 1,20 na 1,30 metara.

— Cilj navedenih mjera je da se dobije širi pješački prolaz u ulicama gdje je to bilo problematično te da se svugdje osigura minimalno 1,20 metara slobodne površine u sporednim ulicama – navodi se u obrazloženju izmjena Plana korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri.

Daljnje odredbe odnose se na ulice Široka, Prijeko i Od Pustijerne.

U Širokoj stolovi s jedne strane

Povjerenstvo za izradu plana korištenja javnim površinama je, naime, zauzelo stav kako u Širokoj ulici ugostiteljski objekti koji drže stolove na dvije strane iste trebaju organizirati na jednoj strani – Tezoro uz prostor na istočnoj strani, a Paradiso na zapadnoj.

Tezoro bi novom raspodjelom u zakup dobio 50,75 ‘kvadrata’ ispred prostora na istočnoj strani, uz obvezan prolaz uz zapadnu stranu širine dva metra.

U ulici Vara stolovi bi ostali po današnjem rasporedu. Po novoj regulaciji Paradiso bi, pak, sve stolove držao na zapadnoj strani, na površini od 14,00x2,20 metara, odnosno 30,80 ‘kvadrata’. Javna površina na suprotnoj se strani briše iz Plana.

— U ulici Prijeko Povjerenstvo je utvrdilo da se ne radi o osnovnom pješačkom koridoru te da se treba osigurati prolaz od najmanje 1,50 metara.

Slijedom navedenog, radi bolje

Gradska uprava miče info pultove s Pila, Trga oružja i Buže kao i gastro pultove u ulicama koje graniče sa Stradunom

prohodnosti dio stolova treba ukinuti, a objektima (istog vlasnika) koji u jednom bloku drže stolove i na sjevernoj i na južnoj strani taracu treba urediti da se ostavi minimalni prolaz od najmanje 1,5 metara uz sjevernu ili južnu stranu, a površine spojiti kako se pješaci ne bi provlačili između dva reda stolova – navode se u objašnjenju Povjerenstva. U ulici Od Pustijerne nije potrebno raditi novu regulaciju, piše u objašnjenju, jer je mjerenjem utvrđeno da je na svim dijelovima ulice osiguran prolaz od preko 1,40 metara što je s obzirom na pješački promet navedenom ulicom dostatno.

Odzvonilo info pultovima

Kad je riječ o info pultovima, iz Plana se briše pet info pultova na Trgu Oružja uz ulicu sv. Dominika, potom dva info pulta u Boškovićevoj (Buža/na podestu od rubineta), te rashladna vitrina za prodaju sladoleda i voćnih sokova kod pjacete u ulici Od Margarite. Slikara kraj TIC-a smo već spomenuli, a u novoj sezoni neće biti ni dva info pulta u vratima od Peskarije prema Poljani Marina Držića za reklamiranje turističkih usluga.

Ako Gradsko vijeće usvoje predložene izmjene Plana, iste će stupiti na snagu prvog dana 2018. godine, a sezona pred nama pokazat će koliko su predložene mjere uvele red u korištenje javnih površina, odnosno koliko se povećao prolaz za slobodno kretanje pješaka.

IZMJENE ODLUKE O DAVANJU U ZAKUP Snimak s ucrtanim stolovima dio ugovora

Osim izmjena i dopuna Plana korištenja javnih površina u povijesnoj jezgri, gradski vijećnici trebali bi usvojiti i izmjene Odluke o davanju u zakup javnih površina. Iz odluke se tako briše točka koja se odnosi na davanje u zakup i drugo korištenje javnih površina za info pultove za predstavljanje ponude ugostiteljskih objekata, turističkih sadržaja i slično.

— Intencija je uklanjanje ‘info’ pultova s Pila, Trga oružja i Buže kao i ‘gastro’ pultova s ulica koje graniče sa Stradunom – navedeno je u objašnjenju izmjena odluke.

Nadalje, novi člankom ugostiteljima će se omogućiti određena sloboda u kreiranju izgleda javne površine koju koriste, uz obveznu izradu arhitektonskog snimka, poštujući ograničenja iz Općih odredbi Plana javnih površina u povijesnoj jezgri u smislu širine stolova, ostavljanja minimalnog prolaza, orijentaciji stolova i stolica u odnosu na ulicu i sl. Na taj bi se način, objašnjeno je, prihvatile različite dimenzije stolova i stolica koje koriste pojedini ugostitelji bez ugrožavanja pješačkih koridora, a površine koje se daju u zakup bile bi definirane grafičkim prikazom. Arhitektonski snimak morat će se dostaviti do 1. travnja 2018. godine ili će Grad raskinuti ugovor o zakupu.

10 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

ANALIZIRALI SMO PRIJEDLOG GRADSKIH FINANCIJA ZA 2018. GODINU

Nova zapošljavanja koštaju nas 11,4 milijuna kuna!

Gradsko vijeće potrošit će milijun i pol kuna za medijsko praćenje sjednica

U idućoj godini rastu troškovi za zaposlene i to zbog planiranog povećanog broja zaposlenika. Naime, rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od oko 136,5 milijuna kuna, što je povećanje od 9,12 posto u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili oko 125 milijuna kuna Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, gradski vijećnici trebali bi raspravljati i usvojiti najvažniji dokument Grada Dubrovnika – Proračun za 2018. godinu. Gradske financije u idućoj godini trebale bi iznositi 575 milijuna i 295 tisuća kuna uz 32,5 milijuna kuna za proračunske korisnike. Pritom kreditno zaduženje za kapitalne projekte iznosi 111,5 milijuna kuna. Dakle, ukupno,

proračun je ‘težak’ 607,7 milijuna kuna.

Ono što većinu zanima jest rashodovna strana Proračuna, odnosno na što će se sve trošiti gradski novci. Kako se navodi u objašnjenju, ukupni rashodi i izdaci u idućoj godini bit će veći za 34,33 posto u odnosu na ovu godinu, a razlog tome je niz kapitalnih investicija.

Kredit je za...

Iduće godine tako će se započeti

nekoliko projekata koji će se dijelom ili u cijelosti financirati iz kredita, a o kojima je nedavno govorio i sam gradonačelnik. Tako će se za cestu Put kardinala Stepinca – Iva Dulčića utrošiti milijun kuna, dok će infrastruktura u Solitudu koštati 10 milijuna kuna. Za rekonstrukciju Vukovarske ulice iz kredita će se izdvojiti 4 milijuna kuna, dok će izgradnja godinama najavljivane spojne ceste od Mosta dr. Franja

Aktualno 11

• 13. PROSINCA 2017.

Tuđmana do Osojnika koštati 24 milijuna kuna. Za nadogradnju Dječjeg vrtića Palčica izdvojit će se 13 milijuna kuna dok će projekt OŠ Montovjerne koštati 43 milijuna kuna, a kreditna sredstva u iznosu od 17,5 milijuna kuna utrošit će se za kupnju Vile Čingrije.

Gradska uprava napominje i kako će se u 2018. godini znatno koristiti i EU sredstva, a posebno za energetsku obnovu OŠ Lapad (8 milijuna kuna) te za obnovu Lazareta (27 milijuna kuna).

Rastu i troškovi za zaposlene i to zbog povećanog broja zaposlenika. Naime, rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od oko 136,5 milijuna kuna, što je povećanje od 9,12 posto u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili oko 125 milijuna kuna. Povećanje se odnosi, objašnjeno je, na planirani povećani broj djelatnika zbog ustroja dva nova upravna odjela, ali i zbog dodatnog zapošljavanja komunalnih i prometnih redara. No, treba istaknuti kako rashode i izdatke iskazane u Općem dijelu Proračuna čine rashodi i izdaci koji se predviđaju ostvariti u Gradskoj upravi i kod proračunskih korisnika. Tako na rashode za zaposlene u upravi (plaće, ostali rashodi za zaposlene i doprinosi na plaće) ide 42 690 000 kuna, a ukupno planirani rashodi za zaposlene su 136 494 800.

Za Festu i Igre

Upravni odjel za poslove gradonačelnika u sljedećoj godini raspolagat će s iznosom od 58,2 milijuna kuna. Od toga, za Ured gradonačelnika rezerviran je iznos od 2,8 milijuna kuna s tim da je 1,8 milijuna kuna rezervirano za protokol, odnosno za promociju i prezentaciju Grada Dubrovnika na kulturnom, gospodarskom i turističkom planu u zemlji i inozemstvu te informiranje javnosti o poduzetim aktivnostima. Kako se navodi u objašnjenju, sredstva od 1,8 milijuna kuna odnose se dakle na troškove koji se odnose na naknade za službena putovanja, grafičke i tiskarske usluge, autorske honorare, ugovore o djelu, usluge agencija, tuzemne članarine i najvećim dijelom reprezentaciju. Budući da ih nije moguće u potpunosti predvidjeti rashodi se planiraju na temelju ostvarenja prethodni godina. Najveći iznos sredstava planiran je tako za Festu sv. Vlaha, koja je ujedno i Dan Grada Dubrovnika te Dubrovačke ljetne igre.

U okviru gradonačelnikovog ureda planiraju se i sredstva za informatizaciju gradske uprave u iznosu od milijun i 110 tisuća kuna pa se tako planira zamjena dotrajale informatičke opreme i nabava nove. Od tog iznosa 820 tisuća kuna utrošit će se na računalne programe, a troškovi se

odnose na održavanje IBM-a, drugu fazu razvoja novog informacijskog sustava koji uključuje i ‘Riznicu’ te nabavu ostalih aplikacija i softwarea potrebnih za rad računala. Redovita stavka ovog ureda jesu i sredstva za opremu i namještaj u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, dok će se 120 tisuća kuna utrošiti za prijevozna sredstva, a nabavit će se vozila za redovan rad službenika i namještenika Grada Dubrovnika.

Za redovitu djelatnost gradske uprave planiran je iznos od 53,3 milijuna kuna, a u sklopu UO za poslove gradonačelnika, s tim da će administracija i upravljanje ‘pojesti’ skoro 42,7 milijuna kuna. Spadaju u taj iznos i bruto plaće s iznosom od 34,6 milijuna kuna, na doprinose ‘otpada’ skoro 6 milijuna kuna, dok ostali rashodi za zaposlene iznose nešto malo više od dva milijuna kuna. Taj iznos dijeli se zaposlenima za bonus za uspješan rad, jubilarne nagrade, otpremnine po sili zakona, regres, božićnice, darove za djecu...

Nešto više od 10,6 milijuna kuna, u sklopu ukupnog iznosa za redovnu djelatnost gradske uprave, ide za materijalne i financijske rashode, a tu spadaju naknade troškova zaposlenicima koje su planirane u ukupnom iznosu od 1,3 milijuna kuna i to za prijevoz na posao i s posla, te troškove za službena putovanja u zemlji i inozemstvu. Rashodi za usluge pak iznose 6,8 milijuna kuna, a ti se troškovi odnose na usluge telefona, Interneta i poštarine, na usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja, opreme, prijevoznih sredstava i građevinskih objekata, ali i za usluge promidžbe i informiranja, opskrbu vodom, najamnine i zakupnine prostora i vozila...

U 2018. godini konačno su planirani kotarski izbori

Mediji, protokol, mladi...

Kad smo se već dotaknuli promidžbe i informiranja, spomenimo i to kako Gradsko vijeće u idućoj godini planira potrošiti milijun i pol kuna za medijsko praćenje rada ovog predstavničkog tijela. Inače, cjelokupni budžet Gradskog vijeća u 2018. godini iznosi 4 milijuna i 400 tisuća kuna. Za protokol je primjerice planirano 319 400 kuna, a za obilježavanje Dana Grada 110 tisuća kuna.

Jedan od značajnijih odjela za građane svakako je onaj u čijoj su nadležnosti školstvo, šport, socijalna skrb i civilno društvo, a koji će u idućoj godini raspolagati sa 109,6 milijuna kuna pri čemu je za skrb o djeci i mladima, socijalnu i zdravstvenu skrb namijenjen iznos od 23,2 milijuna kuna.

Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima raspolaže s iznosom od skoro 143 milijuna kuna. Uz već

17,5

milijuna kuna za kupnju Vile Čingrije osigurat će se kreditom

spomenute projekte koji će se dijelom ili u cijelosti financirati iz kredita, a koji spadaju u projekte ovog odjela, treba spomenuti i kako bi se iduće godine trebala završiti šetnica Nika i Meda Pucića za što je planiran iznos od dva milijuna kuna. Obavit će se i revizija studije projekta oborinske odvodnje, a za sanaciju Grabovice u planu je izdvojiti 3 milijuna kuna. Za gruški dom za starije i nemoćne izdvojit će se tek 300 tisuća kuna, iz čega se može zaključiti kako ovaj kapitalni projekt neće započeti u godini koja slijedi. Dva milijuna kuna rezervirana su za ulaganje u zgradu Pred Dvorom 1. Novoustrojeni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju ima na kontu 6 milijuna i 680 tisuća kuna, a od toga će se 2,3 milijuna kuna dati u vidu potpore Dubrovačkoj razvojnoj agenciji. Za turizam, gospodarstvo i more rezerviran je iznos od skoro 16 milijuna kuna, a ovdje spomenimo kako će se 1,4 milijuna kuna osigurati za sufinanciranje zapošljavanja pripravnika. S dva milijuna kuna gradska uprava subvencionirat će zrakoplovne karte i cestarine, dok će se za razvoj turizma izdvojiti nešto malo manje od 10,5 milijuna kuna.

Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom ima budžet od 36,8 milijuna kuna. U sklopu ovog odjela je i kupnja vile Čingrije, o čemu će vijećnici također raspravljati na sjednici 18. prosinca. Iznos od 17,5 milijuna kuna za kupnju Čingrije osigurat će se iz kreditnog zaduženja.

U ovom se proračunu nalazi konačno i iznos od 300 tisuća kuna za izbore za mjesnu samoupravu, a na kontu UO za komunalne poslove i mjesnu samoupravu. Podsjetimo, tzv. kotarski izbori trebali su se već odavno raspisati budući da je mandat vijećnicima izabranim 2010. godine istekao još 7. studenog 2014.! No, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić izbjegavao ih je raspisati pokazavši time veliki nemar prema mjesnoj samoupravi. Izbori nisu raspisani te 2014. godine jer bivši gradonačelnik za tu svrhu nije osigurao novce u proračunu (!). Riješivši tu ‘tehnikaliju’, iza koje se možda krio i strah od rezultata te svojevrsne ankete rejtinga lokalnih političara, raspisuje izbore za 22. veljače 2015. godine, no padom proračuna ‘pali su i ti izbori. I nikome ništa sto već više od tri godine jer zapravo nikakvih posljedica za neodržavanje izbora u roku nema. Bit će svakako zanimljivo vidjeti kakve će rezultate na ovim ‘mini izborima’ polučiti stranke koje participiraju u Gradskom vijeću.

12 Aktualno

13. PROSINCA 2017. • POZITIVAC 2017. Zaključene su nominacije za Pozitivca 2017. godine i zahvaljujemo čitateljima na nebrojeno mnogo zaista izvrsnih prijedloga. Lijepim riječima pokazali ste kako ste i sami, pravi pozitivci!

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

RAZGOVOR S PROFESOROM NEDJELJKOM JANČIĆEM IZ TUŠ-A DUBROVNIK

Ništa nije sveto da se ne može mijenjati, pa tako ni obrazovni sustav usluge, novim radionicama škola, ali i novom programu pod njegovom ‘palicom’...

Bez kvalitetnih inputa koji dolaze s tržišta rada nema kvalitetnih nastavnih planova i programa i kvalitetnog obrazovanja

Nije važno hoće li to biti ovaj ili onaj model obrazovanja, važno je da učenici po završetku obrazovanja dobiju kako stručne, tako i opće kompetencije, i na taj način udovolje zahtjevima poslodavca i suvremenog gosta, čiji su zahtjevi iz dana u dan sve složeniji Dubrovačka na jpopularnija srednja škola, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, nedavno je proslavila prvih sedamdeset godina rada svečanom akademijom u hotelu Valamar Lacroma. Puno je priča, ideja, projekata iza škole, no ona, baš kao i

Razgovarala/Foto Mia Njavro

struka sama, mora težiti boljem, višem.

Upravo o tome razgovarali smo s jednom od ključnih osoba zaslužnih za razvoj školskih programa, profesorom Nedjeljkom Jančićem. S njime smo, za ovaj broj DuLista, popričali o puno tema, od povijesti, kvalitete razine

Zahvaljujući Vama, u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik nedavno je verificiran i novi program. Možete li nam reći nešto više o tome?

Radi se o programu ‘Voditelj odjela hrane i pića’, koji je napravljen prema ishodima učenja, na modularnom principu, a što zahtijeva i hrvatski kvalifikacijski okvir. Za svaku nastavnu cjelinu taksativno su navedeni ishodi učenja iz kojih proizlaze ne samo stručne nego i opće, kompetencije potrebne za obavljanje ovog složenog i odgovornog posla. Ovaj program ne smijemo shvatiti kao nešto bogomdano, naprotiv mora se stalno dorađivati i aktualizirati. Ništa nije sveto da se ne bi mijenjalo, jer se mijenjaju zahtjevi, običaji i navike gosta. Na taj način ćemo educirati kadrove koji će biti u stanju prilikom pružanja usluge gostima stvoriti jedan čarobni trenutak – što znači da će gost dobiti više nego što je očekivao. Tad se u njemu javlja potreba da svoje iskustvo podijeli s drugima, što je najdjelotvornija promidžba u turizmu i ugostiteljstvu. To je put održivog razvoja.

Projektu ste osobno dali veliki doprinos.

Napravili su ga nastavnici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, a ja sam ga vodio i bio primus inter pares, odnosno prvi među jednakima. Puno sam sati utrošio razgovarajući s gospodarstvenicima koja znanja, vještine i stavove moraju imati polaznici nakon

Aktualno 13

• 13. PROSINCA 2017.

AZIL U MRČEVU O realizaciji projekta azila u neposrednoj blizini Mrčeva moći će se govoriti tek nakon što se razgovori i konzultacije privedu kraju i mještanima prezentira idejno rješenje.

završenog edukacijskog procesa. Bez kvalitetnih inputa koji dolaze s tržišta rada nema kvalitetnih nastavnih planova i programa i kvalitetnog obrazovanja.

Kakve menadžere hrane i pića trenutno nudi naše tržište?

Ne bih ulazio u analizu stručnih kompetencija postojećih menadžera hrane i pića. Svakako, u ovom segmentu poslovanja ima puno stručnih ljudi, no upravljati sve složenijim radnim procesima i ljudskim potencijalom iziskuje kontinuirano podizanje njihovih kapaciteta. Ne želeći obezvrijediti ulogu recepcije, hotelskog domaćinstva, tehničke službe i ostalih hotelskih odjela, ipak je direktor hrane i pića središnja figura o kojoj uvelike ovisi pozicioniranje ugostiteljskog objekta na turističkom tržištu.

Kako gospodarski sektor prihvaća ideju, projekt stvaranja novih menadžera unutar TUŠ-a?

Mislim da je ova ideja jako dobro prihvaćena od strane turističkog gospodarstva. Veliki broj gospodarstvenika upoznat je s kompetencijama koje se stječu nakon završetka obrazovnog procesa. To su stručnjaci koji će znati primjenjivati suvremena rješenja u poslovanju, otkrivati slabe točke u procesu rada, planirati, analizirati, interpretirati poslovne rezultate, davati smjernice za poslovni razvoj, kreirati atraktivnu gastronomsku ponudu uvažavajući načela zdrave prehrane, stvarati dodanu vrijednost proizvodima i uslugama. Sve su to kompetencije koje se jednostavno moraju dograđivati.

To su kompetencije koje se dobivaju izvan srednjoškolskog obrazovanja?

Tako je, to su kompetencije koje se stječu obrazovanjem kroz cjeloživotno učenje, jer tek nakon tri godine radnog iskustva u struci, kandidat može upisati ovu specijalizaciju.

Svakako, nudite ‘osvježenje’ znanja, inovacije u struci?

Usudio bih se kazati da naša škola daje veliki doprinos u ovom segmentu obrazovanja, iako kao i sve druge škole u RH djeluje u sustavu koji je pomalo trom i u stalnim je lutanjima, od usmjerenog obrazovanja, preko dualnog sustava, klasičnog sustava, jedinstvenog modela obrazovanja (JMO) pa do

ponovnog vraćanja na klasični sustav.

Sad se iscrpljujemo i politiziramo, hoće li to ostati klasični sustav ili ćemo se ponovno vratiti na dualni sustav. Prije nekoliko dana, kao uvodničar okruglog stola na temu ‘Edukacija kadrova u turizmu i ugostiteljstvu pred izazovima 21. stoljeća’ iscrpno sam govorio o svim tim našim lutanjima. Nama je nažalost samo važno koji model edukacije primjenjivati, gdje će se obavljati praktična nastava i stručna praksa i pod kojim uvjetima. Malo tko govori i inzistira da ona mora biti u potpunosti kontrolirana bez obzira gdje se odvija.

U prijevodu to znači da praktična nastava mora biti pod stalnom kontrolom mentora, koji ima sve stručne i pedagoške kompetencije.

Koliko je to izvedivo?

U situaciji u kakvoj jesmo, kada škola nema vlastite radionice, kada učenici idu obavljati stručnu praksu u objektima turističkog gospodarstva, postavlja se pitanje jesmo li na razini obrazovne politike promišljali o financijskim poticajima za poslodavce kod kojih učenici obavljaju praktičnu nastavu i od njih tražiti da uistinu postanu stvarni dionici obrazovnog sustava? Ne smijemo dozvoliti da se učenicima potpiše dnevnik prakse, a da nisu u potpunosti odradili stručnu praksu.

Prava priča je, zapravo, implementacija i s jedne i s druge strane?

Tako je. Ipak, trebali bismo se već jednom zapitati i kakvi su nam stručni kapaciteti stručnih nastavnika? Jesu li oni prepušteni sami sebi, zatvoreni u školske učionice i praktikume, izvodeći nastavu po propisanom programu, povremeno odlazeći na neke seminare i skupove koje organizira resorno Ministarstvo... Je li to dovoljno da bi se ojačali njihovi kapaciteti? Imaju li ti nastavnici konkretnu suradnju s realnim sektorom, kao i suradnju s međunarodnim centrima izvrsnosti gdje bi se dizali njihovi kapaciteti?

Zapravo, TUŠ jest centar izvrsnosti što se tiče nastavnog kadra i učenika, no to je samo baza? Trebalo bi se na nju nadograđivati?

Istina, bitno je istaknuti ono najvažnije pitanje: tko je u epicentru obrazovnog sustava – nastavnik ili učenik?

Je li najvažnije da nastavnik realizira nastavni plan i program ili da se

SMRT NA CESTI Još jedna smrt na cesti!

U teškoj prometnoj nesreći koja se u večernjim satima ponedjeljka dogodila na državnoj cesti D-8 kraj vidikovca smrtno je stradao 61-godišnjak.

U situaciji u kakvoj jesmo, kada škola nema vlastite radionice, kada učenici idu obavljati stručnu praksu u objektima turističkog gospodarstva, postavlja se pitanje jesmo li na razini obrazovne politike promišljali o financijskim poticajima za poslodavce kod kojih učenici obavljaju praktičnu nastavu

Danas u Hrvatskoj imamo preko 90 škola koje obrazuju kadrove u turizmu i ugostiteljstvu.

Od toga je 17 specijaliziranih i 74 polivalentne škole. U prijevodu, svako malo veće mjesto ima ugostiteljsku školu. Postavlja se pitanje može li se u takvim uvjetima osigurati kvalitetno obrazovanje kadrova?

edukativni sustav temelji na ishodima učenja. Nažalost, naši nastavni planovi nisu tako koncipirani. Nema kvalitetnih ishoda učenja koji se pretvaraju u kompetencije – znanja, vještine i stavove. I zato se naši učenici po završetku obrazovnog procesa ne mogu uključiti u svijet rada.

Ima iznimki?

Ima, ali se s tim ne smijemo zadovoljiti, jer većina učenika ne dobije potrebite stručne i opće kompetencije koje traži tržište rada.

Kao što su socijalne?

Da. Postavlja se pitanje jesu li učenici po završetku obrazovanja osposobljeni voditi konverzaciju sukladno strategijama izgradnje kvalitetnih odnosa prema klijentima i suradnicima? Poznaju li afirmativni govor, slušanje s empatijom, slušanje onog što ne žele čuti, kako se odnositi prema sugestijama i primjedbama, pritužbama gostiju? To su neke važne socijalne kompetencije za ugostiteljsko turističke djelatnike jer gost ne traži samo ‘golu’ uslugu, već doživljaj kojeg će pamtiti, o kojem će pričati i zbog kojeg će se vraćati. To nedostaje našem obrazovnom sustavu. Dakle, nije važno hoće li to biti ovaj ili onaj model obrazovanja, važno je da učenici po završetku obrazovanja dobiju kako stručne, tako i opće kompetencije, i na taj način udovolje zahtjevima poslodavca i suvremenog gosta, čiji su zahtjevi iz dana u dan sve složeniji.

Kako ste nam kazali tijekom učenja – ‘bez oklijevanja’?

Naravno, bez oklijevanja. To ne može dati netko tko nije u potpunosti educiran. Edukacija u turizmu i ugostiteljstvu ne može biti jednaka kao u drugim zanimanjima. Ne podcjenjujem nikoga, samo je zaista ova edukacija u bitnome drugačija.

Jesu li prije bile izraženije te opće kompetencije? Znamo priče o starim konobarima, ‘kako se nekad radilo’ i slično.

Mislim da je to ipak bilo nešto bolje.

Naime, učenici Ugostiteljske škole Dubrovnik od početka svog školovanja bili su u stalnom, neposrednom kontaktu s gostom, pod dirigentskom palicom njihovog stručnog nastavnika. Bili su primorani učiti kako komunicirati s gostom, poznavati sve kulturološke

14 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

predjela.

Tu su i mnogobrojne radionice koje naša škola radi.

Pripremamo se uskoro dovesti najeminentnije stručnjake i govoriti o Michelinovim standardima u ugostiteljstvu. Trenutno nudimo radionicu Renesansna gastronomska baština Dubrovnika, Mjesto i uloga dijetalne kuhinje u suvremenoj gastronomiji, Mjesto i uloga vegetarijanske kuhinje u suvremenoj gastronomiji, Mjesto i uloga makrobiotičke i molekularne kuhinje u suvremenoj gastronomiji...

Tu su i radionice koje smo po zahtjevu Turističke zajednice odradili na otoku Mljetu. Ponudili smo ih DURAi, DUNEA-, te TZ Grada Dubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanske županije.

razlike u komuniciranju i prilagođavati se gostima.

Mogu li naši učenici parirati učenicima iz drugih dijelova Hrvatske?

Budimo pošteni, danas u Hrvatskoj imamo preko 90 škola koje obrazuju kadrove u turizmu i ugostiteljstvu. Od toga je 17 specijaliziranih i 74 polivalentne škole. U prijevodu, svako malo veće mjesto ima ugostiteljsku školu. Postavlja se pitanje može li se u takvim uvjetima osigurati kvalitetno obrazovanje kadrova? Kakvi su materijalni, kadrovski uvjeti u tim školama? Kako im je razvijeno turističko gospodarstvo u kojem se obavlja stručna praksa? Edukacija u Dubrovniku je ipak – znatno kvalitetnija jer imamo dobru suradnju s turističkim gospodarstvom i naša djeca na jedan dosta kvalitetan način obavljaju praktičnu nastavu. Došlo je vrijeme kad moramo riješiti ova goruća pitanja, koja stvaraju poteškoće u obrazovanju kadrova kako bi nam svima bilo bolje.

Koji su odgovori na ta pitanja?

Prije svega – treba racionalizirati mrežu škola, izvršiti transformaciju predmetne u modularnu nastavu, izvršiti promjene u Zakonu o strukovnom obrazovanju koji ne poznaje kategoriju stručne prakse bez koje nema obrazovanja. Ta praksa mora biti kontrolirana.

Vrlo je važno promijeniti neke članke Zakona o radu, koji reguliraju rad mladih poslije 20 sati. Dobro je poznato da se stručna praksa, kad je riječ o turizmu i ugostiteljstvu, u pravilu realizira baš u to vrijeme. Zatim, treba uskladiti nastavne planove i programe na razini svih škola i uspostaviti sustav licenciranih nositelja programa cjeloživotnog učenja, a ne da se u nekim centrima programi realiziraju sa smiješno malim brojem sati. Tu obrazovna

Možete li nam reći nešto više o tim radionicama?

Jedna se radionica zove ‘Uloga i značaj izvornih namirnica u tradicionalnoj i suvremenoj gastronomiji’, a druga ‘Izvorne namirnice – temelj tradicionalnog i budućnost suvremenog slastičarstva’. Nadamo se da će važnost ovih radionica prepoznati svi oni kojima su ponuđene, jer ovakve radionice dižu gastronomsku kvalitetu. Naime, svaki gost koji dođe u naš grad želi upoznati našu gastronomsku kulturu i konzumirati naša tradicionalna jela. I to je jedan od razloga da nam se gost ponovo vrati. Malo se tko može pohvaliti kulturno-povijesnim naslijeđem kao mi, međutim, gost traži i nešto više, traži doživljaj. Stoga moramo voditi računa o proizvodu destinacije, o svim pogodnostima i uslugama koje konzumira za vrijeme boravka u destinaciji. Važan element tog proizvoda je i gastronomska ponuda.

politika mora jednom kazati: ‘STOP improvizacijama u obrazovanju!’ Još davne 1997. godine TUŠ Dubrovnik dobila je poticajna sredstva od tadašnjeg Ministarstva prosvjete i športa, na poticaj Dubrovačko-neretvanske županije i na zahtjeve naših djelatnika, da se izgradi centar izvrsnosti. Što se tada ponudilo ili predlagalo u njegovom sastavu?

Vlastiti ugostiteljski objekt, restoran otvorenog tipa, slastičarnu, malu putničku agenciju, gdje bi stručni nastavnici bili voditelji odjela, a učenici izravno radili pod njihovom dirigentskom palicom. To znači biti centar izvrsnosti, nije dovoljno samo sagraditi zgradu. Moramo osigurati sve kadrovske uvjete i stalno podizati stručne kapacitete nastavnika, koji će pratiti što se događa na tržištu rada i nastavne planove i programe aktualizirati i proširivati, koristeći institut kurikuluma. Nastavni plan i program mora se dograđivati i aktualizirati sukladno zahtjevima tržišta rada. To je garancija kvalitetnog obrazovanja, a sve drugo su samo prazne priče, kojima se već dugo iscrpljujemo.

Dakle samo treba imati sluha?

Da. Mi smo kao škola napravili i verificirali puno programa osposobljavanja, prekvalifikacije i specijalizacije. Dakle, nudimo prekvalifikaciju za kuhara, konobara, slastičara, HTT i HTK, program osposobljavanja za sobaricu, domaćicu i barmena i programe specijalizacije za somelijera, barmena, specijalista za prigotovljavanje jela pred stolom gosta, a tu su specijalist za priloge, variva i garniture, specijalist za jela od tjestenine i riže, specijalist za dalmatinsku, odnosno dubrovačku kuhinju te specijalist za topla i hladna

Program ‘Voditelj odjela hrane i pića’ ne smijemo shvatiti kao nešto bogomdano, naprotiv mora se stalno dorađivati i aktualizirati. Ništa nije sveto da se ne bi mijenjalo, jer se mijenjaju zahtjevi, običaji i navike gosta

Razmišlja li škola o praćenju trendova, modernizaciji u smislu ponude i komunikacije putem društvenih mreža?

Svakako, škola se mora što aktivnije uključiti i dati svoj doprinos u podizanju kvalitete usluge. Stoga nam trebaju vlastiti objekti u kojima će se, pod vodstvom stručnih nastavnika, educirati kadrovi. U Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. navedeno je da treba izgraditi šest centara izvrsnosti u Hrvatskoj. Izrijekom je tamo spomenut i Dubrovnik, koji po mom mišljenju treba biti ne samo nacionalni i regionalni, već i međunarodni centar izvrsnosti. Dubrovniku to mjesto pripada zbog svoje tradicije u obrazovanju, zbog snage turističkog gospodarstva. Treba postizati što bolje rezultate u obrazovanju, jer se bez učenja ne može znati.

• 13. PROSINCA 2017.

Oglas 15

16 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

Dustrin Karač iz Juga u Sanitat TRANSFER ŽIVOTA PROSLAVLJENOG VATERPOLISTA

Ima trinaest zaposlenih pa sve treba organizirati i posložiti kako bi štimalo bez problema.

Nadam se da će to biti dobro. Inače, i u vaterpolu sam se bavio organizacijskim pitanjima pa mi to nije strano. Samo što je sada riječ o odraslim ljudima te je više problema. Ali ja sam zadovoljan – istaknuo je Karač Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Frano Karač, pro slavl jeni vaterpolist Juga i hrvatske reprezentacije, nakon više od trideset godina u vaterpolu, u bazenu i uz bazen, odlučio se za zaokret u svojoj poslovnoj karijeri. S mjesta trenera mlađih kategorija u Vaterpolskom klubu Jug Croatia osiguranje nedavno je prešao u gradsku tvrtku Sanitat Dubrovnik d.o.o..

‘Zasitio sam se’

— Osjetio sam zasićenje vaterpolom te sam htio promijeniti karijeru. U mom trenerskom poslu nisam napredovao kako sam očekivao. Ostao sam u mlađim kategorijama u kojima se nisam vidio za cijeli život. Nedostajalo mi je motivacije, a kao igrač sam uvijek davao sve od sebe. Nisam više vidio prevelike izazove, shvatio sam da mi karijera stagnira te sam morao napustiti Jug. Na žalost ili na sreću,

Voljom birača u Gradsko vijeće Karač na koncu ipak nije ušao, ali zato jest prešao u Sanitat

pokazat će vrijeme. Pružila mi se nova poslovna prilika i odlučio sam je prihvatiti. Zasad sam zadovoljan – rekao je za DuList Karač, koji priznaje kako je posebno emotivan bio rastanak s djecom koju je trenirao.

— Darovali su mi lijep poklon, a drago mi je što sam s njima zadnji turnir uspješno završio – ističe ovaj 40-godišnjak pred kojim su novi izazovi. Kako kaže, zasad u Sanitatu obavlja funkciju voditelja tržnica.

— Radi se na mnogim projektima, a na nekima od njih je bilo malo neorganiziranosti. Tek sam počeo pa još treba pohvatati konce. Ali ide pomalo – ističe Karač, kojem je novo radno mjesto donijelo promjene i u privatnom životu.

Osam sati u uredu

— Prije sam imao fleksibilnije radno vrijeme i na neki sam način bio sam svoj gazda, a na novom radnom mjestu više je riječ o menadžerskoj funkciji i upravljanju te planiranju. Malo mi je čudno jer sam osam sati u uredu. To je baš promjena u odnosu na ranije – objašnjava Karač.

Karač je do jučer kao trener imao odgovornost voditi momčadi raznih uzrasta Juga, a sad je tu odgovornost vođenja kolektiva prenio u Sanitat.

— Ima trinaest zaposlenih pa sve treba organizirati i posložiti kako bi štimalo bez problema. Nadam se da će to biti dobro. Inače, i u vaterpolu sam se bavio organizacijskim pitanjima pa mi to nije strano. Samo što je sada riječ o odraslim ljudima te je više problema. Ali ja sam zadovoljan

Aktualno 17

• 13. PROSINCA 2017.

– istaknuo je Karač.

Vrhunska igračka karijera

Podsjetimo, Frano Karač iza sebe ima vrhunsku igračku karijeru, u kojoj je nastupao za Jug, Mladost i talijanski Nervi. S Jugom je bio dvostruki prvak Europe (u sezonama 2000./2001. te 2005./2006.), a s hrvatskom je reprezentacijom osvojio najsjajnije odličje na Europskom prvenstvu 2010. godine u Zagrebu. Uz to, s ‘Barakudama’ je osvojio brončane medalje na Svjetskim prvenstvima u Rimu 2009. te Šangaju 2011. godine, a u Svjetskoj ligi srebro 2009. u Podgorici te broncu 2011. godine u Firenci.

Za Jug je nastupao do 2006. godine, a nakon godine dana u Nerviju prelazi u Mladost. U Gruž se vraća 2011. godine, a kad je 2014. godine ‘objesio kapicu o klin’ posvetio se trenerskom radu s mlađim kategorijama, s kojima je ostvario nekoliko zapaženih uspjeha. Kad je Vjekoslav Kobešćak stigao na klupu Juga 2015. godine Karača je izabrao za svog pomoćnika, s kojim je surađivao u juniorskim reprezentacijama, ali ta suradnja nije dugo trajala. Diplomu stručnog prvostupnika trenerske struke stekao je u lipnju 2016. godine na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Studijskom

Osjetio sam zasićenje vaterpolom te sam htio promijeniti karijeru. U mom trenerskom poslu nisam napredovao kako sam očekivao

centru za izobrazbu trenera – smjer vaterpolo. Bio je izbornik hrvatske reprezentacije do 17 godina na prvim Europskim igrama, održanim 2015. godine u azerbajdžanskoj prijestolnici Bakuu, gdje je osvojio 4. mjesto.

Na listi Dustre

Karačevo ime izvan sportskih i vaterpolskih tema javlja se na možda neočekivanom mjestu, u političkim vodama.

Na lokalnim izborima 2017. godine zauzeo je visoko 6. mjesto na listi

Frano Karač iza sebe ima vrhunsku igračku karijeru

Dubrovačke stranke – Dustre za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Voljom birača u Gradsko vijeće na koncu ipak nije ušao, ali zato jest prešao u Sanitat.

Time je ta gradska tvrtka na neki način prerasla u Dustrin glavni tabor, budući da su, uz Karača kao voditelja tržnica, u tom poduzeću zaposleni Domagoj Carević kao voditelj marketinga i vanjskog oglašavanja te Tomislav Tabak, kojeg se u javnosti veže za Dustru, kao privremeni zamjenik direktora, a od prvog dana 2018. godine direktor tvrtke.

18 Aktualno

13. PROSINCA 2017. • KRSTIČEVIĆ NAJPOPULARNIJI Premijera Andreja Plenkovića, prema velikom istraživanju Nove TV, pozitivnim ocjenjuje 44 posto građana, a 50 posto negativno. Da ne zna, odgovara 6 posto. Najpopularniji ministar je Damir Krstičević, o kojem pozitivno misli 63 posto ispitanika.

Kratke IZ HRVATSKE

Konavoka koja je dizajnirala gotovo sto igara na sreću UPOZNAJTE PAULINU RODGERS GLAVIĆ, HEAD OF GAME DESIGN DGC

Najveća igra koju sada radim je povezana s licencom Playboya, a izlazi u kasina u veljači sljedeće godine

Mene je kocka uvijek privlačila otkad je nas djecu moj dundo Luka vodio na Tahoe i dao nam po 50 dolara da se zabavimo na automatima samo da on može igrati poker i da ga ne smetamo, a još da imam priliku praviti igre i da me netko plaća? Pa to je kao ‘dream job’ za nekoga s diplomom iz Primijenjene matematike!

Piše Mia Njavro Foto Paulina Rodgers arhiva

1989. zaputila se u Ameriku

Rijetko kad imate priliku upoznati neku osobitu osobu, nekog tko će vam na prvu ‘sjesti’ i čiju priču ćete rado poslušati, pa i o njoj nešto zapisati. Jedna od tih iznimnih osoba je Paulina Rodgers Glavić, koja će za sebe jednostavno reći da je Head of Game Design DGC iz Sjedinjenih američkih država, a porijeklom s lijepe konavoske Grude, gdje još kaže, ima bližu familiju.

O godinama, kaže kroz smijeh dok se predstavlja, neće, jer to je ipak – samo broj, iako se njen život i vrti doista oko ‘brojeva’. Još je puno toga što nam ova Konavoka, zadužena za ni manje ni više nego kreiranje igrica za kasina, ima za reći, za ovaj broj DuLista. Za početak, njen odlazak u Ameriku...

— U Ameriku sam posla 1989., a prije toga sam živjela u Dubrovniku gdje sam išla na Ekonomski fakultet i radila u tada zvanog ‘Libertasa’ kao programer.

Jedan od mojih interesa bili su strani jezici i ja sam iskorištavala svaku priliku da putujem, a uvijek me je vuklo

Aktualno 19

• 13. PROSINCA 2017. ŠUICA I ‘KAMENSKO’ Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica donirala je proteklog tjedna pacijentima osječke i splitske bolnice posteljinu i ogrtače koje su izradile radnice udruge Kamensko. U ime KBC Split donaciju je

da pođem u Ameriku gdje imam mnogo rođaka koji su dolazili u posjetu svakog ljeta. Vukla me pustolovina, nova sredina i kultura, a Amerika je u našoj familiji bila dio tradicije, od doba Zlatne Groznice 1850. kad su moji prvi preci došli u Kaliforniju, od svake generacije netko je pošao i ostao... Ja sam odlučila čak od malih nogu da ću iz moje generacije to biti možda biti ja – počinje svoju fascinantnu priču, a plan je kaže, prvo poći ‘možda godinu dana da nauči jezik i da se vrati doma završiti fakultet’.

Mlada, ambiciozna, gladna za znanjem i bez straha

– Sjećam se leta u Ameriku sa PanAm (smijeh) i kad sam sletjela u Los Angeles u Kaliforniji, osjećaj da je sve moguće i da nema granice sto čovjek može postići. Odmah sam se uključila u jezičnu školu za strane studente pri California State University u Fresnu gdje su živjeli moji prvi rođaci i okusila kakav bi studentski život mogao biti. To me jako privuklo, počela sam planirati da ostanem duže i da se uključim na redovnu nastavu sljedeće godine, budući da je iste godine počeo rat u Sloveniji i znala sam da je pitanje vremena da se ‘prospe’ isto u Hrvatskoj. To su bili lijepi dani, bezbrižni, a ja sam bila materijal koji se u Americi traži; mlada, ambiciozna, gladna za znanjem i bez straha... Sve je moguće! – ističe ova odlučna dama, koja se nakon godine dana upisala na redovni fakultet i nakon nekog vremena odlučila studirati Primijenjenu matematiku.

— Sustav obrazovanja u Americi mi se jako svidio jer uz ono što studiraš kao glavni smjer, nitko ti ne brani da učiš neke druge stvari koje te mogu zanimati, tako da sam ja uzimala predmete iz Arhitekture, Grafike, Interijera, Marketinga i Informatike tek tako jer me je to zanimalo uz sve one predmete koji su mi bili potrebni da diplomiram. Na kraju sam 1996. diplomirala na Primijenjenoj matematici te ‘Minor’ u Informatici – ističe. Tad počinje njena avantura.

Pitamo je koji je bio njen prvi ‘job’ i je li ovo što danas radi njen pak ‘dream job’.

— Prvi posao koji sam dobila nakon fakulteta bio je u Renu u Nevadi. Tu je središte jedne od najvećih proizvođača automata za sreću (slot machines) na svijetu, IGT (International Gaming Technology). Mene je kocka uvijek privlačila otkad je nas djecu moj dundo Luka vodio na Tahoe i dao nam po 50 dolara da se zabavimo na automatima

samo da on može igrati poker i da ga ne smetamo, a još da imam priliku praviti igre i da me netko plaća? Pa to je kao ‘dream job’ za nekoga s diplomom iz Primijenjene matematike! Od 13 kandidata, primili su mene... Bila sam izvan sebe od sreće! – kaže, a i pojašnjava nam sustav rada mašina u kasinima.

Ideje su se počele rađati...

— Svaka igra na sreću počinje sa matematičkim algoritmom koji će garantirati da kuća izađe kao pobjednik. Ja sam pravila te algoritme, prvo s nečijim drugo idejama, a nakon dvije godine, kad sam naučila malo više o industriji i igračima, moje ideje su se počele rađati... – kaže. O nekim stvarima ne može detaljno, jer su to poslovne tajne, no jedno je sigurno – svaka nova igra izlazi iz njenog studija.

— Sada sam malo usporila tempo i većinom radim iz doma. Studio za koji radim je u Floridi, ali moje troje djece je u Renu tako da većinom telekomuniciram iz kancelarije u mojoj kući.

Sada sam Head of Game Design za kompaniju koja pravi igre za kasina na Internetu, znači odgovorna sam za sve igre koje izađu iz mog studija – dodaje.

Dosad, dizajnirala je gotovo 100 igara!

— U IGT-ju sam dobila titulu Master Inventor-a s preko 60 patenta u toj industriji. Najveća igra koju sada radim je povezana s licencom Playboya, a izlazi u kasina u veljači sljedeće godine – kaže ova matematičarka vedra duha, koju je ovaj školski predmet itekako usmjerio.

— Matematika mi je uvijek dobro išla, ali moj duh je umjetnički i kreativan, ja

preuzeo ravnatelj bolnice prof. prim. dr. sc. Ivo Jurić, a za dječji odjel KBC Osijek zamjenik ravnatelja dr. Vlatko Kopić. Prošle godine donacija je bila usmjerena dječjim odjelima vukovarske i dubrovačke bolnice.

Dobro sam se aklimatizirala u Americi, ali mi sve više fali naša kultura, jezik, podneblje, kafići, more i ono malo prošetati do rive i sjesti popiti kafu, ‘prdit ludije’...

Paulina s mamom Pavom ispred crkve na Grudi

ne bih bila sretna da samo radim matematiku, ali da uz to imam priliku biti kreativna i imati dobro oko, e to je već nešto drugo! Nekako me je život doveo na ovu struku, igrom slučaja, ali mi jako dobro paše... ‘Like a glove!’, što bi Ameri rekli – ističe. Konavlima uvijek vjerna i srećom kaže stigne i do doma.

Svaki put u Europi ‘zaletila’ bih se doma

Sada sam Head of Game Design za kompaniju koja pravi igre za kasina na Internetu, znači ja sam odgovorna za sve igre izađu iz mog studija

— S poslom kao što je moj, u tvrtkama u kojima sam radila, putovanje je bilo neminovno jer su te igre za sreću u svakom kasinu koji je reguliran u svijetu. Svaki put kad bi došla u Europu ‘zaletila’ bi se doma u Konavle i u Grad pa makar na tri dana. Tempo koji mi je taj posao ispočetka nabio, nije mi dao priliku da patim za rodnim krajem, svaka nova igra je isto kao rađanje djeteta, a i treba šest do 18 mjeseci da se napravi, prođe kroz sve regulacije i izađe u kasina. Najveći gust mi je poći u kasino i promatrati i pričati s ljudima koji igraju igru koju sam ja napravila.

Danas, stvari su malo drugačije, tempo se smanjio i ja se ne trebam dokazivati kao prije. Imam dio kuće u Cavatu, moj mali kutak koji me čeka kad dođem i kad pođem u penziju, a dolazim doma tri, četiri puta godišnje po tjedan, dva dana – kaže ponosno. Aklimatizirala se, kaže, dobro u Americi, a budući da je u Renu, ne susreće puno naših ljudi jer je to za američke pojmove mali grad. Za kraj pitamo: što joj najviše nedostaje iz Konavala?

— Dobro sam se aklimatizirala u Americi, ali mi sve više fali naša kultura, jezik, podneblje, kafići, more i ono malo prošetati do rive i sjesti popiti kafu, ‘prdit ludije’, zelena menestra, moja mama koja uvijek skuha stufani kupus kad ja dolazim... Nikako da naučim skuhat ga k’o ona, miris place ujutro rano – zaključuje draga ‘američka Konavoka’ koju ćemo vjerujemo, vrlo brzo opet sresti u điru Konavlima!

20 Aktualno

13. PROSINCA 2017. • ANTE JOVIĆ U ZAGREBU Maleni borac Ante Jović sa roditeljima boravi u Zagrebu na dodatnim pregledima, kontrolama i konzultacijama.

Konzultacije su obavljene u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim

Kratke PREGLED ZBIVANJA

smetnjama na Goljaku, Klinici za dječje bolesti ‘Klaićeva’ i na KBC ‘Rebro’. Za vrijeme boravka Poliklinika Glavić je dječaku omogućila potpune tretmane kod njih u Zagrebu, po programu koji se redovno odvija u Dubrovniku.

ISTINSKI LJUBITELJ NAŠEG GRADA

Dubrovačke avanture gospara Vojka U društvu supruge i gospođe Satke immelbach, vlasnice turističke agencije u Stockholmu

Nakon pete kamenice po redu sinulo mi na jedanput da ta prekrasna žena nije neka moja poznanica već čuvena i meni draga talijanska glumica Sofija Loren koja je tu snimala serijal po filmu ‘La Ciociara’ iz ranih 1960-ih Ne morate nužno biti iz Dubrovnika kako biste obožavali naš grad. I pritom ne mislimo na mnogobrojne posjetitelje našeg lijepog bisera, već ljude koji su emocijama, poslom, životom... Vezani za njega. Jedan od njih je i 79-godišnji gospar Vjekoslav Vojko Mimica, porijeklom iz Mimica kraj Splita, splitski simpatični barba s uistinu bogatim životnim iskustvom, a veliki dio tih iskustava i anegdota, onih kakve samo Splićani znaju prepričati doživio je upravo kod nas. Zamolili smo ga da, za ovaj broj DuLista, s nama podijeli neke priče, predstavi se, ali i prepriča anegdotu s kojom se malo tko može pohvaliti, a koja mu se dogodila

Piše Mia Njavro Foto Privatni album

1955.

gospar Vojko bio je na ekskurziji u Dubrovniku i otad počinje njegova ljubav prema gradu

u Stonu...

— Radio sam kao komercijalist u jednoj pomorskoj agenciji i bio preko petnaest godina vezan za Atlantsku povidbu. Poslije toga, bio sam u turizmu preko dvadeset godina kao ‘komdirektir’ Dalmacijaturista i predstavnik Turističke zajednice u Skandinaviji, pa sam tako mnoge poslove napravio u Dubrovniku. Inače sam stalnom adresom u Splitu – upoznajemo dragog gospara Vojka, koji nastavlja: — Godinama sam u poslu ili osobnim osjećajima bio vezan za Dubrovnik i Dubrovčane. Još od maturalne ekskurzije tijekom 1955. kad smo spavali po

Bilo je to 1991. kad sam posjetio Dubrovnik, dan nakon bombardiranja i dobio kod gradonačelnika samo crnu kavu. Razumio sam i zaplakao u duši...

privatnim kućama, a jeli u restoranu Ugostiteljske škole u vili Orsula, a gdje bi nas kolege učenici nakon okrutnih dvoboja u nogometu na garbunu ispod Minčete poslužili u frakovima i leptir mašnama kao da smo kakvi zahtjevni američki gosti! Ili moj osjećaj diplomiranog ekonomiste koji i nakon pet godina radne prakse nije smio telefonski razgovor produljiti umjesto uobičajenog kako nalažu vrijeme, odnosno propisi, u Dubrovniku. Šef bi mi stalno skretao pažnju riječima: ‘Znaš tko je kapetan Miho Domijan?’ Bio je za mene kao stijena Prometeja na Kavkazu. Potpuno poštovanje – priča nam o brojnim ljudima koje je upoznao

Aktualno 21

• 13. PROSINCA 2017.

ZAMJENA ŠAHTOVA Vodovod Dubrovnik u suradnji s nadležnim odjelom Grada Dubrovnika nastavlja s rekonstrukcijom i ugradnjom poklopca šahta nove generacije koji za cilj imaju smanjenjenje oštećenja kolnika i buke uslijed

tijekom svog boravka u Dubrovniku. I njega samog su strašno su poštivali...

Na stotinu puta

— Tu je i odnos kapetana Spire Savina starijeg koji bi došao u sobu kapetana Obuljena i gospodina Vlahušića nakon mog dolaska kao komercijalnog agenta linije Atlanta za Veliku Britaniju kao pratnja važnog poslovnog partnera.

Uz uobičajeni pozdrav dobrodošlice zagrmio bi snažnim glasom: ‘A nama je posebno drago sto ste došli u društvu gospodina Mimice kojeg mi neobično cijenimo!’ A imao sam tek 25 godina...

Dubrovnik sam poslom ili privatno posjetio stotinu puta i svaki put ugošćen kako to samo Dubrovčani znaju – kaže nam dalje, osim jednog tužnog puta o kojem priča sa sjetom.

— Bilo je to 1991. kad sam posjetio Dubrovnik, dan nakon bombardiranja i dobio kod gradonačelnika samo crnu kavu. Razumio sam i zaplakao u duši...

– tužno dodaje, no prebacuje odmah na anegdote i avanture, dalje u prošlost.

Jedna nas je posebno nasmijala, no o tome nešto kasnije.

— Tri stvari vezane za Dubrovnik mogle bi ići na ‘temu’ avanture. Tijekom 1960. godine boravio sam u Dubrovniku pet dana i svih pet dana je pljuštala kiša. Smještaj sam imao na uglu ulice kod ribljeg restorana iznad neke knjižare. Uglavnom sam bio ili u sobi ili u gradskoj kavani čekajući dan poslovnog sastanka s Atlantskom plovidbom. Jedne večeri pokucao je na vrata moje sobe stariji gospodin, negdje oko 80 godina, zamolio me da mu pomognem maknuti neku kutiju u njegovu dijelu stana. Priskočio sam u pomoć i našao se u sobi u kojoj je bilo nekoliko ogromnih knjižurina u jednom kutu te nekoliko stotina naslaganih slika na stolu u drugom kutu sobe.

Pomogao sam gospodinu što je tražio a potom je on započeo svoju priču...

‘E moj gospodine, kaže on meni, mi smo ti imali ovu knjižaru na Stradunu preko 70 godina i naša je obitelj pružila gostoprimstvo svim slikarima koji su posjetili Dubrovnik za cijelo to vrijeme. Oni bi prihvatili gostoprimstvo i ostavili bi po sliku, dvije. Nikad nismo uspjeli saznati koji su to bili slikari i jesu li u međuvremenu postali poznati u svijetu umjetnosti.’ Zanijemio sam i počeo s interesom mlađe osobe prevrtati preko toga blaga. Zastao mi je dah, a on je nastavio: ‘Ove ogromne knjige su albumi državne pošte austrijskog

prelaska motornih vozila. Akcija je pokrenuta nakon zaprimanja većeg broja pritužbi građana na buku koju su stvarali automobili prilikom prelaska preko oštećenih šahtova.

carstva od početka 18. stoljeća do 1918.

Tiskane su sve poštanske marke koja je ta država izdala u oko 170 godina.

Sve slike smo nadomjestili originalima osim jedne.’ Ponovo sam zanijemio i tako dan danas jer ne znam gdje se nalazi trenutačno to bogatstvo iz tipične zimske kišne noći – podijelio je gospar Vojko s nama prvu anegdotu.

‘Ala ga ćale, koja klopa ovdi!’

Druga avantura, jer je to zaista i bila, kaže, odnosila se na njegovu inicijativu kao komercijalnog direktora Dalmacijaturista da se početkom 1976. godine spoje Atlas i ‘Daltur’ u jednu kuću.

— Htjeli smo između sebe osloboditi par kvalitetnih komercijalnih ljudi koji su između sebe okrutno i beskorisno konkurirali za zajedničkog predstavnika jedne tvrtke u inozemstvu. Split to nije prihvatio pa je integrirao agenciju i hotele i ulične kafiće u jednu tvrtku, a ja sam morao tri godine na teški rad u zapadnu Afriku. Avantura je bila na jednoj večeri rukovodilaca Dalmacijaturista i Atlasa u hotelu Dubrovnik Palace kad je moj devetogodišnji sin pred društvom na početku uzviknuo na splitskom jeziku: ‘Ala ga ćale, koja klopa ovdi! Tribalo bi ovo izist!’...

– točno smo ga zamislili i nije bilo teško nasmijati se na ovu scenu, no možda najveća avantura dogodila se nešto dalje od grada, u Stonu.

— Treća avantura se dogodila jedne tipične prohladne jesenske ili zimske noći u Malom Stonu. Inače kad god bi se vraćao iz Dubrovnika, uobičajeno bi svraćao u Ston na omiljene kamenice. Ovoga puta, a bilo je svježe nakon nekoliko godišća, tijekom osamdesetih, života u Stockholmu, naletio sam na neuobičajenu atmosferu ispred gradskih zidina. Probijao sam se od parkirališta preko stotinjak metara kroz beskrajnu gužvu američkih vojnika u uniformama iz Drugog svjetskog rata. Bilo je tu Afroamerikanaca, Indijanaca, Meksikanaca i bijelaca multirasne Amerike. Okolo su bili džipovi i tenkovi – poneki i spaljeni. Stresao sam se jer sam mislio da su se iskrcali Amerikanci i da je počeo rat, ali su me svjetla reflektora uvjerila da se radi o filmskom projektu. Nasmijao sam se na svoju primisao i izgubio među nabijenim brojem stolova u mom restoranu iza zidina. Restoran je razumljivo bio ispunjen do posljednjeg mjesta. I dok sam za sebe i društvo naručivao kamenice, pogled mi je stalno bježao na

U društvu Pelješčana na nedavnom izletu u Cinque terre

‘Ove ogromne knjige su albumi državne pošte austrijskog carstva od početka 18. stoljeća do 1918. Tiskane su sve poštanske marke koja je ta država izdala u oko 170 godina.

Sve slike smo nadomjestili originalima osim jedne’

prekrasnu ženu za susjednim stolom.

Zasigurno je znam! Sad će se ona i meni javiti! I zaista me je tu i tamo pogledala svojim prodornim pogledom... Ipak, moje poznanice iz Dubrovnika nisu tako loše obučene i tako loše našminkane. Svejedno, nisam se prestao pitati tko bi ta žena mogla biti. U međuvremenu je došao konobar i donio kamenice. Valjda su one razbistrile pamet – priča dalje gospar Vojko, koji se kaže, ‘naglo osvijestio’.

— Nakon pete kamenice po redu sinulo mi na jedanput da ta prekrasna žena nije neka moja poznanica već čuvena i meni draga talijanska glumica Sophia Loren koja je tu snimala serijal po filmu ‘La Ciociara’ iz ranih 1960-ih.

Pogledao sam je još jednom i nasmješio se. Ona je to primijetila i uzvratila je laganim smješkom. Vjerojatno je promislila: ‘Što me gledaš, pojeo si kamenice – juri kući ženi!’ – zaključuje kroz osmijeh gospar Vojko, a mi se veselimo što smo čuli dio njegovih dubrovačkih avantura...

22 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

Mrčevljani i dalje ‘reže’ zbog azila NAZIRE LI SE RJEŠENJE?

Nakon što se razgovori i konzultacije privedu kraju te nakon što se mještanima prezentira idejno rješenje moći će se govoriti o realizaciji projekta i hoće li se uopće graditi azil na toj lokaciji – Grad Dubrovnik Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Cilj ove gradske uprave je da se izgradnjom azila za napuštene životinje osigura dovoljno prostora za prihvat životinja te da se osiguraju uvjeti da se osim pasa mogu prihvatiti i

mačke, ali i druge životinje kojima je potrebna hitna intervencija prije povratka u prirodno stanište – odgovor je iz Grada Dubrovnika na goruće pitanje koje je početkom prosinca

‘buknulo’ nakon što je gradonačelnik Mato Franković izjavio kako će lokacija za azil biti u neposrednoj blizini Mrčeva. Tada je istaknuto kako će se azil graditi ‘u zoni u kojoj ne opterećuje stanovništvo, s kojim je postignuto suglasje za izgradnju’. Sve bi to izgledalo kao kraj jedne ere i dugogodišnje potrage za lokacijom, no nakon objave kako će se psi ‘preseliti’ na Mrčevo, ispostavilo se kako mještani negoduju jer o tomu nisu ništa znali,

Aktualno 23

• 13. PROSINCA 2017.

osim dvoje ljudi – gradskog vijećnika Iva Lučića i dotičnog Banovca koji bi trebao prodati zemljište za azil.

Konzultacije s mještanima

Na pitanja hoće li se inzistirati na otkupu zemljišta u Mrčevu za azil unatoč negodovanju stanovnika i je li gradonačelnik bio na terenu te razgovarao sa stanovnicima, odgovoreno je kako ‘Grad Dubrovnik još uvijek nije kupio niti zakupio zemljište za gradnju azila za napuštene životinje u mjestu Mrčevo već su u tijeku konzultacije i razgovori s mještanima’.

– Nakon što se razgovori i konzultacije privedu kraju te nakon što se mještanima prezentira idejno rješenje moći će se govoriti o realizaciji projekta i hoće li se uopće graditi azil na toj lokaciji – istaknuto je u odgovoru iz gradske uprave.

Očito je kako se redoslijed dolaska do pravog rješenja promijenio. U javnost je izbačena vijest o lokaciji azila, a tek onda su se nakon negodovanja, iz gradske uprave odlučili posavjetovati sa stanovnicima. Naime, nakon što je u javnosti eskalirala ova tema, Mrčevljani su nam potvrdili kako ih nitko iz vlasti nije obavijestio niti tražio suglasnost za gradnju azila u Mrčevu.

– Nakon što smo u medijima pročitali kako će se u Mrčevu graditi azil i kako smo mi kao mještani ‘suglasni’, ostali smo šokirani. Nas nitko nije ništa pitao te prvi put čujemo za tu informaciju iz medija – reakcija je ovo bila velike većine mještana Mrčeva nakon objave o ‘postignutom dogovoru’ i ’ suglasnosti’.

– Nitko od nas ne zna ništa osim, očito, dva čovjeka koji su upućeni o čijim se zemljištima radi. Jedini kontakt, vezan uz projekt imao je gradski vijećnik Ivo Lučić, inače predsjednik Mjesnog odbora Mrčevo. Tek na naš poziv Lučić nam je iznio stav i predstavio preseljenje azila kao pozitivan projekt jer će se ‘zaposliti pet, šest ljudi’. Pitamo se jesu li normalni da rade tako na svoju ruku – istaknuli su mještani.

– To je katastrofa. Od dvojice ljudi koji su upoznati s projektom niti jedan ne živi s nama u Mrčevu. Oni su očito svojevoljno odlučili prodati zemlju Gradu Dubrovniku za gradnju azila.

To tako ne ide. Kako smo doznali, lokacija za planirani azil nalazi se sto metara od sela! Nije to da će biti tri ili četiri kilometara udaljeno od sela.

Ljudi grade kuće jer žele razviti seoski turizam. Ulažu, planiraju budućnost, a s ovim planom njihove bi kuće gledale izravno na azil – izjadali su nam se tada mještani.

– Nemamo vode, nemamo puta. Ne

Ljudi grade kuće jer žele razviti seoski turizam.

Ulažu, planiraju budućnost, a s ovim planom njihove bi kuće gledale izravno na azil

dovode nam vodu, a ‘uvalili’ bi nam kučke. Složno smo ogorčeni jer nas nitko nije ništa pitao – zaključili su mještani Mrčeva tada.

Dobro je to za selo

Ivo Lučić, predsjednik mjesnog odbora Mrčevo i vijećnik Grada Dubrovnika (HDZ) kojeg su mještani Mrčeva prozvali da mimo njihovog znanja dogovara lokaciju za budući azil za životinje, izjavio je tada za DuList kako su stanovnici ovog sela ‘dijelom bili upoznati, a dijelom nisu’ s planom gradske uprave.

– Pregovori s vlasnicima su još u tijeku, a projekt još nije ni blizu kraja.

Ako se Grad uspije dogovoriti s vlasnicima organizirat će se zbor građana i javna tribina gdje će im se sve objasniti i prezentirati projekt – istaknuo je Lučić, ne želeći iznijeti podatak koja obitelj je spremna prodati svoju parcelu za azil.

Sastanak, javna tribina, zbor građana, kako god to nazvali, održan je, nekoliko dana poslije, točnije u nedjelju 3. prosinca, u prostorijama škole u Mrčevu. Kako su nam rekli neki od stanovnika, to je bio najveći ‘skup mještana u zadnjih 40 godina’.

— Na sastanku se skupilo 49 ljudi.

Svi su bili protiv, osim predsjednika Mjesnog odbora Iva Lučića, vlasnika zemljišta i njegovog sina. Dakle, 46 ljudi je bilo protiv! Lučić je objašnjavao kako je to ‘dobro za prosperitet sela’. Velika većina ljudi je u minuti svog govora izrazila nezadovoljstvo i neslaganje. Želi se razvijati ruralni turizam – istaknuli su te dodali kako su i mještani susjednih sela protiv izgradnje azila u svojoj blizini.

— Nitko ne mrzi životinje. Svatko ih ima u svojim kućanstvima – poručili su mještani.

Odluka do 31. prosinca

Ne dovode nam vodu, a ‘uvalili’ bi nam kučke

Novi Zakon o zaštiti životinja na snagu je stupio 26. listopada 2017. godine.

Zakon je odredio obvezu svim jedinicama lokalne samouprave osnivanje i rad skloništa za napuštene životinje, odnosno da sve županije moraju imati sklonište za životinje najkasnije do 31. prosinca, a Dubrovačko-neretvanska županija našla se među tri županije koje to još nisu učinile. Očito je kako vrijeme leti. A na pitanje ako propadne lokacija Mrčevo, postoje li druge opcije, iz Grada Dubrovnika su odgovorili kako ‘bez obzira na ishod pregovora, Grad Dubrovnik smatra kako je izgradnja azila za nezbrinute životinje obveza, ne samo zakonska, već i civilizacijska’. Nadamo se kako će rješenje ubrzo izaći na vidjelo, na zadovoljstvo svih strana.

U HOTELU EXCELSIOR

Održan božićni domjenak Sveučilišta Libertas

Jedino privatno hrvatsko Sveučilište Libertas koje ove godine slavi deset godina djelovanja, u hotelu Excelsior danas je održalo blagdanski domjenak.

Godišnjica djelovanja bila je prilika da domaćini, rektor prof. dr. sc.

Duško Pavlović te jedan od osnivača Milan Perić, uvodno predstave uspjehe Sveučilišta koje svoje studije, osim u Zagrebu, održava i u Dubrovniku i to na engleskom te hrvatskom jeziku. Na Sveučilištu Libertas predaje 150 eminentnih profesora i znanstvenika, a studijske programe pohađa oko 3000 studenata.

Posebna zanimljivost koju je istaknuo rektor Pavlović je kako se u Dubrovniku okupljaju studenti iz 31 države svijeta koji nakon što upišu Sveučilište mogu na Libertasu steći i titulu doktora znanosti. To ih svrstava u jedne od rijetkih znanstveno-obrazovnih institucija u Hrvatskoj koje nude cjeloživotno obrazovanje.

24 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

REKORDI SE OČEKUJU I DALJE

Zračna luka proslavila svoju najbolju godinu Optimističan sam u vezi poslovanja u 2018. godini – Tolić

Pred nama je izazov prilagođavanja novom ‘schengenskom’ režimu, u kojem će se skenirati svaki putni dokument svih ljudi koji budu prelazili granični prijelaz – direktor Tolić Iza Zračne luke Dubrovnik najuspješnija je godina u povijesti, jer je ‘probijena’ magična brojka od dva milijuna putnika, a do kraja godine očekuje se da će dosegnuti 2,3 milijuna putnika. Uz to je ostvarena dobit od oko 68,5 milijuna

kuna – izjavio je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić na konferenciji za medije.

— Novi putnički terminal, čiju smo zgradu otvorili u svibnju, sad je integriran i već se u ovoj godini pokazao u najboljem svjetlu. Nismo imali puno vremena za prilagodbu jer je u svibnju promet već bio prilično intenzivan, ali su naše službe odradile herojski posao.

Naravno da se u silnom poslu događaju greškice, ali cjelokupan dojam je odličan te smo dobili brojne pohvale avijacijskih partnera – izjavio je Tolić.

Novi rekordi idućih godina

— Već su počeli krupni infrastrukturni radovi na tzv. zračnoj strani, gdje je prije nekoliko dana za 1500 metara skraćena poletno-slijetna staza, kojoj slijedi sveobuhvatna obnova s ciljem obaranja

novih rekorda u idućim godinama. Projekt obnove i razvoja je administrativno izuzetno složen te poduzimamo sve kako bismo opravdali svaki euro i kunu povjerenja. Naravno da se rade u složenom poslu i greške, u najboljoj namjeri stizanja rokova, ali su one minorne u odnosu na ogromnu vrijednost projekta – smatra Tolić.

— Za uspješnu godinu ključan je bio sigurnosni aspekt. Naša država i grad su sigurni, a i ZLD se percipira kao sigurna zračna luka. Pred nama je izazov prilagođavanja novom ‘schengenskom’ režimu, u kojem će se skenirati svaki putni dokument svih ljudi koji budu prelazili granični prijelaz. S obzirom na promet koji očekujemo, mogu se očekivati gužve – mišljenja je Tolić.

— Optimističan sam u vezi poslovanja u 2018. godini. Dubrovačka zračna luka predvodnik je po broju ugovora s aviokompanijama. Imamo preko 70 ugovora, a za 2018. godinu najavljujemo nove partnere, prije svih FlyDubai na letu za Dubai, a vraćaju nam se i Slovenci s letom za Ljubljanu. Imat ćemo nove linije prema Poljskoj, a povećat će se frekvencija letova prema našem glavnom emitivnom tržištu Velike Britanije.

Nećemo osjetiti bankrot Monarcha jer su drugi prijevoznici preuzeli njegov red letenja pa tu očekujemo dodatna povećanja – istaknuo je među ostalim Tolić.

Tolić je na prigodnom domjenku uručio zahvalnice umirovljenicima ZLD, a u pozdravnom govoru spomenuo je i pitanje njego vog ostanka na funkciji direktora.

— Svi pitaju ostajem li direktor ili ne.

Sportskim rječnikom rečeno, moj odgovor je da se utakmica još uvijek igra. S vama sam punih devet godina, kao ‘kapetan’ dobro uigranog tima. Trebalo bi pogledati tablicu na kojoj smo prvi, najbolji. To nitko ne može osporiti – poručio je Tolić.

Aktualno 25

• 13. PROSINCA 2017.

BUDITE NA OPREZU

Vrebaju ‘lažni doktori’, ne nasjedajte!

Baba je shvatila kako bi mogao biti provalnik pa je rekla kako im svaki dan dolaze sinovi, zetovi i unučad

Dundo mu je ispričao koje lijekove koristi. Na to je rekao ‘super, samo tako nastavite’. Baba mu je pokazala svoje, a njoj je na to rekao ‘to je dobro, samo se toga držite i pošao Piše Maria Prkut Foto Shutterstock

Dobro je da mlađi članovi obitelji starije upozore na oprez

Obitelj iz jednog mjesta u Dubrovačkom primorju prošlog je tjedna iznenadio nesvakidašnji poziv. Na telefon ih je nazvala žena koja se nije predstavila, već je htjela dogovoriti ‘doktorov’ termin za posjetu. Pristali su i dogovorili termin, iako nisu znali sve potrebne informacije. A kad je ‘doktor’ došao, to je bio sve samo ne pregled. Naša sugovornica, unuka gospođe koja je imala zakazan ‘termin’ za pregled doktora u mjestu Majkovi, sumnja kako se vjerojatno radi ‘lažnom doktoru’ te o mogućem slučaju planiranja pljačke ili o samoj pljački.

Objasnila nam je cijelu situaciju koja je zabrinula njenu babu.

— Ženska osoba nazvala je na babin telefonski broj, no kako ona nije bila tada u kući, javio se njen brat. Ta žena je razgovarala s njim i ponudila im besplatan pregled. Rekla je da se samo izjasne kad im odgovara da dođe doktor. Njen brat nije ni promislio, nego je rekao ‘može’ i da dođe u petak oko 15 sati. Baba, kad je to čula, nije bila sretna te je pokazala zabrinutost – kazala je naša sugovornica te dodala, kad je došao dan pregleda, na parking je stigao čovjek u modrom automobilu koji je stajao na parkingu petnaestak minuta i gledao prema kući.

— Nakon 15 minuta zazvonio im je telefon. Zvao je ‘doktor’ i rekao kako se nalazi na parkingu i može li doći.

A kad je došao, nije se predstavio! Sa sobom je imao crnu torbu koju nije ni otvorio. Njen brat mu je ispričao koje lijekove koristi. Na to je rekao ‘super, samo tako nastavite’. Baba mu je pokazala svoje lijekove, a njoj je na to rekao ‘to je dobro, samo se toga držite i pošao – rekla je i istaknula kako nije

obavio pregled niti dao dijagnozu...

— Baba je shvatila kako bi mogao biti provalnik pa je rekla kako im svaki dan dolaze sinovi, zetovi i unučad. On je očito došao samo izvidjeti situaciju – zaključila je naša sugovornica.

Policija o ‘lažnim doktorima’

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska naglasila je kako su upoznati sa slučajem, no kako je vrlo teško na temelju njihovih saznanja i našeg priloženog opisa događaja ‘sa sigurnošću procijeniti je li se u konkretnom slučaju radilo o namjeri pljačke’.

Istaknuli su kako Policijska uprava dubrovačko-neretvanska do sada nije bilježila ovakve slučajeve.

— Međutim, u proteklih par godina zabilježeno je nekoliko slučajeva prijevara na štetu osoba starije životne dobi tako da im nepoznate osobe nude razne pogodnosti, nagrade ili po povoljnijim cijenama prodaju razne predmete koristeći njihovu dob, nepažnju i dobronamjernost. Većina tih slučajeva je razriješena i policija je protiv počinitelja podnijela odgovarajuće kaznene prijave – poručili su iz Policije te naglasili na koji bi se način građani mogli zaštititi po tom pitanju.

— Kako ne bi postali žrtve prijevare ili krađe savjetujemo svim građanima, posebno onim starije životne dobi, da u svoje domove ne puštaju nepoznate osobe, a da se prethodno ne uvjere o kome je riječ. Ako se osoba predstavlja kao službena, tražite od nje službenu iskaznicu koju su dužne imati i dati je na uvid i pri tom ne nasjedajte na njihove titule. Ako ste sami kod kuće nikada to ne naglašavajte i pozovite nekog od susjeda da vam se pridruži.

Dobro je da mlađi članovi obitelji starije upozore na oprez, a posumnjate li u nekog, ukoliko ste u mogućnosti, zapišite registraciju vozila s kojim su sumnjive osobe došle i obavijestite policiju na broj 192 – zaključili su iz Policije.

26 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

Crna kronika KAZNENE PRIJAVE

Nezakonito lovili crne liske

Poginuo p odvjetnik Ž STRAVIČNA NESREĆA NA VIDIKOVCU

Uzrok nesreće je nepropisno pretjecanje Dvojica muškaraca osumnjičena su za kazneno djelo nezakonitog lova.

Naime, u prvom slučaju u večernjim satima u srijedu, 6. prosinca, u blizini mjesta Vid u Metkoviću, zatečen je 51-godišnjak koji je u osobnom vozilu kojim je upravljao imao lovačku pušku i devet komada ptica močvarica crnih liski za koje je utvrđeno da su odstrijeljene u zaštićenim dijelovima prirode Ornitološki rezervat ‘Prud’. U drugom se slučaju radi o 69-godišnjaku koji je istog dana zatečen u nezakonitom lovu na predjelu Gumanac. On je u brodici imao lovačku pušku, streljivo, CD radio, reflektor, akumulator i jednu močvarnu pticu crnu lisku. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo protuzakonitog lova i ribolova policija protiv dvojice muškaraca podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Novi slučaj dogodio se u subotu, 9. veljače. Naime, policijski službenici PP Ploče u večernjim su satima subote na obali rijeke Mostina u Rogotinu, u protuzakonitom lovu zatekli 45-godišnjaka koji je u čamcu kojim se dovezao na obalu rijeke imao pušku, akumulator, pomoćna sredstva za lov (reflektor, CD player i zvučnik) i čak 32 komada ustrijeljenih ptica crnih liski.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo protuzakonitog lova policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Do nesreće je došlo kada je 61-godišnjak preko neisprekidane razdjelne crte započeo nepropisno pretjecati vozilo ispred sebe Foto Zvonimir Pandža / Facebook grupa Radarska kontrola Dubrovnik i okolica

U teškoj prometnoj nesreći koja se u večernjim satima ponedjeljka dogodila na državnoj cesti D-8 kraj vidikovca smrtno je stradao 61-godišnjak. Doznajemo kako je riječ o poznatom dubrovačkom odvjetniku Željku Vidoviću.

Prema izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, uzrok nesreće je nepropisno pretjecanje.

Naime, kako se navodi u izvješću, do prometne nesreće je došlo kada je 61-godišnjak, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih

Aktualno 27

• 13. PROSINCA 2017.

TJEDAN NA CESTAMA U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačkoneretvanske zabilježeno je sedam prometnih nesreća. Tri nesreće bile su s ozlijeđenim osobama, a četiri s materijalnom štetom.

367 KAZNI Provodeći mjere kontrole prometa, policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 367 represivnih mjera.

Izdvajamo 133 mjere poduzete zbog prekoračenja brzine, 25 zbog nepropisnog pretjecanja i 30 prekršaja zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa.

poznati Željko Vidović Vidović je na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao 1984., a od 1987. do 1994. radio je kao sudac na Općinskom sudu u Dubrovniku

na kraju u metalnu zaštitnu ogradu.

Vozač osobnog vozila je smrtno stradao na mjestu događaja.

Za vrijeme trajanja očevida kojim je rukovodio općinski državni odvjetnik, promet na ovom dijelu Jadranske magistrale bio je u potpunosti zatvoren te se preusmjeravao na okolne pravce.

oznaka, krećući se u pravcu Dubrovnika, preko neisprekidane razdjelne crte započeo nepropisno pretjecati vozilo ispred sebe. Pri tom je udario u teretno vozilo splitskih registracijskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 57-godišnjak. Uslijed udara osobno vozilo se odbilo i udarilo u teretno vozilo albanskih nacionalnih oznaka, a potom i u osobno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka i

Od pravnog fakulteta do privatne prakse

Željko Vidović rodio se 1956. u Dubrovniku. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1984., a od 1987. do 1994. radio je kao sudac na Općinskom sudu u Dubrovniku. U Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore upisao se u siječnju 1995. godine. U Dubrovniku je imao svoj privatni odvjetnički ured.

Jedan od javnosti poznatijih slučajeva na kojima je odvjetnik Vidović radio bio je onaj iz ožujka 2016. godine kada se odlukom Općinskog suda u Dubrovniku provodila ovrha nad malodobnim djetetom u Župi dubrovačkoj, koja je imala velik medijski odjek.

Odvjetnik Vidović godinama je bio pasionirani navijač VK Jug CO te s njima putovao na brojna gostovanja, utakmice, turnire...

28 Aktualno

13. PROSINCA 2017. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

JASAN STAV OPĆINA I ŽUPANA

‘Prijelazi se moraju graditi što bliže granici!

ZAVRŠENA PRVA FAZA NA BATALI

Šest pontona s 5

Granični prijelaz na Brgatu planiran je nekih 600 metara od sadašnjeg ŽUPANIJA Granični prijelazi u Metkoviću, Župi dubrovačkoj i Konavlima moraju se graditi što je moguće bliže graničnoj crti.

— Na sastanku s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem jedna od važnijih tema bili su i granični prijelazi Metković, Brgat i Konfin. Ja sam iznio stajališta jedinica lokalne samouprave koja naravno podupiremo i mi, a to je kako je potrebno riješiti njihov status, kao i lokaciju. Granični prijelaz u Metkoviću je nažalost već izgrađen i to na mjestu na kojem ometa život u gradu.

Potrebno je stoga ili kupiti te kuće koje su našle preblizu graničnog prijelaza ili riješiti taj problem i to s novom trakom uz rijeku Neretvu – rekao je župan Nikola Dobroslavić.

— Granični prijelaz na Brgatu planiran je nekih 600 metara od sadašnjeg prijelaza i jasno je stajalište kako Općine Župa dubrovačka tako i Dubrovačko-neretvanske županije da ga treba vratiti na graničnu crtu, odnosno što je moguće bliže istoj. Ista stvar je s prijelazom Konfin koji se predviđa dublje unutar hrvatskog teritorija, a po mišljenju kako Općine Konavle tako i nas potrebno ga je vratiti na graničnu crtu – rekao je župan Dobroslavić.

Istaknuo je kako je premijer poručio da će se uključiti u rješavanje tih problema te kako i on smatra da je, posebno u ovako uskom području teritorija RH, nužno graditi te prijelaze što je bliže granici.

Cijene veza se nakon ovog ulaganja neće mijenjati

O svemu se razgovaralo i s premijerom

ŽUPANIJA Svečanost povodom završetka dvanaest milijuna kuna vrijednih radova na prvoj fazi uređenja komunalne lučice sa šest plivajućih pontona sidrenog sustava, ukupno dugih 600 metara, za 500 vezova za domaće korisnike održana je u četvrtak ujutro na Batali.

— Dva milijuna kuna osigurano je iz sredstava ŽLUD-a, a deset milijuna kuna iz kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koji će se vraćati kroz idućih dvanaest godina. Cijene veza se nakon ovog ulaganja neće mijenjati, jer su određene pravilnikom Ministarstva pomorstva, po kojem se može naplatiti najviše 200 kuna po dužnom metru.

Na njih smo smjestili i još uvijek smještamo 500 plovila domaćeg stanovništva koji imaju važeći ugovor sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik – istaknuo je tom prilikom ravnatelj ŽLUD-a Željko Dadić.

— Druga faza ovisi o financijama.

Mi smo se s prvom fazom financijski iscrpili. Vidjet ćemo s predstavnicima Grada Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanske županije mogu li se iznaći sredstva za uređenje istezališta, hortikulture te parking mjesta, odnosno kada će se raditi dvotračna prometnica na Lapadskoj obali, na koju će se nasloniti postojeći pontoni. Onda bismo, u zajedničkom interesu, ostvarili drugu

fazu – rekao je Dadić.

Što dalje?

— Potražnja za vezovima je jako velika, puno veća od ponude. Mi smo napravili ono što nam je zadano Urbanističkim planom uređenja gruškog akvatorija. Dio gdje je koncesija dodijeljena luci nautičkog turizma bilo je bolje ostaviti za domaće stanovništvo. Time bi se u Dubrovniku riješio problem s komunalnim vezovima. A ovako će se u budućnosti trebati promišljati o nekim novim lokacijama, zajedno s Gradom i Županijom, a prema prostornim planovima. Postoji lokacija u lučici Solitudo, gdje su trenutno ‘divlji’ vezovi, odnosno nisu pod ingerencijom ŽLUD-a, ali treba tražiti i dalje – kazao je Dadić.

— Treba razmišljati što dalje. ŽLUD je već puno ulagala ove godine na području Dubrovnika, od pristaništa u Gružu, starog Porta, Šipana, Komolca.

Sve što se ovdje zaradi, uz sredstva Grada Dubrovnika, ulaže se u daljnji razvoj. Trebaju ŽLUD i Grad Dubrovnik reći što im je prioritet, a mi ćemo to podržati. Naravno da sve ovisi o mogućnosti financiranja. Očekujem ono što je dosad izostalo, da Grad Dubrovnik osim lijepih najava počne financijski uđe u ovakva ulaganja, jer će to onda ubrzati realizaciju ovakvih projekata – istaknuo je župan Nikola

Aktualno 29

• 13. PROSINCA 2017.

U OBILASKU ŽUPANIJE Zamjenica župana Žaklina Marević primila je u Palači Ranjina učenike trećeg razreda Osnovne škole Marina Držića. Osim obilaska Ranjine, šezdesetak učenika i učenica imala su priliku upoznati se s

radom Županije, a pokazalo se kako ne samo da već posjeduju zavidno znanje nego i veliku želju za učenjem. Zamjenica je rado odgovarala na sve njihove upite, od onog ‘Što župan radi?’ do onog ‘Je li župan izgradio Grad?’.

500 vezova za našu čeljad Dobroslavić, dodavši kako su u tijeku pripreme za vrlo važne projekte ribarskih luka u Veloj Luci i Sustjepanu, proširenja luke u Ublima i Cavtatu, nove trajektne luke u Perni te pristaništa u Korčuli.

— Ovo je jedna od najmodernijih lučica u državi, a drago mi je da se cijene neće povećavati. Grad

Potražnja za vezovima je jako velika, puno veća od ponude – Dadić

Dubrovnik je spreman pomoći ostvarenju druge faze, od istezališta i hortikulture do parkinga – rekao je zamjenik direktora Luke Dubrovnik te gradski vijećnik Željko Raguž — Bilo bi pogrešno ne reći da nismo zadovoljni, ovo je sad puno bolje. Pristup barkama je svima osiguran, a nadamo se da će održavanje biti u

nekom omjeru i smanjeno. Naravno da uvijek može biti bolje. Kaže se da su vlasnici brodica sretni dvaput u životu: kad je kupuju te kad je prodaju. Nadam se da se ovim projektom ta uzrečica neće potvrditi te da će većina ipak biti zadovoljna – izjavio je korisnik veza Nikša Mojaš iz Športsko ribolovnog društva Batala.

OGLAS za prodaju rabljenih vozila Predmet prodaje su službena vozila Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to:

Vozila se mogu pogledati radnim danom od 8 do 16 sati u prostorima Auto Dubrovnika d.d. na adresi Od sv. Mihajla 3, Dubrovnik (radi pregleda vozila javiti se na mobitel 099 313 85 99) Uvjeti prodaje Prodaja se obavlja po načelu ‘viđeno – kupljeno’ što isključuje sve naknadne prigovore kupaca.

Prodaja rabljenih vozila obavit će se prikupljanjem pisanih ponuda koja osim ponuđene cijene i kontakt podataka (telefon, e-mail, i adresa) sadrži : - za fizičke osobe – presliku osobne iskaznice ponuditelja - za pravne osobe – presliku rješenja o upisu u sudski registar, presliku osobne iskaznice osobe ovlaštene za zastupanje.

Pored ugovorene cijene kupac snosi sve ostale troškove, uključujući troškove ovjere, poreze i davanja na vozilo. Prodavatelj nije odgovoran ponuditeljima za eventualne troškove vezane uz sudjelovanje na natječaju. Ponuditelji mogu ponuditi i nižu cijenu od procijenjene. Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zaključit će ugovor o kupoprodaji vozila s onim ponuditeljem koji ponudi najvišu cijenu. Ako dva ponuditelja ponude istu cijenu, najpovoljnija ponuda smatrat će se ona koja je ranije zaprimljena.

Kupac je obavezan zaključiti ugovor o kupoprodaji s Uredom državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji najkasnije u roku od tri dana od dana dostave obavijesti o prihvaćanju ponude.

Pisane ponude dostavljaju se poštom preporučeno ili neposredno u pisarnicu, na adresu Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Vukovarska 16, 20 000 Dubrovnik, u zatvorenoj omotnici s naznakom ‘PONUDA – NE OTVARAJ’.

Otvaranje ponuda obavit će imenovano Povjerenstvo dana 20. 12. 2107. u 11 sati na adresi Vukovarska 16, Dubrovnik.

30 Kolumne

13. PROSINCA 2017. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Oštećenja izazvana bukom Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Ljudi su vrlo često sami svoji neprijatelji U tekstu što slijedi, misli se na oštećenja zdravlja zvukovima jakog intenziteta, tj. bukom. Zdravlje je, većina će se složiti, najveće bogatstvo.

A bolest? Razboli se, pa ćeš vidjeti!

Vidjet ćeš kako kod bolesti novac izlazi na sva vrata. Bolest je ponekad i cijena za zle užitke. Tu su i uživanja u rock klubovima i diskotekama. Kao štetnost, u njima vodi prekomjerna buka pa zagađen zrak te neprestani svjetlosni bljeskovi. Buka je zapravo svaki nepoželjni zvuk. A zvuk je, pak, poseban osjećaj koji putem slušnog aparata stvaraju zračni valovi. Mnogobrojni su izvori buke: Promet kamiona, motorkotača, automobila, različiti industrijski pogoni, javni radovi, kućanski aparati, servisni uređaji i već spomenuta električna glazba u disko klubovima ili na otvorenom prostoru. Ona je uz ispušne plinove, najveći zagađivač okoliša. Preko stotinu milijuna Europljana živi iznad dopuštene razine buke. Sve je to je posljedica tehničke civilizacije. Visina zvuka ovisi o frekvenciji zvučnih valova.

Uho, kao organ sluha, registrira interval između 15 i 15 000 titraja (herca).

Ispod 15 herca je infrazvuk (potresi u dubini zemlje). Iznad 20 000 herza je ultrazvuk (UZ). On prodire u dubinu.

Najviše se koristi u medicinskoj dijagnostici. Uz frekvenciju, postoji i jačina zvuka. Mjerna jedinica je decibel (deseti dio bela). Granica čujnosti je nula decibela. Izloženost zvuku ili buci od 180 dB je – smrt. Snaga buke se mjeri mjeračem buke. Nisu svi ljudi jednako osjetljivi na nju. Zavisi od njihove životne dobi, od stanja organa sluha, te naturalo od jakosti, ritma i duljine izloženosti. Buci ne smiju biti izložene trudnice, bolesnici od vrtoglavice i oni s perceptivnom nagluhošću. Potpuno gluhe osobe mogu biti eksponirane svakoj buci. Hrvatska kao i druge europske zemlje ima niz propisa i zakona o razini dopuštene buke, posebno na poslu, ali i zaštiti od nje. Misli se na zakone u radnom, okolišnom i boravišnom prostoru. Cilj je, nakon mjerenja, smanjiti intenzitet

Piše dr. Boris Sokal

Buka je svaki nepoželjni zvuk

buke ispod 90 dB-a. Ako je čeljade recimo, izloženo buci od 100 dB-a, može ostati u tom prostoru dva sata dnevno. Osim oštećenja sluha, ona izaziva jak stres! Snažno se povećava tonus simpatičkog živčanog sustava, raste krvni tlak, ubrzava se puls, povećava se razina šećera i masnoće u krvi, što dovodi do rizika za nastajanje infarkta srca ili mozga. Osim toga remeti se probava pa rad endokrinih žlijezda, remeti se kakvoća sna, javlja se umor, pada koncentracija, slabi komunikacija, javlja se i agresivno ponašanje. Na kontrolnim pregledima – pomoraca strojara, radnika na teškim strojevima i na platformama aerodroma, kod Disco jockeya, nakon pregleda na aparatu za audiometriju, često se otkriva perceptivna nagluhost na 4000 Hz, do 60 ili više dB-a. Ako se produži izloženost prekomjernoj buci, a bez zaštite, prijeti gubitak sluha u govornom području pa nastupa jaka nagluhost ili gluhoća. Lijeka nema!

Zapravo, lijek je preventiva! Opća i individualna zaštita od buke. Nužno je mijenjati bučne komponente strojeva, podmazivati metalne sklopke, koristiti elastične podloge. Zatim nositi individualnu zaštitu, tzv. antifone: Kacige ili ‘švedsku’ vatu stavljati u sluhovode. Davno, pri obilasku tvornice staklene ambalaže u Humu na Sutli, prije ulaska, poslovođa nam je podijelio ušne čepiće. Kada smo ušli u pogon, izvučem zbog radoznalosti jedan čepić. Užas! Brzo sam ga vratio u sluhovod. I tako, izađeš iz neke bučne tvornice pa se krećeš prometnicom koja je grbava, kamioni se tresu i buče, nema zelenih nasada. Prostorije u kojima radiš ili živiš nisu akustički obrađene. Uz stambene zgrade prolazi vrlo frekventna prometnica! Urbanisti to nisu smjeli dopustiti. A iz zadimljene obližnje betule dopire ‘čoporativna dernjava. Zato se ne treba čuditi ako čeljade oboli od infarkta, šećerne bolesti ili raka! Ljudi su zapravo vrlo često sami svoji neprijatelji. Što mogu sami sebi napraviti, ne može im ni vrag napraviti.

Kolumne 31

• 13. PROSINCA 2017. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU: SEZONA 2, EPIZODA 16

Nitko i svi smo zamjenjivi On je posvetio sav svoj rad, svoju energiju i talent na dokazivanje da njegovo odustajanje od pluga nije odustajanje od Boga Doktor Who: ‘Tko je ona?’

Kazran Sardick: ‘Nitko važan.’

Doktor Who: ‘Nitko važan? Pa to je divno!

Znaš li da u 900 godina vremena i prostora ja nisam nikad sreo nikoga tko nije bio važan?’

Piše dr. sc. Siniša Car

Božićni special Dr. Who

Mojem kolegi, koji je usprkos svojim mladim godinama uspio postati vrsni operater, radeći ne samo u Varaždinu gdje je započeo svoj specijalistički put, već i ovdje u Dubrovniku gdje operira kao gostujući liječnik, na neki njegov zahtjev varaždinski ravnatelj je odgovorio: ‘Ako nisi zadovoljan, vrata su ti otvorena!’. Dubrovnik, koliko mi je poznato, jer ozbiljna je ponuda pala, ne bi imao ništa protiv da on u bolnici nađe utočište, no njegovim ambicijama i obitelji koja ga podržava ta vrata će vjerojatno biti na graničnom prijelazu sa zapadnom Europom. Svi su zamjenjivi, trebalo bi značiti. Bio sam na kratko na sjeveru u svojem rodnom gradu, i osim osjećaja težine koji me gotovo fizički tlačio, dodao se još jedan osjećaj, vjerojatni uzrok ovog prvog, a to je da se ruši svijet koji je dio mene kao i ja njega, koji mi je bio poznat i koji sam nekad nastanjivao. Možda jer je takvih zamjenjivih puno otišlo, a nije da baš svaki stup te građevine koju naše društvo predstavlja čini velik broj pojedinaca koji tu težinu mogu podnijeti. Lako je ako se nešto odlomi s vrha, ali što ako temelje čine nezamjenjivi? Izjavio je fizičar Davor Pavuna kako je demokracija neodrživ sustav, jer kako bi glas jednog Nikole Tesle mogao vrijediti isto kao nekog ‘običnog’ čovjeka! Uz dužno poštovanje obojici znanstvenika, taj isti Nikola Tesla imao je prilično jasne stavove o rješavanju kontrole rađanja nepoželjnih (kako nije tema ovog teksta pogledajte na Forbes: ‘Tesla, eugenic and rationalizing dehumanization’ gdje sam našao i ovaj odličan citat s početka), što

Nije samo pitanje naših srca ljudska nezamjenjivost

me stavlja u apsolutnog protivnika bilo kakve ideje 10 glasova za jedan, odnosno da je nečija zamjenjivost veća od one druge. Još jednom izuzetnom čovjeku rekli su tih dana na sjeveru da je svatko zamjenjiv. Ovog puta kler. On je tražio malo, samo razuma i milosti, no nije dobio ništa osim te rečenice. Najbolje od svega jest što je dokaz nezamjenjivosti u njegovom slučaju trebao biti odlično odrađen koncert župnog crkvenog zbora, kojeg vodi mladi student elektrotehnike koji se bavi glazbom, a s druge strane svakoj njegovoj gesti, svakom pokretu ruke, vidjelo se (što ne vidim samo ja) od koga je učio crkvenu glazbu, od tog istog od kojeg su sada digli ruke i proglasili ga zamjenjivim. Taj zamjenjivi je maestro Anđelko Igrec, sada bivši katedralni orguljaš, kompozitor i dirigent, vođa zbora u kojem sam pjevao, i osim obitelji i prijatelja koji mi nedostaju, da mi samo netko taj zbor nekako ovdje stvori bio bih najsretniji čovjek na svijetu. Prije dvadesetak godina napustio je isusovački red uz upozorenje ‘Nitko tko stavi ruku na plug pa se obazre natrag, nije prikladan za kraljevstvo Božje’ (Lk 9,62), jer se osvrnuo za ženom koja mu je postala supruga, dobio dvoje divne djece koji žive u Austriji, domovini supruge, a on vođen srcem, ali i kruhom zemaljskim na stalnom je putu između te dvije domovine. Zatražio je da ga stoga oslobode posla katedralnog orguljaša, ali da ostane povjerenik za crkvenu glazbu. Odbili su. Odgurnuli su ga sa stolice kraj manuala i pedala orgulja, a s njime i njegov katedralni zbor u dramatičnoj deložaciji iz prostorija biskupije na jednoj od proba, uz dopis kojim se zabranjuje korištenje prostorija njemu i članovima zbora, proglasa bez zdravog razuma, bez duše ili ičeg što bi čovjek očekivao od preslike nebeskog kraljevstva na zemlji. On je posvetio sav svoj rad, svoju energiju i talent na dokazivanje da njegovo odustajanje od pluga nije odustajanje od Boga, već da je način na koji će mu služiti drugačiji od onog kako je mislio na početku svojeg odraslog života. Svakom tko je imao priliku raditi s njim, ili pak slušati njegove izvedbe, bilo je to bjelodano. Sjećam se kako mu je vrhunska sopranistica, koja

je pjevala ove godine na Dubrovačkim ljetnim igrama, došla u suzama zahvaliti mu na osjećajima koje je u njoj izazvao kao publici koncerta svojih autorskih skladbi. Ja s druge strane nikad neću zaboraviti koncert, zapravo generalnu probu Bachovog moteta za dva zbora ‘Singet dem Herrn ein neues Lied’, koja se poklopila sa smrti njegovog oca i kad je sebe i nas uveo u pjevanje upravo tekstom tog psalma (105, 15/16): ‘Dani su čovjekovi kao sijeno, cvate k’o cvijetak na njivi; jedva ga dotakne vjetar, i već ga nema, ne pamti ga više ni mjesto njegovo.’ Nikad nisam bio bliže savršenstvu kolektivnog muziciranja i osjećaju neuništivosti ljudskog duha. Nije čudno da su upravo članovi njegovog zbora postali voditelji liturgijske glazbe u cijeloj biskupiji, ali i šire ako uzmemo u obzir i mene na otoku Mljetu. Sam ga ponekad vidim u sebi u načinu kako objašnjavam frazu, dirigiram ili otpjevam nešto, njegov lik i glas kao drugi dragi kostur. A kroz te pokrete, zvuk, vjerojatno će netko iza mene, a kroz mene, prisjećati se njega iako ga možda nikad neće upoznati. On je čovjek, nije svetac, i mogao je zbog te ljubavi kojom si ga sposoban voljeti povrijediti te jače nego netko drugi. Vjerojatno je tako stekao i neprijatelje koji su samo čekali priliku slabosti da ga napadnu kao čopor pasa. Posjećujem ih na probi, prognane, u prostorima župne crkve koja ih je ugostila. Dajem mu savjet da ne nastavlja svoju borbu, da jednom ipak treba odustati kad je preteško. Imam u mislima sve one koje svijet nije prepoznao za vrijeme njihovog života. Predbaci mi kao u šali: ‘Mi smo trebali tebe pa si otišao, ostavio si nas!’, želeći vjerojatno kazati da on neće učiniti isto (iako mi kasnije prizna da se osjeća kao da bi najrađe zauvijek otišao i više ne stupio nogom u grad). Opravdavam se činjenicom da je postalo preteško za ostati; da i sam mora izvagati cijenu mogućeg poraza. Nije samo pitanje naših srca ljudska nezamjenjivost, kako mi sugerira Aleksandra, već cijelog jednog svijeta koji nastanjujemo, kojih ima velik, ali konačan broj. Neće se srušiti civilizacija, jer smo samo prah, ali će nestati jedan svijet što je dovoljno da promijeni širu sliku i nekog ražalosti.

32 Aktualno

Duplerica

JUŽINA U GRADU

13. PROSINCA 2017. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Ludo moje more

Aktualno 33

• 13. PROSINCA 2017.

‘THE LAST JEDI’ Još jedan teaser o novom nastavku legendarne sage The Last Jedi je izašao van! Radi se o filmu koji prati svijet novog nastavka kojeg obožavatelji diljem svijeta nestrpljivo iščekuju. Upravo u Dubrovniku

moći će se pogledati ekskluzivna pretpremijera filma, u srijedu u 19 sati u dvorani kina Sloboda, odnosno Visia.

Jedno znamo, hladno je i treba se dobro obući

Foto Zvonimir Pandža

U Dubrovniku zimi, s vremenom nikad ne znate na čemu ste. Gotovo svaki dan treba vam i kišobran (ili kabanica) i sunčane naočale, ono – za svaki slučaj. No jedno znamo, hladno je i treba se dobro obući. I idućih dana čeka nas jako jugo, ponegdje olujno i promjenjivo oblačno uz kišu, odnosno pljusak i grmljavinu.

34 Kultura

13. PROSINCA 2017. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Sjetimo se Pulitike pjesnik i pripovjedač Pijerko Bunić Luković, autor prvog pučkog igrokaza u hrvatskoj književnosti (Župnik od Stravče). 14. prosinca1816. u Dubrovniku je rođen svećenik, filozof, rodoljub i dobrotvor dum Đuro Pulić, a 14. prosinca 2006. u Dubrovniku je umro istaknuti dubrovački slikar, kolorist Đuro Pulitika.

Kuga, ili kako su je nazivali crna smrt, prema navodima dubrovačkih kroničara, na tlu Republike prvo je pogodila Šipan, a u Gradu se prvi put pojavila 15. prosinca 1347. i u sedam mjeseci pomorila veliki broj stanovnika, dnevno po 20 osoba

Piše Sebastian Vukosavić

13. prosinca slavi se Sveta Lucija, zaštitnica vida i slijepih. Blagdan Sv. Lucije, kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Sveta Lucija između ostalih zaštitnica je i kovača, obrta koji se u Dubrovniku razvio vrlo rano, a već u 14. st. imao i svoju bratovštinu.

Danas ova svetica osobito se štuje u: Dubrovniku, gdje ima i oltar u crkvi Svetoga Vlaha, te u Korčuli, Lumbardi i Račišću. 13. prosinca 1531. rođen je talijanski povjesničar i teolog Serafino Razzi, autor knjige Povijest Dubrovnika objavljene 1595. prve tiskane povijesti Dubrovnika, a 13. prosinca 1816. u Dubrovniku je rođen teolog, književnik i prirodoslovac, jedan od prvih hrvatskih pripovjedača stilski blizak realizmu, dubrovački biskup Mato Vodopić. 13. prosinca 1991. nakon 72

dana zarobljeništva u logorima u Morinju, Bileći i Trebinju oslobođeno je 135 zarobljenih stanovnika dubrovačke općine i pripadnika Hrvatske vojske.

1535. dubrovačka vlada odlučila se, za potrebe pomorstva i pomorske privrede, formirati posebno državno tijelo sa širokim općim i sudačkim kompetencijama. Učinjeno je to zakonom koji je stupio na snagu, 14. prosinca 1535. pod naslovom ‘Ordo marinaritie’, koji spada među najvažnije pomorske zakone Dubrovačke Republike u 16. st.

14. prosinca 1944. u sklopu gradskog Tehničkog odjela osnovan je pododsjek za zidine i spomenike, sa zadatkom, da se zidine urede i po mogućnosti poprave. Taj pododsjek ukinut je već 15. veljače 1946. godine. 14. prosinca 1788. u Dubrovniku je rođen dramski pisac,

Kuga, ili kako su je nazivali crna smrt, prema navodima dubrovačkih kroničara, na tlu Republike prvo je pogodila Šipan, a u Gradu se prvi put pojavila 15. prosinca 1347. i u sedam mjeseci pomorila veliki broj stanovnika, dnevno po 20 osoba. 15. prosinca, od 1558., a kasnije, u 17. st. prve nedjelje po Uskrsu, dubrovačka vjerska tradicija pamti procesije ulicama Grada s kamenom Sv. Groba. Moćnik Kristova groba, kamičak Sv. Groba, sredinom 16. st. dubrovačkoj je crkvi darovao Bonifacije de Stephanis (Drkolica), koji ga je – kao gvardijan samostana u Jeruzalemu – navodno nabavio na licu mjesta. Premda su u riznici već bila pohranjena dva slična kamenčića, stjecanje novih relikvija (Sv. Groba i stupa na kojem je Isus bio bičevan) primljeno je s odušev­ljenjem, te je na dan njihova stjecanja (15. prosinca) uvedena po­s ebna procesija i misa.

15. prosinca 1944. u Dubrovniku je rođen kantautor i skladatelj, istaknuti šansonijer Ibrica Jusić.

16. prosinca 1561. na tajnoj sjednici Vijeća umoljenih donesena je odluka o ukidanju posebne službe koja je u Republici vodila brigu oko otrova.

Podaci o čuvanju otrova u Dubrovačkoj Republici vrlo su oskudni. Poznato nam je tek da je u 16. st., barem u određenom razdoblju, postojala posebna služba ili ured koji je morao voditi brigu o otrovima, a kada je ta služba bila zavedena i kako je bila organizirana, nije nam poznato. 16. prosinca 1853. u Brsečinama pokraj Dubrovnika rođen je književnik, kulturni

Kultura 35

• 13. PROSINCA 2017.

povjesničar i etnograf, Vid Vuletić Vukasović. Iako nije imao formalno etnološko obrazovanje, dao je veliki doprinos hrvatskoj etnološkoj misli.

Bio je pasionirani skupljač narodnog blaga i među prvim istraživačima srednjovjekovnih stećaka. 16. prosinca 2003. Sveučilište u Dubrovniku upisano je u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku.

Iako je bila pomorska država, Dubrovačka Republika je zbog svoje kopnene trgovine, ali i državnih potreba, veoma cijenila konje. O državnim konjima vodili su brigu posebni službenici. Iz zapisa dubrovačke kancelarije, 17. prosinca 1386. doznajemo da se u Republici dobar konj plaćao gotovo koliko i potpuno opremljena barka. Nakon francuskoga zaposjedanja postupno je ukidan dubrovački suverenitet. Presudni je udarac Republika doživjela gubitkom neutralne pomorske zastave.

Kao odjek Napoleonova milanskog dekreta, proglašenog, 17. prosinca 1807. general Lauriston devet dana kasnije objavio je zabranu isticanja zastave Sv. Vlaha na brodovima i na javnim mjestima, te je za dubrovačke brodove propisao talijansku zastavu koja je 6. siječnja 1808. izvješena i na Orlandovom stupu. 17. prosinca 1898. u Veloj Luci je rođen hrvatski agronom, osnivač i ravnatelj od 1945/63. godine Stanice za južne kulture u Dubrovniku Frano Tabain. 17. prosinca 1991. otvorena je ‘Pučka čajana’ u kojoj se besplatno nudio čaj, bijela kava ili kakao, te keksi i sendviči.

Kada su u bitci kod Nikopolja, krajem rujna 1396. Turci pobijedili ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, on se nije zaustavio sve dok morem nije stigao do Dubrovnika, gdje je, kako je zapisao Serafino Razzi u knjizi Povijest Dubrovnika, kralj Žigmund stigao 18. prosinca, te 1396.

godine. Knez Maroje Rastić s drugim plemićima i narodom dočekali su ga s velikim slavljem iskazujući mu sve počasti kako kralju i pristoji. 18. prosinca 1664. u Dubrovniku je rođen pjesnik i prevoditelj Ivan Sarov, ml. Bunić.

18. prosinca 1845. u Dubrovniku je rođen povjesničar Antonije (Antun) Vučetić, ravnatelj Dubrovačkoga arhiva od 1921./24. godine. Osnovao je dubrovačko učeno društvo ‘Sveti Vlaho’ i pokrenuo njegov Glasnik (1929). S kolegama Tkalčićem i Jelčićem sabrao je zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV. stoljeća.

19. prosinca 1358. donesena je odredba za budućeg stonskog kneza, prema kojoj on, kao vrhovni rukovoditelj obrane Stona, sa svojim ljudima mora braniti Ston i Rât. 19. prosinca 1843. u rodnom Dubrovniku je umro pjesnik i komediograf, autor Kate Kapuralice Vlaho Stulli. Sablažnjivim prizorima, govornom autentičnošću, ‘začudnim prstenom psovke i poruge’, ta se komedija izdvaja iz kruga dubrovačkih komedija iz posljednjih desetljeća XVIII. st. pa i iz cijele dotadašnje hrvatske komediografije. List ‘Hrvatski narod’ 19. prosinca 1943. objavio je da je u savezničkom napadu 28. studenoga u Gradu poginulo 50-oro ljudi, uz veliki broj ranjenih. Tijekom 1943. i 1944. savezničko zrakoplovstvo čak 26 puta bombardiralo je Dubrovnik i okolicu, od toga devet puta sam Grad. U tim su napadima poginula 62 civila i 21 vojnik, a ranjena su 43 civila.

14. prosinca 2006. u Dubrovniku je umro istaknuti dubrovački slikar, kolorist Đuro Pulitika

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura ROMANO NIKOLIĆ NAKON ‘ARTERARIJA’, A PRED ‘PJERINA’

Kazalište 21. stoljeća postaje i mora biti ogoljeno Pjerin u režiji Ozrena Prohića progovara i postavlja bezbroj pitanja o gradu, o nama samima, našim identitetima i našim lažnim moraliziranje

Ovog Pjerina smatram izuzetno radikalnim u ideji postavljanja. Na drugačijeg ne bih mogao pristati i tu sam zahvalan Ozrenu Prohiću koji ima dovoljno hrabrosti, ali i znanja da ga upravo takav način rada nadahnjuje i uzbuđuje.

Sve ostalo bih smatrao izuzetno površnim

Razgovarala Mia Njavro Foto Mario Gucek Andromak

Treća ovosezonska premijera u Kazalištu Marina Držića jedna je od iščekivanijih predstava i ne samo ove godine. Radi se o ‘Pjerinu’, rekonstruiranom Držićevom komadu u režiji Ozrena Prohića. Pred samu premijeru, porazgovarali smo s glumcem Romanom Nikolićem, zbog jednog posebnog razloga. Naime, njegova Umjetnička udruga djelovanja u kulturi Arterarij dobila je posebnu Nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, za autorski projekt ‘Pogledaj me’ koja ‘primarnim scenskim jezikom istražuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti’, u sklopu 25.

Nagrada hrvatskog glumišta.

Pred nama je Pjerin, a Vi se opet vraćate dubrovačkim temama. Možda najpoznatija činjenica ovog teksta jest kako je on – nadopunjen, rekonstruiran. Kakav oblik ‘rekonstrukcije’ možemo očekivati na idućoj premijeri?

Mislim da je cijeli autorski tim pristupio i više nego odgovorno prema zadatku koji je pred nas postavljen.

Postavljanje ovog djela na pozornici zahtijevalo je konstantno propitivanje ideje, koncepta samog, ali isto tako i svakog pojedinog lika kako bi on zaživio na sceni. Pjerin u režiji Ozrena Prohića progovara i postavlja bezbroj pitanja o gradu, o nama samima, našim

Kultura 37

• 13. PROSINCA 2017.

‘ODJECI DRŽIĆEVIH OBLJETNIČKIH GODINA’ Sveučilište u Dubrovniku i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku pozivaju na otvaranje izložbe ‘Odjeci Držićevih obljetničkih godina’

identitetima i našim lažnim moraliziranjem. Također se referira na drugog i drugačijeg što mislim da je odgovornost svih nas u vremenu u kojem živimo. Pogotovo nas koji se bavimo teatrom. Ovog Pjerina smatram izuzetno radikalnim u ideji postavljanja.

Na drugačijeg ne bih mogao pristati i tu sam zahvalan Ozrenu Prohiću koji ima dovoljno hrabrosti, ali i znanja da ga upravo takav način rada nadahnjuje i uzbuđuje. Sve ostalo bih smatrao izuzetno površnim. Glavna nit komada je da se zapitamo kakva je pozicija nas kao pojedinca u društvu te odnos društva prema nama samima. Kada vam pritom fali u pretpostavci određena količina teksta u komadu to može biti zamka, ali istovremeno i katalizator promjene. Svakako možete očekivati jednog drugačijeg Držića.

Nekoliko godina prije premijere koja nas uskoro očekuje, točnije 2010., Teatar M&M predstavio je svoju rekonstrukciju, ‘ponudu’ Pjerina. Je li Pjerin ‘držićevski aktualan’?

Nažalost nisam imao prilike pogledati Pjerina u njihovoj produkciji. Kada bolje razmislim, možda je tako i bolje s obzirom na to da sam mogao biti puno slobodniji u izgradnji likova. Ipak se radi o profesionalnoj praizvedbi tog teksta koji je i više nego aktualan. Pjerin se referira na sva društvena pitanja, a koja su ujedno i politička. Mislim da je zapravo aktualniji danas nego je to bio u vrijeme kada je napisan. U tom slučaju možemo zaključiti kako se do danas ništa suštinski nije promijenilo.

Surađujete, ponovo, s redateljem Prohićem – međusobno se nadopunjujete. Suradnja se pokazala odličnom na ‘Duši, ali i na ‘Čekanjima’.

Svakako, tu je i već etablirana suradnja s Milom Pavićević, možete li nam reći nešto više o tome?

Mila Pavićević i ja dijelimo određene stavove oko društvenih pitanja i u tom smjeru smo zajedno krenuli graditi kazalište za koje smatramo da ne smije imati granice u razbijanju predrasuda. U drugom trenu se estetikom potpuno razlikujemo i to je ono što nas zapravo nadopunjuje. Smatramo neuspjele pokušaje većim uspjehom od onih u kojima smo uspjeli. S Prohićem surađujem jer se osjećam scenski zaštićeno, slobodno u propitivanju svog, ali i njegovog rada. U protivnom ne

autorica Katje Bakija i Sanje Žaja Vrbica.

Otvaranje izložbe upriličit će se ovu srijedu, 13. prosinca, u 12 sati u auli Sveučilišnog kampusa, a bit će otvorena do petka, 22. prosinca.

PODJELA ‘PJERINA’ Redatelj: Ozren Prohić Dramaturg: Ivan Penović Scenografkinja: Dubravka Lošić Kostimografkinja: Irena Sušac Autorica glazbe: Paola Dražić – Zekić Scenski pokret: Zrinka Lukčec – Kiko

Igraju:

bismo daleko dogurali u suradnjama.

Bilo bi dosadno i apsolutno scenski nezanimljivo.

Već ste prije zapisali kako ‘Arterarij izaziva status quo u društvu radom na promjenama u svom sektoru’.

Od ‘Čekanja’ do ‘pogledajme’ ne birate zapravo granice predrasuda koje ćete razbiti?

Kao što sam već rekao smatram to našom odgovornošću. Arterarij je osnovan da bi primarno bio platforma za takvu vrstu projekata. Naši projekti su mali i produkcijski u većoj mjeri ograničeni, ali mislim da postavljaju velika pitanja. Volio bih da naše projekte pogleda više ljudi koji nisu naši istomišljenici. Da se razvije konstruktivna rasprava o određenim temama.

Ne moramo se složiti oko određenih tema, ali o njima moramo razgovarati.

Moramo više čuti onog drugog kako bismo zapravo čuli sebe. To bi imalo više smisla nego da to hvale i gledaju oni koji u to isto vjeruju.

Emocija je emocija, bio ti glumac, automehaničar, blagajnik, turistički vodič…

Nagrada i to ona posebna, je tu. Kao netko iz već utabanog svijeta glume, možete li s nama podijeliti osjećaj dvoje mladih ljudi koji su dobili Nagradu hrvatskog glumišta, a zapravo su amateri? Ujedno: Koliko su izraženije, ili možda različitije emocije tijekom glume/performansa onih koji nisu po vokaciji akademski glumci, a koji sudjeluju u projektima Arterarija?

Ne mogu govoriti iz njihove

Mila Pavićević i ja dijelimo određene stavove oko društvenih pitanja i u tom smjeru smo zajedno krenuli graditi kazalište za koje smatramo da ne smije imati granice u razbijanju predrasuda

Zdeslav Čotić Nina Hladilo Edi Jertec Nika Lasić Boris Matić Romano Nikolić Hrvoje Sebastijan Mirej Stanić Srđana Šimunović Glorija Šoletić Branimir Vidić Izmira Brautović Inspicijentica: Anita Bubalo

perspektive. To morate njih pitati. Ali mislim da što se tiče emocije nema razlike. Emocija je emocija, bio ti glumac, automehaničar, blagajnik, turistički vodič… Razlika je u tome na koji je način prezentiraš, a to se opet manifestira od čovjeka do čovjeka drugačije.

Mislim da je nama glumcima lakše jer imamo školu koja nas je naučila i određenim tehnikama pa se s vremena na vrijeme možemo iza njih sakriti. Oni su prepušteni isključivoj istini koja kroz njih progovara, a to je ono što me zanima u kazalištu 21. stoljeća. Ono postaje i mora biti ogoljeno.

Osobno, koji ti je najdraži projekt Arterarija?

Budući…

Arterarij odlazi na prvo gostovanje, u Beograd. Kad ćemo u njemu moći uživati u Dubrovniku?

Da, Arterarij je pozvan da otvori Heartefact festival u Beogradu i jako sam sretan zbog toga. To su neke male pobjede kada shvatiš da je nešto na čemu si radio prepoznato. Pogotovo kad se nađeš u društvu umjetnika kao što su Senka Bulić, Nina Violić i Mirjana Karanović. Za Dubrovnik ne znam. Iako je ravnatelj Ante Vlahinić zainteresiran za gostovanje nismo još uspjeli ništa konkretno dogovoriti vezano za to.

38 Kultura

13. PROSINCA 2017. •

UREDIO I PRIREDIO AKADEMIK PALJETAK

Sentence Marina Držića Akademik Paljetak postao je počasni član Europske akademije znanosti, književnosti i umjetnosti Leonardo da Vinci u Francuskoj ovog proljeća

Knjižica je zapravo prvi pokušaj i veliki trud gospara Luka objedinjavanja u jednu knjigu mnogih izreka, čak preko četiristo, velikog Marina Držića iz svih njegovih dijela. Najavljuje i moguće ‘prošireno’ izdanje

‘Sentence Marina Držića’ predstavit će u utorak, 19. prosinca s početkom u 19 sati u teatru Bursa Kazališta Marina Držića

Obilježavajući 450 godina od smrti Marina Držića, Društvo dubrovačkih pisaca objavilo je prigodnu malu knjižicu u sklopu svoje biblioteke Mirac Mali, zvanu i ‘za svačiji špag’, ‘Sentence Marina Držića’ koju je uredio i priredio akademik Luko Paljetak.

Ova knjižica zapravo je prvi pokušaj i veliki trud gospara Luka objedinjavanja u jednu knjigu mnogih izreka, čak preko četiristo, velikog Marina Držića iz svih njegovih dijela, uz najavu kako bi se uskoro moglo pojaviti i novo ‘prošireno’ izdanje.

Podsjetimo, akademik Paljetak postao je počasni član Europske akademije znanosti, književnosti i umjetnosti Leonardo da Vinci (European Academy of Science Arts and Literature Leonardo da Vinci) sa sjedištem u Antibesu, u Francuskoj ovog proljeća

te nam je tad kazao: – Uputili su mi 10. ožujka pismo u kojemu su mi javili kako im je zadovoljstvo obavijestiti me da su me, na prijedlog gosp. Ante Glibote, potpredsjednika Akademije, izabrali za stalnog člana. Članove akademije Leonardo da Vinci tvore stručnjaci na najvećem nivou iz ovih područja – nauke i umjetnosti, te književnosti, a među njima je i četrdesetak Nobelovaca – istaknuo nam je gospar Paljetak. Pismo je potpisao generalni sekretar Akademije, dr.

N. Lemaire D’agaggio. Njihovo je sjedište u Monte Carlu te, naravno, u Antibesu, a zanimljivo je dodati i to kako, osim gospara Glibote i Paljetka, u European Academy of Science Arts and Literature nema još puno naših ljudi, a sastoji se od članova koji su vrhunski stvaraoci u svojim domenama.

Inače, ‘Sentence Marina Držića’ predstavit će u utorak, 19. prosinca s početkom u 19 sati u teatru Bursa Kazališta Marina Držića, urednik ovog izdanja Luko Paljetak, Sebastijan Vukosavić i Boris Njavro.

Kultura 39

• 13. PROSINCA 2017.

EDUKATIVNI KONCERTI

Slušaonica M.U.Z.A. za školarce

U veljači i ožujku održavat će se programi usmjereni na glazbu u društveno-povijesnom kontekstu Dubrovačke Republike Foto Zvonimir Pandža

Prvi u nizu edukativnih koncerata Slušaonice M.U.Z.A. (Muzika. Umjetnost. Znanje. Aktivnost.), novi projekt Dubrovačkog simfonijskog orkestra i pijanistice Ivane Jelača, održao se proteklog tjedna u predivnom ambijentu ljetnikovca Bunić Kaboga.

Dubrovački simfonijski orkestar i

voditeljica projekta Ivana Jelača učenike je upoznao s djelima skladatelja koji su u povijesti glazbe bili značajni za formiranje novih glazbenih stilova, kao što su J.S. Bach, W.A. Mozart te L. van Beethoven. Izvedbe su pratile projekcije vizualnih materijala, a prvi mali slušatelji bili su sedmaši i osmaši OŠ Marina Držića.

Projekt je organiziran u suradnji s

M.U.Z.A. je projekt Dubrovačkog simfonijskog orkestra i pijanistice Ivane Jelača u suradnji s Gradom Dubrovnikom

Gradom Dubrovnikom u cilju edukacije djece osnovnoškolskog uzrasta i razvoja publike. Značajnu ulogu za projekt ima i mjesto održavanja, budući je riječ o povijesnom zdanju, čime je posebna pažnja posvećena ambijentalnosti koja je oduvijek bila važna u glazbenom životu Grada. Upravo je i Zaklada Caboga Stiftung donator dijela spomenutog programa. Program se nastavio i 8. prosinca uz učenike OŠ Marina Getaldića i OŠ Ivana Gundulića, a u veljači i ožujku održavat će se programi usmjereni na glazbu u društveno-povijesnom kontekstu Dubrovačke Republike (razvoj dubrovačkog orkestra, rad Luke Sorkočevića), zatim upoznavanje instrumenata, komorne glazbe, popularne klasike i sličnog.

40 Kultura

13. PROSINCA 2017. •

PLAVI RAZGOVORI O IGRAMA I GRADU

‘Svjedoci Mnemozine’ Radio je medij trenutka

Kad sam ih razvrstala i preslušala shvatila sam da imam trake s Izetom Hajdarhodžićem, Nadom Subotić, ljudima kojih nažalost više nisu s nama, a vrlo su bitni za identitetsko tkivo te građenje i povijest Igara

Knjiga donosi četrdesetak radijskih razgovora s umjetnicima koji su obilježili povijest Dubrovačkih ljetnih igara

Knjiga ‘Svjedoci Mnemozine – Plavi razgovori o Igrama i Gradu’ autorice Jelene Obradović Mojaš, koja donosi četrdesetak radijskih razgovora s umjetnicima koji su obilježili povijest Dubrovačkih ljetnih igara u tjednoj emisiji iz kulture Hrvatskog radija Radio Dubrovnika ‘Plavi razgovori’, predstavljena je u subotu navečer u Festivalskog palači Dubrovačkih ljetnih igara.

— Na ideju o knjizi došla sam kad je Radio Dubrovnik selio iz Vile Glavić u novi prostor HRT Centra. Vidjela sam da imam jako puno sačuvanih studijskih traka iz analognog doba, a kad sam ih razvrstala i preslušala shvatila sam da imam trake s Izetom Hajdarhodžićem, Nadom Subotić, ljudima kojih nažalost više nisu s nama, a vrlo su bitni za identitetsko tkivo te građenje i povijest Igara. Htjela sam sve to pretočiti u štivo te time preoteti zaboravu, pogotovo jednom radiju koji je medij trenutka – među ostalim je kazala autorica knjige, ujedno i autorica radijske emisije ‘Plavi razgovori’ koja se na Radio Dubrovniku emitira neprekidno od 1992., godine.

NOVA KNJIGA DAVORA MOJAŠA

‘Nesan Marina Držića’ Foto Dom Marina Držića

Knjiga ‘Nesan Marina Držića’, autora Davora Mojaša predstavljena je ovu nedjelju u Domu našeg velikog Vidre, a sudjelovali su Nikša Matić, Lada Čale Feldman i Mirej Stanić, glumica Kazališta Marina Držića.

Već je prije u knjizi Lada Čale Feldman zapisala, među ostalim, kako ‘Mojaš ne kreće putem romansirane biografije, ne domišlja konzistentni, opipljivi materijalni svijet Držićevih svakodnevnih ili kazališnih

‘Sveučilišna profesorica i znanstvenica Viktorija Franić Tomić zapisala je pak kako ‘Mojašev nadrealistički tekst teži za razbijenim i ponovnim uspostavljanjem logički poremećenoga totaliteta’

‘Mojaš ne kreće putem romansirane biografije’

ambijenata, niti razlaže psihološke motivacije njegovih prijateljstava i ljubavi, niti dočarava konkretne političke neuralgije koje su Vidru natjerale na još uvijek ne sasvim razjašnjen urotnički potez’. Sveučilišna profesorica i znanstvenica Viktorija Franić Tomić zapisala je pak kako ‘Mojašev nadrealistički tekst teži za razbijenim i ponovnim uspostavljanjem logički poremećenoga totaliteta, te impregnaciji brojnih značenjskih sustava koji su svojim asocijativnim dinamizmom stvorili neobično diskurzivno polje koje se danas mora percipirati kao jedan od značajnijih intertekstualnih predložaka o Marinu Držiću’.

• 13. PROSINCA 2017.

IZLOŽBA U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU

‘Domi sum’ Autori izložbe ‘Domi sum’ su Jadranka Sulić Šprem, Ana Kuzman i Frane Čizmić, autorice likovnog postava izložbe su Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman, a autorica vizualnog identiteta je Ana Demović

Prirodoslovni muzej ima zanimljivu i dugu povijest

‘Domi sum’ naziv je izložbe koja je otvorena u ponedjeljak navečer u dubrovačkom Prirodoslovnom muzeju, a predstavlja rezultat višegodišnjeg istraživanja o povijesti ustanove koja je osnovana 1872. godine kao Domorodni muzej. Prirodoslovni muzej ima zanimljivu i dugu povijest, preživio je ratove i veliki potres 1979. godine te je često selio. Muzej je otvoren 1872. godine u općinskoj palači pa je potom preselio u tvrđavu Svetog Ivana, zatim u palaču Crijević Pucić pa u Benediktinski samostan na otoku Lokrumu.

Nakon toga opet u tvrđavu Svetog Ivana, a za vrijeme Domovinskog rata najvrjedniji dio zbirke nalazio se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Na današnjoj lokaciji u Androvićevoj ulici je od 2009. godine.

Autori izložbe ‘Domi sum’ su Jadranka Sulić Šprem, Ana Kuzman i Frane Čizmić, autorice likovnog postava izložbe su Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman, a autorica vizualnog identiteta je Ana Demović.

Kultura 41

42 DuList info

13. PROSINCA 2017. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

MB ‘AP ARGOSY’ Brod je trenutno u luci Eemshaven

229 m duljina MB ‘AP ARGOSY’

ORSULA

28. 12. stiže u Ravennu

AP SVETI VLAHO Tip broda: Panamax Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina: 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11.620 KW Brzina: 14 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Ivica Zupčić Upravitelj stroja: Nikola Matana I. časnik palube: Antonio Milošević I. časnik stroja: Nikša Karaman II. časnik palube: Ante Biočina II. časnik stroja: Domagoj Durdov III. časnik palube: Mario Capurso III. časnik stroja: Toni Svirčić Kuhar: Emil Mustać Vođa palube: Nikša Gavrilica, Rajko Jurković Brodski mehaničar: Pero Gverović Elektroničar: Zoran Bačić Kormilari: Tomislav Jurčević, Stijepo Mozara Konobar: Igor Čorkalo Pripravnici: Kristijan Bukvić, Mihael Bezek, Josip Lonac

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

Plovi za Isdemir gdje se očekuje 14. 12.

AP REVELIN 20. 12. stiže u San Antonio, slijedi Arica 25. 12.

DuList info 43

• 13. PROSINCA 2017.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

MIHO PRACAT

Plovi za Ust Lugu gdje se očekuje 13. 12.

CITY OF DUBROVNIK

U luci Vysotsk, slijedi Rostock 18. 12.

AP ARGOSY

U luci Eemshaven

MAPLE GLORY U luci Rostock

AP JADRAN

U luci Eemshaven, slijedi Ust Luga 16. 12.

AP DUBRAVA

U luci Odense, slijedi Turska

OLUJA

U luci Qingdao

ZAGREB

U luci Nordenham

AP DRŽIĆ

Plovi za Pyongtaek gdje se očekuje 17. 12.

AP ASTAREA

U luci Muara Pantai, slijedi Kohsichang 22. 12.

AP STON

U luci Chittagong

AP SLANO

U luci Samarinda, slijedi Tuticorin 20. 12.

44 Oglas

13. PROSINCA 2017. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodaje se Ford Fusion prva registra-

cija siječanj 2008., benzin 1.4, 16v, prešao 70 000 km, ima nove ljetne gume i u cijenu ulaze zimske gume s felgama.

Klima, električni podizači stakla. Kontakt 095 197 9837

Prodajem automobil Opel Corsa 2005. g. u voznom stanju, neregistriran vrlo povoljno 650 eura. Kontakt 091 334 3004 Prodajem Renault Scenic Conquest 2008. 1.6 + Plin. 147 000km, napravljen veliki servis. Auto u izvrsnom stanju, mala potrošnja. Cijena po dogovoru.

Kontakt 091 205 3463 IZNAJMLJIVANJE Mladi stalno zaposleni par traži stan u Dubrovniku na duže vrijeme. Mogućnost plaćanja iznosa stanarine do 2800 kuna. Kontakt tanja.juran@yahoo.com Obitelj HITNO traži kuću ili stan na području Mokošice, Rijeke dubrovačke ili Rožata. Kontakt: 099 789 7221 Iznajmljujem stan uređen za dvije osobe u Župi dubrovačkoj 091 521 3462 Iznajmljujem stan u blizini Zračne luke

Čilipi (4osobe). Kontakt anamusladin@ gmail.com

Iznajmljujem stan na kraće razdoblje, u zapadnom dijelu Mostara (blizu novog zapadnog kolodvora). Klima, wifi, kabelska. Kontakt 00387 63 999 993 Iznajmljuje se garsonijera kompletno opremljena 22 m2 na duže vrijeme, Cavtata, Gornji Obod. Kontakt 099 579 7170 Iznajmljuje se garsonijera 30 m2 na duži period. Garsonijera se nalazi na Kapelici. Cijena 3000 kuna plus režije. Kontakt 091 768 8062 Iznajmljuje se stan na Lapadu preko cijele godine. Stan je novo adaptiran, potpuno uređen i opremljen. Sastoji se od odvojene spavaće sobe sa bračnim krevetom, dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice. U blizini se nalaze svi sadržaji potrebni za dnevni zivot. Trgovački centar Tommy, pošta, autobus, taxi, ljekarna, restorani i kafići. Uz stan se dobije

besplatno parkirno mjesto. Cijena 3500 kuna. Kontakt antebenic@gmail.com ili 098 180 8996

Iznajmljujemo

novouređenu garsonijeru na Ilijinoj glavici. Od 10.12.17. do 1.6.18., za jednu, max dvije osobe.

Molimo zvati na 020 417 098 svaki dan od 17 do 20h. Kontakt supvicko@gmail. com

Iznajmljujem sobu s upotrebom kuhinje na Babinom kuku do 1.7.18. Cijena mjesečnog najma je 1000 kuna. Polog u visini jedne najamnine obavezan. Kontakt 098 588 739 Iznajmljuje se potpuno uređen stan u Lapadu za razdoblje od 30.11.17. do 31.5.18. Stan je za jednu osobu i iznajmljuje se isključivo nepušačima. Sastoji se od spavaće sobe, kuhinje s blagovaonicom, kupaonice i balkona. Novouređen je, klimatiziran, sa perilicom rublja, sa tv-om, besplatnim pristupom Internetu, posebnim ulazom, privatnim parkingom. Nalazi se dvadeset metara od autobusnog stajališta, 200 metara od dubrovačkog sveučilišta u Lapadu. Sav namještaj je potpuno nov. Cijena 2000 kuna + režije. Kontakt 092 231 5881 Tražim stan za jednu osobu na duže vrijeme. Cijena do 2000 kuna. Kontakt 091 952 8659

Iznajmljujem dvosoban namješten stan u Čibači na duže vrijeme. Slobodan od 15.12.17. Kontakt 098 191 2689 Iznajmljujem stan u Župi dubrovačkoj, 5 min do SUB centra, na kraće vrijeme.

Kontakt 098 192 7746 Tražim cimera, stan je u Čibači, na duže

vrijeme, useljiv bilo kad, 1.000 kuna + režije. Kontakt 092 372 5034

Iznajmljujem garsonijeru na Pilama.

Kontakt 091 925 5071 Iznajmljujem stan za radnike od 1.12.2017–15.3.2018. Kontakt 099 829 5009 Iznajmljujem studio apartman na lapadskoj obali do 1.5.2018. Cijena 1.800 kn plus režije. Kontakt 098 608 690 Iznajmljuje se garsonijerica u Vrbici za jednu osobu od Nove godine do 1.5., za jednu osobu; WI-Fi, klima, MAXTv, parking, za 1.200 kuna, bez režija. Kontakt:

098 161 6632 može i Viber, Whatsapp

Iznajmljuje se garsonijera na Orsanu.

Kontakt 091 736 7862

Iznajmljujem apartman na duže vrijeme s posebnim ulazom. Kontakt 099 671 5253 Izmajmljujem stan 30m2 u Platu u Župi dubrovačkoj, potpuno opremljen, za jednu ili dvije osobe. Kontakt apartmentsmaris35@gmail.com Iznajmljuje se studio apartman u ulici Josipa Bana Jelačića (Burbon). Idealan za 2 osobe. Dostupan od 1. 11. 2017. do 15. 5. 2018. Cijena 2.400 kuna plus režije.

Kontakt senad.elezovic@hotmail.com Iznajmljuje se stan 53m2. od 1.12.17. na duže vrijeme. Kontakt 091 455 3671 Iznajmljujem stan 30m2 u Gružu do 1.5. 18. soba, kuhinja, banja, mali dnevni boravak. Kontakt 091 603 0868 Iznajmljujem manji apartman za 1, 2 osobe blizu Doma zdravlja do 30. 6. 18.

Kontakt 091 241 2223 Iznajmljuje se stan u Orašcu. Kontakt

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 13. PROSINCA 2017.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

tomivukas@gmail.com

Tražim stan na duže vrijeme. U obzir

dolazi Cavtat i Zvekovica. Po potrebi prilažem preporuku bivšeg stanodavca.

Kontakt 098 1988 988

Iznajmljujem stan od 50 m2 do 15.5. Stan je novouređen i potpuno opremljen s privatnim parking mjestom. Južno orijentiran i potpuno u suncu, te pogledom prema luci s balkona/ dnevnog boravka i spavaće sobe. Najam 5.000 kuna + režije.

Kontakt 091 886 0990 NEKRETNINE Potražujem građevinsko zemljište do 120 000 eura, od Orašca do Plata, površine do 1000 metara četvornih s pogledom na more. Bez posredovanja agencije u prodaji. Kontakt 098 1705 688 Prodaje se stan u ATLANT CENTRU 95m2 komplet namješten s vlastitim parkingom. Zvati poslije 18:00. Kontakt 092 371 6827 Kupujem trosoban stan u Našem domu 80+m2. Kontakt bozoooo@yahoo.com ili 020 295 311 Stan u Župi, Čibača, potkrovlje, 65 m2, dvije spavaće sobe, dnevna soba, kuhinja-blagovaonica, kupaonica, balkon, garaža. U završnoj fazi, kupac još može utjecati na raspored, izbor keramike, sanitarija, itd. Za gotovinu vrlo povoljno.

Kontakt 091 420 66 67 Prodaje stan 85 m2 u Dubrovniku. Kontakt 091 335 6766

PRODAJEM stan Zagreb, Dubrava, Poljanice 60m2, 2kat. 2 sobni uređen, pp vrata, klima, etažno plinsko grijanje, šupa, besplatan parkin ispred i iza zgrade. Odlična infrastruktura: tramvaj pod prozorom, bus, Konzum i Lidl prekoputa, tržnica 2 tramvajske stanice, ambulanta, ljekarna, vrtić i osnovna škola. Stan idealan za studente ili manju obitelj. Informacije na mail croavdo@ gmail.com ili 098 291 530 RAZNO Prodajem odlično očuvan, vrlo malo

korišten trosjed s mogućnosti pretvaranja u ležaj, lijepe žarko crvene boje.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 6. 12. – 13. 12. 2017.)

NIKO GLUNČIĆ pok. Iva (1928.)

ANE BOROVINIĆ rođ. Drobac (1937.

MIHO VULEŠA pok. Nika (1956.)

ANE LUKŠIĆ ud. Krista rođ. Lončarica (Puzić) (1933.)

DAMJAN VLAHOVIĆ pok. Ivana (1935.)

STIJEPO DENDER (1942.)

LINO KLAIĆ pok. Iva (1942.) ĐURO MILOŠEVIĆ pok. Vida (1922.)

MARIJA TRKOVIĆ ud. Vlaha rođ.

Gerica (1921.)

N I KA (K I KA ) HAJ D I Ć rođ.

VLAHOVIĆ ANA ANKOVIĆ ud. Mata rođ. Marinović (1932.)

CVIJETA ĐURIĆ ud. Pera rođ. Filipović (1926.)

VOJNA KRNETIĆ rođ. Smirčić (1933.)

Kontakt 095 902 7886 /Viber,Whatsapp, SMS/

Prodajem 2 maske za Samsung Galaxy

S7, nove i nekorisštene. Po 50 kn svaka.

Kontakt miro.cuzulan@gmail.com

Prodajem 2 maske za Samsung Galaxy

S6, nove i nekorištene. Po 50 kuna svaka.

Kontakt: 091 760 1161

Kupujem slike, stari novac, odlikovanja, stara pisma, razglednice, porculan, vojna oprema sablje, kubure, namještaj, srebrene predmete, staru bižuteriju, nakit. Kontakt 091 573 8453

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc – pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč. br.IBAN HR 7224070003203480017. U spomen na pok.

Ivicu Matijaševića, prijatelji iz Atlasa uplatili 900 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja te obiteljima preminulih izražava najiskreniju sućut.

LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na dragu Boženu Korda, umjesto cvijeća, prilažu 200 kuna Katica, Marina,Vicko i djeca; u spomen na mamu Iva Matijića, prilažu 940 kuna djelatnici CKINA Zračne luke Čilipi; umjesto cvijeća za pok. tetku Anu Zvijerković, prilažu 400 kuna obitelj Tihane Benković i Ivane Šmok. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiroračun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto vijenca za pok. Jelu Tomić, 200 kuna prilaže obitelj Ivana Bendera; u spomen na poštovanog gospara Martina Butigana, 200 kuna uplaćuje obitelj Bogdan; u spomen na pok. Martina Butigana, 100 kuna prilaže obitelj Luka Stahora; Nedjeljka Skočko donacija 150 kuna; Dara Ristić donacija 200 kuna; XX Jadran laguna d.o.o. donacija 100 kuna; Matko Perović donacija za sv. Nikolu 2000 kuna; Torta party i mini sajam u Mokošici, donacija 13.000 kuna; Samostan Male braće donacija 2000 kuna; učenici 3.B razreda Medicinske škole s profesoricom Marijom Čupić, donacija 565 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312 315 od 9:00–14:00.

IN MEMORIAM

Prodajem police i panele za trgovinu, u odličnom stanju. Police su s držačima, staklene i drvene. Kontakt rpmazinovicvisnja@gmail.com Prodajem trokrilna vrata 300 x 250, vrh ostakljen. Okvir željezni profil ispuna drvo, brava. 600 kuna. Kontakt 098 161 1134 TEHNIKA Zlatni Samsung Galaxy S6, 2 godine star,

očuvan. Osnovne karakteristike: octacore procesor, 3 GB RAM, 32 GB interna memorija, 16 MP kamera, 5.1’ ekran super AMOLED. 1600 kn. Kontakt 091 760 1161

ROMAN ROGULJA

7. 12. 2009. – 7. 12. 2017.

GODINA OSMA KAD PROĐE PRIJE, SRETAN SI GORE, UZ SVOJE DRAGE, ZABORAV OVDJE TE UZEO NIJE, ČUVATI SPOMEN, BOŽE DAJ SNAGE Brat Igor, sestra Karin i Branka sa obiteljima

46 Sport

Ispustili +5 pa se spašavali JUG CO UGOSTIO BARCELONETU

GRUŽ NA NOGAMA

Fali nam svježine u rotaciji. Protiv brze ekipe smo se u napadu morali braniti od kontre – Kobešćak

Ovacije za velikog Felipea

Pred sam početak utakmice na prozivci igrača Barcelonete Josip Vrlić pokupio je lijep pljesak dubrovačke publike, koja pamti sjajnog riječkog centra i njegove igre u kapici Juga u protekle dvije sezone. Ipak, prave ovacije doživio je njegov današnji suigrač, najbolji stranac u povijesti Juga Felipe Perrone. Neki gledatelji su se i ustali na noge u čast omalenom Brazilcu, pravom vaterpolskom ‘fantazisti’, ‘Messiju’ tog sporta, koji je nastupajući za vjerojatno najbolji sastav Juga u povijesti dubrovačkom klubu i gradu pod Srđem donio toliko sreće. Pamti Gruž velikog Felipe…

Kad se pogleda cijela utakmica, ovaj remi nije za nas katastrofa, čak ne mogu reći ni da sam nezadovoljan. Barceloneta je imala priliku za pobjedu, a dvije i pol četvrtine su bili bolji. Nakon odličnog starta, prije svega obrambeno, ‘hvatali’ smo ih po bazenu – izjavio je trener Juga CO Vjekoslav Kobešćak Piše/Foto Baldo Marunčić

U 4. kolu A skupine LEN Lige prvaka Jug CO je na svom bazenu u Gružu u subotu navečer remizirao s CNA Barcelonetom 9:9 (5:1, 2:3, 1:2, 1:3). Jugaši su uraganski započeli susret te su sredinom prve četvrtine imali 7:2 i činilo se da je susret već riješen. Međutim, uporni igrači španjolskog prvaka polako su stizali rezultat te su minutu i 53 sekunde prije kraja meča stigli na

9:9 golom Perronea iz peterca, a u idućem napadu pogađaju prečku. Potom je Joković pucao, a Lopez odbio loptu do stative. S 33 sekunde na semaforu španjolski trener Martin uzima timeout i slaže napad za pobjedu. Ipak, šut završava u rukama Jugovog vratara Bijača. Kod Juga CO po dva gola zabili su Joković i Lončar, a Macan, Fatović, Renzuto, Rašović i Lozina po 1. Vratar Bijač skupio je 9 obrana. Kod gostuju Mallarach je zabio dvaput, a po jednom

Sport 47

• 13. PROSINCA 2017.

ALBONA SE NIJE POJAVILA Nije odigran susret 10. kola 1. HMNL između MNK Squarea i MNK Albone Potpićan 98, koji je bio zakazan za petak 8. prosinca u Gospinom polju. Razlog otkazivanja je loša financijska situacija gostiju.

MNK Square u 11. kolu gostuje kod Alumnusa.

REMI ‘BARAKUDA’ I ‘FURIE ROJE’ U sklopu sparing priprema hrvatska vaterpolska reprezentacija odigrala je 6:6 protiv Španjolske u ponedjeljak navečer pred prepunim bazenom u Sisku. U sastavu izbornika Tucka bili su i vaterpolisti Juga CO Hrvoje Benić, Luka Lozina i Loren Fatović.

HEP SUPERLIGA

‘Pituri’ jesenski prvaci

Famera, Granados, Munarriz, Vrlić, Fernandez i Perrone.

Kobešćak: Nisam nezadovoljan

— Kad se pogleda cijela utakmica, ovaj remi nije za nas katastrofa, čak ne mogu reći ni da sam nezadovoljan. Barceloneta je imala priliku za pobjedu, a dvije i pol četvrtine su bili bolji. Nakon odličnog starta, prije svega obrambeno, ‘hvatali’ smo ih po bazenu – izjavio je nakon meča s Barcelonetom trener Juga CO Vjekoslav Kobešćak.

— Ulazili su nam golovi, neki i sretno i spretno, pa smo se odvojili, ali nije bilo za očekivati da tako krene utakmica. Nakon time-outa sredinom druge četvrtine, kojeg sam zvao vjerojatno bespotrebno, počeli smo ih hvatati po bazenu. Imali smo još nekih perioda i dobrih momenata, ali smo izgubili igru. Hvatali smo njihovu kontru te na kraju, iako smo relativno dobro zatvorili Perronea, Vrlića i Munarriza, Perrone je izborio peterac nakon našeg igrača više te zabio gol. To je bio važan trenutak – smatra Kobešćak. Procijenio je kako će, nakon pada u Moskvi te u Gružu, padova u nastavku sezone biti još.

— Fali nam svježine u rotaciji. Protiv brze ekipe smo se u napadu morali braniti od kontre. Nismo bili dovoljno aktivni, bojali smo se kontranapada, bili smo sterilni i njima prepustili inicijativu. Njihov vratar obranio je par šuteva, uključujući peterac, te su uhvatili priključak – zaključio je Kobešćak.

— Ovo je već druga utakmica u kojoj smo u prvom dijelu imali kontrolu i apsolutnu nadmoć. Jednostavno padnemo. Fizički sigurno nije pad, prije pad koncentracije ili strah od pobjede.

Ne znam što nam se događa. Moramo analizirati utakmicu. Ovakvu igru ne možemo održati cijelu utakmicu, ali bi trebali barem održati kontrolu

1000 gledatelja popratilo je meč Juga i Barcelonete

Ovakvu igru ne možemo održati cijelu utakmicu, ali bi trebali barem održati kontrolu rezultata te mirno završiti meč. Sa 9:6 završiti na 9:9 kod kuće je gubitak bodova za nas – izjavio je Luka Lončar

rezultata te mirno završiti meč. Sa 9:6 završiti na 9:9 kod kuće je gubitak bodova za nas – izjavio je nakon meča centar Juga CO Luka Lončar.

Perrone: S Jugom uvijek teško

— S Jugom u Gružu je uvijek teško. Kao momčad smo pokazali karakter kad smo s 5:1 stigli na 9:9. Nije to lako. Imali smo priliku za pobjedu, ali kad stigneš toliku razliku zadovoljan si i s remijem.

To je Jug protiv kojeg je uvijek teško pa je remi za nas savršen rezultat – rekao je najbolji stranac u povijesti Juga te danas igrač CNA Barcelonete Felipe Perrone. Njegov suigrač, nekad u Jugu a sad u Barceloneti, Josip Vrlić rekao je kako je njegova momčad nakon 5:1 i 7:2 jednostavno odlučila igrati.

— Ubrzali smo napad, krenuli još jače u kontru te nam se to vratilo. Zabili smo nekoliko lakih golova te smo se vratili u utakmicu. Jug nije realizirao peterac za tri razlike, a mi smo s odličnom obranom stigli do boda. Nakon 5 golova minusa moramo biti zadovoljni, jer smo mislili da smo izgubili sve šanse. Imali smo napad za pobjedu pa nam je žao za sva 3 boda, ali Jugu će u Gružu rijetko tko uzeti išta. Ovdje smo vratili bodove izgubljene protiv Olympiakosa – ustvrdio je Vrlić.

Jug CO je u 5. kolu LEN Lige prvaka 20. prosinca gost Brescie.

Stolnotenisači Libertas Marinkolora ove subote odigrali su svoj posljednji ovogodišnji susret u HEP Superligi. U dvorani u Gospinom polju uvjerljivo su u meču 9. kola s 4:0 pobijedili STK Obrtničku školu Brod iz Slavonskog Broda. Najprije je Japec svladao Jalžabetića s 3:1 (11:9, 5:11, 11:7, 11:4), potom je Ivan Juzbašić slavio protiv Arbanasa s 3:2 (11:4, 6:11, 5:11, 11:7, 11:1), a njegov brat Neven pobijedio Bogdanovića s 3:0 (11:2, 11:3, 11:8). Četvrti bod donio je par Japec/ I. Juzbašić protiv Zeljka i Arbanasa 3:2 (10:12, 9:11, 11:4, 1:4, 11:6). Ovo je osma pobjeda ‘Pitura’, koji su prvi dio prvenstva završili sa 17 osvojenih bodova i sa samo jednim porazom (na gostovanju u Osijeku) postali jesenski prvaci HEP Superlige.

Nastavak prvenstva zakazan je za 20. siječnja 2018., kada u Dubrovnik dolazi GSTK Zagreb.

ŽKK RAGUSA

Protiv Šibenika +37 ŽKK Ragusa slavila je protiv Šibenika s 82:45 (17:10, 27:13, 22:18, 16:4) u subotu popodne u Gospinom polju.

Ekipa Zdravka Kitina utakmicu je prelomila u drugoj četvrtini, kad se na odmor otišlo s +21, a ta se razlika do kraja susreta gradila do konačnih +37.

Dubrovkinje su odigrale solidnu utakmicu, a istaknule su se Tomičić s 12 koševa te Stanković i Kalajžić s po 11. S omjerom 5–4 ŽKK Ragusa drži 4. mjesto na ljestvici, a u idućem kolu putuju u Split (5–4).

48 Sport

13. PROSINCA 2017. •

‘STAZOM DEVA – POVRATAK TRKAČA’

Živković najbrži

Živković je utrku serpentinama od magistrale do tvrđave Imperijal, stazu dugu 2,2 kilometra s visinskom razlikom 265 metara, istrčao s vremenom 12 minuta i 18 sekundi te time obranio prošlogodišnji naslov pobjednika Foto Zvonimir Pandža

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Jelena Tomašević (18:00, 12. ukupno), ispred Made Žeravica (18:42, ukupno 17.) i Biljane Taslak (18:55, ukupno 18.)

Član Atletskog kluba Dubrovnik Ante Živković pobjednik je drugog izdanja utrke ‘Stazom deva – povratak trkača’, koja je u povodu Dana branitelja Dubrovnika i blagdana Svetog Nikole održana prošle subote u lošim vremenskim uvjetima na padinama Srđa u organizaciji Triatlon kluba Dubrovnik.

Živković je utrku serpentinama od magistrale do tvrđave Imperijal, stazu dugu 2,2 kilometra s visinskom razlikom 265 metara, istrčao s vremenom 12 minuta i 18 sekundi te time obranio prošlogodišnji naslov pobjednika.

Drugo mjesto pripalo je konavoskom triatloncu Jakši Dikliću (12:59), a treće Lazaru Badanjcu (14:09). U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Jelena Tomašević (18:00, 12. ukupno), ispred Made Žeravica (18:42, ukupno 17.) i Biljane Taslak (18:55, ukupno 18.). Na utrci je ukupno nastupilo 50 trkačica i trkača.

Utrkom bez vremenskog ograničenja se simbolički odava počast braniteljima Dubrovnika i ljudima koji su tim opskrbnim putem donosili hranu i vodu do simbola obrane Dubrovnika, tvrđave Imperijal. Utrka je humanitarnog karaktera jer će dio sredstava biti uplaćen za pomoć dubrovačkoj udruzi roditelja djece s posebnim potrebama ‘Poseban Prijatelj’.

Sport 49

• 13. PROSINCA 2017.

11. KUP MOKOŠICE 2017.

Slavio Hercegovac

Natjecanja su održana u tri uzrasne kategorije (U10, U12, U14) u konkurenciji djevojčica i dječaka Foto Zvonimir Pandža

Judo klub Hercegovac iz Mostara pobjednik je jedanaestog izdanja međunarodnog judo turnira ‘Kup Mokošice 2017.’, koji se u organizaciji Judo kluba Dubrovnik održao u subotu 9. prosinca u sportskoj dvorani Osnovne škole Mokošica. Na turniru na kojem je nastupilo 215

natjecatelja iz 20 klubova iz četiri države (Hrvatska, BiH, Crna Gora i Srbija) drugo mjesto pripalo je Judo klubu Dalmacijacement, a treće Judo klubu Dubrovnik 1966.. Natjecanja su održana u tri uzrasne kategorije (U10, U12, U14) u konkurenciji djevojčica i dječaka.

215

natjecatelja ukupno je sudjelovalo na turniru

50 Sport

13. PROSINCA 2017. •

USPJEH BK AEDIUMA

Korać prvakinja Hrvatske!

Foto BK Aedium

12

medalja ukupno je osvojio BK Aedium na turniru

Lana Korać je na putu do titule prvakinje Hrvatske u kategoriji poletarki nanizala tri pobjede Članica Badmintonskog kluba Aedium Lana Korać osvojila je prvo mjesto u konkurenciji poletarki pojedinačno na Prvenstvu Hrvatske u badmintonu za poletarce (U11) i juniore

(U19), koje je protekle subote održano u dvorani OŠ Župa dubrovačka u Mlinima. Korać je na putu do titule prvakinje nanizala tri pobjede. U istoj konkurenciji Lučia Galjer je bila brončana,

Poletarci Patrik Karamatić i Davor Makivić osvojili su pojedinačne bronce, a u paru srebro

dok su Romea Milković i Petra Šilje stigle do četvrtfinala. Korać i Galjer su u ženskom paru osvojile srebro, a Milković i Šilje broncu. Poletarci Patrik Karamatić i Davor Makivić osvojili su pojedinačne bronce, a u paru srebro.

Juniorka Barbara Janičić osvojila je broncu, dok su Mia Čerjan i Maris Guca ‘zapele’ u četvrtfinalu. U ženskom paru Čerjan je s Ingom Sadaić bila srebrna, a Guca i Nikolina Kabiček brončane, dok su Andrea Vlašić i Dora Šurković stigle do četvrtfinala. Čerjan je u mješovitom paru s Lukom Grubićem bila brončana, a Barbara Janičić s Linom Zadravcem ‘zapela’ u četvrtfinalu. Kod juniora broncu u muškom paru osvojili su Lukša Zlošilo i Marko Janičić, a pojedinačno su ušli među osam najboljih.

Sve skupa BK Aedium na natjecanju je osvojio 12 medalja, od čega 5 pojedinačnih i 7 u paru.

U kategoriji poletarca ukupno je nastupilo 9 igračica i 12 igrača iz 6 klubova iz Čakovca, Dubrovnika, Koprivnice, Makarske, Novske i Zagreba, a kod juniora 12 igračica i 12 igrača iz 7 klubova iz Čakovca, Dubrovnika, Makarske i Zagreba. BK Aedium je nastupio sa 16 igračica i igrača pod vodstvom trenera Ratka Galjera i Vlaha Čerjana.

MEMORIJAL ‘VEDRAN JELAVIĆ’

Nastupa 14 ekipa Memorijal Vedran Jelavić održava se u sjećanje na preminulog profesora Međunarodni sveučilišni turnir u košarci i odbojci Memorijal ‘Vedran Jelavić’, održat će se u sportskoj dvorani Gospino polje od 14. do 17. prosinca. Na 21. izdanju turnira nastupit će osam odbojkaških i šest košarkaških ekipa. U ženskoj odbojci natjecat će se Veleučilište Rijeka, FMTU Opatija, Veleučilište Karlovac, Sveučilište u Zadru,

Tradicionalno će se održati natjecanje u šutiranju trica i zakucavanju

Sveučilište Sjever Varaždin, University of Pecs (HUN), Univerzitet u Zenici (BIH) te Sveučilište u Zagrebu. U muškoj košarci snage će odmjeriti Sveučilište u Dubrovniku, Interuniverzitetski centar Dubrovnik, Veleučilište Rijeka, University of Pecs (HUN), Univerzitet u Zenici (BIH) i Univerzitet u Nikšiću (CG).

Prvi dan turnira igrat će se u dvorani Paola di Rosa, a u subotu, posljednjeg dana turnira, prije finalnih utakmica, tradicionalno će se održati natjecanje

u šutiranju trica i zakucavanju. Za prve tri ekipe i momčadi u ukupnom poretku predviđeni su pehari i medalje, kao i nagrada za Fair play koja će se dodijeliti jednoj ekipi/momčadi prema izboru stručnjaka te po jedna statua za najboljeg u šutiranju trica i atraktivnom zakucavanju.

Memorijal Vedran Jelavić održava se u sjećanje na preminulog profesora Sveučilišta u Dubrovniku i najstariji je turnir ovakve vrste.

Sport 51

• 13. PROSINCA 2017.

TURNIR ZA DAN BRANITELJA

Najbolja Hladnica

Mali Hladničani su iza sebe ostavili drugoplasirani Du Talent te treći NŠ Božo Broketa Ekipa Hladnica du talent osvojila je prvo mjesto na turniru koji je u utorak 5. prosinca povodom Dana dubrovačkih branitelja održan na terenu s umjetnom travom u Hladnici. Mali Hladničani su iza sebe ostavili drugoplasirani Du Talent te treći NŠ Božo Broketa. Na turniru su još nastupili NŠ Božo Broketa 2, NK NA Libertas, NK Župa dubrovačka.

Ipak, bitnije od rezultata bilo je prikazati talent na ponos trenera i roditelja te se podružiti sa svojim vršnjacima, a lijepa je gesta organizatora da su svi sudionici osvojili pehar te slatke poklon pakete.

6

ekipa sudjelovalo je na turniru

52 DuList IN BLOG ‘UPGRADESIGN’ PETRE FRANIĆ I TINE GALEŠIĆ

‘Arhitekturu ne treba izmišljati, nego učiti od drugih’ smo rješavale na fakultetu i naravno zajedno učile za ispite. Nakon studentskog života, druženje se nastavilo i privatno te kroz neke zajedničke projekte koje smo radile, zapravo smo ubrzo počele razgovarati o tome da zajedno pokrenemo blog i intezivno smo istraživale kako ga pokrenuti – istaknule su ove vrijedne arhitektice koje su u razgovoru za DuList istaknule koje su im najdraže objave, gdje pronalaze inspiraciju, ali su podijelile i ideje za božićno ukrašavanje.

Pod krinkom jednostavnih savjeta i inspirativnih projekata arhitekata kojima se divimo, nastojimo približiti čitateljima o čemu sve arhitektice i arhitekti razmišljaju tijekom projektiranja Du b rov k i nja P et r a F r a n i ć , nakon završene je srednje Umjetničke škole u Dubrovniku upisala Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

A na fakultetu je upoznala Tinu Galešić iz Zagreba, s kojom je zajedno prolazila kroz sve čari studentskog života – od učenja do izlazaka. Nakon studiranja su se zaposlile, no svoju su ljubav

Razgovarala Maria Prkut Foto upgradesign privatna arhiva

prema arhitekturi i dizajniranju interijera odlučile pretočiti u simpatični blog ‘upgradesign’ te čitateljima dijeliti savjete i približiti ‘mali’ svijet arhitekture.

— Nas dvije se družimo od prve godine faksa i cijelo to vrijeme pomagale smo međusobno jedna drugoj u projektantskim zadacima koje

Možete li našim čitateljima ukratko opisati što sve mogu pronaći na blogu ‘upgradesign’? Što za vas predstavlja ovaj blog?

Poslužit ćemo se citatom Bernarda Tschumia (za uncube’s blog) koji nam je bio misao vodilja od početka: ‘(...) I always insist that architecture is not about the knowledge of form, but the form of knowledge. But we are not the only ones who have the right to talk about this form of knowledge, others can talk about it, too. As an architect, I am allowed to make a film, I am allowed to write a book. I always say, that we are all in a society with an exchange, with import and export. I think what happens in film, what happens in art and in literature is as much part of my own work.’ Svima je dopušteno dizajnirati, barem vlastiti interijer. Prilikom pisanja svake objave imamo na umu dvije stvari. Prva je ta da arhitekturu ne treba izmišljati, nego učiti od drugih.

Početak svakog projekta je istraživanje: što su drugi napravili kako bi riješili problem s kojim smo se susreli? Na

DuList IN 53

• 13. PROSINCA 2017.

U SIJEČNJU U KINIMA Ako ste za Trećić, naš najudaljeniji otok, ‘čuli iz križaljki’, obradovat će vas inormacija kako ćete ga moći vidjeti u kinu 11. siječnja 2018., kad izlazi ekranizacija proslavljenog hrvatskog romana ‘Osmi povjerenik’.

Osmi povjerenik dugometražni je prvijenac redatelja i scenarista Ivana Salaja, nastao u produkciji Alka filma, a u naslovnoj ulozi je Dubrovčanin Frano Mašković.

Volimo sve vezano uz božićno vrijeme pa pomalo koristimo blog kako bismo podijelili to sa svima

Pored toga, volimo i how to objave – one kriju male tajne velikih majstora.

Za projektiranje svake prostorije postoje vrlo jasna pravila: minimalne dimenzije prostorije, veličina namještaja, minimalne udaljenosti između komada namještaja. Dobar interijer, naravno, nadilazi te matematičke formule. Ipak, morate ih jako dobro poznavati kako biste ih mogli primjeniti, prilagoditi, i katkad čak zaobići.

kraju krajeva, kako uvjeriti investitore da će biti dobro ono što im predlažemo, ako ne možemo pokazati kako to zaista negdje već funkcionira? A druga je ta da netko, tko se ne bavi arhitekturom ili sličnom strukom, u većini slučajeva ne zna gdje pronaći fotografije i nacrte inspirativnog interijera. Google ne izbaci interijere vrhunskih arhitekata kad guglate contemporary apartment

Gotovo svakodnevno za nešto kažemo: ‘E pa to bi mogla biti sljedeći objava!’

interior ili modern interior. Nije bitno zašto je to tako, ali činjenica kako je to tako, mogla bi biti razlog zašto većina ljudi ima sasvim pogrešan dojam o tome što je uopće dobro dizajniran interijer. I zato pod krinkom jednostavnih savjeta i inspirativnih projekata arhitekata kojima se divimo, nastojimo približiti čitateljima o čemu sve arhitektice i arhitekti razmišljaju tijekom projektiranja, na koji način prilagođavaju prostore budućim korisnicima, koliko je u arhitekturi važna iskrenost materijala, kontekst i vrijeme u kojem živimo, te zašto dizajniranje interijera nije isto što i ukrašavanje.

O kojim temama najviše volite pisati?

Volimo pisati o interijerima koje

2016. godine pokrenule su blog

volimo, ali i njihovim autorima. Budući smo arhitektice, bitno nam je povezati djelo s autorom. Tim tekstovima pokušavamo pokazati kako promatrati interijer kao cjelinu i detalje u njemu, ali i objasniti logiku, odnosno koncept koji je prethodio dizajnu lijepog interijera.

54 DuList IN

13. PROSINCA 2017. •

djelovanja u internetskoj sferi?

Blog nam je hobi i maksimalno ga odvajamo od posla – inače bismo 24 sata dnevno bile posvećene poslu. Ali uzbudljive su nam ponude koje dobivamo kao blogerice. Još uvijek mislimo da o bloganju ne znamo ništa, pa je lijepo kada netko misli drugačije.

Dolazi nam božićno vrijeme. Što preporučate našim čitateljima po pitanju zanimljivog ukrašavanja

Smatrate li kako su društvene mreže odličan način putem kojeg možete doći do ljudi, odnosno ljubitelja arhitekture i dizajna?

Da, jer je za blog jako bitno da te čitatelji doživljavaju kao osobu, a na društvenim mrežama, za razliku od web stranice, više si čovjek, a manje to što radiš.

Najbolji primjer su produkt dizajneri, koji gotovo usputno prikazuju svoje proizvode, a aktivnost na društvenim mrežama fokusiraju na priče iz života. I to je zapravo jako lijepo, ali i jako teško.

Nezamisliva količina vremena i rada stoji iza svakog Instagram profila koji vam se sviđa.

U dizajniranju interijera cijene prirodne materijale, neutralne tonove i umjerenost

Što biste izdvojile kao najdražu objavu?

Stvarno volimo gore spomenute objave o interijerima stanova koje smo do sada objavile, možda i zbog divnih riječi podrške njihovih autora. Ali svaka od nas ima i neki svoj favorit.

Petra: Meni je to ‘9 things chefs can teach us about interior design’. Arhitektura je praktički isto što i hrana – vrlo prisutna u našoj svakodnevici, često sasvim prosječna i koristimo ju bez da puno o tome razmišljamo, ali kad je izvanredna, ostavlja nezaboravan dojam.

Tina: Ja ću izdvojiti ‘Christmas gifts for little architects’. Mislim da je dobro djeci ukazivati na razliku između kvalitetnih, lijepo dizajniranih i etički proizvedenih predmeta, i onih koji to nisu.

Tko ili što vam je inspiracija u kreiranju objava?

Neke objave su odgovori na pitanja koja nam postavljaju prijatelji i članovi obitelji prije preuređenja. Drugi su rezultat našeg oduševljenja nekim prostorom ili proizvodom. Katkad istraživanje za vlastiti projekt uobličimo u objavu. Gotovo svakodnevno za nešto kažemo: ‘E pa to bi mogla biti sljedeća objava!’.

Jeste li dobile određene poslovne ponude na temelju vašeg aktivnog

Blog nam je hobi i maksimalno ga odvajamo od posla – inače bismo 24 sata dnevno bile posvećene poslu

vlastitog doma?

Mi smo uvijek za prirodne materijale, neutralne tonove i umjerenost. Preporučamo što manje kupovanja ukrasa, a što više korištenja onoga kojeg imate doma, možda na drukčiji način nego inače. Imamo malu božićnu seriju koju objavljujemo utorkom. Volimo sve vezano uz božićno vrijeme pa pomalo koristimo blog kako bismo podijelili to sa svima. A sve koji žele dijeliti radost Božića molimo da pročitaju našu prvu objavu iz ove serije, ‘Acts of kindness’ – i usreće nekoga.

• 13. PROSINCA 2017.

DuList IN 55

Večer tradicije naših klapaša KAŠE U SALOČI

Poštujući davni pjev dubrovačkih gospara i pažljivo osluškujući glazbeno bilo svoga kraja, 2007. nastala je klapa koja je dobila ime po lukobranu Kaše koji se nalazi ispred stare gradske luke u Dubrovniku Foto DKD

Klapa Kaše u lipnju ove godine proslavila je 10 godina kontinuiranog rada

Tradicionalne dubrovačke kolende i napjevi u Saloči od zrcala, a ujedno i koncert povodom deset godina rada – u svemu tome dubrovačka publika imala je priliku uživati u petak navečer zahvaljujući Klapi Kaše.

Klapa Kaše u lipnju ove godine proslavila je 10 godina kontinuiranog rada. U prvom desetljeću osvojila je na desetke nagrada, od kojih se posebno izdvaja trijumf u Omišu kada su 2012. na 46. Festivalu Klapa postali apsolutni pobjednici, zasluženo su osvojili prvu nagradu žirija i publike, u konkurenciji muških klapa.

Poštujući davni pjev dubrovačkih gospara i pažljivo osluškujući glazbeno bilo svoga kraja, 2007. nastala je

Klapa je tijekom 2013. objavila prvi nosač zvuka Rego klapa koja je dobila ime po lukobranu Kaše koji se nalazi ispred stare gradske luke u Dubrovniku, a simbolizira klapu kao lukobran višeglasnog pjevanja dubrovačkog kraja. Klapa je tijekom 2013. objavila prvi nosač zvuka Rego, a već iduće godine i drugi album Tragom Republike. Ova lijepa večer bila je dio programa Dubrovačkog zimskog festivala.

56 DuList IN

13. PROSINCA 2017. •

DRUGI VIKEND DUROVAČKOG ZIMSKOG FESTIVALA

Od vrhunskih koncerata do predivnih torti! i Ekonomske škole, a u popratnom programu nastupili su Plesni studio Lazareti, Dubrovački primorski svatovi i njihov mali linđo. Održana je i predstava amaterske kazališne skupine ‘Aster’ koja je za najmlađe izvela predstavu ‘Čarobni grah’. Blagdansko veselje potom se proširilo i na druge dijelove grada, od kućica na Stradunu, preko Gundulićeve poljane do parka u Pilama.

Dva vrhunska glasa

Glazbeni dio festivalskog programa za vikend obilježili su koncerti jednih od najjačih vokala hrvatske estrade, Jacquesa i Massima. ‘Stotinama godina’, ‘Zauvijek tvoj’, ‘Živim za to’, ‘Nov čovjek’, ‘Srećom imam

Na tradicionalnom humanitarnom 10. ‘Torta Partyju’, održanom po prohladnom, ali lijepom vremenu u nedjelju ujutro ispred Crkve sv. Vlaha u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, od prodaje slastica prikupljeno je 12600 kuna Drugi vikend četvrtog Dubrovačkog zimskog festivala prošao je na raspjevan i sladak način! Iako je kiša ‘poremetila’ neke planove, brojna događanja u sklopu festivalskog programa ipak su se odvijala na Stradunu, Uvali Lapad te u Mokošici na radost i malih i velikih.

Humanitarni ‘Torta Party’

Na tradicionalnom humanitarnom 10.

‘Torta Partyju’, održanom po prohladnom, ali lijepom vremenu u nedjelju ujutro ispred Crkve sv. Vlaha u organizaciji Turističke zajednice grada

Foto Zvonimir Pandža

Na Torta Partyju sudjelovalo je 33 sudionika s više od 50 torti

Dubrovnika, od prodaje slastica prikupljeno je 12600 kuna za Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Torta Partyju sudjelovalo je 33 sudionika s više od 50 torti, a riječ je o lokalnim medijskim kućama, ugostiteljskim objektima, hotelima, udrugama…

Fete torte po cijeni od petnaest kuna prodavali su vrijedni učenici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik

tebe’, ‘Dužna si’, ‘Nepobjediva’, u petak je Stradun s Gospodinom Glasom, Jacquesom Houdekom, u glas pjevao njegove najveće hitove. Jacquesa smo pratili kao mentora u popularnom showu The Voice, nastupa s nizom eminentnih glazbenika, a čini se da njegov status među publikom diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovniku, ne pada. A Massimo je s iste pozornice raspjevao festivalsku publiku dan kasnije. Karizmatični Massimo toliko

DuList IN 57

• 13. PROSINCA 2017.

Katoličke molitvene zajednice Effatha nastupili Alan Hržica, Petar Buljan te Stijepo Gleđ-Markos i prijatelji.

Kiša nije bila bitan faktor ovu subotu

Jacques i Massimo razveselili su festivalsku publiku

je osvojio Dubrovčane – i naravno – njihove bolje polovice, da kiša jednostavno nije bila bitan faktor ovu subotu. Pjevalo se s popularnim pjevačem unatoč zimi, a brojni njegovi hitovi lako su zagrijali i one najsmrznutije. Jedinstveni koncert duhovne glazbe održao se u nedjelju na istom mjestu na kojem su u organizaciji

Nedjelja je bila osobito vesela u Uvali Lapad

Na veselje mnogobrojne djece

I ovog su vikenda oni najmlađi mogli uživati u zabavnim programima.

Nedjelja je bila osobito živa i vesela u Uvali Lapad gdje su u sklopu programa ‘Šarena zima’ nastupili Baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića i plesna udruga ‘Čudesni koraci’ uz koncert božićnih pjesama u izvedbi dječjih zborova i zborova mladih koji se održao na blagdanskoj pozornici pokraj fontane. Isti dan, u Novoj je Mokošici održana interaktivna predstava za

djecu Kazališne družine Osijek ‘Pismo Djeda Mraza/Audicija za Djeda Mraza’ pokraj Caffe bara Kiss, a Klapa Subrenum zapjevala je kasnije na istom mjestu. I idući tjedan rezerviran je za dobar provod na Dubrovačkom zimskom festivalu. Nadamo se kako će nas poslužiti i vrijeme!

58 Promo

13. PROSINCA 2017. •

ADVENTSKA PONUDA

Božićno ozračje u Vrtlarovoj kućici na Pilama Uoči blagdana vrtlarova kućica je i produžila radno vrijeme pa se tako već od 8 sati može kupiti prigodni cvijet ili pak uvečer do 19 sati prije određenog susreta s dragim osobama

U Vrtlarovoj kućici adventski vijenci i božićni aranžmani mogu se pronaći u različitim bojama i veličinama, ručno su izrađeni uz pomno odabrane materijale i božićne dekoracije. Svaki detalj ima svoje mjesto i smisao tako da svaki od ovih unikatnih ukrasa govori svoju priču Blagdani su stigli i u adventsku kućicu tvrtke Vrtlar na Pilama. Potpuno spremna i u blagdanskom duhu, ponuda kućice je raznolika – za svačiji ukus i džep. Uz svježe rezano cvijeće nudi vrlo ukusno složene aranžmane kako svakodnevne, tako i blagdanske.

Uoči blagdana vrtlarova kućica je i produžila radno vrijeme pa se tako već od

8 sati može kupiti prigodni cvijet ili pak uvečer do 19 sati prije određenog susreta s dragim osobama. Adventski vijenci i božićni anranžmani u ponudi su u različitim bojama i veličinama, ručno su izrađeni uz pomno odabrane materijale i božićne dekoracije. Svaki detalj ima svoje mjesto i smisao tako da svaki od ovih unikatnih ukrasa

Promo 59

• 13. PROSINCA 2017.

VRTLAR SAVJETUJE Održavanje božićne zvijezde

Božićna zvijezda voli toplinu i svjetlost, ali ne i previše. Držanje ovog blagdanskog bilja uz radijator ili neki drugi izvor toplog zraka jednako je štetno za zvijezde kao da ju stavite na balkon. Idealna temperatura za božićnu zvijezdu je između 15 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Božićnu zvijezdu potrebno je zalijevati odozdo preko podloška. Preporučuje se svaka tri dana podložak napuniti vodom te nakon pola sata izliti višak koji zvijezda nije upila.

govori svoju priču. Kakva bi to ponuda bila bez božićnih zvijezda? U vrtlarovoj kućici ih ima različitih veličina, a bitno je i napomenuti kako su sve iz domaće proizvodnje. Osim na kućici na Pilama božićni asortiman se može kupiti i na drugim Vrtlarovim lokacijama; u cvjećari na Boninovu koja se nalazi na adresi Điva Natali 7 te u rasadniku Zaton.

Za dodatne informacije o ponudi s povjerenjem se obratite stručnom i kreativnom osoblju Vrtlara na broj telefona 020 421 235.

KUPON VRTLAR Potpuno spremna i u blagdanskom duhu, ponuda kućice je raznolika – za svačiji ukus i džep

Donositelju ovog kupona na svaku kupljenu božićnu zvijezdu Vrtlar osigurava 15 % popusta

60 DuList IN

13. PROSINCA 2017. •

Izlazi ‘Kraken’!

ALBUM PRVIJENAC IVANA BONAČIĆA

Za izradu i dizajn covera zaslužan je umjetnik Maro Mitrović

U tih par dana koji su bili pomalo hektični no ipak predivni uz mene koji sam svirao tenor saksofon, sopran saksofon i flautu sudjelovali su izvrsni glazbenici, i moram naglasiti prvenstveno prijatelji Foto Zvonimir Pandža / Ivan Bonačić

Uz ovakve ljude je stvaralačka atmosfera uvijek prisutna te me potiče na duhovni i emotivni rast ne samo kao glazbenika i autora

‘Kraken’ je studijski autorski album snimljen uživo između 6. i 9. veljače 2017. godine u studiju ‘Debelji’ Roberta Nappholza u Zagrebu. Preduvjet za snimanje i produkciju kod Roberta nije bio samo prijateljskog karaktera već je za njegov renome jamčilo dugogodišnje profesionalno iskustvo rada kao inženjera za oblikovanje zvuka i kao producentu cijelom spektru glazbenika različitih stilova i preferenci – kazao nam je za početak lijepe priče saksofonist i flautist Ivan Bonačić, čije autorsko djelo izlazi 15. prosinca ove godine. Za izdavački segment zaslužan je Danijel Sikora iz izdavačke kuće Geenger Records, a preporuka za suradnju došla je od Dubrovčanina Žarka Dragojevića. Danijelov prvenstveno visok stupanj kolegijalnosti i profesionalnosti kao i otvorenost prema raznim stilovima glazbe stvorili su preduvjet za ovu i nadam se buduće suradnje, ističe nam Ivan, a zahvaljujući upravo Danijelovom trudu i

inicijativi album će biti izdan i na vinil ploči te će pravi ljubitelji jazz izdanja moći kroz koji mjesec uživati u analognom zvuku nestrpljivo iščekujući prve sekunde tog romantičnog pucketanja – kaže nam Ivan. Na albumu je još nekoliko iznimnih umjetnika.

— Proces samog nastajanja skladbi te stvaranja financijskih uvjeta za produkciju albuma tekao je par godina, a audio i vizualnu produkciju ovog debitantskog materijala sam financirao sam. U tih par dana koji su bili pomalo hektični no ipak predivni uz mene koji sam svirao tenor saksofon, sopran saksofon i flautu sudjelovali su izvrsni glazbenici, i moram naglasiti prvenstveno prijatelji, Filip Gavranović (Pippo Corvino) na gitari, Viktor Lipić na orguljama te Adriano Bernobić na bubnjevima kojima ću zauvijek biti zahvalan što su moje skladbe pretočili u pejzaž vlastitih emocija te se beskompromisno, u trenutku, predali glazbi. Bilo je uistinu divno svjedočiti

koheziji različitih osoba i karaktera u jednu specifičnu i novu zvučnu sliku, uvijek nastane neka čarolija – priča nam Bonačić o suradnji iz koje je iznikao ‘Kraken’. Za izradu i dizajn covera zaslužan je također Ivanov dugogodišnji prijatelj i akademski umjetnik Maro Mitrović, koji je bez imalo suzdržavanja pristao sudjelovati u ovoj stvaralačkoj misiji.

— On je tim činom ostvario moju veliku želju i dao svoj originalni vizualni utisak te time zaškakljao maštu svake osobe koja dođe u kontakt s ovim albumom – ističe Ivan. Čemu – ‘Kraken’, pitamo?

— Na albumu se nalazi šest skladbi koje zaokružuju cjelinu autorskog stvaralaštva iz jednog perioda te su tu da dočaraju moja emotivna stanja stavljena kroz prikaz mitskog bića – Krakena. Ta gigantska lignja metaforički nečujno klizi dubinama naše podsvijesti i povremeno izranjajući na površinu potiče na autorefleksiju i introspekciju. Ona zahtjeva od nas da proučavamo svoju fobologiju te nas time svakodnevno drži budnim i ukazuje na duhovnu deterioraciju čovjeka u sadašnjici – kaže Ivan, koji je uistinu sretan, zaključuje, jer je ‘u vremenu deformiranih zahtjeva ponude i potražnje komercijalnih produkcija uspio okupiti ljude pune talenta, entuzijazma i donkihotovskog karaktera te naposljetku beskompromisno iznjedriti ovaj glazbeni materijal’.

— Uz ovakve ljude je stvaralačka atmosfera uvijek prisutna te me potiče na duhovni i emotivni rast ne samo kao glazbenika i autora – kaže Ivan, a mi se nakon promocije ‘Krakena’ 15. prosinca već veselimo novim uradcima...

DuList IN 61

• 13. PROSINCA 2017.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Bikovi, u ljubavnom ćete životu biti otvoreni i opušteni, dok će kod strijelaca odnos s voljenom osobom doći do razine opuštenosti. Lavovi, vama će se povremeno činiti kao da nije pravo vrijeme za ljubav

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza.

Volite suradnju više nego borbu, ali ovih dana vjerojatno ćete se morati izboriti za neka svoja prava. Budite uvijek ono što jeste. Iskreni!

Povremeno će vam se činiti kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Niste u pravu jer vam se počinju otvarati sve bolje ljubavne prilike. Čini se kao da svi nešto čekaju, ali vi više nećete čekati.

Najviše zato što je sve tu, pred vama.

Napokon će između vas i voljene osobe doći do opuštenosti kojoj ste težili. Ništa više neće biti isforsirano. Posao će vam izgledati sve čudniji. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Imate dovoljno razloga da radite na miru. Vježbajte jogu!

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

U svom ljubavnom životu ovih ćete dana biti otvoreni i opušteni. Novi i mladi suradnici u poslu koji rade pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Pokazat ćete im kako se najbolje mogu prilagoditi poslu.

Oni koji su u duljim vezama postat će svjesni koliko su male i naizgled neatraktivne stvari važne u privatnom životu. Vjerojatno ćete dobiti podršku drugih za svoje poslovne planove, ali uz nju će doći i potreba da iskritizirate cijelu stvar.

Oni koji su već u vezama gledat će učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i postaviti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. Ne pretjerujte s hranom i pićem.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Pokušavat ćete se dobro zabavljati.

Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi koja je mlada ili koja će im unijeti veliku svježinu život. Sve što radite činit će vam se manje važnim nego vaš društveni život. Poslu nećete pridavati veći značaj.

Intenzivirat će se mogućnost izlazaka i sasvim neobičnih zabava.

Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica... Dvojit ćete hoćete li uzeti stvari u svoje ruke ili pustiti drugima da vode cijelu stvar. Odmorite se!

Počinje faza intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život odjednom će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Mnogo posla je pred vama, a za to treba i – energije. Naspavajte se!

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Mala zbunjenost bit će povezana s vašom potrebom za sigurnošću. Brzo ćete je zaboraviti. Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom. Vaš utjecaj u poslu bit će baziran na vašoj inventivnosti i profesionalnosti.

Voljena osoba zračit će više nego vi pa joj slobodno prepustite neka vas vodi.

Volite rad s ljudima, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su stabilni.

Sigurnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama.

Vozit ćete mirno i sigurno većinu tjedna. Povremeno ćete se uplesti u mrežu raznih ljudi i vješto ćete s njima komunicirati. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Idite za svojom intuicijom.

62 Promo

13. PROSINCA 2017. •

MERIT CASINO LIBERTAS

Dodjela nagrada Grand Prix Međunarodnog Backgammon turnira Pobjedu je odnio Tilman Söhnchen iz Njemače osvojivši prestižnu nagradu od 25 tisuća eura

Libertas, naši gosti pokazali su veliki interes za Dubrovnik i sadržaj koji u pro­ sincu Dubrovnik može ponuditi. Ovaj turnir polako raste. Ljudi ga podržavaju jer smatraju kako je jedan od najbolje organiziranih u svijetu. Nadamo se kako će postati tradicija – kazala je Azra Had­ žović Musić, voditeljica za odnose s jav­ nošću Merit Casina Libertas.

Direktori WBF (Worldwide Ba­ ­ ckgammon Federation) Marc Forna­ sir, Arda Findikoglu, Mesut Gurdal Buyukgungor, Aydogan Turay i regio­ nalni menadžer Merita International Burhan Genc izrazili su veliko zadovolj­ stvo odazivom igrača i sudjelovanju te prisutnima poželjeli sretnu Novu godinu.

Drugi Grand Prix Međunarodni Backgammon turnir u organizaciji Merit Casina Libertas odvijao se u kongresnoj dvorani hotela Rixos Libertas Početkom studenog na Cipru se održao najveći svjetski Backgammon u organizaciji Merit Casina na kojem je sudjelovalo oko 700 igrača iz svih dije­ lova svijeta. Predstavnici Merit Casina Libertas također su sudjelovali na ovoj velikoj manifestaciji gdje su svima pri­ sutnima predstavili i najavili turnir ‘Merit Open Backgammon Championship’ koji se upravo odvio u Dubrovniku. Brojni natjecatelji, koji su sudjelovali na tur­ niru na Cipru, također su pokazali zani­ manje za drugi Grand Prix Međunarodni Backgammon turnir. U organizaciji Merit Casina Libertas turnir se odvijao u kon­ gresnoj dvorani hotela Rixos Libertas, a trajao je od 6. do 10. prosinca. Na jednom mjestu okupio je 120 strastvenih igrača Backgammona iz 26 zemalja između kojima je bilo i natjecatelja iz Hrvatske.

Pobjedu je odnio Tilman Söhnchen iz

Na jednom mjestu okupio je 120 strastvenih igrača Backgammona iz 26 zemalja

DREVNA IGRA Za pobjedu nije važna – sreća

Njemače osvojivši prestižnu nagradu od 25 tisuća eura.

— Cijela organizacija i igrači bili su na nivou. Osim velikog interesa za Backgammon i sadržaj Merit Casina

Organizatori WBF-a i PR timovi Merit Casina

Backgammon ili tavla jedna je od najstarijih igara na ploči koja se igrala i u drevnoj Perziji. Za igru se koristi ploča s 24 polja na kojoj svaki igrač ima po 15 svojih figura.

Figure se pomiču ovisno o broje­ vima na kockicama. Za pobjedu nije važna sreća, nego je potrebno poznavati strateške i taktičke ele­ mente igre jer nakon svakog baca­ nja kockica igrač mora odlučiti koje će figure kako odigrati i pri­ tom paziti na protivnikove kontra­ napade. Pobjednik je onaj igrač koji prije uspije izvaditi svih 15 figura s ploče.

• 28. PROSINCA 2016.

Oglas 63

64 Zadnja

13. PROSINCA 2017. •

ZAGREB I VELIKU GORICU

Mali Linđo očarao bunjevačkim plesovima

POGLED STRAGA 36 Kultura

Razgovor s talentiranim glumcem Romanom Nikolićem

Foto FA Linđo

‘Mali Linđo’ našeg FA Linđo uveselio je Zagrebčane svojom izvedbom čarobnih bunjevačkih plesova ove nedjelje na Trgu bana Josipa Jelačića, potom su oduševili publiku na 20. susretu malih folkloraša u Velikoj Gorici.

— Plesni dio nastupa pripremio je Jadran Radonić, dok je naše mlade tamburaše pripremao Enes Omerčahić – zapisali su Linđovci.

Skladnim pokretima, uvijek uz osmijeh i odličan ritam, naši mladi Linđovci

Skladnim pokretima, uvijek uz osmijeh i odličan ritam, naši mladi Linđovci izmamili su na Trgu bana Jelačića očekivano, pljesak

izmamili su na Trgu bana Jelačića očekivano, pljesak, a sve je vrijedno snimio najpoznatiji dubrovački PRovac Krešimir Macan.

Inače, na poziv Folklornog ansambla Turopolje, a povodom Dana Velike Gorice, najmlađi članovi Folklornog ansambla Linđo pokazali su sve što su naučili kroz nekoliko nastupa i na taj način na ovoj 20. smotri dječjeg folklora predstavili grad Dubrovnik i vjerujemo vratili se s mnoštvom lijepih uspomena!

38 Kultura

‘Sentence Marina Držića’ akademika Luka Paljetka 22 Aktualno

Mrčevljani i dalje ‘reže’ zbog azila

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 20. prosinca

Plesni dio nastupa pripremio je Jadran Radonić, dok je naše mlade tamburaše pripremao Enes Omerčahić

Večer tradicije Klape Kaše

Čitajte nas na www.dulist.hr!

55 DuList IN