Dulist #281

DUBROVAČKI TJEDNIK #281 Srijeda, 15. ožujka 2017. • Cijena 7 kn

SRI EMOTIVNA VEČER U VISIJI

Zoranove ratne fotografije od Iraka do Konga STR. 56

NA 1234 METRA VISINE

ČET

PET SUB NED PON UTO

MARKO GENERO

Žene se inatile marčanoj buri na Sniježnici

Nastupi u Gradu su rijetki, ali uvijek posebni

STR. 58

STR. 36

NIKAD GORA SITUACIJA, KUČAK POŽELJNIJI OD BEBE

KNJIŽICE NA UVID

Panika među roditeljima!

Bez cijepljenja nema vrtića?

MARKO SJEKAVICA

Imaš dijete, nema stana!

POVRATAK S BOLOVANJA

Otišao Vlahušić, vratila se Čučić STR. 10

BUDUĆI GRADONAČELNIK/CA

Hollywood na Stradunu: plati pa snimaj STR. 6

Strani vodiči otimaju nam posao STR. 16

2 Oglas

15. OŽUJKA 2017. •

Aktualno 3

• 15. OŽUJKA 2017.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

ČEKAJU SE CRNE TOGE

Naftalina Uz sve ove više nego osebujne likove iz prošlosti možda bi netko mogao predložiti Matu Frankoviću da za jednog svog zamjenika izvuče Pera Poljanića. Stari hadezeov kadar sasvim sigurno bi bio prava senzacija i na ovoj listi

Ako veliki vođa Vlahušić ne bude u igri, tad i postoje neke šanse. Ali ako Ustavni sud odbaci Lex Vlahušić, uf...

Tad će se samo beskorisno raspršiti glasovi.

Bit će svega

Dobro je ponekad napravit odmak od posla i praćenja svakodnevne politike, izborne kampanje, vijesti i informacija. U otkrivanju novonastale situacije, shvatiš da zapravo i ne propuštaš previše, a dok si u dnevnom žrvnju svaka i najmanja pojedinost čini se kao neka sudbonosna.

I nakon mog višetjednog izbivanja iz poslovne stvarnosti dočekao me povratak u – prošlost. Prošlost, da!

Eto nam je Vido Bogdanović uskrsnuo kao gradonačelnički kandidat.

U zadnjih dvadeset godina, koliko izbiva iz suvisle aktivne politike, toliko se naradio i nakupio energije da je ostao u apsolutnom elanu za vodit grad u razdoblju 2017. – 2021.!

Moš mislit! Samo se još čeka lista ‘usnulih seljaka’, koja će uz njegov ego spremno kontemplirati nove vizije Dubrovnika, od estrade i evenata do ratarstva i agrara.

U međuvremenu je od utrke

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Bakarić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović Marijana Njirić

odustao Mišo Mihočević. Dvoumio se i troumio, sagledavao sa svih strana, koliku bi potporu mogao dobiti od svojih sugrađana. I prije nego li je i krenuo, odlučio se povući. Možda šteta, a možda i mudar potez. Sad još jedino možemo očekivati da se kao dobra ‘udavača’ pojavi na nekoj od brojnih lista za dogradonačelnika.

Recimo, Maru Kristiću, koji je kako se može čuti, postao jako vjeran i odan Mostovcima pa bi se ako zatreba odrekao Srđevaca koji su ga lansirali u visoke političke vode, najprije kao kandidata za gradonačelnika, a onda i saborskog zastupnika.

Nekako, ne zvuči baš lijepo, ali ne govori se zaludu kako politika preko noći mijenja čovjeka. Daj mu vlast, pa ćeš viđet kakav je!

Uz sve ove više nego osebujne likove iz prošlosti možda bi netko mogao predložiti Matu Frankoviću da za jednog svog zamjenika izvuče Pera Poljanića. Stari hadezeov kadar sasvim sigurno bi bio prava senzacija i na ovoj listi.

A u utrku je krenula i esdepeovka Tatjana Šimac Bonačić! Ona malo bi pa možda malo i ne bi išla u utrku.

Očito je dobila mig iz Zagreba pa se odvažila, no ne znači da se u jednom trenutku neće povući iz kampanje, što je i najavila. Sukus njezinog predstavljanja na pressici od neki

dan mogao bi se uvesti u udžbenike za PiaRovce – kako ne voditi kampanju. A na njezin moto kako ‘Dubrovnik zaslužuje da ga se vodi drukčije’ ne preostaje nam ništa drugo nego zapitati se što je gospođa Tatjana kao zamjenica dubrovačkog gradonačelnika radila svih ovih godina???

Pero V. je iznenadio?! Ili nije?

Možda na prvi pogled. Zapravo, izazvao je šok s kandidatkinjom Terezinom Orlić, a onda... Onda je od samog početka uslijedilo bezidejno izdanje. Poanta kampanje Terezine Orlić se otprilike može svesti na alanfordovsku izreku ‘mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo’.

Naš Raga, bivši zamjenik Željko, ne iskače više iz svake paštete. Pritajilo se momče! Vjerojatno se udubio u kalkulacijama, riskirati ili profitirati. Ići samostalno na izbore za gradonačelnika ili samo izaći s listom za Gradsko vijeće. Teške ga more brige, koje su u stilu onih od Tatjane Šimac Bonačić. Jer ako veliki vođa Vlahušić ne bude u igri, tad i postoje neke šanse. Ali ako Ustavni sud odbaci Lex Vlahušić, uf... Tad će se samo beskorisno raspršiti glasovi. Bit će svega.

Još se usitno broji, a cijelu kampanju će diktirati odluka ekipe u crnim togama.

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Adio vam

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 15. 3. 2017.

Broj 281 Godina 6.

www.dulist.hr

4

AFITAVANJE PRED SEZONU

Aktualno

Samohrane majke i kućni ljubimci – ‘kuga’ za iznajmljivače Stanovi koji su donedavno bili za cijelu godinu sada postaju stanovi za afitavanje turistima ili pak sezoncima

Unutar dvadesetak oglasa koje smo zazvali, većina nas je razočarala – bili su iznajmljeni. Kriteriji nisu bili previsoki i potraga je uključila gotovo cijelu županiju, a unatoč tome nije bilo sreće

Dolaskom proljeća pokreće se i jedna od najvećih dubrovačkih boljki – potraga za stanom. I kako god okrenuli, stan nećete lako naći, bili sezonac, s obitelji, samohrana majka, studenti...

Potaknuti nevjerojatnom količinom

Aktualno 5

• 15. OŽUJKA 2017.

Problematično je da žene koje rade nedjeljom nemaju kome ostaviti svoju djecu — Mate Uzinić DUBROVAČKI BISKUP

U jednoj Facebook grupi članice su doslovno došle do ruba očaja, pa se tako planira i akcija s obraćanjem Gradu Dubrovniku u potrazi za gradskim stanovima komentara o ovoj situaciji na društvenim mrežama, odlučili smo i sami ‘okrenuti’ gotovo sve oglase do kojih smo uspjeli doći. Postavili smo hipotetsku situaciju – samohrana majka i osoba sa psom, dvije ‘kategorije’ imaju najmanje šanse za pronaći smještaj.

Unutar dvadesetak oglasa koje smo zazvali, većina nas je razočarala – bili su iznajmljeni. Kriteriji nisu bili previsoki i potraga je uključila gotovo cijelu županiju, a unatoč tome nije bilo sreće u potrazi. Naime, ‘uži krug’, odnosno gradski stanovi davno su afitani, a i – sezona je već tu, a tek malo dalje od grada, konkretno u Župi dubrovačkoj, najam stanova uglavnom je orijentiran na radnike i/ili sezonce. Pozitivna iskustva, iako su stanovi također već afitani, smo doživjeli u Konavlima.

Tako nam je ljubazna gospođa iz Konavala, na pokušaj najma sa psom, odgovorila kako je ‘već afitala, no kako joj je jako žao jer bi nas rado primila’, a unatoč tome što je stan novi i čist, kućni ljubimac nije djelovao kao problem.

Do ruba očaja

Dragi dundo sa Zvekovice bio je s druge strane telefona kad smo se javili na oglas u kojem je pisalo kako se iznajmljuju jedan dvosoban i jedan trosoban stan na području Lovorna, nedaleko od Zvekovice. Istaknuli smo kako stan potražuje samohrana majka s djetetom. Na tu izjavu nismo dobili negativnu reakciju, već nam je stanodavac odgovorio kako možemo doći u razgledavanje, a kao jedinu napomenu, pa čak i zabrinuto, naglasio je udaljenost od gradskog centra.

Na vrata Grada

Vrijedi se još malo vratiti na pretragu.

U jednoj Facebook grupi članice su doslovno došle do ruba očaja, pa se tako planira i akcija s obraćanjem Gradu Dubrovniku u potrazi za gradskim stanovima, jer kako navode, nevjerojatan broj ljudi dolaskom sezone mogao bi završiti na ulici. Konkretno, cijele obitelji! Tako se na društvenim mrežama mogu naći ispovijesti ljudi čije priče o iznajmljivanju možemo slobodno svrstati u rubriku horora – s lijepim danima kreće i i’izbacivanje za stalno’, a stanovi koji su donedavno bili za cijelu godinu sada postaju stanovi za afitavanje turistima ili pak sezoncima... A domaći, obitelji s malom djecom počinju svoju borbu za smještaj, u kojoj smo se i mi okušali tijekom nekoliko dana pretrage.

Odgovor koji nas je dočekao bio je ‘već afitano’. Doživjeli smo i nejavljanje ili pak isključen telefon. Što preostaje?

Jedno od gotovo nemogućih rješenja jest dizanje kredita i kupovanje stana, no to je jedna posebna priča...

‘U meni se stvorio nemir... Imam troje djece, srećom mi imamo gdje živjeti, no strašno me boli što više nema zlatne sredine, što je sve više razlike od onih koji imaju i koji nemaju’, stoji u jednom komentaru, a ljudi na društvenim mrežama su složni – ne smiju se više zatvarati oči na ovaj gorući problem Dubrovnika, jedan od mnogih koji izravno udara na mlade obitelji koje ostaju bez krova nad glavom.

‘Pakiram stvari, a nemam gdje’

‘Ja sam jedna od tih koja upravo pakira stvari, a nemam gdje’, piše u još jednom komentaru na ovu temu. Upravo ovakav komentar ćete najčešće naći u grupama za iznajmljivanje i traženje

smještaja. Obiteljima s djecom se ne izdava, a posebnu vrstu ljutnje izaziva činjenica kako će, navodi se u nekim komentarima ‘radije primiti osobu sa psom nego s malom djecom’, a pojam ‘malo dijete’ ili ‘samohrana majka’ posebna su vrsta ‘kuge’ koju stanodavci itekako izbjegavaju. Unatoč činjenici kako su roditelji i samohrane majke stalno zaposleni, imaju stalna primanja i financijski si (koliko toliko, s obzirom da dubrovačke cijene) mogu priuštiti stan. No, za početak ga uopće treba naći, a da nije afitan.

‘Najgore je to što smo oboje zaposleni, i možemo si plaćati stan, ali ga ne možeš pronaći pa se osjećaš ko neki ‘jadnik’ koji treba nečiju samilost ili tako nešto’, stoji u još jednom komentaru. Zato ljudi žele ‘dignut svoj glas’, a posebna vrsta horora jest javljanje ‘od danas do sutra’. Odnosno, nerijetko se obitelji nađu pred zidom, baš kao i mi za potrebe ovog napisa. Naime, ukoliko ste obitelj koja živi u iznajmljenom stanu, stanodavci nažalost nerijetko kažu, banalno rečeno, ‘od sutra afitavam turistima’, navodi se u različitim grupama.

‘Pohlepa je ogromna, dajte se spustite na zemlju’ još je jedan od komentara, a nastavlja se dalje kako je bolje ‘uzet radnika, nego djecu’. Ukratko, što veća zarada od stana, to bolje, iako se u dijelu komentara i za ovu situaciju nalazi opravdanje, a dio ljudi pojašnjava zašto zapravo ne žele iznajmljivati obiteljima, samohranim majkama ili ljudima s kućnim ljubimcima – od ostavljanja stana u neredu, pa do jednostavno, veće zarade. Svatko ima svoj razlog, no činjenica jest kako – u nekoliko dana pretrage – stan nismo uspjeli naći. Kako li je tek onima kojima ovo nije hipotetska situacija, već stvarnost?

A gdje je Grad?

Za kraj vrijedi svakako spomenuti kako Grad Dubrovnik ima nekakav program subvencioniranja, no zaludu sva ta sredstva kada stanova na tržištu jednostavno nema. Paralelno s time postoji jako veliki broj gradskih stanova koji su u derutnom stanju, a nitko nije maknuo jednim prstom da ih stavi u funkciju mladim obiteljima. • MNJ/MP

Ukoliko ste obitelj koja živi u iznajmljenom stanu, stanodavci nažalost nerijetko kažu, banalno rečeno, ‘od sutra afitavam turistima’

6 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

DUBROVNIK KAO FILMSKA KULISA – ZA NULA KUNA

Političari složni: Filmaši, snimajte, ali to će vas koštati! količinu novca kroz javne ustanove i komunalna poduzeća, svaki trošak se plaća jako dobro, ali nemamo kao što ima Venecija pravilnik koji na neki način ograničava. Već nakon ovoga trebat će postojati. Grad koji sam vodio smatrao je da ne trebamo naplaćivati korištenje samog grada kao takvoga, neovisno u čijem je vlasništvu – rekao je Vlahušić dodavši kako se to treba napraviti da ne bude odbijajuće.

I Vlahušić se predomislio

Jesmo li od snimanja Robina Hooda mogli, odnosno trebali više zaraditi, posebno gradska blagajna koja od javnih površina u spomeniku nulte kategorije nije uprihodila jedne jedine lipe.

Hoće li se to promijeniti u budućnosti?

Iako je snimanje hollywoodskog blockbustera Robin Hood: Origins završilo, u Dubrovniku se još nije slegla prašina koju su za sobom ostavili filmaši. Raspravlja se naveliko o eventualnim oštećenjima kulturne baštine, ali i o novcu – jesmo li mogli, odnosno trebali više zaraditi, posebno gradska blagajna koja od javnih površina u spomeniku nulte kategorije nije uprihodila jedne jedine lipe. Hoće li se to promijeniti u budućnosti? Ako je suditi po odgovorima koje smo dobili od dubrovačkih političara, kandidata i potencijalnih kandidata u utrci za čelnu osobu našega grada, hoće. Većina ih, naime, smatra kako bi se trebala jasno odrediti

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

pravila igre.

Takvog je mišljenja i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. A upravo je on sam javne površine ustupio za nula kuna. Naime, kako je ovih dana izjavio na lokalnoj televiziji Grad Dubrovnik danas nema akt koji uređuje iznajmljivanje javne površine za snimanje filmova ili pak reklama.

— To je dobro i mislim da to ne trebamo imati jer imamo državu koja filmskim produkcijama vraća 20 posto uloženog novca. U državni proračun filmske produkcije nisu platile kune, a iz državnog proračuna vraćeno im je 60 milijuna kuna jer država misli da je to iznimno dobro. Grad je dobio ogromnu

— Dubrovnik će s Ministarstvom kulture trebati pronaći neki standard, standard očuvanja same baštine i standard financiranja, odnosno kako će se Grad, Županija i država ponašati prema takvim produkcijama, a da to ne bude odbijajuće već da to bude partnerski odnos – iznio je svoje razmišljanje Vlahušić.

A što o svemu misle kandidatkinje i kandidati te potencijalni kandidati za čelnu poziciju u Gradu Dubrovniku?

Misle li da je dosadašnji način organizacije, posebno kada je u pitanju davanje javnih površina za nula kuna, dobar ili ne? Kako bi oni osmislili i organizirali dolazak filmskih produkcija? Svi će otvoriti vrata filmašima, ali uz jasna pravila igre. Željko Raguž, predsjednik DUSTRA-e i najvjerojatnije kandidat za gradonačelnika ove stranke na svibanjskim izborima, koji je u zadnjem mandatu bio Vlahušićev zamjenik, ističe u prvom redu nemjerljivu reklamu koju Dubrovnik dobiva ovakvim projektima.

Raguž bi pravilnik

— Najvažnija je nemjerljiva reklama za Dubrovnik jer postoje gradovi koji bi dali nekoliko stotina tisuća eura da im uopće netko poput Robina Hooda, Star Warsa, Game of Thronesa dođe.

Naravno da smo puno dobili, i naša

Aktualno 7

• 15. OŽUJKA 2017.

Treba što prije uvesti pravilnik i neće biti nikakvih problema – Raguž

gradska poduzeća, pojedinci koji su bili uključeni u snimanje, statisti... Izgubili nismo ništa. Ipak, bilo bi dobro u budućnosti uvesti jednu vrstu pravilnika kako bi se unaprijed znalo koja je cijena. To se ne može određivati na način ovima ćemo naplatiti ovoliko, onima onoliko.

Treba uvesti pravilnik sa zonama kakav je i onaj za javne površine – ističe Raguž.

Naravno, kao i svi ostali, i on podržava dolazak filmaša i u budućnosti.

— I u budućnosti ćemo im, naravno, širom otvoriti vrata, ali po određenom pravilniku. Do sad ga nije bilo, ali mislim da je sve odrađeno kako treba. Ovo su još na neki način stvari na koje nismo naviknuti, to je nešto što se događa u bližoj povijesti, a što će se sigurno u velikoj mjeri događati u budućnosti. Treba što prije uvesti pravilnik i neće biti nikakvih problema – zaključuje Raguž.

Na naše pitanje bi li on osobno, ako bi postao gradonačelnikom, vodio pregovore s filmašima odgovara: — Naravno da bih osobno vodio pregovore jer se radi o iznimnim filmovima i serijama. Oni sigurno očekuju da je gradonačelnik taj koji s njima ostvaruje kontakte i to sigurno utječe na to hoće li uopće doći ili neće – kazao nam je Raguž.

Budući da se Srđevci još uvijek nisu izjasnili o svom kandidatu/kandidatkinji na predstojećim izborima, za mišljenje smo pitali Mara Kristića, ispred liste Srđ je Grad.

‘Uvjeti moraju biti javni’

— Slažem se sa svim onim aktivnostima

Tko god bio gradonačelnik, on nije kompetentna osoba da bi se bavio takvim pregovorima.

To treba biti ili neko stručno povjerenstvo ili stručna ustanova u kojoj se nalaze kompetentni ljudi koji će razgovarati kao menadžeri - Kristić

i događanjima koje doprinose promociji Dubrovnika u svijetu. Snimanje jednog velikog svjetskog spektakla je svakako nešto što je dobrodošlo u Dubrovnik.

Međutim, ne na ovakav način i pod ovakvim uvjetima. Dakle, ne samo da Grad Dubrovnik nije uprihodio sredstva, koja je po meni trebao uprihoditi za korištenje javne površine, nego su odluke o tome kako će se i na koji način javne površine dodjeljivati za takva događanja prepuštene u ruke jednog pojedinca za koje ne postoje nikakvi kriteriji. Ono što Dubrovniku treba, a to je ono na čemu se sada trenutno radi, jest kvalitetan, sustavan Plan upravljanja uopće povijesnom jezgrom, ali u okviru kojega se nalazi i plan upravljanja javnim površinama koji će zapravo iznjedriti najbolja moguća rješenja za korištenje javnih površina i koja će biti rezultat dijaloga i lokalne zajednice i stanovnika i svih faktora – političkih dionika, sigurnosnih službi... To je jedini način kako taj cijeli sustav može na jedan zdrav način funkcionirati jer ako na kraju, nakon svega ovoga imamo devastaciju povijesne baštine onda što smo dobili. Sami sebi na određeni način pilamo granu na kojoj sjedimo. Nisam protiv, dapače podržavamo da se takve stvari događaju u Dubrovniku, ali pod potpuno kontroliranim i transparentnim uvjetima i da se u svakom trenutku sve zna. Svi uvjeti pod kojima je dodijeljena javna površina da budu javni i da budu rezultat ne razmišljanja, ideje i odluke jednog pojedinca nego strategije, odnosno plana upravljanja – mišljenja je Kristić.

— Tko god bio gradonačelnik, on nije kompetentna osoba da bi se bavio takvim pregovorima. To treba biti ili neko stručno povjerenstvo ili stručna ustanova u kojoj se nalaze kompetentni ljudi koji će razgovarati kao menadžeri, ali i osobe sa stručnim znanjima da bi osigurali zaštitu povijesne baštine u ovom slučaju. Ovdje je ipak pojedinac dao sebi ovlasti pregovaranja jer Robin Hood bi se svakako dogodio Dubrovniku i bez Andra Vlahušića i s Androm Vlahušićem, ali je pitanje samo bi li se izbjegle ove reperkusije koje se sada događaju.

Siguran sam da se razgovaralo timski da bi to sve na kraju bilo bez ikakvih posljedica – zaključuje Kristić.

Gradska tvrtka?

Hrvoje Kukuljica, izgledni kandidat za gradonačelnika ispred Živog zida, također drži kako dosadašnji način organizacije dolaska velikih filmskih produkcija nije dobar.

— Mi bismo osmislili gradsku tvrtku koja bi se bavila filmom i koja bi sudjelovala u svemu. Koliko znamo, Grad jako malo ima od toga. Turistička promocija u tom smislu nam nije nužna, a kao i

sve ostalo kod nas, i ovo je išlo poprilično stihijski. Neke stvari se moraju znati – jesu li polomljene ploče ili nisu, a o svemu tome bi brinula jedna gradska tvrtka ukoliko idemo u tom smjeru – ističe Kukuljica.

Na naše pitanje bi li on osobno vodio pregovore, ukoliko bi postao gradonačelnikom ili netko drugi odgovara: ‘Stručna osoba’.

HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Mato Franković također naglašava kako snimanje filmova kakav je Robin Hood te dolazak filmskih zvijezda poput Jamiea Foxxa itekako doprinosi promociji Dubrovnika, ali...

‘Ne može biti kaubojština’

— Osobno smatram da nije dobro to što je Dubrovnik kulisa za neki drugi grad.

Smatram da je Dubrovnik vrijedan, naša kulturno-povijesna baština je itekako vrijedna i ona treba biti kulisa sama sebi. Što se financijskog dijela tiče, smatram da je potpuno nedopustivo pa čak bih rekao i protuzakonito dati nekome javnu površinu, a da zauzvrat to isto nisi naplatio ni lipe. Naime, vidimo po maloj istarskoj općini da je ona za par dana naplatila više od 300 tisuća kuna, a naš grad nije naplatio jednu lipu. Mi jesmo grad s velikim proračunom, ali moramo prije svega poštovati same sebe i naše sugrađane i zbog toga smo morali naplatiti javnu površinu i inzistirati na nekim drugim stvarima, a to je da se na kraju filma mora spomenuti da je sniman u Dubrovniku. Nisam vidio ugovor između Grada i filmske produkcije i zatražit ću da mi se predoči kao saborskom zastupniku da vidimo koji su to sve elementi uključeni u ugovoru.

Ako on postoji, a ne znam ni je li postoji – ističe Franković.

— Želimo da se i u budućnosti filmovi snimaju u Dubrovniku jer se oni nisu počeli snimati od Andra Vlahušića pa nadalje. Davno to u prošlost seže kada se filmska industrija pokrenula na našim područjima, ali je ona prije puno bolje percipirala grad kao mjesto koje je itekako pogodno za filmsku kulisu.

8 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

Nedopustivo je pa čak bih rekao i protuzakonito dati nekome javnu površinu, a da zauzvrat to isto nisi naplatio ni lipe – Franković Budućnost nam nalaže da se moramo ugledati na gradove poput Venecije koji maju jasan pravilnik o tome kako i na koji način filmska produkcija može koristiti javne površine grada, pravila igre moraju se znati. Ne može biti kaubojština – zaključuje Franković.

Bi li on osobno vodio pregovore ako bi postao gradonačelnikom odgovara: ‘Čovjek sam sustava i smatram da sustav uvijek treba funkcionirati od prve do zadnje osobe, a ne ‘one man show’ poput Andra Vlahušića. Dakle, osobno se neću baviti time, ali će u Gradu Dubrovniku pod odjelom za kulturu postojati odsjek za filmsku industriju čiji će cilj biti promoviranje grada kao filmske kulise svima koji su zainteresirani doći u naš grad, platiti korištenje javnih površina, promovirati naš grad i na taj način ćemo funkcionirati. Kroz sustav, a ne kroz individualna promišljanja’.

besmisleno i neprihvatljivo.

Na pitanje bi li ona osobno pregovarala s filmašima ako bi postala gradonačelnicom odgovara: — Ni slučajno, to je uvijek timski rad i timsko pregovaranje. Svi su dobrodošli, ali po jasnim i preciznim pravilima.

Nema jednome jedno, drugome drugo, mi smo prevrijedna destinacija da bismo na takav način razgovarali s bilo kojom filmskom produkcijom – govori Orlić i zaključuje kako bi se sve ono što bi se uprihodilo od snimanja ulagalo u prioritete grada koji su višestruki.

Dojučerašnja Vlahušićeva zamjenica, danas SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić smatra kako je Dubrovnik od davnina nacionalni i svjetski spomenik kulture te je zadaća naše generacije paziti da se ne uništi od svega pa i od mega spektakla.

Svi su dobrodošli, ali...

Kandidatkinja Dubrovačkog demokratskog sabora Terezina Orlić također pozdravlja ovakve projekte, ali uz jasna pravila igre.

— Ja sam osobno za snimanja i serija i filmova, ali na potpuno drugačiji način.

Pravila igre apsolutno trebaju postojati jer cijela priča oko snimanja nije od jučer. Snimali su se filmovi i prije, a zadnje tri, četiri godine imamo svjetske produkcije i sve je to lijepo, ali nemamo pravilnik koji bi točno utvrdio koje su to zone, koliko koja zona košta, na koji način građani u tome svemu imaju svoj normalan protok i fizički i s uslugama, opskrbom i slično, a koji će biti transparentan i objavljen na stranicama Grada Dubrovnika. Trebaju postojati jasna pravila – ističe Orlić, te dodaje kako je davanje javnih površina za nula kuna

Uključiti i Gradsko vijeće i javnost

Vido Bogdanović izgledni je HSS-ov kandidat za gradonačelnika na svibanjskim izborima. I on smatra kako su snimanja u Dubrovniku poželjna.

— Mislim da ipak treba biti oprezan u smislu nekakvog identitetskog narušavanja dubrovačke cjeline i života... a pogotovo treba biti oprezan jer čini mi se da to graniči sa zakonskim obvezama u smislu besplatnog davanja, pogotovo ako očekivani potencijalni prihod premašuje zakonske limite. Onda ne bi jedan čovjek smio donositi odluku

o tome. Znamo da postoje zakonske obveze uključivanja Gradskog vijeća u prihode ili rashode, a oslobađanje od prihoda je rashod – ističe Bogdanović koji smatra kako bi se odluke o ‘velikim predstavama kakva je bila ova zadnja’ trebale donijeti u suradnji barem s Gradskim vijećem, ali bi trebalo osigurati i participaciju javnosti kroz konzultacije i razgovore.

Na pitanje o izradi pravilnika i cjenika odgovara: — Život je nemoguće propisati pravilnicima i vazda su nekakva iznenađenja.

Teško je pravilnicima predvidjeti sve okolnosti mogućih interesa. Najgore je ići nešto pokušati propisati preciznim pravilnicima, jer se najčešće to razbije o glavu. Dođe zahtjev koji se baš ne može uklopiti u pravilnik. Ovdje se, naime, ne radi o svakodnevnim zahtjevima, eventualno par puta godišnje. Mislim da treba nešto plaćati, koliko je to, što je to... možda pravilnikom ili odlukom propisati na koji način oslobađati, a ne koga oslobađati. Vidite u kakvoj državi živimo i u kakvom sustavu vrijednosti živimo.

Više se nikome ne može vjerovati jer zašto bi netko u nekoga sumnj’o ako se može proširiti broj onih koji donose odluku – zaključuje Bogdanović.

Pravila igre apsolutno trebaju postojati – Orlić

— Trebamo uvažavati stilove života koji se mijenjaju, ali uvijek moramo imati ravnotežu, delikatni balans, između razvoja, koji je nužan, i zaštite spomenika kulture. Naravno da jest problem što se javne površine i kulturno dobro besplatno daju filmskim ekipama bez obzira koliko je to bitno i koliko je to brandiranje grada. Stoga bi trebalo donijeti poseban pravilnik o komercijalnom korištenju javnih površina što je posebno važno za grad unutar zidina. On je naš, ali i hrvatski i svjetski spomenik kulture i moramo paziti kako njime upravljamo. Treba sačuvati grad za nas, u svemu naći mjeru i strogo kažnjavati sve one koji uništavaju kulturnu baštinu – govori Tatjana Šimac Bonačić.

Na pitanje bi li se ona osobno bavila pregovorima s filmašima rekla je kako bi tu ulogu ipak prepustila nekome drugome.

I za kraj, u Dubrovniku se i dalje tek nagađa koliko su pojedinci, poduzetnici, hoteljirei, gradske tvrtke i ustanove zaradile od posljednjeg filmskog spektakla. Iz produkcije Robina Hooda tek su poručili kako se radi o ‘priljevu od desetaka milijuna kuna’, ne želeći točno precizirati iznose.

Aktualno 9

• 15. OŽUJKA 2017.

PETKA I DALJE NIJE POD KLJUČEM

Neka svi uđu!

Građanima je preostalo samo čekati dok se u zajedničkom djelovanju Grada i Ustanove donesu odluke i počne obavljati posao

Kroz Veliku i Malu Petku i dalje mogu proći sve vrste vozila, unatoč obećanju o zaključavanju rampe na Petci do kraja rujna 2016. godine Unatoč obećanju o zaključavanju rampe na Petci do kraja rujna 2016. godine, koje je dao tadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Stanović, preko rampe još uvijek mogu proći sve vrste vozila.

Zelena gradska oaza u Dubrovniku, zaštićena je prirodna vrijednost. Petka je za brojne stanovnike Grada Dubrovnika omiljeno mjesto za duge šetnje i ‘puštanje mozga na pašu’. No, za vrijeme tih šetnji brojni građani susreli su se s nenadanom i neočekivanom situacijom. A to je ‘šetnja’ s automobilima i motorima.

Od rujna ništa novo

Ovaj problem aktualiziran je već u rujnu prošle godine kad su se brojni građani pobunili zbog nezaključavanja rampe i pretvaranja parka u cestu odnosno parkiralište. Kako je DuList već tada pisao, pojedini građani izrazili su svoje nezadovoljstvo tadašnjom

situacijom koja se nije promijenila ni danas. Uz nedopustivo prometovanje automobila i motora, kao dodatne probleme naglasili su nečistoću Petke i vandalska djelovanja razbijanja postavljenih klupa. Svoj doprinos negodovanju dali su i dubrovački Storm Chasers koji se ponadao kako će nadležni reagirati u rješavanju ovoga problema. No, skoro pola godine nakon, sve je ipak ostalo samo na obećanjima.

— Nova rampa je postavljena, a dosada se nije radilo ni o kakvom odugovlačenju već o rješavanju složenih imovinsko-pravnih odnosa i nadležnosti te određenih stečenih prava. Prilikom postavljanja rampe vodili smo računa i o tome da se ostavi prolaz za invalide i majke s kolicima – naglasio je tada Stanović i obećao rješavanje pitanja do kraja istog tog mjeseca.

Što ponovno kaže Javna ustanova?

Na ovaj smo problem podsjetili i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, kojom danas kao ravnatelj upravlja Ivica Grilec. Novi ravnatelj koji je tek nedavno preuzeo tu dužnost još se upoznaje s cijelom situacijom Petke.

Zanimao nas je, naime, razlog nerješavanja problema oko rampe i hoće li se riješiti problem odnosno konačno staviti točka na ‘i’.

Grilec nam je na početku svog odgovora naglasio kako ‘Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije nastavlja s aktivnostima kojima je cilj upravljanje prometom na području park-šume Velika i Mala Petka.’ U odgovoru je nadalje naglašeno kako Ustanova u suradnji s Gradom i Policijskom upravom Dubrovačko-neretvanskom ‘kontinurirano radi na rješavanju zaključavanja predmetne rampe i unaprjeđenja postojećeg videonadzora.’ U objašenjenju stoji kako bi uvođenjem kvalitetnijeg videonadzora spriječili ponovno uništavanje kojem smo nedavno svjedočili. Na kraju je još jednom naglasio kako je ovoj javnoj ustanovi ‘cilj park-šumu Velika i Mala Petka zaštititi od nekontroliranog prometa na korist brojnim rekreativcima, šetačima i ostalim građanima grada Dubrovnika kao i našim gostima.’

Nakon ovakvog odgovora, građanima je preostalo samo čekati dok se u zajedničkom djelovanju Grada i Ustanove donesu odluke i počne obavljati posao. Poučeni brojnim primjerima možemo zaključiti kako je pred nama ipak jedan dugotrajan proces rješavanja problema.

10 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. • DUBROVAČKI LIKOVNI TRENUTAK 3 Nakon godina neaktivnosti ponovno je pokrenut ciklus Dubrovački likovni trenutak u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, a izlaže čak 71 autorica i autora s 112 radova.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

POVRATAK S BOLOVANJA

Otišao Vlahušić, vratila se Čučić tumačenje zakona nije moglo zaobići – ne možeš dati otkaz nekome tko je na bolovanju.

S bolovanja na godišnji odmor

Nije tajna da između nje i bivše gradske uprave, posebice bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića nisu cvjetale ruže, a gotovo je bilo pitanje dana kada će Čučić biti smijenjena s te pozicije. No takvom njegovom planu put je zapriječio jedan težak lom.

Točnije lom ruke ‘Obilježavajući Međunarodni dan žena, žene Hrvatske stranke umirovljenika u suradnji s Dubrovačkim knjižicama organizirale su druženje i predavanje dr. sc. Vesne Čučić na temu: ‘Cenzura i tema žene u Dubrovniku u 16. stoljeću’ u četvrtak 9.ožujka u Čitaonici Narodne knjižnice Grad’. Ovako je na službenim stranicama Dubrovačkih knjižnica popraćen događaj koji je vodila ravnateljica te ustanove Vesna Čučić, koja je na taj način izvela ‘dramatičan povratak’. Naime, nije tajna

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

da između nje i bivše gradske uprave, posebice bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića nisu cvjetale ruže, a gotovo je bilo pitanje dana kada će Čučić biti smijenjena s te pozicije. No takvom njegovom planu put je zapriječio jedan težak lom. Točnije lom ruke. Naime, Čučić je prije više od godinu dana pretrpjela težak lom ruke zbog kojeg je ‘morala ići na operaciju, a nakon toga uslijedila je duga rehabilitacija’. I Vlahušić je tu naišao na pravnu barijeru koju čak ni njegovo (često) kreativno

Iako se ozbiljnost ozljede i pravo na bolovanje ne može osporiti niti uskratiti nikome, činjenica je da posao ravnateljice Dubrovačkih knjižnica nije neka bauštela za koju vam trebaju ruke za kopanje. Mnogima je stoga njezino dugo bolovanje bilo poprilično neobično, a njezin slavodobitni povratak nakon pada proračuna, a time i Gradskog vijeća i gradonačelnika, još i više.

Na naš upit je li još uvijek na bolovanju Vesna Čučić nam je početkom tjedna odgovorila protupitanjem: Radite li vi u medijima?!

Vjerojatno je mislila kako je njezin izostanak, odnosno ujedno i povratak bio od tolikog značaja da je jednostavno nemoguće da ga je itko ne primijetio, no eto, na pitanje je li se Vesna Čučić vratila na svoje radno mjesto nitko od kolega nije znao odgovoriti.

— Radite li vi u medijima? Onda bi znali da sam se vratila – odgovorila je ona britko na naš telefonski upit, a na naše priznanje kako nismo znali dok same Dubrovačke knjižnice nisu objavile da je ona vodila radionicu ‘Cenzura i tema žene u Dubrovniku u 16. stoljeću’, rekla nam je kako je ‘bila takva situacija’.

S obzirom da se njezin povratak u Knjižnice poklopio s odlaskom bivšeg gradonačelnika Vlahušića, s kojim nije tajna, nije bila u dobrom odnosu, zanimalo nas je jesu li te dvije pojave povezane na ijedan način.

— To nije vezano jedno s drugim.

Razlog mog bolovanja je bio lom ruke, a onda je i povratak bio zacjeljenje.

Sve ono što se događa okolo, ja na to ne mogu utjecati – rekla nam je Čučić.

Na naš upit u kojem vremenskom

Aktualno 11

• 15. OŽUJKA 2017.

NAPLATA ZA SNIMANJE Nakon što je prošlo snimanje Robin Hooda, nakon brojnih kritika javnosti dubrovački političari su se uhvatili za isti štap i utvrdili kako se javne površine za potrebe snimanja moraju naplaćivati.

razdoblju je bila na bolovanju, s obzirom da je poznata informacija da je riječ o razdoblju od oko godinu i nešto dana, Čučić nam je odgovorila kako – ne zna.

— Ne znam, a ne želim misliti o tome.

Ne mogu vam reći otkad dokad – istaknula nam je Čučić te na naše pitanje odgovorila kako se u prosincu vratila na posao, ali ‘u smislu godišnjeg odmora’.

— Najprije mi je bio godišnji, onda sam se tako reći vratila na posao – rekla nam je te dodala da je ‘svakako iza Nove godine bila na radnom mjestu’, ali kako je ‘moguće i prije jer od prosinca nije na bolovanju’.

— Mislim da ta preciznost nije toliko ni bitna – ustvrdila je Čučić te ponovila kako je na bolovanje išla zbog kompliciranog loma ruke nakon čega je uslijedila duga rehabilitacija.

Kritike zbog nerada

Inače, ravnateljica Čučić u svom odsustvu (ali i prije njega) doživjela je brojne kritike na svoj rad, poglavito u Gradskom vijeću.

Najžešći je bio predsjednik DDS-a Pero Vićan.

— Dubrovačke knjižnice su apsolutno najgora javna ustanova u Hrvatskoj.

Uz časne izuzetke, tamo nitko ne radi ništa, a međuljudski odnosi su poremećeni do bola. Ne mogu vjerovati da gospođo Šimac Bonačić da nećete reći s kojim ste se problemima tamo susreli i kolike ste razgovore obavili. Teško mi je govoriti kada nema ravnateljice ovdje, ali ovo izvješće o radu nećemo prihvatiti. U Dubrovačke knjižnice bi trebalo dovesti sve pročelnike iz drugih

POŠTO KROV NAD GLAVOM Pronaći stan na duže vrijeme u Dubrovniku je gotovo nemoguća misija, a naročito na proljeće mnoge mlade obitelji moraju iseliti na ulicu i ustupiti mjesto furestima.

Na naš upit je li još uvijek na bolovanju, Vesna Čučić nam je početkom tjedna odgovorila protupitanjem: Radite li vi u medijima?!

gradova da vide kako se nešto ne smije raditi. Tamo ima vrijednih momaka i cura. Za preseljenje Knjižnice ne treba kriviti Srpsku pravoslavnu crkvu, a apsolutno je prestrašno stanje u kojem se nalazi ovaj fundus – zagrmio je tada s govornice Vićan, na što se nastavio bivši gradonačelnik Vlahušić rekavši kako je tamo najveći problem vodstvo ustanove.

— Tamo je najveći problem vodstvo ustanove, znam da je bilo pokušaja dogovora, ali ravnateljica je već duže vremena na bolovanju – rekao je tada Vlahušić.

U rasulu

Treba napomenuti kako prema izvješću za 2015. godinu (koje je u ime Knjižnica na sjednici Gradskog vijeća podnijela jedna od zaposlenica, a ne ravnateljica) prihodi Dubrovačkih knjižnica iznosili

Pod Čučić se u sklopu Dubrovačkih knjižnica nalazi nekoliko ogranaka, a ne treba puno trošiti riječi o stanju na Montovjerni ili Znanstvenoj knjižnici koja polovično djeluje u prostoru derutnog ljetnikovca Skočibuha

su oko sedam milijuna kuna, od čega čak 86 posto otpada na sredstva iz gradskog proračuna. Vlastitih prihoda imali su 2,9 posto. Dakle oko 200 tisuća kuna.

S druge strane rashodi tijekom te godine bili su 6,9 milijuna kuna, a samo na zaposlene otpalo je gotovo 80 posto tog iznosa, a u knjige i opremu uloženo je sramotno malih 11 posto sredstava.

Pod Čučić se u sklopu Dubrovačkih knjižnica nalazi nekoliko ogranaka, a ne treba puno trošiti riječi o stanju na Montovjerni ili Znanstvenoj knjižnici koja polovično djeluje u prostoru derutnog ljetnikovca Skočibuha.

Pod Narodnu knjižnicu spada nekoliko različitih ogranaka. Počevši od onog u Mokošici u kojem navodno prokišnjava krov do nepostojanja ogranka Lapad nakon iseljenja iz istoimene osnovne škole, a posebna je priča problematika prostora u Gradu iz kojeg knjižnice moraju iseliti.

Naime Grad je tu izgubio spor sa Srpskom pravoslavnom crkvom pa bi za prostor od 288 kvadrata u vlasništvu SPC-a trebao plaćati oko 800 tisuća kuna godišnje najma.

Kao moguća lokacija za preseljenje Knjižnice iz Grada spominju se Lazareti, no sve je to skupa čini se na jako dugom štapu.

Što se radi?

Vrijedi napomenuti kako su na službenim stranicama Dubrovačkih knjižnica pod sekcijom ‘Kalendar događanja’ za ovaj mjesec zapisana brojkom i slovom tri događaja. U travnju nema zavedena najava za nijedan jedini događaj. Dakle 0 događanja. U siječnju su bila zakazana dva događaja, u veljači nijedan.

12 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 13. 3. do 19. 3. 2017.

Ljekarna ‘Gruž’ od 20. 3. do 26. 3. 2017. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati.

Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

DUBROVAČKO SMEĆE IPAK NE IDE U SLAVONIJU VEĆ U OROSLAVJE

Eko-flor pobijedio za pet kuna, načelnik Gunje tvrdi: Smiješni su razlozi odbijanja Gabričević je krajem prosinca prošle godine rekla kako se najkasnije do kraja travnja 2017. godine zatvara dubrovačko odlagalište otpada Grabovica, a tada je istaknula kako će se dubrovački komunalni otpad odvoziti u Gunju koja se jedina javila na neobvezujući poziv

Na obvezujući natječaj pristigle su četiri ponude i to tvrtki Eko-flor, Hago i Cios Varaždin te općine Gunja Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Direktorica dubrovačke komunalne tvrtke Čistoća potvrdila je kako dubrovačko smeće ipak neće ići u Gunju kako je najavljeno prije nekoliko mjeseci već u Oroslavje!

— Na obvezujući natječaj pristigle su četiri ponude i to tvrtki Eko-flor, Hago

i Cios Varaždin te općine Gunja. Najpovoljnija je bila ponuda tvrtke Ekoflor iz Oroslavja koji su dali ponudu na 340 kuna po toni smeća s time da imaju kapacitet od 48 tisuća tona godišnje.

Općina Gunja je dala ponudu na 345 kuna, ali nemaju važeću dozvolu za

gospodarenje otpadom, a kapacitet odlagališta im je 12 tisuća tona godišnje, dok nama treba 20 tisuća tona.

Ponuda tvrtke Hago bila je 250 kuna po toni uz kapacitet od samo sedam tisuća tona godišnje, dok je Cios bio najskuplji s 550 kuna po toni smeća – rekla

Aktualno 13

• 15. OŽUJKA 2017.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor)

Zatvoren zbog rekonstrukcije

Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2017.

Tvrđava Revelin 10–16, srijedom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-20

Ne znam zaista što se tu dogodilo, bio sam siguran da ćemo proći jer ispunjavamo sve uvjete – Hrvoje Lucić

je Gabričević te dodala kako je u tijeku javni postupak za izbor prijevoznika.

— Mora biti ovlašteni prijevoznik, registriran u očevideniku Ministarstva, a otvaranje ponuda je 3. travnja – rekla je ona.

Inače, Gabričević je krajem prosinca prošle godine rekla kako se najkasnije do kraja travnja 2017. godine zatvara dubrovačko odlagalište otpada Grabovica, a tada je istaknula kako će se dubrovački komunalni otpad odvozit u Gunju koja se jedina javila na neobvezujući poziv.

Gabričević je tada rekla i kako se u protekle tri godine intenzivno rješava dokumentacija s pokušajem djelomičnog proširenja kapaciteta Grabovice, no postupkom mikrozoniranja dokazana je veza između Grabovice i izvora rijeke Omble.

— Izrađeno je više verzija idejnog projekta, rađena je ocjena o potrebi procjene zaštite okoliša u odnosu na namjeravani zahvat, međutim, ovog ljeta kad smo krenuli na ishođenje lokacijske dozvole jedan od uvjeta bilo je mikrozoniranje. To je postupak koji se u pravilu izvodi u kišnom razdoblju pa smo to obavili u studenom.

Pokazalo se da postoji veza između Grabovice i izvora Ombla – rekla je tada Gabričević te dodala kako automatizmom takav nalaz ukazuje da se Grabovica više ne može dalje koristiti,

U tijeku je javni postupak za izbor prijevoznika smeća, a otvaranje ponuda je 3. travnja

odnosno širiti.

Načelnik Gunje: Prevareni smo

Načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić u telefonskoj izjavi nam je potvrdio kako je Gunja izgubila posao s dubrovačkim smećem. No za razliku od direktorice Gabričević, njemu ta situacija nije čista.

— Ne znam zaista što se tu dogodilo, bio sam siguran da ćemo proći jer ispunjavamo sve uvjete. Dobili smo odgovor od Čistoće da nemamo građevinsku dozvolu, što je smiješno. Mi smo je predali na vrijeme, a ne znam što se dogodilo. Uputili smo prigovor i čekamo od Čistoće što će nam odgovoriti, a poduzet ćemo sve korake jer mi smo jedino odlagalište u Hrvatskoj koje može primiti te količine i koje ispunjava sve uvjete – rekao nam je Lucić.

Na naš upit jesu li točni navodi direktorice Čistoće kako Gunja nema dozvolu za gospodarenje otpadom kao i da imaju nedostatan kapacitet odlagališta, Lucić to žustro demantira.

— Mi smo prije 15-ak dana obavili sva mjerenja i na naše odlagalište može stati oko 27,6 tisuća tona otpada.

Nama dovoze smeće susjedne općine, to je oko tisuću tona godišnje, a bez ikakvih problema možemo zbrinuti 20 tisuća tona komunalnog otpada – rekao je Lucić te istaknuo kako imaju i dozvolu za gospodarenjem otpadom.

— Mi ćemo dokazati da imamo sve, smiješno je što sad rade. Sve je predano u roku, imam ovjerene potvrde za sve.

Ne znam koji su im razlozi za ovakvo postupanje – kaže načelnik Gunje.

Na naš upit može li se iz te njegove

izjave iščitati sumnja u ‘mutne poslove’, Lucić kaže kako je dogovor s Gradom bila ‘sigurna stvar’.

— Nama je rečeno da je to sigurna stvar. Ovdje sam imao problema s mojom opozicijom koja je tvrdila da nam ne treba dubrovački komunalni otpad. Nama treba taj novac koji je jako velik za našu siromašnu općinu.

Od početka smo bili složni i sve je bilo dogovoreno, a ne želim komentirati zbog čega se ovo sad dogodilo – rekao je Lucić te dodao kako je izvorni proračun općine Gunja 2,5 milijuna kuna.

— Nama bi ovo bio posao koji je tri puta veći od proračuna. Mi jesmo jedna od najsiromašnijih općina, ali mjesto je nakon poplava uređeno, odlagalište je jedno od najuređenijih u Hrvatskoj. To je financirao Fond za zaštitu okoliša sa 100 posto sredstava. Odrađena je prva i druga faza, a uskoro ćemo dobiti i reciklažno dvorište – zaključio je Lucić.

KOLIKO VRIJEDI SMEĆE? Nema Lučinog razdolja

Cijena zbrinjavanja dubrovačkog komunalnog otpada je 6,8 milijuna kuna godišnje, dok je procjena prijevoza osam milijuna kuna, no to naravno ovisi o ponudama koje pristignu na taj natječaj koji je otvoren do 3. travnja.

Dubrovačka Grabovica mora biti zatvorena do 30. travnja, a još uvijek nije izgrađen Cenatr za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Dok Grad za sve krivi Županiji, Županija ističe kako je taj Centar zaustavila Vlada Zorana Milanovića. Kada bi gradnja počela u prvoj polovici ove godine Centar može krenuti s radom najranije kroz dvije do tri godine.

14 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. • UPIS U VOJNU EVIDENCIJU Ministarstvo obrane RH pozvalo je sve muškarce, hrvatske državljane rođene 1999. godine, kao i starija godišta koji dosad nisu upisani, da se radi upisa u vojnu evidenciju jave u Područne odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta.

Kratke IZ HRVATSKE

POLITIČKA SCENA U NISKOM STARTU DO IZBORA

Svi čekaju hoće li medo ostati u brlogu!

O tome da ćemo podržati Mata Frankovića nikada nije bilo govora – Muratti

Dok jedni čekaju odluku Ustavnog suda o tzv. Lex Vlahušiću, nakon koje će se znati hoće li se na svibanjskim izborima moći kandidirati bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, drugi traže kandidate za zamjenike, slažu izborni program, koalicije, liste za Gradsko vijeće Dubrovačke političke stranke u niskom su startu u očekivanju početka još jedne predizborne utrke. No, na sceni danas vlada svojevrsno zatišje.

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

I dok jedni čekaju odluku Ustavnog suda o tzv. Lex Vlahušiću, nakon koje će se znati hoće li se na svibanjskim izborima moći kandidirati bivši

gradonačelnik Andro Vlahušić, drugi traže kandidate za zamjenike, slažu izborni program i liste za Gradsko vijeće.

Aktualno 15

• 15. OŽUJKA 2017.

KREDITNI REJTING NEPROMIJENJEN Agencija Moody’s u svom je izvještaju dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti zadržao na ‘Ba2’, a u domaćoj na ‘Baa1’.

Ipak, povećala je izglede s negativnih na stabilne.

Iako je već ranije HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Mato Franković, koji je još u potrazi za zamjenicima (mada se naveliko u političkim kuloarima mogu čuti imena dviju počasnih konzulica, Katje Bakije i Jelke Tepšić), najavio samostalni izlazak na ove lokalne izbore, bez koalicijskih partnera, u političkim krugovima ovih se dana pojavila informacija kako mu je Olga Muratti, odnosno gradski HSU dao potporu. To i ne bi trebalo biti toliko čudno, bez obzira na činjenicu što su dubrovački umirovljenici u prošlom mandatu podržavali koaliciju Andra Vlahušića, posebno ako se prisjetimo kako je upravo Olgu Muratti većina u Gradskom vijeću predvođena HDZ-om predložila za predsjednicu Povjerenstva za pripremu i provedbu obilježavanja Dana grada Dubrovnika.

Mnogi su se ovom prigodom prisjetili i Silvana Hrelje, predsjednika HSU-a, koji je na tradicionalnoj Večeri od Kandelore uz Festu sv. Vlaha i Dan grada Dubrovnika dobio mjesto za glavnim stolom. Takav potez već tada se mogao protumačiti kao svojevrsno iskazivanje međusobne naklonosti.

Gotovo je sigurno da izlazimo samostalno – Raguž

ČEKA SE POTVRDA MINISTRA

Pezo na čelu Lučke uprave Dubrovnik

Čeka se Ustavni sud

HSU ide sam

— Otkud to? Ne – kategorički je odgovorila na naše pitanje o iskazivanju potpore i približavanju Matu Frankoviću i HDZ-u dubrovačka ‘umirovljenica’ Olga Muratti.

— Dubrovački HSU još nije donio odluku, ali sva naša razmišljanja idu u smjeru samostalnog izlaska na izbore s listom za Gradsko vijeće, bez gradonačelničkog kandidata. Sve to trebamo tek riješiti na gradskom odboru te u dogovoru sa županijskom organizacijom i sa središnjicom, ali to je smjer o kojem sad razmišljamo. Vjerujemo da možemo biti korektiv bilo koje većine.

A o tome da ćemo podržati Mata Frankovića nikada nije bilo govora – rekla nam je Olga Muratti.

Na pitanje kakve koalicije dolaze u izbor u postizbornom preslagivanju snaga u Gradskom vijeću, ako dobiju mandat(e), odgovara tek: O tom potom!

— Kad je riječ o predizbornim koalicijama, nismo ni s kim razgovarali ni dogovarali, ni s SDP-om, ni s HDZ-om.

Tko bude dobro radio i u interesu umirovljenika vjerujem da ćemo to znati razmotriti i nagraditi, poslije izbora.

Najprije treba ući u Vijeće, dobiti kojeg vijećnika. Daj Bože da mi budemo onaj 13 koji će presuđivati. Treba biti u

poziciji da nekome nešto značite i da nekome znači podrška. O tome je preuranjeno govoriti – rekla nam je Olga Muratti.

U HNS-u još uvijek vlada neizvjesnost s kojim će kandidatom izaći na izbore u svibnju. Ako odluka Ustavnog suda potvrdi kako se Andro Vlahušić neće moći kandidirati, u ovoj stranci se pripremaju i na takav scenarij po kojem bi glavnu ulogu od Vlahušića navodno trebali preuzeti ili akademik Nenad Vekarić, nekadašnji Vlahušićev zamjenik ili mladi Mario Tevšić, današnji ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum.

Neozbiljno je objavljivati dok je najveći medvjed u brlogu – Kukuljica

S druge strane, HNS-ov dosadašnji koalicijski partner, SDP, istaknuo je kandidaturu Tatjane Šimac Bonačić, dojučerašnje Vlahušićeve zamjenice.

Na pitanje na prošlotjednoj konferenciji za medije hoće li se povući s mjesta kandidatkinje ako se bivši gradonačelnik Vlahušić bude mogao kandidirati odgovorila je: — Neću demantirati niti komentirati hoću li povući kandidaturu za gradonačelnicu ako se bivši gradonačelnik Vlahušić odluči kandidirati – rekla je Šimac Bonačić ‘sakrivši’ se iza sintagme da je njezina kandidatura odluka Gradskog odbora.

Drugi bivši zamjenik Andra Vlahušića, Željko Raguž rekao nam je kako je gotovo sigurno da Dubrovačka stranka – DUSTRA izlazi samostalno na izbore.

— Gotovo je sigurno da izlazimo samostalno. Kroz osam dana imamo gradski odbor gdje ćemo odluku izglasati i vrlo vjerojatno krajem mjeseca izaći sa mnom kao kandidatom, zamjenicima i programom – rekao nam je Raguž.

Zanimljivo je kako odluku Ustavnog suda ne čeka samo Vlahušić i HNS. To isto radi i dubrovački Živi zid, koji je još ranije najavio moguću kandidaturu Hrvoja Kukuljice. No, smatraju kako je neozbiljno službeno isticati kandidaturu dok sve ne bude jasno.

— Neozbiljno je objavljivati dok je najveći medvjed u brlogu. Rečeno je da će Ustavni sud to riješiti prije izbora, i čim se bude znala odluka, mi objavljujemo kandidaturu. Dok se ne budu znale stvari i koji su najozbiljniji kandidati ne želimo izlaziti s objavama jer je malo specifična situacija u gradu u odnosu na druga mjesta – rekao nam je Hrvoje Kukuljica, predsjednik dubrovačkog Živog zida.

Dosadašnji gradski vijećnik HDZ-a i pročelnik Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Blaž Pezo novi je ravnatelj Lučke Uprave Dubrovnik.

Pezo je na novu funkciju izabran na prošlotjednoj sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave većinom glasova.

Naime, bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić bio je protiv njegovog imenovanja, dok direktor Luke Dubrovnik Božo Memed nije nazočio sjednici. Da bi ovo imenovanje bilo i formalno potvrđeno treba pričekati potvrdu ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

— Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik donijelo je zakonitu odluku o imenovanju Blaža Peza za ravnatelja, a Andro Vlahušić je u sukobu s odlukama Ustavnog suda koji se jasno izjasnio o razlici između radnog staža i radnog iskustva u svojoj odluci još 2009. godine (443/2009) – rekao je član Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik Marko Potrebica o imenovanju Blaža Peza na mjesto ravnatelja L.U.D., odnosno uvjetu o pet godina radnog iskustva na sličnim poslovima.

Potrebica je pojasnio kako Pezo ima i više iskustva kroz rad Upravnih vijeća Lučkih uprava nego što su uvjeti zahtijevali, a dodao je kako je Pezo garancija da će Lučka uprava raditi u interesu Grada.

— Andro Vlahušić je jedini glasovao protiv Peza jer je zajedno s Kukuriku koalicijom želio prodati Terminal za Judine škude – zaključio je Potrebica svoj odgovor na Vlahušićeva prozivanja u lokalnim medijima.

16 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

Priču o ukidanju licenci ‘guraju’ veliki touroperatori PREDSJEDNIK DRUŠTVA TURISTIČKIH VODIČA DUBROVNIK MARKO SJEKAVICA

Mi otvaramo tržište, ali ne smatramo da je uvođenje specijalističkog ispita u suprotnosti s europskim pravom. Uostalom, priču o licencama preko EU komisije guraju veliki touroperatori, kojima je u interesu da za cijelu Dalmaciju imaju jednog vodiča na plaći u Njemačkoj, a ne više naših vodiča. Programi se ‘kroje’ po njihovim financijskim očekivanjima Razgovarao/Foto Baldo Marunčić

Novi predsjednik Društva turističkih vodiča Dubrovnik Marko Sjekavica, 36-godišnji diplomirani pravnik i muzeolog, koji se svojim stavovima na nedavnoj skupštini Društva nametnuo kao predvodnik nove generacije koja ima svoj pogled na problematiku vođenja, ali i turizam te život u gradu pod Srđem. Zbog toga su ga njegovi kolege najprije delegirali kao svog zastupnika u radnoj skupini Ministarstva turizma vezano za temu vodičkih licenci te izmjene pravilnika i zakona, a potom je izabran i na odgovornu funkciju čelne osobe Društva. U razgovoru za DuList između ostalog odgovara može li se dobiti bitka za očuvanje županijskih vodičkih licenci, može li se od vođenja pristojno živjeti te dovodi u poveznicu vođenje, pravo i zaštitu baštine.

Kakva je trenutna situacija s rješavanjem pitanja županijskih vodičkih licenci?

Na prvom radnom sastanku u Ministarstvu turizma nismo došli do konkretnog zaključka, već smo dogovorili da ćemo pripremiti pismene prijedloge za novi pravilnik o priznavanju inozemnih kvalifikacija u turizmu te zakona. Trenutno usuglašavamo

stavove. Za razliku od sastanka u siječnju, na kojem je sudjelovalo staro vodstvo dubrovačkih vodiča i gdje su mišljenja bila podijeljena, moram reći da se sad temeljno slažemo da treba zadržati županijske licence te zaštititi lokalitete, kao i da treba vodičima iz EU omogućiti pristup našem tržištu, ali pod nekim uvjetima. Uvijek ima iskrenja, posebno ako se problem ne rješava licem u lice, nego preko e-mailova.

Međutim, idemo u dobrom smjeru i očekujem da ćemo na idući sastanak sljedeći tjedan doći s jednim prijedlogom za pravilnik i zakon. Razumijem da Ministarstvo može imati politički stav nezamjeranja Europskoj komisiji, ali smo mi kao struka dužni ući u taj konflikt. Nema garancija da ćemo uspjeti jer su pritisci veliki, ali sam optimističan.

Na kojim se točkama još uvijek usuglašavate?

Riječ je o tehničkim pitanjima, jer se u suštini problema slažemo. Jasno je da bi ukidanje županijskih licenci značilo da bilo tko, bez ikakve provjere znanja, može voditi grad. Također, slažemo se da lokaliteti kao što su Dubrovnik ili Korčula moraju ostati zaštićeni. Brusimo stav koji će biti održiv prema EU birokraciji, svojom terminologijom u skladu s EU direktivama. Mišljenje Europske komisije kako je EU jedno tržište na kojem bilo tko bilo gdje bez ikakvih kriterija može raditi prolazi u

Aktualno 17

• 15. OŽUJKA 2017.

nekim profesijama, kao što su liječnici ili stomatolozi. Međutim, specijalist internist u Njemačkoj ne može biti specijalist neurokirurg u Hrvatskoj, baš kao što specijalist za dvorce Loire ne može voditi po Kneževom dvoru.

Mi otvaramo tržište, ali ne smatramo da je uvođenje specijalističkog ispita u suprotnosti s europskim pravom. Optimističan sam, premda je riječ o ogromnom poslu koji se tiče sudbine naše struke. Uostalom, ovu priču preko EU komisije guraju veliki touroperatori, kojima je u interesu da za cijelu Dalmaciju imaju jednog vodiča na plaći u Njemačkoj, a ne više naših vodiča. Programi se ‘kroje’ po njihovim financijskim očekivanjima.

Kako gledate na dosadašnji rad starog vodstva, koje je imalo dosta svijetlih momenata, prije svega kroz odnos prema gradskoj upravi?

Riječ je o ljudima koji su godinama na volonterskoj razini vodili društvo. Puno su napravili dobrih stvari, posebno u pregovorima s Gradom Dubrovnikom. Međutim, do loma je došlo na pitanju licenci, jer je bivše vodstvo pristalo na stav Ministarstva turizma kako se ništa ne može napraviti. Ne ulazim u razloge takvog stava, ali je Dubrovnik kao najveće udruženje vodiča u Hrvatskoj, koje broji više vodiča nego sva druga udruženja zajedno, tim stavom dalo većinsku podršku Ministarstvu. A sve je rađeno netransparentno, jer je bivše vodstvo smatralo da nakon izbora imaju odriješene ruke. Kad sam na skupštini potegnuo to pitanje pokazalo se da se velika većina članstva ne slaže s njihovim stavom. Zato sam delegiran u radnu skupinu, a vodstvo udruženja je podnijelo ostavku. Nisam imao ambiciju biti novi predsjednik Društva, ali sam osjetio odgovornost.

S kojim idejama ste ušli u svoj mandat predsjednika?

Dosta je dobrog iz prošle uprave što treba nastaviti razvijati. Očekujem uskoro sastanke s gradskim pročelnikom te povjerenicom Vlade RH. Želimo nastaviti dobru suradnju, ali i uključiti Društvo u rad turističke inspekcije, kako bismo imali utjecaj na terenu i bili sigurni da se zakon i pravilnici provode. Nastavljamo aktivnosti koje se tiču vođenja, kroz predavanja ili neke nove stvari. Osim toga, imamo problem kurikuluma u situaciji hiperinflacije vodiča. U odnosu na neke druge zemlje EU u Hrvatskoj je broj sati za školovanje vodiča nedovoljan.

Nažalost se to pretvorilo u vrlo unosan biznis jer su tečajevi postali jako skupi. Pored javnih ustanova kao što su

sveučilišta javlja se sve više privatnih škola, gdje se nakon nekoliko tjedana polovično odrađenih tečajeva ‘štancaju’ licence, a kvaliteta takvih vodiča je jako slaba. Zato ćemo od Ministarstva tražiti veću ulogu Društva vodiča, kao i da se uvedu rigorozniji prijemni ispiti, odnosno traži neki stupanj obrazovanja. Pa jedan London ima proporcionalno gledajući manje vodiča nego Dubrovnik. Tražit ćemo da se obrazovanje produži na barem dvije godine, gdje će se u prvoj godini polagati opći ispiti, a u drugoj posebni dio s lokalitetima u županiji te praktični dio.

Je li biti vodič u Dubrovniku lukrativno zanimanje?

Nećemo se lagati, sigurno da jest. U vodičkom poslu se može pristojno zaraditi, ali je riječ o zahtjevnom i odgovornom zanimanju koje ima važnu javnu funkciju komunikatora. Nije floskula da smo mi svojevrsni ambasadori svoje zemlje jer turisti preko vodiča upoznaju povijest, baštinu i svakodnevni život lokalne zajednice. Baš zato trebamo zaštititi struku.

ZAŠTITA LJETNIKOVCA GUNDULIĆ Mentalitet uvjetovan profitom

Moja none se rodila i živi u ljetnikovcu Gundulić u Gružu, a prije nekoliko dana u njemu je proslavila 92. rođendan. Cijelo područje ljetnikovca je devastirano još u 30-im godinama prošlog stoljeća, kad su na području današnje place i peskarije niknuli magazini, a ribnjak identičan onom u Sorkočeviću zatrpan. Premda moja obitelj nije bila vlasnik, još tada se moja pranone kao građanka Dubrovnika sudskim putem borila protiv toga, ali nije uspjela. Nedavno su mi u ruke došli ti fascinantni spisi sa suda i njezini gorljivi govori. Danas smo u 21. stoljeću, s istim mentalitetom uvjetovanim isključivo profitom. Kad je pravomoćno osuđeni bivši gradonačelnik Andro Vlahušić krenuo u projekt izgradnje najprije parkinga pa ceste kroz renesansni vrt tog ljetnikovca, to sam doživio ne samo kao osobni napad, već i kao napad na baštinu. Pokojni Bruno Šišić je tada istupio i napisao elaborat o važnosti tog renesansnog vrta. Utvrdio je da se potpuno zanemaruje baštinski aspekt, a Grad ga ima obvezu zaštititi kao zaštićeno kulturno dobro. Danas je to prostor ‘porto franco’, gdje se kamene kolone lome i iznose, a ako želimo može biti mjesto okupljanja, park u kojem će se ostaci konzervirati ili obnoviti, a u mogu se održavati javni programi. Rješavati problem prometa uništavanjem baštine mi je neprihvatljivo.

Što mislite o kurikulumu o Domovinskom ratu, što je posljednjih dana česta tema u medijima?

Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju. Ne možemo dopustiti da se gostima serviraju tendenciozne informacije, već vodičima treba dati slobodu vođenja.

Naravno da su neke informacije stvar opće kulture. Branitelji imaju interes zaštititi istinu o Domovinskom ratu, a braniteljske udruge su više nego dobro došle za suradnju. Ipak, moje mišljenje je da se ovo pitanje ne treba stavljati u prvi plan, jer mi se čini da je riječ o politizaciji pred lokalne izbore. Svakako nije dobro išta nametati, to me podsjeća na bivši sustav. Koliko god smo osjetljivi na rat, a i bili smo ratne žrtve, kurikulum treba gledati iz šire perspektive.

Kako provodite kontrolu nad onim što se tijekom vođenja govori?

Nažalost nema nikakve kontrole, a to je dio problema o nekritičnom ‘štancanju’ novih vodiča. To bi prije svega trebao biti interes ministarstava turizma i kulture, ali nažalost ide se u suprotnom smjeru.

Kako se dubrovački vodiči snalaze u velikim ljetnim gužvama?

Postoje kolege koji zbilja kvalitetno i posvećeno rade svoj posao, ali nemaju senzibiliteta za druge grupe.

Trebamo bolje odgovoriti na izazov velike količine ljudi, posebno s cruisera. Kako ih što kvalitetnije provesti kroz grad, a međusobno se uvažavati.

A svakodnevno se događaju nadvikivanja ili naguravanja na ulazu u muzeje, jer su grupe vremenski ograničene, kao na nekoj industrijskoj traci. U toj situaciji i Društvo vodiča treba preuzeti dio odgovornosti.

Treba biti reda, a vodički red treba biti usklađen s ugostiteljskim redom, brojem stolova ili štandova, načinom korištenja javnog prostora. Ali zadavati obavezne rute dokida slobodu profesije, kao i kvalitetu vođenja

Što to konkretno znači?

Treba imati više pacijence, ali i dugoročno gledati prema odnosu Grada i Županije s cruising kompanijama.

Predložio sam im da se ograniči broj cruisera, a da se potaknu druge grane bliske turizmu. Neka cruiseri imaju manju taksu, ako će kupovati proizvode lokalnih OPG-ova. Uostalom, zašto se rast broja turista doživljava kao znak kvalitete? Ne treba nam više turista, jer za njih nemamo uvjeta.

Nemamo kapaciteta niti za ovoliki broj. Shvaćam da neki kolege, koji žive isključivo od vođenja, a rade za agencije, nemaju izbora niti razmišljaju dugoročno. A dugoročno će nas ova situacija dovesti do kraha. Grad to ne može podnijeti.

Kojem broju dubrovačkih vodiča je vođenje jedini izvor prihoda?

Nemam točan podatak, premda bi ga bilo zanimljivo znati. Znam da je riječ o značajnom broju.

Jedno vrijeme postojala je ideja o propisanom smjeru i pravcu vodičkih tura. Je li to način kako riješiti nered na Stradunu?

Osobno sam protiv toga. Treba biti

18 Aktualno reda, a vodički red treba biti usklađen s ugostiteljskim redom, brojem stolova ili štandova, načinom korištenja javnog prostora. Ali zadavati obavezne rute dokida slobodu profesije, kao i kvalitetu vođenja. Što mislite o ograničenju broja posjetitelja u povijesnoj jezgri?

Grad nije muzej ili spomenik, zatvoreni prostor u kojem ne žive ljudi. Osobno sam protiv toga jer ograničavati pristup na bilo kakav način nije dopustiv.

Postoje vodiči koji to podržavaju, ali po meni to nije dobra ideja. Problem je nastao pet koraka prije, u trenutku dogovora broja cruisera. S druge strane, riskiramo tužbe posjetitelja koji su platili posjet povijesnoj jezgri, a spustili smo im rampu. Uostalom, već sad naplaćujemo ulaz u Grad kroz taksu autobusima na Pilama. S druge strane, Grad odumire, ljudi iseljavaju, a raste broj apartmana. Čekamo sad rezultate analize Zavoda za obnovu Dubrovnika, da vidimo koliko ljudi stvarno žive u povijesnoj jezgri. Hoćemo li postati Las Vegas, Disneyland, neki grad iz japanske anime kojem su stanovnici duhovi.

Završili ste pravni fakultet. Radite li kao pravnik ili je vodički posao prevladao?

U sklopu obaveza u Društvu vodiča direktno se bavim pravom, ali to nije grana prava koja me zanima. I dalje radim u području međunarodnog prava, međunarodnog humanitarnog prava i kaznenog prava. Nastavio sam suradnju s organizacijama s kojima sam prije surađivao na problematici ratnih zločina, procesuiranja ratnih zločina te uništavanja baštine u ratnim sukobima. U tijeku je projekt novinske agencije Sensa, koja je jedina pratila sva suđenja za ratne zločine u Hagu, a tiče se teme uništavanja kulturne i prirodne baštine kao oružja u oružanom sukobu, što je jedan od modaliteta ratnog zločina. Završio sam muzeologiju

VODIČI IZVAN EU Zaustavite Azijce!

Vodiči iz Azije su poseban problem.

Oni su nezakoniti i gotovo svakodnevno ih zaustavljamo na ulici.

Riječ je o ogromnom tržištu, to su ljudi koji jako puno putuju. A imaju tendenciju da ne uzimaju lokalnog vodiča. Problem je što naše inspekcije ne rade svoj posao, a mi vodiči nemamo nikakve ovlasti, nego kao građani ukazujemo na taj problem.

To se odnosi i na ostale zemlje izvan Europe.

15. OŽUJKA 2017. •

U vodičkom poslu se može pristojno zaraditi, ali je riječ o zahtjevnom i odgovornom zanimanju koje ima važnu javnu funkciju komunikatora.

Nije floskula da smo mi svojevrsni ambasadori svoje zemlje jer turisti preko vodiča upoznaju povijest, baštinu i svakodnevni život lokalne zajednice

te sam se bavio temama uništavanja baštine u ratnim sukobima pa sam se uključio u projekt. Završio sam postdiplomski studij iz međunarodnog prava, gdje sam se bavio primjerom Palmire u Siriji i uništavanja svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a u sklopu sukoba.

Kako biste povezali Dubrovnik i Palmiru?

Namjera je u oba slučaja bila ista: uništiti baštinu, izbrisati javno sjećanje koje ta baština utjelovljuje, kako bi se pobijedilo drugu stranu. Dubrovnik je imao sreću u nesreći da se nalazio u Europi, a u Palmiri sukob traje i dan danas. Kao da nemamo dovoljno senzibiliteta kad se to događa negdje daleko. Na suđenju u Hagu general JNA Pavle Strugar je izjavio ‘koga briga za zidine, izgradit će se još starije i ljepše’.

To je taj isti zločinački i rušilački mentalitet. To je sve, naravno, povezano s vodičkim poslom. Posjetitelji žele znati zašto je netko uništavao Dubrovnik i tu se slažem s braniteljskim udrugama da o bitnim informacijama mora postojati konsenzus. O ‘paljenju guma’ možemo kao vodiči govoriti isključivo kao o nakaradnoj ratnoj propagandi, a ne točnoj informaciji. Premda se i to može dogoditi u lošem sustavu obrazovanju vodiča. Možda će netko iz susjedstva jednog dana na Stradunu tendenciozno tu priču ‘prodavati’. Zato moramo zaštititi svoju struku te uvesti kontrolu na terenu.

Ističe li Dubrovnik dovoljno svoje ratne rane? Ili se sve svodi na dvije

36

godina ima novi predsjednik DTV-a Marko Sjekavica

informativne ploče na ulazima u povijesnu jezgru te uličnu izložbu pred kućom Iva Grbića?

Ratna baština je itekako važna, kako bi nas podsjetila kakve su se strašne stvari ovdje događale. Mlađe generacije nisu doživjele rat, a možda imaju iskrivljen stav prema tim događanjima.

Dubrovnik je kroz povijest imao element Feniksa, trenutak obnove, nakon potresa i ratova. Dobro je da se grad nakon rata brzo obnovio, velika većina tih rana je sanirana. Ratne rane su još uvijek prisutne na suptilan način. Na fasadi Svetog Spasa ili Katedrale, tragovi gelera koji su možda namjerno ostavljeni kao ožiljci. Uz to, imamo Spomen sobu branitelja Dubrovnika u Sponzi, gdje se kod gostiju osjeti zastoj žamora, poštovanje prema žrtvi tih mladića. Ili Muzej Domovinskog rata na Srđu, za kojeg mislim da se nije smio ograničiti samo na zadnji rat, premda je nama on najbolniji, već je trebalo donijeti ideju ‘Libertas’, slobode, gdje je grad od vremena Republike do danas preživio sve pošasti koje su ga pogodile. Većina povijesnih muzeja danas ponavlja istu grešku iz starog režima: pokušava se nametnuti pravovjerje, što prelazi u karikaturu.

A o antifašizmu više nećemo pričati, poticati pitanje obnove Kršinićevog spomenika borcu na Trgu oružja. To je sve trebalo povezati, jer su borba u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu bile protiv istog fašizma. To je propust države i grada, što nisu prepoznali nit koja bi vodila unifikaciji prema svima koji dolaze.

Aktualno 19

• 15. OŽUJKA 2017.

Nikako se riješit ‘vraga’!

MUKE PO PICKBOXU

strane žice rečeno kako to neće biti problem te da pričekam na liniji kako bi se obavio tehnički dio posla, ubrzo su počele komplikacije – ističe naš sugovornik.

Ne smiješ ‘prespavati’ rok

U razgovoru sa zaposlenikom T-coma zatražio sam trenutačni otkaz usluge. Premda mi je isprva s druge strane žice rečeno kako to neće biti problem te da pričekam na liniji kako bi se obavio tehnički dio posla, ubrzo su počele komplikacije

Na kraju je naš sugrađanin ipak uspio odjaviti uslugu bez dodatnih troškova. Ali ni taj put nije sve prošlo bez problema

Tamo je pisalo da je aktivacija jednostavna, a ako se odlučim na tu uslugu da nikakvim ugovorom nisam vezan. Zato sam se odlučio isprobati tu uslugu na mjesec dana. I umalo požalio – priča nam naš sugrađanin koji je nedavno imao neugodno iskustvo s korištenjem Pickbox usluge, koja je dio T-comovog sustava.

— Kako sam već duže vrijeme zadovoljan korisnik MaxTV-a, zainteresirala me ponuda koju nude na Pickboxu.

Reklamiraju preko tri tisuće sati raznog sadržaja, hit serije u više sezona, crtiće.

Stoga sam s početkom mjeseca odlučio aktivirati jednomjesečni paket Pickbox.

Pomislio sam, ako mi se svidi produžit ću, a ako ne, onda mi neće biti problem otkazati ga jer se nigdje ugovorom ne

obvezujem. Međutim, nisam tada ni slutio da te i bez ugovora mogu pošteno ‘izvozati’ – kaže naš sugovornik, koji je mjesec dana usluge bio spreman platiti po poznatoj cijeni od pedesetak kuna.

— Moram priznati da sam već nakon 3–4 dana od aktivacije shvatio da to nije za mene. Jednostavno ono što se nudi mene ne zanima, a ono što me eventualno moglo zanimati nisam našao u njihovoj ponudi. Zato sam odlučio otkazati uslugu. Kako sam u pismu koje su mi poslali pročitao da uslugu mogu otkazati u bilo kojem trenutku, nazvao sam njihov besplatni telefon. U razgovoru sa zaposlenikom T-coma zatražio sam trenutačni otkaz usluge. Premda mi je isprva s druge

— Kazali su mi kako u sustavu nemaju takvu mogućnost, već da to mogu učiniti tek prilikom isteka roka od mjesec dana. Kako sam od nekih mojih poznanika čuo da vam automatski produže uslugu za novih mjesec dana ako ‘prespavaš’ rok do kojeg se trebaš odjaviti, meni se ta mogućnost uopće nije svidjela. Tako sam im i objasnio, na što sam dobio odgovor da im se trebam javiti nekoliko dana prije isteka kako bi ih ‘podsjetio’. U tom trenu više nisam znao što bih mislio! – kaže nam sugrađanin, koji je na kraju ipak uspio odjaviti uslugu bez dodatnih troškova. Ali ni taj put nije sve prošlo bez problema.

Kad kažu ‘zadnji dan’...

— Nekoliko dana prije isteka roka nazvao sam isti broj, baš kako mi je rečeno, i s istim ciljem. Ali sam se opet našao u istoj situaciji, jer mi je rečeno da moram čekati baš zadnji dan roka.

Potpuno besmisleno, odgovorio sam im. Tada mi je sugovornica s druge strane žice rekla kako će zapisati moje podatke te da će ona preuzeti na sebe tu obvezu. Ne znam je li to njima inače po protokolu ili je tek riječ o dobroj volji.

Možda mi se žena samo smilovala jer sam već počeo vikati da me konačno odjave. Međutim, čak ni tada nisam bio potpuno miran pa sam na sam dan isteka roka opet zvao. Za svaki slučaj, tek da budem siguran da sam se riješio tog ‘vraga’. Iako mi portafoj na kraju nije stradao, muka koju su mi priuštili koštala me živaca – zaključuje naš sugovornik, dodajući kako je pokušao u vezi svega kontaktirati i telefon udruge ‘Potrošač’, ali mu se nitko nije javio. • BM

20 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

NAKNADNA PAMET

Ništa se promijenilo nije Kandidati bi godinama trebali biti poznati i prepoznati I opet nam dohode izbori. Mediji će ponovo vrvjeti izjavama političara, spominjati praznik demokracije, priliku da građani odgovorno odluče tko će ih voditi sljedećih četiri godine, govoriti kako je to jedina mjerodavna anketa.

Izbori bi trebali biti kruna četverogodišnjih priprema stranaka i nezavisnih lista. Kandidati bi godinama trebali biti poznati i prepoznati. Krajnje je neozbiljno izmišljati kandidate praktički nekoliko dana pred skupljanje potpisa.

Naveliko se kreće s anketama, testiraju se poruke. Neki od vas su već telefonski odgovarali na pitanja o mogućim kandidatima. Istraživanja su iznimno važna, premda nerijetko na lokalnoj razini jednostavnije pripremljena i lošije provedena. Stranke moraju znati što uistinu birači misle. Na osnovu rezultata tih istraživanja i eventualno održanih fokus grupa utvrđuje se sadržaj kampanje i glavne poruke.

Pojavljivat će se i ankete o popularnosti kandidata na pojedinim internetskim portalima na kojima će jake snage birača međusobno voditi ljute viralne ratove. Rezultati će na različitim portalima biti sasvim različiti. Te on-line ankete (kao i ankete koje provode stranke koristeći svoje volontere) relevantne su i ozbiljne gotovo kao i horoskop na tim istim portalima.

Velike stranke uvijek računaju na svoje stabilno biračko tijelo koje im, unatoč ponekom razočaranju, redovito daje glas. Narednih dana iskakat će kandidati i njihove stranice po društvenim mrežama, nicat će predizborni dnevnici kao poslije kiše (i sasušiti se odmah nakon izbora), kandidati će obilaziti kafiće, domove umirovljenika, dijelit će upaljače, kape, majice i olovke.

Jedino što je novo ove godine jest tzv. zakon o zaštiti birača iliti ‘Lex Vlahušić’.

Ma koliko imali primjedbi na taj zakon, očito je bio nužan za zaštitu nas od nas samih i općeprihvaćene nisko postavljene moralne ljestvice.

Koliko dj cijepljen PANIKA MEĐU RODITELJIMA ZBOG PROVJERE DJEČJIH VRTIĆA

Piše Zoran Pucarić

Narednih dana iskakat će kandidati i njihove stranice po društvenim mrežama, nicat će predizborni dnevnici kao poslije kiše

Cilj nam je prvenstveno provjeriti stanje procijepljenosti jer je ono možda daleko bolje nego što mislimo. S druge strane želimo potaknuti roditelje da razmisle i cijepe svoju djecu – Boja Milan Mustać

Aktualno 21

• 15. OŽUJKA 2017.

jece nije no?

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Shutterstock Images LLC/DuList

Dječji vrtići Dubrovnik zadnjih tjedana odlučili su krenuti u provjeru procijepljenosti sve djece upisane u ovu pedagošku ustanovu Grada Dubrovnika. Roditelje je tako u pojedinim vrtićima (a isto će se do kraja ožujka provesti u svima) dočekivala obavijest kako Dječji vrtići Dubrovnik, prema programu zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, imaju obvezu provjere procijepljenosti. Obveza roditelja je dostaviti knjižicu imunizacije kako bi zdravstvene voditeljice provjerile cijepni status djeteta. Ovakav potez Dječjih vrtića izazvao je bojazan i strah kod dijela roditelja do kojih je doprla priča kako će se necijepljena djeca ispisivati iz vrtića. Tragom takvih informacija koje su se proširile i društvenim mrežama upitali smo ravnateljicu Dječjih vrtića Dubrovnik o čemu se radi, zbog čega se provjerava procijepljenost i hoće li se necijepljena djeca ispisivati iz vrtića. Svakako treba podsjetiti kako je Boja Milan Mustać zadnje dvije godine odlučno krenula ‘u borbu’ s necijepljenom djecom koja se sukladno Pravilniku ne mogu upisati u dječje vrtiće.

Prošle godine je roditeljima ostavljena mogućnost da svoju djecu cijepe do 1. listopada ili nema upisa.

Milan Mustać.

— Poštujemo propis, a on kaže da djeca koja nisu cijepljena ne mogu ići u vrtić – nastavila je dalje, a na naš upit znači li to da postoji mogućnost da će se necijepljena djeca ispisivati iz vrtića odgovara: ‘Ne’.

Naglasila je kako su se Dječji vrtići Dubrovnik odlučili na provođenje evidencije budući da se procijepljenost djece koja su se lani upisala u Vrtiće zna, a njih je 500-tinjak. No, za ostalih 1300 djece cijepni status je nepoznat.

‘Stanje je puno bolje nego se misli’

— Mislim da je, po ovome što smo već provjerili, stanje puno bolje nego što mislimo i nego što se stvara fama o tom cijepljenju. Do kraja ožujka ćemo sve provjeriti i tada ćemo imati cijelu sliku stanja, ali po ovome što smo do sada provjerili, a kako su me izvijestile zdravstvene voditeljice, stanje je više nego dobro – rekla je Boja Milan Mustać, dodavši kako se ova provjera radi sukladno prošlogodišnjem pravilniku u kojem piše kako djeca koja nisu

Poticaj na razmišljanje

— Ne treba biti bojazni zbog provjere procijepljenosti. Nama je cilj prvenstveno provjeriti stanje procijepljenosti jer možda je ono daleko bolje nego što mislimo. Želimo dakle u prvom redu imati uvid, a u drugom redu želimo potaknuti roditelje da razmisle i cijepe svoju djecu – ističe ravnateljica Boja

Ne treba biti bojazni zbog provjere

cijepljena ne mogu ići u vrtić.

Najniža procijepljenost

Posljednjih godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postotak procijepljenih osoba je među najnižima u Hrvatskoj

Inače, Dubrovnik se zadnje vrijeme zajedno sa Splitom spominje kao grad s najnižom procijepljenosti u Hrvatskoj. Tako podaci iz 2015. godine, koji su ovih dana izašli u javnost, govore kako je procijepljenost u Dubrovačkoneretvanskoj županiji oko 89 posto dok je hrvatski prosjek 94 posto. Slično je prije dvije godine za DuList iznio i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić istaknuvši kako je posljednjih godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postotak procijepljenih osoba među najnižima u Hrvatskoj.

Ciljna procijepljenost, rekao je, iznosi najmanje 95 posto za pojedino cjepivo.

No, na razini županije u 2014. godini među pedijatrijskom djecom procijepljenost je bila 86 posto (najlošije na području Ploča sa 60 posto, te Župa, Konavle i Dubrovnik (77 posto, 78 posto, 82 posto), a najbolje na području Metkovića 96 posto).

22 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

15. OŽUJKA 2017. • ŠKOLARCI USPJEŠNO POMAŽU Gradsko natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa održano je u subotu ujutro u Sportskoj dvorani u Gospinom polju, u dvije kategorije – OŠ i srednje škole. Nastupile su ekipe iz 14 osnovnih

škola i 8 srednjih škola koje se nalaze na području djelovanja Dubrovačkog Crvenog križa, a pobjednici odlaze na natjecanje 8. travnja na Brač.

CIJENE NAJČEŠĆIH BOLNIČKIH ZAHVATA NA JEDNOM MJESTU

Koliko košta kolor dopler, a koliko pak rengen? cijene postupka obavljenih u ugovorenim zdravstvenim ustanovama, ako nemaju ugovorenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Puna vrijednost postupka plaća se iz obveznog zdravstvenog osiguranja za osigurane osobe HZZO-a. Ako osiguranici HZZOa imaju ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje uopće ne plaćaju postupke / pretrage’, kazali su nam iz HZZO, ističući DTS i DTP plaćanje.

Što je DTS, a što DTP?

Postupci dijagnostičko-terapijskog sustava nemaju cijene, jer u DTS-u u konačnici ne znamo kolika će biti cijena, ovisi o glavnoj dijagnozi, dodatnim dijagnozama, postupcima, stoga nije moguće dati jedinstvenu cijenu, ovisi o svakom parametru koji utječe na grupiranje u pojedinu kategoriju

Hrvatsko zdravstveno osiguranje nije besplatno – ukoliko imate dopunsko, zahvate i dijagnostičke postupke nećete ‘ni osjetiti’, bar što se financijske strane tiče. No, ono što niste platili vi, platit će HZZO. Ukoliko nemate dopunsko, pa – počnite ga plaćati. Naime, u odgovoru na službeni upit HZZO-a dobili smo cijene za neke najveće i najvažnije zahvate koji se izvode u bolnicama, ali i saznali koji tipovi plaćanja uopće postoje.

‘Osiguranici HZZO-a plaćaju 20 posto

Naime, doznajemo dalje u odgovoru, u bolnici osigurane osobe plaćaju zdravstvenu zaštitu putem DTS-a, odnosno dijagnostičko-terapijskog sustava.

Cijene bolničkog liječenja ovise o DTS grupi u koju će se određena dijagnoza grupirati. Osiguranik plaća 20 posto cijene (ako nema dopunsko), s tim da najviši iznos participacije (sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite) nikad ne prelazi 2000 kuna, kazali su nam dalje u odgovoru.

U takozvanoj pak SKZ, specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, cijene se plaćaju kroz sustav DTP (dijagnostičko-terapijski postupak) u visini od 20 posto ukoliko osiguranici nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Dakle, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – platit ćete 25 kuna, kao i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu

Aktualno 23

• 15. OŽUJKA 2017. ŠTO MUČI KOZMETIČARE I FRIZERE? Proširena sjednica Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore naše županije, na kojoj je raspravljano o aktualnoj problematici naših frizera i kozmetičara, održana je u prostorijama OK DNŽ.

medicinu i rehabilitaciju u kući. Specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite te ortopedska i druga pomagala, određena općim aktom HZZO-a platit ćete 50 kuna!

Cijene točno određenih zahvata

U našem upitu zanimale su nas cijene točno određenih zahvata: CT jedna regija, MR jedna regija, MR cervikalne kralježnice, spirometrija, spirometrija s farmakodinaminskim testom, RTG pluća, UZV oka, UZV abdomena, Color Doppler karotida, operacija karpalnog kanala, operacija katarakte, operacija zamjene kuka bez i s komplikacijama, vaginalni porođaj s operativnim postupkom, porođaj carskim rezom sa i bez komplikacija, laparoskopska kolecistektomija, prijelom trupa femura.

Koji je raspon cijena za dan ležanja u bolnici, a ovo su odgovori koje smo dobili.

CT jedna anatomska regija, u čiju cijenu je uključeno nativno snimanje i snimanje s kontrastom, košta 1.617,00 kuna koje plaća HZZO, a MR jedna regija, odnosno Magnetska rezonanca po anatomskoj regiji, u čiju cijenu je uključeno nativno snimanje i snimanje s kontrastom, iznosi 2.829,20 kuna koje plaća HZZO. MR cervikalne kralježnice, MR po anatomskoj regiji, u čiju cijenu je uključeno nativno snimanje i snimanje s kontrastom, iznosi 2.829,20 kuna koje plaća HZZO. Spirometrija, koja uključuje krivulju disanja, protok/volumen i volumen/vrijeme, iznosi 325,60 kuna koje plaća HZZO, a spirometrija s farmakodinamskim testom, uz uključenu spirometriju prije i nakon primjene lijeka, te uključuje i lijekove za testiranje i potrošni materijal, iznosi 576,40 kuna koje plaća HZZO.

Cijena po danu?

RTG ili dijaskopija prsnih organa (jedan smjer) iznosi 83,60 kuna koje plaća HZZO, a dva smjera iznose 171,60 kuna koje plaća HZZO. UZV oka je 446,60 kuna, gornjeg abdomena 466,40, a UZV cijelog abdomena 508,20 kuna.

Kolor dopler karotida i vertebralnih arterija iznosi 644,60 kuna, a operacija pak karpalnog kanala, uključuje troškove svih dijagnostičko-terapijskih postupaka i patohistološke dijagnoze, iznosi 6.347,00 kuna koje plaća HZZO. Operacija katarakte, koja uključuje predoperativnu obradu i pregled je

Spirometrija, koja uključuje krivulju disanja, protok/ volumen i volumen/vrijeme, iznosi 325,60 kuna

Osim uvijek aktualne problematike rada ‘na crno’ bilo je govora o načinu provođenja majstorskih ispita te pripreme frizera i kozmetičara za predstojeće važne stručne skupove.

14.062,40 kuna a laparoskopska kolecistektomija koja uključuje troškove svih dijagnostičko-terapijskih postupaka i patohistološke dijagnoze (PHD), je 31.422,60 kuna. Sve dosad navedene zahvate plaća HZZO. Za kraj su nam istaknuli kako ne mogu kazati koja je cijena bolničkog liječenja po danu, s obzirom da se isti obračunava prema dijagnostičkoterapijskom sustavu.

— HZZO ugovornim bolničkim ustanovama za provedeno liječenje osiguranih osoba plaća prema DTS kategoriji, za koju se ne zna unaprijed koja će biti cijena – istaknuli su. DTS kategorija uključuje i postupke poput operacija zamjene kuka bez i sa komplikacijama, vaginalnog porođaja s operativnim postupkom, porođaja carskim rezom sa i bez komplikacija, prijelom trupa femura.

— Postupci DTS-a nemaju cijene, jer u DTS-u u konačnici ne znamo kolika će biti cijena, ovisi o glavnoj dijagnozi, dodatnim dijagnozama, postupcima, stoga nije moguće dati jedinstvenu cijenu, ovisi o svakom parametru koji utječe na grupiranje u pojedinu DTS kategoriju – zaključuju u svom odgovoru. • AFR/MNJ

UČILI SPAŠAVANJE PREKO KANJONA

Mali Mokošani u kriznoj situaciji

Učenici Osnovne škola Mokošica bili su sudionici pokazne vježbe spašavanja ozlijeđenog preko kanjona, u organizaciji Radio kluba Libertas i GSS stanice Dubrovnik. Što sve zna radioamater, što je radiogoniometrija, zašto je učenici uče, u čemu im ona može pomoći – bile su teme kratkog uvoda kojeg je održao Josip Karačić, predsjednik RK Libertas, koji broji preko 40 godina radio-amaterske karijere.

— Nikad ne znate tko vam se javlja s druge strane – istaknuo je Karačić dodavši kako je pristojno ponašanje i poznavanje struke, temelje sklapanja prijateljstava preko etera i upoznavanja svijeta.

— Radioamater može biti taksist na Manhattan-u, ali isto tako i poznati svjetski poduzetnik ili kralj – objasnio je Karačić, potaknuvši time učenike na istraživanje teme. Što znači oznaka ‘9A’ i zašto se ista nalazi na svim avionima koji su registrirani u RH, kao i na brojna druga zanimljiva pitanja – mogu odgovoriti u Radio klubu Libertas, koji pozivaju na upis. Službeni projekt ‘Prvi dan, prvi sat’ ideja je kojom se želi potaknuti mlade na odgovornost, ali i mogućnost reagiranja u kriznim situacijama, kojim bi ih podučili radioamateri na početku svake školske godine. Voditelj GSS podružnice Dubrovnik, Zoran Čabrilo istaknuo je potrebe radioamaterskih znanja u akcijama spašavanja, te pozvao mlade Mokošane na edukaciju.

— Mobiteli nam ne pružaju sigurnost, istaknuli su i dodali kako ‘smo s akumulatorom i dobro postavljenom antenom, već obavijestili pola svijeta – dok ste vi tražili signal ili punili bateriju!’

24 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

ODLUKA O AUTOTAKSI PRIJEVOZU

Mijenja se Odluka, ali i dalje nema zapošljavanja vozača Bude li nas većina ‘izjela’ pa zaposle svi, nećemo ni mi onda biti crne ovce – Maro Bratoš

Povjernica će po preporuci Povjerenstva i gradskog Upravnog odjela odluku uskladiti sa Zakonom

Povjerenstvo je stava da sam natječaj nema utjecaj na Odluku, no bojazan svih je kako kontrolirati zapošljavanje i izbjeći situaciju da se na cesti pojavi, figurativno rečeno, i do tisuću taksista Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Nakon što je Ministarsvo mora, prometa i infrastrukture nedavno Gradu Dubroviku dostavilo mišljenje kako dio odluke o autotaksi prijevozu na području i s područja Grada Dubrovnika nije u skladu sa Zakonom, svi dubrovački taksisti stoje na iglama u iščekivanju raspisivanja natječaja za koncesije koje su im istekle krajem travnja prošle godine.

Naime, Ministarsvo je istaknulo

kako se nezakonitost odnosi na jedan od glavnih razloga donošenja odluke, a to je članak 3. koji se pojednostavljeno može postaviti – jedna osoba, jedna dozvola ili nema zapošljavanja vozača.

Grad: Povjernica će uskladiti odluku sa zakonom

Kako su nam potvrdili iz Grada Dubrovnika, na sastanku Povjerenstva u utorak donosena je odluka

da povjerenica Nada Medović raspiše natječaj, no nakon usklađivanja Odluke sa zakonom.

— Povjernica će po preporuci Povjerenstva i gradskog Upravnog odjela odluku uskladiti sa Zakonom nakon čega će slijediti objava u službenom glasniku Grada, a potom i raspisivanje natječaja za koncesije – odgovoreno nam je iz Grada Dubrovnika, a prema svemu sudeći natječaj bi mogao izaći

Aktualno 25

• 15. OŽUJKA 2017.

već kroz sljedeća dva tjedna.

Iako se iz odgovora da zaključiti kako će to značiti dopuštanje zapošljavanja, Povjerenstvo je na sastanku bilo stava da sam natječaj nema utjecaj na Odluku, no bojazan svih je kako kontrolirati zapošljavanje i izbjeći situacjiu da se na cesti pojavi, figurativno rečeno, i do tisuću taksista.

Naime, iako više vozača ne znači više vozila, neslužbeno se može čuti kako je vrlo teško kontrolirati inflaciju novih automobila. U prilog tome govori i kako je ekipi DuLista, iako nesvjestan koga prevozi, jedan mladi vozač koji po naglasku očito nije bio s područja Dubrovnika, svojedobno priznao kako mu je ‘gazda kupio ovo auto da bi mogao voziti’.

Kako neslužbeno doznajemo, stav povjerenstva oko ključnog pitanja ‘jedna dozvola jedan vozač’ se nije promijenio niti u utorak, a do kraja ovog tjedna složit će se druga formulacija spornog članka koja ga u osnovi ne bi trebala mijenjati, no bit će u skladu sa zakonom.

Miletić: To je samo mišljenje, nadležno je Ministarstvo

— Ministarstvo je dalo neobvezujuće mišljenje prema kojem ukazuju na neke, po njima nejasno definirane odredbe same odluke. Međutim odluka je na snazi, a Gradsko vijeće je donijelo na jednoj od svojih posljednjih sjednica. Svi uvjeti za raspisivanje natječaja su ispunjeni i ja osobno ne vidim nikakvog razloga da se natječaj ne raspiše i dodijele dozvole kako bi se spriječio nered i kako bi se znalo tko vozi dubrovačku djecu – rekao je predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika Dubrovnik Božo Miletić te naglasio kako mišljenje Ministarstva ne obvezuje na ništa.

— Naprotiv, u mišljenju Ministarstva stoji kako je nadležan Upravni sud koji bi donio odluku je li nešto u redu ili nije. Svatko tko se želi javiti na natječaj može se javiti, a ako netko smatra da je oštećen može podignuti tužbu na Upravnom sudu – istaknuo je on.

Miletić je ustvrdio i kako Ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo u odnosu na Grad Dubrovnik ima pravo obustaviti od primjene dijelove odluke koji su nezakoniti.

— Kada smo se mi prije dvije godine žalili na niz odredbi Ministarstvo je Rješenjem obustavilo od primjene određene točke odluke – rekao je Miletić.

Na naš upit zašto se to i sada nije dogodilo, on ističe kako ‘očigledno ni Ministarstvo nije sigurno’.

— Oni su napisali da je nadležan sud, a nema odluke o obustavi primjene.

Mišljenje je kao i stražnjica, svatko je ima – rekao je on te dodao kako će poštovati Odluku kakva god da bude.

Na naš upit znači li to da taksisti koji su uvjetno rečeno pod njime, odnosno koji spadaju u bivše ‘Žute taksiste’, odnosno sadašnji ‘Radio taksi 411 411’, neće ići u zapošljavanje dodatnih vozača, Miletić je samo odgovorio kako poštuju Odluku.

— Naš centar jedini poštuje odluku Grada Dubrovnika i uskladio je izgled sukladno toj odluci. Mi ćemo poštovati Odluku Gradskog vijeća kakva god da jest. Dok se natječaj ne provede mi ne možemo znati ni gdje smo ni što smo.

Kad se dozvole dodijele znat ćemo više – kaže Miletić te napominje da se svi građani Dubrovnika voze po jeftinijoj tarifi 12/6 kuna.

— Do daljnjeg ne treba nikome loyalty kartica, naravno ako zovu naš pozivni centar – zaključio je on.

nećemo ni mi onda biti crne ovce – kaže on.

Mišljenje je kao i stražnjica, svatko ga ima – Božo Miletić

Narančasti: Nema zapošljavanja, ali...

Maro Bratoš ispred Narančastog taksija kaže kako neće zapošljavati nove vozače. Zasad.

— Nema neke promjene, oni su rekli da je jedan članak odluke suprotan zakonu. Sama odluka kao takva je u redu s obzirom na prijašnje godine kada je Odluka sastavljanja na ‘nečiju ruku’. I ovu treba naravno ispraviti da bude sukladna zakonu – kaže Bratoš.

Na naš upit hoće li se Narančasti držati prakse ne zapošljavanja vozača, Bratoš kaže da hoće, ali nastavlja: — Zasad se držimo toga, ali bude li nas većina ‘izjela’ pa zaposle svi,

Nigdje u Hrvatskoj nema problema s Odlukom o autotaksi prijevozu nego samo u Dubrovniku – Ivica Smoljko

Plavi taksi: Samo želimo da sve bude zakonito

Prvi čovjek Plavog taksija Ivica Smoljko ističe kako ovakvo mišljenje Ministarstva ne doživljava kao ‘svoju pobjedu’, te napominje kako žele zapošljavati vozače sukladno zakonu.

— Odluka je dobro napravljena i nemamo primjedbi na to. Htjeli smo samo da se u cijeloj odluci poštuje zakon – rekao je Ivica Smoljko.

Upitan drži li ovakvo mišljenje pobjedom Plavih, Smoljko je diplomatski istaknuo kako je prije tjedan dana premijer Plenković na Vladi donio odluku da se izdvoji milijardu i pol kuna za poticaje u zapošljavanju.

— Vlada daje tolike novce, a mi odjednom ne možemo zapošljavati ljude. Ne razumijem zašto ne možemo zapošljavati. Mi smo za to da natječaj ide i da se odluka uskladi sa zakonom – rekao je Smoljko.

— Nigdje u Hrvatskoj nema problema s Odlukom o autotaksi prijevozu nego samo u Dubrovniku. Nama ova sada situacija ne odgovora. Ovo je jedan status quo koji se događa sada. Mi želimo da sve bude u skladu sa zakonom i da možemo zaposliti ljude. Jedan autotaksi vozač ne smije raditi više od osam sati. Za to vrijeme ne možemo zaraditi dovoljno da pokrijemo sve troškove.

Kad već imate dozvolu morate je iskoristiti, a zakonom nije nigdje propisano koliko će se koristiti vozilo, ali jest propisano da vozač ne smije raditi dulje od osam sati – zaključuje Smoljko.

26 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

Crna kronika IZGORJELO ČETIRI TISUĆE KVADRATA

Vatrogasci se s naprtnjačama borili s požarom u Gromači

GRAĐANIN PRIJAVIO POLICIJI

Ponovno pronađen u Neretvi plutalo Ovo je drugi takav slučaj na jugu Hrvatske u tjedan dana

Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci prošli tjedan gasila je požar iznad Gromače.

Kako su na Facebooku istaknuli vatrogasci, zbog nepristupačnog terena i udaljenosti požar se gasio samo naprtnjačama. Vatra je lokalizirana uru vremena nakon dojave, a ugašena u 17 sati. Opožareno je 4 tisuće ‘kvadrata’.

Uzrok požara do zaključenja teksta nije bio poznat, a sumnja se da je mogući ‘krivac’ jedna pala električne struje.

NEMA ZNATNE ŠTETE

Izbila još dva požara u Neretvi

U petak u popodnevnim satima u naselju Vid zapalio se dimnjak. Na intervenciju je upućen JVP Metković te je požar reguliran. Gorilo je i na otvorenom prostoru u Blatskom polju. Intervenirala je postrojba DVD Blato koja je u večernjim satima, točnije u 19:10, proglasila požar ugašenim. Nije bilo znatne štete.

Građani bi o svakoj nakani trebali obavijestiti policiju na broj 192 ili u najbližu policijsku postaju. Policija će poslati stručne i osposobljene policijske službenike u civilu, koji će opasna sredstva preuzeti na siguran način

Aktualno 27

• 15. OŽUJKA 2017.

DEVET NESREĆA U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća.

Radi se o osam prometnih nesreća s materijalnom štetom i jednom s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba lakše ozlijeđena.

SMANJITE BRZINU I VEŽITE POJAS Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 562 represivne mjere od čega 250 zbog prekoračenja brzine i 106 zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa.

n sanduk oružja, šest raketa

Dubrovačkoj policiji jedan građanin je prošli tjedan prijavio pronalazak drvenog vojnog sanduka u kojem se nalazilo šest raketa za ručni bacač raketa sa šest komada dodatnih punjenja, javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a prema neslužbenim informacijama oružje je pronađeno na ušću Neretve.

Kako napominju iz Policije, nakon pronalaska, građanin je pozvao policiju te su policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu pronađena minsko-eksplozivna sredstva zbrinuli prema pravilima struke.

Inače, ovo je drugi takav slučaj na jugu Hrvatske u tjedan dana. Prošli ponedjeljak, na autobusnom stajalištu kraj kontejnera za otpad u Orašcu pokraj Dubrovnika, policija je pronašla i izuzela drveni sanduk s manjom količinom streljiva i minsko eksplozivnih sredstava.

Iz dubrovačke policije su tad naveli kako je na sanduku ostavljen natpis s upozorenjem da se radi o eksplozivu, no zamolili su građane da ne ostavljaju

minsko eksplozivna sredstva na otvorenim javnim prostorima zbog sigurnosti ostalih građana, posebice djece.

— Podsjećamo da akcija ‘Manje oružja manje tragedija’ još traje te pozivamo građane koji još uvijek u svojim domovima imaju oružje, streljivo ili minsko-eksplozivna sredstva da ih bez straha predaju policiji koja protiv takvih osoba ne poduzima nikakve sankcije – poručili su tada iz Policije te dodali kako građani takva sredstva ne bi trebali sami donositi u policijske postaje kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja.

— Građani bi o svakoj nakani trebali obavijestiti policiju na broj 192 ili u najbližu policijsku postaju. Policija će poslati stručne i osposobljene policijske službenike u civilu, koji će opasna sredstva preuzeti na siguran način – istaknuli su iz Policije.

Nakon pronalaska, građanin je pozvao policiju te su policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu pronađena minsko-eksplozivna sredstva zbrinuli prema pravilima struke

PALI NA KARASOVIĆIMA I ZATON DOLIMA

Litavac i Albanac nezakonito pokušali ući u Hrvatsku

Tijekom proteklog vikenda dvije su osobe pokušale nezakonito ući u RH koristeći se krivotvorenim putnim ispravama.

U prvom se slučaju radi o državljaninu Litve koji je ulaznoj graničnoj kontroli pristupio na MCGP Karasovići i tom prilikom policijskim službenicima na uvid dao krivotvorenu litvansku putnu ispravu i vozačku dozvolu.

U drugom se slučaju radi o albanskom državljaninu koji je, kao putnik u autobusu, pristupio ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Zaton Doli i na uvid dao krivotvorenu albansku putnu ispravu.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krivotvorenje isprva dvojica osumnjičenih su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

DO NEDJELJE

Policija provodi jači nadzor vezivanja pojasa Iz Policijske uprave dubro vačko-neretvanske najavili su kako će tijekom ovog tjedna nastaviti sa svojim akcijama, a ovaj put u fokusu će biti vezivanje sigurnosnog pojasa.

— Tijekom ovog tjedna, odnosno do nedjelje, 19. ožujka, policijski službenici prometne policije pojačano će nadzirati korištenje sigurnosnog pojasa tijekom vožnje – napominju iz Policije.

28 Aktualno

15. OŽUJKA 2017. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

OKRUGLI STOL

Koliko su žene upoznate sa svojim pravima?

SUFINANCIRANJE PROJEKATA

Na što će se p milijuna ku

Ukazano je na neuravnoteženu zastupljenost žena/muškaraca na određenim pozicijama, stručnosti i obrazovanosti ŽUPANIJA Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku održan je okrugli stol ‘Kako ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske dopuste utječe na ravnopravno natjecanje žena i muškaraca na tržištu rada?’.

U današnjim socioekonomskim prilikama, žene se suočavaju s velikim izazovima u usklađivanju sve složenijih zahtjeva svog radnog okruženja i nezamjenljive uloga koju imaju u obitelji. Na okruglom stolu raspravljao se o mnogim činiteljima koji utječu na položaj žene u kontekstu posla, profesionalnog napredovanja i obitelji.

Razgovaralo se o tome koliko su žene, a u praktičnoj stvarnosti i otac i majka, upoznati sa svojim pravima i u kojoj mjeri im poslodavci, bilo u privatnom ili javnom sektoru, omogućuju korištenje prava prema zakonu o rodiljnim i roditeljskim dopustima. Također, u vrlo konstruktivnoj raspravi sudionice su ukazale na neuravnoteženu zastupljenost žena/muškaraca na određenim pozicijama, stručnosti i obrazovanosti.

Uz članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko –neretvanske županije i udruge poslovnih žena KRUG Dubrovnik, sudionice ovog okruglog stola bile su Dubrovkinje zaposlene na visokim pozicijama u financijskom managementu, kao i u Upravama hotelskih tvrtki, poduzetnice, ravnateljice škola i javnih institucija te predstavnice udruga civilnog društva.

Za projekte u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobreno je gotovo šest i pol milijuna kuna DUNEA-INI PROJEKTI

Primjeri uspješne prakse

Žene se suočavaju s velikim izazovima

ŽUPANIJA Tri projekta koja je provodila Regionalna razvojna agencija DUNEA te još dva u kojem je agencija bila jedan od partnera, predstavljeni su u knjižici ‘Uspješni lokalni EU

projekti u Hrvatskoj’, koju je izdalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Riječ je o projektima: LEGEND – u sklopu kojeg je u Osnovoj školi

Aktualno 29

• 15. OŽUJKA 2017.

ELEMENTARNA NEPOGODA Velika materijalna šteta zbog mraza nastala je na poljoprivrednim kulturama na području Grada Ploče.

Zbog toga je župan Nikola Dobroslavić donio odluku o proglašenju elementarne nepogode od mraza za područje Ploča.

potrošiti 6 i pol una?

48

projekta odabrana su od 82 prijave

ŽUPANIJA Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo je za jedanaest jedinica lokalne samouprave iz Dubrovačko-neretvanske županije sufinanciranje projekata u okviru Plana usmjeravanja i rasporeda sredstava za razvoj područja otoka u 2017. godini.

Ukupno su odabrana 43 projekta od 82 prijave pristigle na Javni poziv, a za projekte u Dubrovačkoneretvanskoj županiji odobreno je gotovo šest i pol milijuna kuna.

Tako će se sufinancirati izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda Općine Lumbarda s iznosom od 850 tisuća kuna te sanacija sustava desalinizacije Općine Lastovo s 550 tisuća kuna. Pola milijuna kuna izdvojit će se za izgradnju gravitacijskih kolektora središnjeg dijela naselja Vela

Opuzen postojeći sustav grijanja zamijenjen dizalicom topline s tlom kao izvorom energije (obnovljivi izvori); HERCUL – kroz kojeg je osnovana Staza stećaka, valorizirane lokacije sa stećcima u našoj županiji i obavljena restauracija i konzervacija lokaliteta Novakovo greblje; WINE – u okviru kojeg je osnovana Tematska turističke cesta ‘Neretva – dolina života’ i pokrenut vinski festival ‘Dubrovnik FestiWine’.

Kako u predgovoru brošure navodi ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, javljaju iz Dubrovačko-neretvanske županije, ona predstavlja priznanje svim

DUNEA-in projekt LEGEND u izboru je za najuspješniji lokalni EU projekt

Luka, dok će se obnova Doma kulture Grada Korčule sufinancirati s iznoso od 850 tisuća kuna. Rekonstrukcija javne rasvjete u naseljima NP Mljet i Kozarica primjenom mjera energetske učinkovitosti dobit će 380 tisuća kuna, asfaltiranje nerazvrstanih cesta Općine Ston 800 tisuća kuna, a modernizacija javne rasvjete u naselju Viganj Općine Orebić 360 tisuća kuna. Među sufinanciranim projektima su i uređenje turističko-pješačkih staza na području Općine Smokvica (240 tisuća kuna), izgradnja galerije i muzejskog prostora u Općini Blato (850 tisuća kuna), rekonstrukcija prometnih površina i ulica na području općine Janjina (700 tisuća kuna) te modernizacija javne rasvjete u Općini Trpanj primjenom mjera energetske učinkovitosti (380 tisuća kuna).

dosadašnjim korisnicima i uspješnim EU projektima koje su provodili.

— Svi ovi projekti na svoj su način doprinjeli gospodarskom, prometnom, turističkom, kulturnom i društvenom razvoju lokalne zajednice te omogućili lokalnom stanovništvu bolje uvjete života – istaknula je također ministrica Žalac.

Također, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je Izbor za najuspješniji lokalni EU projekt u RH u razdoblju 2015.–2016. u cilju promocije uspješnih projekata financiranih EU sredstvima, među kojima je nominiran i DUNEA-in projekt LEGEND.

KAD, KAKO I ZAŠTO?

Javnost u radu zaštićenih područja

ŽUPANIJA Sudjelovanje javnosti u radu zaštićenih područja – naziv je seminara koji se održao u Zagrebu, kao jedna od aktivnosti IPA projekta Odgovorno za prirodu, čiji je opći cilj doprinijeti povećanju razine transparentnosti i efikasnosti u upravljanju prirodnim resursima u Hrvatskoj.

Organizatori seminara bili su Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (ujedno i nositelj projekta) te Udruga BIOM. U teorijskom dijelu seminara problematiku sudjelovanja iz svoga djelokruga rada predstavilo je 11 predavača iz organizacija civilnog društva, javnih ustanova, HAOP-a i Ministarstva zaštite okoliša i energetike pred 60-ak okupljenih sudionika.

Predstavnicima nacionalnih parkova, parkova prirode i županijskih javnih ustanova, među kojima je bila i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačkoneretvanske županije s djelatnicom Nikolinom Đangradović, prezentirali su se rezultati analize trenutne razine informiranja i uključivanja javnosti u upravljanje zaštićenim područjima.

Također, prezentirani su i primjeri dobre prakse uključivanja javnosti u donošenje strateških dokumenata, kao i u rad javnih ustanova koje upravljanju zaštićenim područjima. Predstavljena su iskustva vezana uz sudsku praksu u zaštiti prirode.

Praktični dio seminara obuhvaćao je nekoliko radnih grupa u kojima su se zajednički donijele preporuke za unaprjeđenje sudjelovanja javnosti.

Projekt Odgovorno za prirodu, vrijednosti oko 181 tisuću eura, financira Europska unija i sufinancira Ured za udruge Vlade RH, uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

30 Kolumne

15. OŽUJKA 2017. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Naši učitelji Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Tko mnogo uči, malo nauči, tko malo uči, ništa ne nauči Učitelji su prosvjetni djelatnici i stručne osobe visokih, obrazovnih, etičkih i radnih kvaliteta. Kroz psihopedagoške mjere u smislu obučavanja i odgajanja, učitelji svojim učenicima prenose znanje i vještine. Educiranje započinje u vrtiću, a nastavlja se u školi i na fakultetu. Učitelji pomažu učenicima u razvoju njihovih fizičkih i psihičkih potencijala. Nakon višegodišnje izobrazbe, mladi čovjek stječe temeljitu naobrazbu, napisao je prof. Ladan. A odgoj? To je sustavno i temeljito usklađivanje djeteta i mladića s običajima, potrebama i zahtjevima određene skupine. Pisac A. Gide tvrdi kako cijeli život treba biti neprestano odgajanje. Najvažnija svrha obrazovanja je kod mladih ljudi potaknuti smisao za istinu, ljepotu i dobrotu te razviti ljubav prema učenju. Učenje je pak, oblik stjecanja znanja i umijeća uz mogućnost njihovog zadržavanja i reproduciranja na svim nivoima psiho-fizičkog života.

Dijete, čim se rodi počne učiti. Jednostavno, svaki čovjek po prirodi teži za znanjem, riječi su grčkog filozofa Aristotela. Stečeno znanje je moć, no nije dovoljno samo znati. Znanje treba i primijeniti.

Uloga učitelja i roditelja za psihofizički razvoj djeteta je od najveće važnost. Učitelje i roditelje treba poštovati!

Adekvatno ih stimulirati i nagraditi! A ne pohlepne političare i polugole pjevačice i njima pridavati stalnu medijsku pozornost! Svojih dobrih učitelja u osnovnoj školi jedva se sjećam zbog poodmaklog vremena. Doduše, sjećam se vježbanja tzv. ‘krasopisa’ (tanka i debela crta, pisanih slova).

Sjećam se izleta, športskih natjecanja, ali i kemijskih eksperimenata te početka učenja njemačkoga jezika. Iz srednje pak, škole sjećanja su puno svježija. Uvijek se obnavljaju na godišnjim druženjima. Našim profesurima (svi su pokojni), davali smo nadimke: ‘žuta’, ‘virus’, pa ‘upljuvak’ (naš razrednik – prof. biologije). Profesur iz matematike (zvani Ban) je pak na svojim

Piše dr. Boris Sokal

Kad prestanem učiti, bit će to znak da sam star

satima često i opširno pričao događanja iz dalje povijesti, što nam naturalo, nije bilo mrsko! A profesur iz njemačkoga jezika, stariji gospar, dok bi izgovarao njemačke riječi, letile bi mu kapljice pljuvačke iz usta. Pokojni Dejan je sjedio sa mnom u klupi. Jednom glasno poviče: Kiša! Profesur pogleda u plafon i odgovori: Suho! Za maturalnu temu sam imao rad iz kemije: ‘Dobivanje jestivih ulja iz maslina i soje’ (otac je bio zaposlenik Prvog dalmatinskog industrijskog poduzeća – ‘Radeljevića’).

Iz hrvatskog pak, obradio sam temu: ‘Dr. Živago’ B. Pasternaka. ‘Žuta’ je bila zadovoljna. Ovaj roman me je dobrim djelom usmjerio k medicinskom studiju. Nakon položene mature i prijemnog ispita na medicinskom fakultetu u Sarajevu, 1964. započinje težak i dug studij. Posebno težak zbog anatomije, jer su profesuri na anatomiji bili prestrogi! Inače, sarajevski medicinski fakultet na Koševu, u to doba je izvrsno kotirao. Većina vodećih kadrova studij je finula u Beču, Gracu, Pragu ili Budimpešti. Sjećam se V. Čavke, legende oftalmologije. Pa prof. P. Šterna, šefa katedre za farmakologiju.

I Tvrtka Švoba iz biologije. Listajući Internet, uočio sam kako su svi šefovi katedra bili akademici, nažalost sada su pokojni: prof. Šalamon, Gerc, Fajgelj, Gaon, Fleger, Rimski, Pšorn, Rustambegović, Kaufer, Deželić, Ciglar, Huković...

A, 1979. započinjem sa specijalizacijom u Zagrebu. Sve izvrsni učitelji – profesori. Najdraži mi je bio Tiho Beritić, jer mu je, između ostalog, sestra Dubravka radila u Dubrovniku. Bila je konzervatorica i ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Voljeli smo i prof. Šarića, Grudena, Deželića, zapravo sve predavače – učitelje, redom. I učili smo. Čuo sam od Tiha ovu talijansku izreku: Tko mnogo uči, malo nauči, tko malo uči, ništa ne nauči. Drugim riječima: Podosta treba znati, prije nego što opaziš da malo znaš. Još uvijek učim. Ne za školu, već za život. Kad prestanem učiti, bit će to znak da sam star.

Kolumne 31

• 15. OŽUJKA 2017. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 1 – EPIZODA 25

Maja i pijevac Ona pjeva predivnim glasom, točnom intonacijom i odličnom dikcijom. Uvjet je da ne bude publike. Pjeva ona punim glasom kad hoda sama po cesti i šeće psa, a zna da nema očiju koje ju gledaju već samo uši koje slušaju, a slušaju roditelji, i susjedi Maja ni po čemu nije obična djevojčica. Onako visoka, vitka i dugonoga predribla masu dječaka iz razreda kad igraju nogomet ženska ekipa protiv muške ili im bude dobar suigrač kad igraju jedno do drugog, rame uz rame, jer često ih bude premalo za međuspolni duel. I brzo trči, ne samo zbog građe već zbog odrastanja na selu, brda koja treba prevaljivati i valova uz morski kraj s kojima se treba utrkivati. Prošlu godinu slomila je ruku i nosila gips, no ništa nju to nije smetalo da leti po selu kao čigra, baca se po žalu i da je već počela sezona kupanja ništa ju ne bi spriječilo da s njime uđe u more. Ne voli baš učiti, što je razumljivo. Toliko stvari treba učiniti s danom koji je ispred tebe da gledati ga uz knjigu, preko prozora kako prolazi nije dolazilo u obzir. No ima nešto što Maja voli više od nogometa, psa, mora, ili kao sve to zajedno.

Svi o tome šapuću, ali se prave kao da se ništa ne događa jer ljuti se kad se to spominje. Maja, dakle, kad ostane sama i nitko ju ne vidi, pjeva. Ne bilo kako! Ne kao kad ljudi refleksno puste glas pod tušem ili uz radio. Ona pjeva predivnim glasom, točnom intonacijom i odličnom dikcijom. Uvjet je da ne bude publike. Pjeva ona punim glasom kad hoda sama po cesti i šeće psa, a zna da nema očiju koje ju gledaju već samo uši koje slušaju, a slušaju roditelji, i susjedi. Rekao je Vicko kako mu dan odmah postane ljepši kad čuje njezin glas preko ograde. Kad bi ga spazila odmah bi prestala s pjesmom, zacrvenila se i sakrila pogled pod dugom plavom kosom. Ponekad i s prijateljicama, šećući selom,

Možda je naslijedila onaj stoljetni gen ‘Malog Mlječanina’

Piše dr. sc. Siniša Car

zapjeva. Njezin repertoar je urbana pop glazba, čak i repa stihove povremeno, ali od kada je na satu glazbenog čula ariju Kraljice noći iz Mozartove ‘Čarobne frule’ može ju se čuti kako se okušava i u koloraturama u višim registrima. Pjeva u crkvenom zboru, no svaki pokušaj da ju zborovođa dobije da otpjeva neki solo nemoguća je misija. Pristaje samo ako joj se pridruži neka od prijateljica i u takvim trenucima ljepota tog glasa i neiskvarenog talenta zaiskri pokoje oko, zborovođino svakako. On je odlučio da neće pustiti tako lako taj njezin dar, pokušava na sve načine u uvjeravanju i poticanju, upotrebljava pedagoške metode, zna da prisila ne pomaže, ali da bi mogao pomoć mora zapravo znati što ju plaši. Iz obitelji je talentiranih glazbenika i ima podršku, to dakle nije problem. Možda je naslijedila onaj stoljetni gen ‘Malog Mlječanina’, breme dubrovačke dominacije, koji se kod nje izrazio na isto tako dominantni način, da ne dozvoljava nikakvo isticanje vrijednosti pred drugima koji bi ga mogli zbog toga lupiti po zatiljku. Toliko netalentiranih i polutalentiranih ljudi bez straha prostiru svoje manjkavosti, a oni koji bi mogli taknuti svijet oko sebe ostaju sakriveni iza svojih strahova. Ipak, ima Maja svoju publiku za solo nastupe. Iznad kuće u selu nalazi se njezina koncertna dvorana, kokošinjac. Od tuceta kokoši s početka jeseni ostale su tri i jedan pijetao. Obično ne mari što nisu koncentrirane i što ne slušaju pozorno, uzme metlu koja je naslonjena uz ogradu kao mikrofon i krene koncert. Danas je odlučila imati koncert svojeg života i imati najbolju moguću publiku. Vidjela je na Internetu da se mogu kokoši hipnotizirati te je jednu po jednu nježno držala,

glavu im spustila prema tlu dok je po njezinim instrukcijama mlađa sestra crtala liniju ispred kokošjih očiju. U tili čas bile su sve tri koke u stavu ‘pozor’, spremne postati obožavateljice, kao i mala sestra koja ju je pobožno gledala. Zapjevala je tiho, koke su mirno stajale, povremeno teturale u ritmu glazbe, i buljile dolje kao da čekaju posljednji ton skladbe da krenu ovacije. Jedino je pijevac šetao uokolo i čekao trenutak da progovori. ‘One te ne gledaju, ali i ne slušaju!’. Maja, nezačuđena što joj se pijevac obraća odgovori mu: ‘Kako to znaš?’. Odgovori pijevac: ‘One gledaju tu crtu misleći da je konačno došao netko tko će im pokazati gdje se skriva ono što su zakopale! Sjećaš se kad sam došao ovdje prije dvije godine, svi smo bili mali, jednaki pilići u kutiji?’. Maja potvrdi kimanjem glave. ‘Rastao sam s odraslim kokama i pijetlom kojeg sam gledao kako svako jutro budi selo.

Jedna po jedna odrasle koke odlazile su nekuda, a taj stari pijevac ostajao je i dalje. Ostali pilići nisu baš obraćali pažnju na njega, kljucali su sjemenje i po dvorištu zakopavali glasove, htijući samo jednom nositi jaja, a ja sam rano shvatio da svoj glas moram pustiti.

Prošlo je vrijeme, otišao je i stari pijevac, ostao sam ja, sa svojim glasom. I shvatile su koke, kako su jedna za drugom odlazile, da moj glas čini razliku.

Od tada kljucaju zemlju tražeći glas koji su izgubili. Znam, vidio sam kroz prozor, da i mene čeka juha u kojoj ću biti skuhan no moja pjesma, ograda kokošinjca i uzdignuta glava produžila je vrijeme do tog trenutka.’ Maja je pljesnula, koke su prenule iz drijemeža i vratile se svojoj potrazi, a pijevac je s dvorišta skočio na pozornicu krova kokošinjca i ponašao se kao da se ništa nije dogodilo. Uhvatila je sestru za ruku, ušla u kuću, otišla do ogledala, skupila kosu u rep da se ne može iza nje skrivati i odlučila da će zborovođi predložiti da se jednu od slijedećih nedjelja spusti sama pred ambon i pred cijelim Babinim poljem zapjeva psalam.

32 Aktualno

Duplerica

OKUS PROLJEĆA

15. OŽUJKA 2017. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Uživajte u kameni

Aktualno 33

• 15. OŽUJKA 2017.

KONAVOSKA MARKA Glavna tema redovitog izdanja novih hrvatskih poštanskih maraka je baština, a motivi su detalji narodnih nošnji.

Naravno da je svoje mjesto u ovoj kolekciji

icama!

našao i konavski vez! Razlog zašto su izabrali naš prepoznatljivi motiv je, kazali su u obrazloženju, ‘što su Konavoke unatoč turizmu i promjenama u načinu života u 20. stoljeću sačuvale

i u velikoj mjeri još uvijek nose narodne nošnje koje svojom jednostavnošću, ljepotom i elegancijom govore o dugoj povijesti, kulturi i ekonomiji ovoga područja’.

Ne čudi oduševljenje ljubitelja kamenica, jer su konačno ‘došli na svoje’. Poznato je kako su u ožujku, na festu sv. Josipa, one najukusnije

Foto Zvonimir Pandža

Stigao nam je ožujak, pravo proljeće i sve se budi, a na repertoaru je sve više i više ukusnih plodova prirode! Stoga ne čudi oduševljenje ljubitelja kamenica, jer su konačno ‘došli na svoje’. Poznato je kako su u ožujku, na festu sv. Josipa, one najukusnije, a njihova tradicionalna degustacija održat će se na rivi u Malom Stonu 18. ovog ožujka. Od 11 sati kreće uživancija u ovom poznatom afrodizijaku, a uz kamenice, u čaši vrhunskog pelješkog vina, dobre glazbe i jednostavno – izvrsne atmosfere!

34 Kultura

15. OŽUJKA 2017. •

Prošlosti ususret

Spomen ploča Matu Vodopiću GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

dubrovačkim područjem. Obaviješten da u Dubrovniku hara kuga, sultan Mehmed II odustao je od namjere osvojanja Dubrovnika. Tako je, u proljeće 1465. epidemija kuge spasila Dubrovnik od Turaka. 15. ožujka 1852. radom je počela Nautička škola u Dubrovniku.

15. ožujka 2005. nakon rekonstrukcije, ponovno je otvoren Gruški bazen, danas dom brojnih dubrovačkih sportskih klubova na vodi.

21. ožujka 1514. godine, radi kvalitetnijeg zatvaranja otvora luke između lukobrana i obale Ploča, Vijeće umoljenih donosi odluku da se lukobran Kaše pro­duži. Stoga se ta 1514. može uzeti kao godina kad su Kaše dovršene i dobile današnji oblik i dimenzije

Piše Sebastian Vukosavić Fotografije: Facebook grupa ‘Dubrovnik nekad’

15. ožujka 1293. godine dubrovačka vlada šalje trojicu vlastelina u Veneciju kako bi ugovorili s Markom Pero držanje ljekar­ničkog zanata ili specariju na čast općine i ljudi u Dubrovniku. 15. rujna 1301. Veliko vijeće odlučilo je da se zauzme otok Mljet, kojim je upravljala benediktinska opatija sv. Marija na otočkom jezeru, a pod vrhovnom srpskom vlasti. Ipak, već 15. ožujka 1302. g., Malo vijeće zaključuje da se napusti otok Mljet. Dubrovčani su i kasnije

pokušavali zavladati Mljetom, sve dok 1345. nisu u tome i uspjeli. Potpisivanjem mira 15. ožujka 1433. završen je četverogodišnji konavoski rat između Dubrovnika i bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića. Epidemija kuge, koja je u Dubrovniku za­počela 15. ožujka 1464. i trajala gotovo tri godine pokosivši mnoštvo ljudi, odigrala je važnu ulogu i u vanjsko političkim zbivanjima Republike. Turci su se tada sasvim približili Du­brovniku, tako da je ponegdje turska država graničila s

16. ožujka 1913. u Općinskom vijeću vodila se rasprava o općinskom ‘Redarstvenom pravilniku’. Pravilnik je sadržavao odredbe o prometu ‘na javnim putevima, ulicama i trgovima’, a nakon te sjednice tiskan je novi pravilnik s dodatnim odredbama o kočijama i kočijašima. 16. ožujka 1942., u probni rad puštena je dubrovačka radijska postaja. Bio je to početak lokalnog radija u Hrvatskoj. Državna krugovalna postaja Dubrovnik službeno je otvorena uoči prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske, 9. travnja 1942. godine. 16. ožujka 1910. u Dubrovniku je rođen slikar naglašene dinamike i žarkih gustih boja Ivan Ettore.

16. ožujka 1930. u Bileći je rođen književnik Feđa Šehović. U više od 40 godina književnoga rada u Dubrovniku Feđa Šehović napisao je oko 20 kazališnih komada i 15 proznih djela. Za svoj je rad dobio niz nagrada.

17. ožujka 1439. Dubrovčani donose opširne propise o čuvanju i upravljanju Dubrovnikom u vrijeme haranja epidemija. Razlog tome vjerojatno je bio strah i duboki dojam koji je ostavila žestoka epidemija kuge iz 1437. godine. Tada je cijela uprava gradom bila u rukama jednog jedinog vlastelina. U gradu je, naime, ostao živ samo osamdesetrogodišnji vlastelin Marin Rastić, a svi ostali ili su pomrli

Kultura 35

• 15. OŽUJKA 2017.

je župne crkve. Obljetnica je ređenja dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, 2011. godine.

ili su, zbog smrtnog straha, pobjegli.

17. ožujka 1492. Malo vijeće ovlašćuje nadstojnike luke da daju sagraditi ribarnicu kod malog arsenala. 17. ožujka 1945. uhićen je don Ivo Bjelokosić, od 1991. godine do smrti 2001. rektor crkve Sv. Vlaha. U montiranom procesu osuđen je na smrtnu kaznu.

Nakon pet i pol mjeseci čekanja na izvršenje presude u zatvoru u Trogiru, presuda mu je izmijenjena u 20 godina robije i gubitak svih građanskih prava.

17. ožujka 1960. godine u Dubrovniku je rođena glumica, dramska prvakinja Doris Šarić-Kukuljica.

18. ožujka 1678. u Dubrovniku je osnovana artiljerijska (bombardijerska) škola, koju će voditi vice-kapetan bombardijera. Uz 40. obljetnicu smrti, 18. ožujka 1934., u Isusovačkoj crkvi svečano je otkrivena spomen-ploča književniku i dubrovačkom biskupu Matu Vodopiću. 18. ožujka 1646. u Dubrovniku je rođen vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić, koji je na zamolbu Stjepana Gradića opisao u stihovima potres u Dubrovniku 1667.

U talijanskom Poirinu 18. ožujka 1777. rođen je pedagog i latinski pjesnik Urban Appendini, autor prve

antologije hrvatskoga latinizma. 18. ožujka 1783. u Dubrovniku je umro poznati dubrovački zlatar i dugogodišnji pročelnik zlatarske bratovštine Miho Ivanov Gleđ.

Odlukom Velikog vijeća Du­brovačke Republike, 19. ožujka 1462. svaki je dubrovački vlastelin, kao i svi njegovi nasljednici – u slučaju ženidbe građankom gubio sva vlastelin­ska prava. Taj strogi endogamijski zakon omogućio je plemstvu ekskluzivitet u upravljanju državom, ali, tvr­dokorno se pridržavajući ‘zavjeta čiste krvi’, dubrovački plemići istovremeno sami su se osudili na biološko izumiranje. 19. ožujka 1905. izašao je prvi broj lista ‘Prava Crvena Hrvatska’. 19. ožujka 1992. sedmorica branitelja, a među njima i zapovjednik obrane Grada, general Nojko Marinović, ranjeni su na Srđu od aktivirane bombe. Svetkovina je Sv. Josipa zaručnika BDM, zapovijedni blagdan u Dubrovačkoj Republici od 1521. godine. Sv. Josip štuje se kao zaštitnik cijele Crkve i obitelji. Patron je očeva, muževa, te svih zanatlija i radnika, pa se 19. ožujka u Hrvatskoj i još nekim europskim zemljama obilježava Dan očeva. U Veloj Luci: – sv. Josip naslov

Uz 40. obljetnicu smrti, 18. ožujka 1934., u Isusovačkoj crkvi svečano je otkrivena spomen-ploča književniku i dubrovačkom biskupu Matu Vodopiću

15. ožujka 2005. nakon rekonstrukcije, ponovno je otvoren Gruški bazen, danas dom brojnih dubrovačkih sportskih klubova na vodi

Od g. 1358. do 1460., ima više odredbi o or­ganizaciji notarske i kancelarske službe u Dubrovniku. 20. ožujka 1428., osnovan je kancelarijski red notarske i kancelarske službe, nazvan Ordo cancellariae. Prema tome redu bila su četiri službenika kancelarije.

Oni su imali kvalifikaciju notara, pa se zato obično zovu notari i kancelari.

20. ožujka 1970. ukinut je Dubrovački tramvaj. Dubrovački tramvaj vozio je dubrovačkim ulicama gotovo punih 60 godina, od kraja prosinca 1910. do oproštajne vožnje, koju je imao tog 20. ožujka. Ukinut je nakon što se 7. ožujka dogodila teška nesreća, kada je tramvaj iskočio iz šina i s četiri metra pao u gradski park na Pilama. Bilo je četrnaestero ozlijeđenih i jedan poginuli.

Tako je završila priča o dubrovačkom tramvaju – kojeg su Dubrovčani zvali travanj, ali je on nastavio živjeti u memoriji Grada.

Dubrovačko Vijeće umoljenih na svojoj sjednici održanoj 21. ožujka 1418. primilo je Uredbu (Providimentum) o obrani i utvrđenju grada, kojom su se svi radovi imali usmjeriti na izgradnju gradskih zidina i prema moru i prema kopnu. 21. ožujka 1514. godine, radi kvalitetnijeg zatvaranja otvora luke između lukobrana i obale Ploča, Vijeće umoljenih donosi odluku da se lukobran Kaše pro­duži. Stoga se ta 1514. može uzeti kao godina kad su Kaše dovršene i dobile današnji oblik i dimenzije. 21. ožujka 1992. neprijateljska vojska u Koločepskom kanalu otvarala je vatru na brod ‘Srđ’, koji je s promatračima Europske zajednice i Ujedinjenih naroda plovio pod zastavom Ujedinjenih naroda.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura RAZGOVOR S MARKOM GENEROM USUSRET KONCERTU U KATEDRALI

Nastupi u Dubrovniku su nažalost rijetki, ali vrlo posebni S četiri godine me je fascinirala forma i zvuk violine i uspio sam se izboriti da je smijem svirati. Poslije početničkog oduševljenja, uvidio sam kako je potreban i teški rad na usavršavanju tehnike sviranja, što mi se manje svidjelo. Ipak, nastavio sam ići u glazbenu školu Razgovarala Mia Njavro Foto DSO

Bermuda4 je bio sjajni gudački kvartet koji je ime stekao koncertima na kojim smo uvijek kombinirali najljepša djela klasične glazbene literature sa ultra modernim kompozicijama 20. i 21.stoljeća

‘Veselim se našem dubrovačkom koncertu’ na početku razgovora zapisao nam je Marko Genero, viola i umjetničko vodstvo nadolazećeg koncerta u Katedrali. On će, naime, nastupiti s Gudačkim komornim orkestrom Dubrovačkog simfonijskog koncerta, a što će publika imati priliku čuti na koncertu, kao i njegove glazbene početke i nastupe u Dubrovniku kojim je uvijek inspiriran – pročitajte u ovotjednom razgovoru, kojeg smo ‘otvorili’ – sjećanjem.

— Jako dobro se sjećam mojih prvih dodira sa glazbom. Rođen sam u obitelji glazbenika, tako da je glazba bila svuda prisutna. S četiri godine me je fascinirala forma i zvuk violine i uspio sam se izboriti da je smijem svirati. Poslije početničkog oduševljenja, uvidio sam kako je potreban i teški rad na usavršavanju tehnike sviranja, što mi se manje svidjelo. Ipak, nastavio sam ići u glazbenu školu i puno kasnije počeo svirati komornu glazbu, što mi je opet probudilo uspavanu ljubav za glazbom. Sjećam se i koncerata Dubrovačkih ljetnih igara u Kneževom dvoru koji su me kao dijete jako dojmili i sigurno utjecali na moju odluku posvetiti se glazbi – kaže nam Genero. Najavljuje i koncert koji će se

Kultura 37

• 15. OŽUJKA 2017.

‘VRIJEME JE’ ‘Vrijeme je / Time...’, nova izložba Ane Požar Piplica otvorit će se ovog četvrtka, 16. ožujka, u Galeriji Duličić Masle Pulitika, s

početkom u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2017. godine.

u Katedrali održati u petak, 17. ožujka, s početkom u 20 sati.

— Na nadolazećem koncertu su remek djela barokne literature, Bachov 3. Brandenburgški koncert u originalnoj izvedbi gdje svaku dionicu svira jedan instrument, znači 11 solista i Vivaldijev Concerto grosso u g-molu iz ciklusa ‘L’estro armonico’. Uz to, publika će čuti dva djela za violu solo uz pratnju orkestra, J. Christian Bachov koncert u c-molu i prekrasni ‘Lachrymae’ Benjamina Brittena, reflekcije na renesansnu pjesmu J. Dowlanda ‘Flow my tears’ – ističe Genero. Veseli se ponovnom dubrovačkom koncertu.

— Nastupi u Dubrovniku su nažalost rijetki, ali vrlo posebni. Uvijek sam posebno inspiriran ljepotom grada, podnebljem i pomalo nostalgičan. U publici uvijek vidim puno poznatih, dragih lica i to me dodatno motivira – ističe, a rado se prisjetio i najdražih mu nagrada.

Pobjeda kao mala senzacija

— Najdraža mi je prva nagrada na internacionalnom natjecanju ‘Jean Rogister’ u Belgiji, gdje se u istoj kategoriji natječu violinisti i violisti. Pobjeda violista na tom natjecanju je bila mala senzacija – dodaje nam i to kako mu je upravo ta nagrada otvorila mnoga vrata i donijela novo umjetničko samopouzdanje. Posebna ljubav ga veže uz gudački kvartet Bermuda4, gdje je svirao deset godina, stoga je to pitanje bilo – neizostavno!

— Bermuda4 je bio sjajni gudački kvartet koji je ime stekao koncertima na kojim smo uvijek kombinirali najljepša djela klasične glazbene literature sa ultra modernim kompozicijama 20. i 21.stoljeća. Vezivalo nas je prijateljstvo sa poznatim kompozitorima poput H. W. Henzea, N. Seriff i J. Widmann čije kvarteta smo izvodili. Nažalost, prije par mjeseci smo se odlučili zbog različitih umjetničkih pogleda sve koncerte otkazati – kazao nam je Genero, dodavši kako je gudački kvartet kraljevska disciplina koja zahtijeva potpuno posvećenje svih članova, što oni nisu mogli ostvariti. ‘Uvijek mi je bila želja dovesti moj kvartet na Dubrovačke ljetne igre, u trenutku je to neostvarivo’, kaže nam dodavši i najzanimljviji umjetnički trenutak.

— Umjetnički najzanimljivije mi je bilo na najvećem svjetskom festivalu komorne glazbe u gradu Kuhmo,

Finska. Finci su izgradili izvanrednu koncertnu dvoranu koja prima tisuću ljudi, u gradu u kojemu nema ništa osim jednokatnih drvenih kućica.

Pozovu oko stotinu sjajnih glazbenika i tri tjedna godišnje pretvore Kuhmo u centar europske komorne glazbe, s oko 40 tisuća koncertnih posjetitelja. Nadam se da će i Dubrovnik naći načina svojem orkestru podariti dvoranu u kojoj se može preko cijele godine, neovisno o vremenu održavati koncerte jer Orkestar je nezaobilazni dio dubrovačke kulture na koju smo svi tako ponosni – kaže ponosni profesor

Nadam se da će i Dubrovnik naći načina svojem orkestru podariti dvoranu u kojoj se može preko cijele godine, neovisno o vremenu održavati koncerte

17.

ožujka s početkom u 20 sati moći ćete poslušati koncert

za komornu glazbu na Muzičkoj akademiji Zagreb, gdje je već slavio prve uspjehe sa svojim studentima.

— Imam sreću da imam izvrsne studente, bez toga ne bi bilo uspjeha.

Imamo jako lijepi odnos, možda zato što sebe vidim više kao iskusnog kolegu, nego akademskog profesora.

Mislim da je to dosta egzotično i da im se to sviđa – zaključuje dragi glazbenik, koji danas svira na violi koju je izgradio N. Amati 1721. godine. A vama preostaje ovog petka uputiti se u Katedralu i uživati u još jednoj glazbenoj poslastici koju nam je pripremio DSO!

38 Kultura

15. OŽUJKA 2017. •

IZLOŽBA 71 AUTORICE I AUTORA U UMJETNIČKOJ GALERIJI DUBROVNIK

Presjek likovnosti grada

U Dubrovniku danas djeluje više od sto akademskih slikara, kipara i grafičara, te nekoliko stotina amatera okupljenih u nekoliko udruga. To je fantastična brojka Dubrovački likovni trenutak, treći, nakon devet godina – ovaj četvrtak u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik zaista je bio poseban, jer imali smo priliku vidjeti djela čak 71 autorice i autora; njihove slike, skulpture, grafike i crteže, ukupno 112 radova. Izložbu je

Piše/Foto Mia Njavro

svečano otvorila Povjerenica Vlade RH za Grad Dubrovnik, Nada Medović, a ravnatelj UGD Marin Ivanović izrazio je veliku sreću i zadovoljstvo činjenicom da se Dubrovački likovni trenutak ponovo otvara. Nakon 2004., održan je 2008. no nakon toga nastala je pauza koju su ovom večeri htjeli ispraviti.

— Željelo se postaviti osnovne

Ova izložba je preslik onoga što postoji u Dubrovniku, s isključenom komponentom suvremenih medija. Nije zastupljena fotografija, video i performans

kriterije koje svatko može zadovoljiti, na način da se u galeriji dobije preslik likovne stvarnosti u Dubrovniku inače. To je bila ideja tadašnjeg ravnatelja Antuna Maračića. U Dubrovniku danas djeluje više od sto akademskih slikara, kipara i grafičara, te nekoliko stotina amatera okupljenih u nekoliko udruga. To je fantastična brojka, koja me uvijek više oduševljava od bilo koje institucionalne kulture. Grad je živ upravo zato što ima ljude koji stvaraju taj život, u ovom slučaju umjetnike – kazao je Ivanović.

Izložba je nastala iz potrebe ne samo umjetnika da pokažu svoje radove, nego iz želje publike da vidi što to postoji u dubrovačkim atelierima, što to rade dubrovački umjetnici. Svaka kulturna ustanova mora prvenstveno razmišljati o publici, to je njezino poslanje i zadatak – dodao je Ivanović, kazavši kako UGD mora publici ponuditi sadržaj koji će biti strukturiran na način da održava ukupnu politiku te ustanove.

Novi ljudi, nove mlade snage

— Naša trasa je dati međunarodne, nacionalne, ali i lokalne izložbe, iz­­ložbe živućih, ali i preminulih umjetnika te dati izložbe koje se razlikuju po stilu.

Ova izložba je preslik onoga što postoji u Dubrovniku, s isključenom komponentom suvremenih medija. Dakle, nije zastupljena fotografija, video i performans, jer bi bilo preopsežno – kazao je Ivanović još jednom podsjetivši na impresivne brojke koje prate izložbu, našalivši se kako je ‘jedva stalo’.

— Iznenađenje je da nema nekih

Kultura 39

• 15. OŽUJKA 2017.

Sudjelovali su i novi mladi umjetnici

umjetnika, no osobito je iznenađenje, zbog čega mi je i osobno drago, što sudjeluju umjetnici koji nisu sudjelovali na prijašnjim Dubrovačkim likovnim trenutcima. Novi ljudi, nove mlade snage, novi umjetnici koji su tek krenuli – kazao je među ostalim, za kraj, Ivanović, zahvalivši se publici, ali i svim onima koji su sudjelovali u stvaranju izložbe – od žirija za radove, sve do djelatnika UGD. Na poziv su se mogli prijaviti svi dubrovački likovni stvaratelji bez obzira na prethodno obrazovanje i uspjehe. Namjera izložbe, koju možete vidjeti do 9. travnja, je prikazati presjek različitih pojava na dubrovačkoj sceni jedinstvenih rukopisa i individualnog promišljanja tradicionalnih i

suvremenih tema.

Likovni umjetnici čiji su radovi izloženi u UGD-u su: Katarina Alamat Kusijanović, Miljenko Anđelić, Amir Avdić, Gordana Bajurin, Marija Barać, Mišo Baričević, Denis Berković, Anamarija Bezek, Pietro Boban, Ivona Bura, Mercedes Bratoš, Luko Capor, Viktor Daldon, Ivana Dražić Selmani, Mirica Dubčić, Nikola Nino Dubčić, Ivana Gjaja Handabaka, Vedran Grabovac, Aida Hebib Raguž, Ana Hrčan Šojat, Rajna Inić, Tomislav Ivanišin, Stanko Ivanković, Josip Ivanović, Ivana Jovanović Trostman, Nikolina Kapović, Vikica Kitić Biličić, Soheil Keynejad, Kristina Kojan Goluža, Katja Kovačić Karamatić, Maja Kovačević, Valter Kožul, Robert Kralj,

71

autorica i autor predstavili su se u UGD-u

Namjera izložbe je prikazati presjek različitih pojava na dubrovačkoj sceni jedinstvenih rukopisa i individualnog promišljanja tradicionalnih i suvremenih tema

Lena Kramarić, Maro Kriste, Jagoda Lasić, Loren Ligorio, Iris Lobaš Kukavičić, Dubravka Lošić, Ivana Lujak, Davor Lucianović, Ozana Masnec, Marijana Milko, Romana Milutin Fabris, Ivana Miloglav Ivanković, Berta Miloš, Ivan Mladošić, Ivo Mladošić, Ivan Perak, Lucija Perojević, Miranda Rako Kuzmanić, Elodi Rašica, Dubravka Rathman, Stjepan Ribić, Jasmina Runje, Goran Ružić, Samir Serhatlić, Tonko Smokvina, Miroslav Stamatović, Pero Šantić, Josipa Šare, Viktor Šerbu, Nikolina Šimunović, Josip Škerlj, Mia Marija Škoda / Nikolina Japunčić, Deša Vlahutin, Iris Vuletić, Anabel Zanze, Nada Zec Ivanović, Eva Zvrko.

40 Kultura

15. OŽUJKA 2017. •

MIŠE I MARO MARTINOVIĆ O DUBROVAČKOM JEZIKU

Red smijeha, red kazališnih uspomena Bili smo jednaki s drugim narodima, onda i danas. Možemo biti ponosni na naše pretke.

Govorio sam uvijek svima, za mene je dubrovački govor

Dubrovački govor, bio to Gundulić, Držić, Vojnović, u svim tim izričajima, takav jezik je danas u Dubrovniku – mrtav U okviru Mjeseca hrvatskoga jezika, dubrovački glumci Miše i Maro Martinović u Narodnoj knjižnici udružili su snage i održali jezični savjetnik za dubrovački govor pod nazivom ‘S oca na sina: rad s glumcem’. Red smijeha, red kazališnih uspomena i Držićevih riječi ispunili su Saloču od Zrcala.

Za to su bili zaslužni otac i sin, glumački znalci.

— Stvorili smo teatar. Bili smo jednaki s drugim narodima, onda i danas.

Možemo biti ponosni na naše pretke.

Govorio sam uvijek svima, za mene je dubrovački govor – jezik – naglasio je gospar Miše koji smatra kako je dubrovački jezik ipak izgubio na vrijednosti.

Za Držića Miše Martinović ima samo

riječi hvale te smatra kako njegove rečenice imaju melodiju, svojevrsna su glazba u jeziku. Potom je zajedno sa sinom Marom izveo dramaturški dio ‘Novele od Stanca’. Njihova izražajna izvedba nakratko je stvorila kazališnu atmosferu.

— Jezik i narječje je živa stvar, koja se kroz godine mijenja. Dubrovački govor, bio to Gundulić, Držić, Vojnović, u svim tim izričajima, takav jezik je danas u Dubrovniku – mrtav. Postoje neki izrazi koje upotrebavljavaju svi, kao što su funjestra, šufit, šugamani…

To nije dominantna dubrovačka rečenica s melodijom kakvu su koristili pisci koje sam spomenuo – smatra Maro Martinović i dodaje kako se

dubrovački jezik može održati jedino preko kazališta i Dubrovačkih ljetnih igara.

Mlada glumačka družina učenika 2. i 6. razreda OŠ Lapad potom je izvela ‘Novelu od Držića’. Voditeljice ovoga projekta, ujedno autorice teksta i redateljice su Gordana Rokolj i Martina Skvrce.

— Već petu godinu radimo na projektu Priča oko Popreta, čuvamo kulturnu baštinu i okupljamo djecu. Svake godine priredimo predstavu, napravimo slikovnicu, a snimili smo i film s djecom. Budući da se obilježava 450. godina od smrti Marina Držića, odlučili smo se tomu više posvetiti. S učenicima radimo na projektu o Marinu Držiću. Saznali smo i kako smo pozvani na državni Lidrano. Čast nam je velika što smo pozvani ovdje da se možemo pokazati pred dubrovačkim velikanima, čuti od njih kako mi to radimo i je li to dobro – rekla je jedna od voditeljica projekta Gordana Rokolj i dodala kako joj je žao što današnja djeca jako malo znaju dubrovački. • MP

Kultura 41

• 15. OŽUJKA 2017.

NOVA IZDANJA DRUŠTVA DUBROVAČKIH PISACA

Balade Robina Hooda i Epigrami Mata Jerinića Balade Robina Hooda zbirka je originalnih srednjovjekovnih engleskih balada posvećenim mitskom liku Svoju izdavalačku djelatnost Društvo dubrovačkih pisaca nastavlja sa svojim novim izdanjima. Balade Robina Hooda zbirka je originalnih srednjovjekovnih engleskih balada posvećenim mitskom liku Robinu Hoodu, koje je prvi put preveo na hrvatski, uredio, priredio i prigodnim pogovorom popratio akademik Luko Paljetak. Druga je knjiga epigrama,

nazvana ‘Jednoumlje u višestranačju’ dubrovačkog novinara i književnika Mata Jerinića. Po najavama, u danima pred nama ove dvije nove knjige će se i predstaviti dubrovačkoj čitalačkoj publici!

UMJETNIČKA ŠKOLA LUKE SORKOČEVIĆA

Učenici ‘pomeli’ u Splitu Prvu nagradu u disciplini glasovir osvojile su Mia Klinac i Paula Jadrušić, a u disciplini gitara Katarina Mrvalj te Lovro Barišić

Umjetničku školu Luke Sorkočevića predstavljalo je devet učenika, ukupno osvojivši četiri prve i pet drugih nagrada

Regionalno, 55. natjecanje za učenike soliste u disciplinama gitara, klavir i solo pjevanje održalo se u Splitu od 8. do 10. ožujka. Umjetničku školu Luke Sorkočevića predstavljalo je devet učenika, ukupno osvojivši četiri prve i pet drugih nagrada.

Prvu nagradu u disciplini glasovir osvojile su Mia Klinac (3. kategorija) i Paula Jadrušić (4. kategorija), a u disciplini gitara Katarina Mrvalj (2. kategorija) te Lovro Barišić (5. kategorija).

Drugu nagradu u disciplini solo pjevanje osvojila je Marija Kristina Tomić (3. kategorija), a u disciplini gitara Karlo Ruščić (1. kategorija), Teo Dabelić i Kristijan Žerovnik (2. kategorija), te Ivo Baule (4. kategorija). (FOTO: Ilustracija).

e’

42 DuList info

15. OŽUJKA 2017. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

MB ‘AP DUBRAVA’ Brod trenutno plovi prema luci Santos gdje se očekuje 24. 3.

180 m duljina MB ‘AP DUBRAVA’

Tip broda: Handysize Izgrađen: 2015 g. u kineskom brodogradilištu Qingshan Nosivost: 38.703 MT Duljina: 179,95 m Širina: 32,00 m Dubina: 15,00 m Glavni stroj: MAN B&W 5S 50ME-B9.3 Snaga: 6.100 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Vlaho Šoletić Upravitelj stroja: Pavle Čerjan 1. časnik palube: Nedjeljko Bukvić 2. časnik stroja: Mateo Bosotina 2. časnik palube: Dubravko Buratović 3. časnik palube: Jure Veraja Glavni kuhar: Marko Gleđ Vođa palube: Dragan Žilić Brodski mehaničar: Robert Žuvela Elektroničar: Mile Bilić Kormilari: Nedjeljko Margaretić, Toni Živković, Željko Bebić, Vedran Radović Konobar: Mario Tenžera Pripravnik: Ivan Šarić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

ORSULA

U luci New Orleans, slijedi Casablanca 5. 4.

OLUJA

15. 3. stiže u Houston

DuList info 43

• 15. OŽUJKA 2017.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

AP ARGOSY CITY OF DUBROVNIK

U luci Vysotsk, slijedi Belfast 21. 3., Gdansk 29. 3.

U luci Rostock

MIHO PRACAT ZAGREB

16. 3. stiže u Amsterdam

U luci Ust Luga, slijedi Eemeshaven 19. 3.

AP JADRAN U luci Ust Luga

LIBERTAS

U Yingkou, slijedi Nantong 19. 3.

SV NIKOLA I

25. 3. stiže u Colombo

AP ASTAREA

AP SVETI VLAHO

U luci Onahama, slijedi Fangcheng 24. 3.

U luci Haldia

AP REVELIN

19. 3. stiže u Gibraltar, slijedi Oran 21. 3.

AP SLANO

U luci Hong Kong

AP DUBRAVA

24. 3. stiže u Santos, slijedi Porto Alegre 29. 3.

IMPERIAL

18. 3. stiže u Richards Bay, slijedi Krishnapatnam 4. 4.

AP STON

U Richards Bayu, slijedi Paradip 3. 4., Haldia 6. 4.

AP DRŽIĆ

18. 3. stiže u Paradip

44 Oglas

15. OŽUJKA 2017. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodaje se Renault Twingo, 2002. g.,

prešao 130.000 km, registriran 4/17.

Kontakt: jelenacurlica13@hotmail.com

Prodajem Golf 4, 1998. g., 1,4 motor,

benzin. Registriran do 11/17. Cijena 10.000 kuna. Kontakt: 095 569 5733

Prodaje

se Xsara Picasso 2.0. HDi, u odličnom stanju, 2001. g. prešao 238.000 km., registran do 29.5.17. Automobil je kao nov. Cijena 25. 000 kuna.

Kontakt 091 931 0800

Golf 3 1.9D 55 kw, prijeđeno 280.000 km, na 250.000 km napravljen veliki servis, vozilo nije registrirano, cijena 5.000 kuna. Kontakt: 091 105 3270 Prodajem

Renault Clio, godina proizvodnje je 2002. Registriran do 6. 12.

2017. godine. Kontakt: 098 953 9873

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem četverosoban stan na duže vrijeme (8–12 osoba), dvije banje, potpuno opremljen – Župa dubrovačka – Čibača 120 m2 s pripadajućim parkingom x 8. Slobodan od 1. 4. 2017. Kontakt: 098 680 611 Iznajmljujem poslovni prostor u ulici

ne zanimaju. Kontakt: 098 9900 600 ili mail: marko.hajba2310@gmail.com

Obitelj hitno traži dvosoban ili trosoban stan u Mokošici. Kontakt: 095 560 6351 Tražim

stan za 4 osobe na području Župe dubrovačke (Kupari, Mlini, Mandaljena) do 3.000,00 kuna. Kontakt: 095 861 1209

Vrlo

Iznajmljujemo (sezonski) stan od 55 m2 u Novoj Mokošici za 3–4 osobe. Razdoblje od 15. 3. – 1. 11. Kontakt: 091 451 9388

Tražim stan za 3 osobe. Razdoblje od

zaposlene osobe na području Grada ili Mokošice. Kontakt: 091 182 4544

Zaručen par s vlastitim poslom traži

stan na duže vrijeme, 50–60 m2 budući da nam je potrebna soba ili prostorija za rad. Preferiramo staru gradsku jezgru, čak i ako je potrebna adaptacija stana, a ako ne, onda što je bliže moguće Gradu. Za sve ponude i upite, molimo javite se na taradma13@gmail. com ili nazovite na 095 370 0469. Hvala unaprijed.

Mladi par traži jednosoban stan ili gar-

Sezoncima, iznajmljujem u Mokošici, dvije klimatizirane sobe s kuhinjom.

Kontakt: 099 327 2599

Iznajmljujem stan u Župi dubrovačkoj

Iznajmljuje se dvosoban stan, na cijelu

Tražim jednosoban stan od 10. 4. 2017.

Postoji li itko da je uopće voljan iznajmiti stan na duže vrijeme/kraće vrijeme do 2.500 kuna +režije, od Trstenoga do Cavtata. Hvala. Kontakt: 091 346 6289

jeme, za dvije osobe. Oboje zaposleni, odgovorni i uredni. Prednost bi bila da je stan na Lapadu, Batali ili Montovjerni, stanovi van Grada nas nažalost,

Obitelj traži kuću ili stan na području Mokošice, Rijeke dubrovačke. Oboje zaposleni! Kontakt: 099 789 7221

Tražim stan na duže vrijeme za dvije

Iznajmljujem garsonijeru za jednu osobu ili eventualno par, kod hotela ‘Astarea’. Kontakt: 098 189 4361

Tražim stan ili garsonijeru na duže vri-

Hitno tražim stan na duže razdoblje, na području grada. Kontakt: 098 924 7739

Tražim stan na duže vrijeme, molim

sonjeru u najam na mjesec dana od 30.

03. do 30. 04. na području Dubrovnika.

Javiti se putem email-a: brandicmarina@gmail.com

Kontakt: 095 535 9069

stan ili garsonijeru od 1. 4. na duže vrijeme. Kontakt: Kristina, 095 830 5384 ili Jure 092 327 2068

Dvoje mladih i zaposlenih traže jednosoban stan na duže vrijeme s pristojnom cijenom. Kontakt: 091 403 0031.

Andrije Hebranga 106, poviše RK Srđ, 120 m2, zatvorenog prostora, 130 m2 natkrivenog, 20 m2 kancelarije, sve uređeno s video nadzorom. Kontakt: 020 417 781 ili 091 519 2402

slobodan od 1. 4. Može sezonskim radnicima, a može i na duže vrijeme. Stan je u zgradi, potpuno namješten s Internetom i max tv, klima, parking, dvije sobe i boravak, kuhinja. Kontakt: 092 359 0777

Bračni zaposleni par traži jednosoban

godinu. Cijena: 3.000 kn + režije. Kontakt: 098 476 460

Tražim stan ili garsonijeru u Mokošici

ponuda na 091 346 6289

ozbiljan i odgovoran muškarac traži dvosoban stan na duže vrijeme na području grada, Mokošice, Komolca i Župe, nepušač, nema kućnih ljubimaca, sa stalnim primanjima.

Kontakt: 095 736 14 78.

1. 6. – 15. 9. najkasnije. Može dvosoban ili garsonijera na području Dubrovnika ili Mokošice. Kontakt: 097 723 6306

Hitno tražim stan na području grada na duže vrijeme, obitelj s dvoje djece.

Može biti garsonijera ili jednosoban stan. Hitno! 091 543 3369 Tražim

dvosoban stan na području Mokošice. Kontakt: 098 926 6219

Dvočlana obitelj traži jednosobni ili dvosobni stan na duže vrijeme na području Dubrovnika (bez Mokošice ili Župe). Stanarinu je moguće platiti godinu dana unaprijed. Za ponude zovite Danijelu na: 091 138 8011 Povoljno iznajmljujem kuću u Čilipima na dulje vrijeme. Kuća je kompletno opremljena za stanovanje 4–5 ljudi. Sastoji se od dvije spavaće sobe, kuhinje, dnevnog boravka i kupaonice.

Kuća posjeduje dvorište, garažu i parking. Kontakt mobitel 092 298 2739 NEKRETNINE ZAGREB, Šalata, prodajem 1,5 sobni

i okolici za dvije osobe. Kontakt: 095 578 5243

novouređeni stan, 46 m2, atraktivna lokacija, centralno, vrt, 75.000 eura.

Kontakt: 098 481 200

Tražim

Prodajem kuću s taracom i kominom,

stan ili garsonijeru za jednu žensku osobu. Kontakt: 098 974 30 09

stara Mokošica. Pod cijenu može i

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 15. OŽUJKA 2017.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

manji stan. Kontakt: 099 684 8888

razne kuharice, bračni krevet i ormar, kuhinjske elemente, tepihe, zbirku značaka, satelitski komplet, muzičke linije, veliki magnetofon Grundig. Kontakt: 099 682 5851

Kupujemo

stan na užem području grada, 45 – 80 m2, izbjegli bi gruške nebodere i Nuncijatu, poželjni su Lapad i Batala (druge lokacije dolaze u obzir) samo da je stan bar djelomično osunčan. Prednost imaju stanovi koji zahtjevaju renoviranje s razumnom cijenom. Kontakt: 092 333 6625

Kupujem stan do 90.000 eura Dubrovnik – okolica može i za adaptaciju. Kontakt: meridivkovic@gmail.com ili mob 095 911 2379 Umirovljenik kupuje stan do 55 kva-

drata ili dio kuće. Može i adaptacija.

Kontakt: 099 518 4700

Kupujem manje poljoprivredno zemljište na potezu Lozica – Brsećine, uvjet pristupna cesta. Kontakt 098 213 919 PLOVILA Prodajem barku, pasaru, dužine 7,60 metar, preko svega 8,00, širine 2,60.

Samogradnja iz osamdesetih godina, plastika s kabinom i nadkabinom za 10 osoba (priručna kuhinja, kemijski WC).

Unutrašnji motor Yanmar 20 ks. Nakon generalke napravljenje 2016. motor prešao cca 40 sati. Barka pogodna za ribolov ili turističke svrhe. Kontakt: 091 202 1606 RAZNO Kupujem crteže, slike, stari novac, odlikovanja, razglednice, keramiku, srebrne predmete, staro oružje, namještaj. Isplata u gotovini. Kontakt: 091 573 8453 Prodajem bass gitaru (Yamaha). Kontakt: 091 344 9511 REFINANCIRAJTE NEPOVOLJNE KREDITE!!!

Po kamati od 5,99% s rokom otplate do 12 godina.

Nitor grupa d.o.o.

099 5058 2120 Radi selidbe prodajem: akvarel grafike

Rabuzina, Generalića, i Lacković – Croate, knjige o hrv. povijesti i umjetnosti, Enciklopediju leksikografskog zavoda,

POSAO Dnevni caffe bar traži djelatnika-cu tijekom cijele godine. Iskustvo nije bitno. Kontakt: 098 427 996 Soboslikarski obrt ‘Pengatur’ obavlja

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Traži se domaćica na određeno vrijeme

za rad na plovilima u agenciji za iznajmljivanje plovila (rad od 1. 4. do 1. 11.

2017.). Kontakt: 098 22 33 75

Traži se prodavačica za rad u suvenirnici u Cavtatu. Sve informacije na 091 518 2689 ili mail daaki@net.hr

Tražim

dodatni posao u popodnevnim satima čišćenje apartmana i kuća.

Kontakt: 095 776 2358

USLUGE Čuvam djecu. Kontakt: 095 535 9069 Lekcije iz matematike i fizike za osnovnu i srednju školu daje profesor s iskustvom u podučavanju. Kontakt: 092 334 8166 Odgovorna cura s višegodišnjim isku-

stvom čuvala bi povremeno bebu (ili dijete koje ne pohađa vrtić). Javite se s povjerenjem na 099 658 0654

Tražim ozbiljnu i pouzdanu osobu za pomoć u kućanstvu. Za sve dodatne informacije molim Vas nazovite na broj 098 975 2903.

Tražim stariju ženu za čuvanje djevojčice od 3 god. u mom stanu u Lapadu od 1. 4. – 1. 11. svaki dan od 18.00–1:00, njen posao je samo biti s djetetom i čuvat je, hrana osigurana. Plaća 2.500 kuna. Hvala zvat na 095 580 3957

Čistila bih apartmane u sezoni. Kontakt: 098 960 00 61

Tražim ozbiljnu žensku osobu za čišćenje apartmana. Kontakt: 095 196 4715

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc – pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč. br.IBAN HR 7224070003203480017. Obitelj Nade Putica uplatila 200 kuna, odgajateljice dječjih vrtića’ Pčelice’zajedno s pripadajućim vrtićima uplatili 1.000 kn. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja, te obiteljima preminulih izražava najiskreniju sućut.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto vijenca za pok. Anku Caput, majku našeg kolege Đura Caputa, Dubrovačke knjižnice uplaćuju 400 kuna, u spomen na dragog prijatelja Lukšu Tripkovića, umjesto cvijeća 600 kuna prilažu prijatelji Grilovi i Dabelići, Maja Sršen donacija 100 kuna, Nataša Maslek donacija 300 kuna, Jadran Laguna d.o.o. XX donacija 100 kuna, Barbara Begović donacija 200 kuna; Otto Bock Adria d.o.o. donacija 2.000 kuna, V.Š. donacija 200 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036.

Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416 221 ili dva. skalina@du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Zlatko Kovač Ramiz, dar djeci doma 100 kuna, Samostan Sv. Dominika Dubrovnik, pomoć domu kroz Korizmeno odricanje 15.000 kuna, Marko Margaretić s obitelji, u spomen na dragu gospođu Mariju Scipioni, umjesto cvijeća prilaže 200 kuna, Mare Pendo, u sijećanje na dragog susjeda Vicka Matkovića prilaže 200 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

UMRLI (OD 8. 3. – 15. 3. 2017.)

MATO RADELJ pok. Mata (1932.)

LUKA KOZLICA (1934.)

MARE VICELIĆ (1929.)

PERO TOMAŠ pok. Nika (1950.)

TOMISLAV CVJETKOVIĆ pok. Pera (1937.)

IVAN NJIRIĆ (1933.)

PASQUALE DI CEGLIE (1932.)

TOMO RILOVIĆ pok. Mata (1939.)

TEHNIKA WD Blue WD5000AAKX tvrdi disk, 7200 okretaja, Sata 3 priključak. Kao nov, kupcu na poklon novi, zapakirani sata podatkovni kabel. Prodajem za 180 kuna. Kontakt 098 880 764

46 Sport 2. MEMORIJAL JERKA KOVAČA

Najbolji Marinovski i Šipuš

Kiril Marinovski i Marko Šipuš iz Zagreba pobjednici su 2. Memorijala Jerka Kovača u bridžu, koji je tijekom vikenda odigran u hotelu Royal Princess.

Zagrepčanima je pobjeda pripala s rezultatom od 61.36%. Drugo mjesto osvojio je par Toni Radić i Miho Jančić iz BK Dubrovnik (58,73%), a treće Svjetlana i Davor Blaženčić iz Zagreba (57.27%).

Najbolji nenagrađeni par izvan naše županije su Mladen Nosić i Žarko Čokljat iz Splita na sedmom mjestu.

Na četvrtom mjestu su najbolji seniori, par iz Bridž kluba Astarea, Pero Jemo i Stijepo Čubela. Članovi Bridž kluba Dubrovnik, Dubravka Zvrko i Mario Majstorović su najbolji mix par na turniru.

Na turniru je nastupilo 25 parova iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, a igrale su se dvije sjednice po 26 bordova.

Turnir je sudio i vodio Stanko Kružić iz Splita.

Inače, drugi par Memorijala Miho Jančić i Toni Radić dan kasnije nastavili su sa sjajnim igrama. Slavili su na redovitom tjednom parskom turniru Bridž kluba Dubrovnik.

Na turniru na kojem je nastupilo osam parova uz Matchpoints obračun drugi je bio par Frano Mozara – Iva Strnad, a treći par Zdenko Stanković – Maja Kučić Kržić.

ODRŽANA UTRKA 1. KOLA DUBROVNIK RUN LIGE 2017.

Hrustić naj startu sezon Planiramo biti i na Lokrumu i na Babin Kuku i u Šumetu, i u Slanome. A finale lige će biti završna utrka 10k (deset kilometara) 19. studenog u Dubrovniku

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Koncept je nove Dubrovnik RUN lige da sa svakim kolom povećavamo i kilometražu i uvjete na terenu kako bi se trkači mogli prilagođavati utrkama tako da smo ove godine ponudili za svakoga ponešto. Bit će tijekom sezone kraćih ravnijih dionica, a bit će i dužih brdovitih i kombiniranih. Uglavnom kako koje kolo novi izazov!

Član Triatlon kluba Dubrovnik Enis Hrustić pobjednik je utrke 1. kola Dubrovnik RUN lige 2017., koja je prošlog vikenda održana u Rijeci dubrovačkoj u organizaciji Triatlon kluba Dubrovnik. Stazu dugu pet kilometara uz rijeku Omblu uz vrlo dobre vremenske uvjete i ravan teren Hrustić je istrčao s pobjedničkim vremenom 18 minuta i 52 sekunde.

Cvitić najbrža dama

Drugo mjesto pripalo je Amiru Avdiću

Sport 47

• 15. OŽUJKA 2017.

DUBROVČANI POD EUROKOŠEVIMA Barcelona Lassa Ante Tomića poražena je sa 75:76 od Real Madrida u ACB ligi, Umana Reyer Venezia Hrvoja Perića svladala je Pistoiu 78:71 u Serie A, a Szolnoki Olaj Lukše Andrića bio bolji od Albe Fehervar sa 90:76 u NB I/A ligi.

A-1 HKL

jbrži na ne s vremenom 19 minuta i 3 sekunde, dok je treći bio Damir Ovčina s vremenom 20 minuta i 12 sekundi. U konkurenciji dama najbrža je bila Doris Cvitić s vremenom 22 minute i 14 sekundi.

Drugo mjesto pripalo je Neli Madeško s vremenom 22 minute i 41 sekundu, dok je sekundu sporija bila trećeplasirana Made Žeravica. Inače, za utrku je bilo prijavljeno 30 trkača iz Dubrovnika, a uspješno ju je završilo njih 22. Trčalo se sa startom u Rožatu do skretanja s magistrale, oko 200 metara u pravcu samostana uz rijeku Omblu. Nakon 2,5 kilometara u pravcu Stare Mokošice uslijedio je okret.

Za svakog ponešto

— Jako smo zadovoljni odazivom naših sugrađana na prvoj utrci iako je riječ o dosad najkraćoj dionici. Ali koncept je nove Dubrovnik RUN lige da sa svakim

22

trkačice i trkača uspjelo je završiti utrku u Rijeci dubrovačkoj

Stazu dugu pet kilometara uz rijeku Omblu uz vrlo dobre vremenske uvjete i ravan teren Hrustić je istrčao s pobjedničkim vremenom 18 minuta i 52 sekunde

CAVTAĆANI TUKLI FAVORITA U derbiju 14. kola 1. Gradske stolnoteniske lige OŠ Cavtat Konavljanin nanio je prvi ovosezonski poraz vodećem sastavu natjecanja Soul Caffeu.

Pobjedu Cavtaćana odlučio je susret parova u kojem su slavili Vedran Đuršević i Jurica Prpić.

Pao Gigant

kolom povećavamo i kilometražu i uvjete na terenu kako bi se trkači mogli prilagođavati utrkama tako da smo ove godine ponudili za svakoga ponešto. Bit će tijekom sezone kraćih ravnijih dionica, a bit će i dužih brdovitih i kombiniranih.

Uglavnom kako koje kolo novi izazov! Planiramo biti i na Lokrumu i na Babin Kuku i u Šumetu, i u Slanome.

A finale lige će biti završna utrka 10k (deset kilometara) 19. studenog u Dubrovniku – ističu organizatori.

Sljedeća utrka Babin Kuk

Iduće kolo zakazano je za subotu 15. travnja u 11 sati na Babinom Kuku, gdje će se trčati utrka na šest kilometara. Sudjelovanje na drugoj utrci je također besplatno, a zainteresirani za utrku prijave mogu izvršiti na www. racecollector.com.

ŽKK Ragusa svladala je ŽKK Podravac Gigant sa 60:52 (12:20, 14:13, 24:11, 10:8) u 20. kolu A-1 HKL prošle subote u Gospinom polju. U ekipi Zdravka Kitina najbolja je bila Ina Marin s 23 koša, 6 skokova te 3 dodavanja, a pratile su je Ana Haklička s 13 koševa te Romana Stojanović s 10 koševa, 8 skokova te 3 dodavanja.

Marta Erslan pogodila je 3 koša, ali upisala čak 20 skokova. Dubrovkinje s omjerom 12 pobjeda i 6 poraza drži treće mjesto u ligi, a podsjetimo kako će se u doigravanje za prvakinju plasirati najbolja četiri sastava. U 21. kolu u subotu 18. ožujka ŽKK Ragusa je gost petoplasirane Pule (10–8).

1. HOL

Vrijedna pobjeda Odbojkašice ŽOK Dubrovnika svladale su prošle subote s 3:0 (25:21, 25:21, 25:15) Zadar, vodeći sastav 4. skupine lige za ostanak 1. HOL u 3. kolu tog natjecanja. Nakon ove vrijedne pobjede, treće zaredom, i nova tri boda ŽOK Dubrovnik drži treće mjesto u ligi za ostanak. Prve su Zadranke sa 17 bodova, Kostrena je druga s 13, dok Dubrovnik i Azena Velika Gorica imaju po 12. U idućem kolu u srijedu 15. ožujka Dubrovkinje gostuju u Zadru, a Azena dočekuje Kostrenu. ŽOK Dubrovnik je protiv Zadra slavio u sastavu Anđela Kalauz, Ora Ivanišević, Ivana Marinović, Đive Turajlić, Orsula Štaka, Katija Vuličević, Petra Putica, Ana Pavlović, Sanja Curić, Gabriela Stipanović, Ana Matušić i Anđela Čuljak uz trenericu Mirjanu Vreću i pomoćnu trenericu Marinu Radić.

48 Sport

15. OŽUJKA 2017. •

3. HNL – JUG

Pukla ‘petarda’!

Najbolji županijski trećeligaš je Neretvanac na drugom mjestu s 36 bodova

Dvostruki strijelac za ‘Nebeskoplave’ bio je Lipotić, dok su jednom pogađali Stipe Baran, Šimun Horvat i Nedjeljko Kešina

GOŠK Dubrovnik 1919. s visokih je 5:1 svladao na Lapadu poslijednjeplasiranu momčad lige, makarskog RNK Zmaja u 19. kolu južne skupine 3. HNL. Dvostruki strijelac za ‘Nebeskoplave’ bio je Lipotić, dok su jednom pogađali Stipe Baran, Šimun Horvat i Nedjeljko Kešina.

I drugi županijski trećeligaši bili su uspješni domaćini u ovom kolu. BŠK Zmaj je svladao vodećeg Hajduka II s 2:0, Neretvanac s 2:1 pobijedio Orkana, a Jadran LP s 1:0 slavio protiv Vala, Nakon nepotpunog 15. kola GOŠK, kojem su ovo prvi bodovi u proljetnom dijelu prvenstva, drži 5. mjesto na ljestvici s 30 osvojenih bodova. Najbolji županijski trećeligaš je Neretvanac na drugom mjestu s 36 bodova, 2 manje od vodećeg Hajduka II. Neretva je deseta s 26 bodova, a BŠK Zmaj i Jadran LP dvanaesti i trinaesti s po 21 bodom.

U 20. kolu u subotu 18. ožujka ‘Nebesko plavi’ gostuju u Metkoviću kod Neretve.

KUP HRVATSKE

Ispali od domaćina

Pobjednik Kupa je zagrebački FC Nacional, koji je sa 6:4 slavio protiv Split Tommyja

Nepremostiva prepreka momčadi Mata Cvjetkovića bio je domaćin MNK Novo Vrijeme, koji je prošao u polufinale sa 7:2 (3:2)

15. minuta obilježena je autogolom

MNK Square ‘zapeo’ je u četvrtfinalu završnog turnira Kupa Hrvatske, koji se prošlog vikenda održao u Makarskoj. Nepremostiva prepreka momčadi Mata Cvjetkovića bio je domaćin MNK Novo Vrijeme, koji je prošao u polufinale sa 7:2 (3:2). Makarani su poveli golovima Hozjana u 2. te Andrijaševića

u 5. minuti, da bi u 14. minuti Rezo smanjio na 2:1, a minutu kasnije Andrijašević zabija autogol za 2:2. Ipak, u 19. minuti Kazazić pogađa iz penala za vodstvo domaćih na poluvremenu 3:2.

U nastavku susreta pakao za Square.

Drugim pogotkom Hozjana te Brazilca Fariasa Novo Vrijeme se odvaja na 5:2, a nakon što je dubrovački sastav uveo igrača-vratara Farias postiže još dva pogotka za potvrdu plasmana u polufinale. Korak više od ‘Crveno-planih’ napravio je pločanski drugoligaš Porto Tolero, koji su u četvrtfinalu prošli Kijevo Knin nakon penala (2:2, 4:3), a potom su u polufinalu s 0:2 poraženi od Split Tommyja. Pobjednik Kupa je zagrebački FC Nacional, koji je sa 6:4 slavio protiv Split Tommyja.

MNK Square je u Makarskoj nastupio u sastavu: Alen Turuk, Borna Tikvica, Hrvoje Cvjetković, Maro Đuraš, Adrijan Micevski, Zoran Primić, Marijan Tunjić, Adriano Darrer, Stjepan Rezo, Marko Kuraja, Denis Hasanović, Antonio Konsuo, Antun Bačić te Mato Šimunović.

Sport 49

• 15. OŽUJKA 2017.

1.B HRL – JUG

Peti poraz u nizu

Sa 16 bodova Dubrovčani trenutno drže 5. mjesto na ljestvici

RKHM Dubrovnik poražen je u Rijeci od Kozale s 26:29 (13:12) u 15. kolu južne skupine 1.B Hrvatske rukometne lige. U momčadi Zlatka Saračevića prvo ime bio je Dabelić s 10 pogodaka, Čužić je dodao 7, Bušlje 4, Avdić 2, a Radić, Srna i Marušić po 1. Vratari Meštrić i Morović skupili su 9 odnosno 2 obrane. Ovo je peti poraz RKHM Dubrovnika zaredom u 2017. godini.

Najprije su izgubili u Labinu od Mladog Rudara s 21:31, potom su s 23:32 poraženi u Karlovcu,s 24:25 pobijedio ih je Metković 1963. pa su kod kuće upisali poraz od Biograda 33:34 te su sad ostali bez učinka u Rijeci.

Sa 16 bodova Dubrovčani trenutno drže 5. mjesto na ljestvici, a u idućem kolu 18. ožujka u Gospinom polju dočekuju desetoplasirani Zadar.

DISCOVERY OPEN

Deranji dupla kruna Deranja je do titule najbolje stigla i u paru

Kao prva nositeljica pojedinačnog turnira Deranja je do trijumfa stigla s nizom od tri pobjede bez izgubljenog seta

HEP SUPERLIGA

14 iz 14!

Novu, četrnaestu pobjedu zaredom u ovogodišnjoj HEP Superligi ostvario je STK Libertas Marinkolor u subotu popodne u Gospinom polju.

‘Pituri’ su s uvjerljivih 4:0 svladali STK Igeu Željezničar iz Varaždina u 14. kolu nacionalnog prvenstva te sa stopostotnim učinkom zadržali čelnu poziciju na tablici. Pojedinačne pobjede ostvarili su Miho Simović protiv Gašparca 3:0 (11:0, predaja), Tomislav Japec protiv Vibačeka 3:1 (11:2, 10:12, 11:5, 11:6) te Neven Juzbašić protiv Hreleca 3:0 (11:2, 11:4, 11:8), a četvrti bod osvojio je par Simović-Juzbašić protiv Vibačeka i Hreleca 3:0 (11:4, 11:4, 11:3).

U idućem kolu u subotu 18. ožujka dubrovački stolnotenisači u Gospinom polju dočekuju STK Zabok.

WTA INDIAN WELLS

Foto Tenis centar Dubrovnik

Konjuh zapela u 2. kolu

Dubrovkinja Petra Deranja dvostruka je pobjednica turnira Discovery Open IMG Academy Croatia, koji se za uzrast do 16 godina u organizaciji Tenis kluba Ragusa održao proteklog vikenda na terenima Tenis centra Dubrovnik u Gospinom polju.

Kao prva nositeljica pojedinačnog turnira Deranja je do trijumfa stigla s nizom od tri pobjede bez izgubljenog seta, a u finalu je sa 6:1 i 6:0 bila bolja od Ane Mukić (TK Varaždin 1181).

Deranja je do titule najbolje u paru s Anteom Mandić (TK Ragusa) stigla slavljem u finalu protiv Leticie Tarocco i Mie Ree Vićan 6:4 i 6:4.

U muškoj konkurenciji najbolji je u singlu bio Maks Kostić Ferček (TK Varaždin 1181), a u parovima Karlo Krolo i Jakov Maroević (TK Split 1950.). Deranja i Kostić Ferček ujedno su dobili poziv na Discovery Open u američkom Bradentonu te kamp IMG tenis akademije.

Ana Konjuh zaustavljena je u 2. kolu 7 milijuna dolara vrijednog WTA turnira BNP Paribas Open, koji se od 8. do 19. ožujka održava u američkom Indian Wellsu. Bolja od 31. nositeljice turnira bila je sa 6:4 i 6:2 nakon 81 minute igre 49. igračica svijeta, 31-godišnja Kineskinja Shuai Peng.

Inače, 19-godišnja Konjuh na najnovijoj WTA ljestvici drži 33. mjesto, a na američkoj turneji idući joj je 7 milijuna dolara vrijedan turnir Miami Open od 21. ožujka.

50 Sport

15. OŽUJKA 2017. •

Tri medalje za Aedium HRVATSKI KUP – 2. KOLO

Najuspješnija je bila mlađa juniorka Barbara Janičić s osvojenim srebrom pojedinačno te broncom u paru Foto BK Aedium

Tri medalje osvojili su članovi Badmintonskog kluba Aedium na turniru 2. kola Hrvatskog kupa za mlađe kadete (U13), kadete (U15) te mlađe juniore (U17), koji se ovog vikenda održao u dvorani OŠ Župa dubrovačka.

Najuspješnija je bila mlađa juniorka Barbara Janičić s osvojenim srebrom pojedinačno te broncom u paru. U singlu je u polufinalu svladala drugu nositeljicu Iru Misir (BK Velika Gorica), a potom u finalu izgubila od prve nositeljice Inge Sadaić (BK Zagreb), dok je u paru s Bornom Vadljom (BK Čakovec) u polufinalu poražena od prvih nositelja te kasnijih pobjednika Sadaić i Meglića (BK Zagreb).

Treću medalju, brončanog sjaja, za BK Aedium osvojili su u mješovitom paru mlađi kadeti Nika Matana i Marko Janičić, dok su Nika Masle i

Maroje Musladin bili šesti.

Od ostalih članova, u konkurenciji mlađih juniorki Leona Milković bila je osma u singlu te šesta u mješovitom paru, a u mlađekadetskom singlu Marko Janičić četvrti te Lana Korać peta. Kod kadetkinja Andrea Vlašić bila je deseta u singlu te peta u mješivom paru, a Maja Makivić petnaesta u singlu.

Na natjecanju je sudjelovalo 70 natjecatelja iz 11 klubova iz Dubrovnika, Zagreba, Velike Gorice, Čakovca, Bjelovara, Koprivnice, Novske, Pule i Splita. BK Aedium je nastupio sa 14 natjecatelja pod vodstvom trenera Vlaha Čerjana.

Treću medalju, brončanog sjaja, za BK Aedium osvojili su u mješovitom paru mlađi kadeti Nika Matana i Marko Janičić

EKIPNO ‘B’ PRVENSTVO

Jugašice izborile ostanak Ženska ekipa Plivačkog kluba Jug zauzela je 5. mjesto u konkurenciji osam klubova na Ekipnom ‘B’ prvenstvu Hrvatske, koje se proteklog vikenda održalo u Zagrebu. Time je izboren ostanak u ovom rangu natjecanja, što je bio postavljeni cilj vodstva kluba uoči nastupa.

Nakon tri dijela natjecanja Jugašice su skupile 14279 bodova. Na ‘A’ prvenstvo plasirao se najbolji klub natjecanja PK Osijek Žito (15365) ispred splitskog Jadrana (15055) i Medvešćaka (14863), dok u ‘C’ rang ispada Novi Zagreb

Ponosni smo na naše djevojke koje su s puno volje trenirale za natjecanje da bi na kraju i dale sve od sebe – poručuju iz kluba

(13463).

— Ponosni smo na naše djevojke koje su s puno volje trenirale za natjecanje da bi na kraju i dale sve od sebe na samom natjecanju. Pokazale su veliku borbenost i momčadski duh, plivale su dobre rezultate i na tome im čestitamo – poručuju iz kluba.

Boje Juga u Zagrebu su branile Vincencija Violić, Frane Miloslavić, Ana Lučić, Adriana Marinović, Doris Radošević, Katarina Nenadić i Katarina Matović pod vodstvom trenera Frane Ćirka.

Oglas 51

• 15. OŽUJKA 2017.

Interseroh d.o.o. jedna je od vodećih tvrtki za usluge gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske. Tvrtka sa sjedištem u Zagrebu od 2005. godine, članica je Alba Grupe, jedne od 10 najvećih grupacija na svijetu na području gospodarenja otpadom i poslovima reciklaže.

Auctor agencija za privremeno zapošljavanje d.o.o. tvrtka je specijalizirana za pružanje usluga privremenog zapošljavanja te posredovanja pri zapošljavanju. Radnicima se osigurava prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, garantira se rad u skladu sa Zakonom o radu te se brine o pravima radnika za vrijeme rada.

Potražujemo:

Opis poslova:

POMOĆNI RADNIK m / ž – više izvršitelja

-- Sortiranje otpada -- Zaprimanje ambalaže od kupaca -- Izrada izvještaja

Minimalni uvjeti:

-- SSS, NKV -- Iskustvo je prednost, ali nije uvjet -- Komunikativnost i usmjerenost na kupca

Što nudimo?

Mjesto rada: Dubrovnik Početak rada bi bio 1. travnja 2017.

Kontakt osoba: Iva Knežević, Auctor agencija, 099 3411 338, mail: auctor.natjecaj@gmail.com

-- Rad u dinamičnom okruženju -- Rad na određeno vrijeme -- Sigurna i redovna primanja

52 DuList IN

Povratak prugicama, volanima i sedamdesetima ŠTO ĆE SE NOSITI OVOG PROLJEĆA I LJETA?

Kad spomenemo pruge, prvo čega se prisjetimo su one mornarske. Proberite odjevne komade i izdvojite sve prugasto koje će biti apsolutni hit ove sezone

‘Ma daj obuci Levisice’ pjevao nam je početkom 90-ih Danijel Popović. Od tada se modni traper ukus nije puno promijenio. Svaka žena u svom ormaru zasigurno ima jedne omiljene jeans hlače iz kojih se ‘ne skida’ Piše Maria Prkut Foto Polyvore App

Topliji dani kucaju nam na vrata.

Svjetski modni trendovi mijenjaju se iz sezone u sezonu, no na radost svačijeg džepa dolazi i do ponavljanja nekih kombinacija. U našem ovotjednom modnom presjeku provjerite što su nam došapnule modne ptičice za trendove u sezoni proljeće/ljeto 2017. godine.

Volani na sve načine

Što više volana, to bolje – ne možete pogriješiti! Ovaj nekada neizostavan dodatak vratio se u velikom stilu.

Možemo ga pronaći na brojnim odjevnim predmetima, od majica i košulja sve do suknji i haljina. Volani razbijaju monotoniju određene kombinacije i daju joj razigranu i veselu crtu.

Zaronite u pastelni svijet boja

Zasigurno se s ovom izjavom ne bi složile obožaveteljice crne boje. No, pastelne su boje u kratko vrijeme zauzele posebno mjesto ispod modnog neba. Zanimljivo je koliko zapravo mogu ‘podignuti’ kombinaciju. Jedan od primjera su retro tenisice svjetskih brendova koje su se vratile na police, i

DuList IN 53

• 15. OŽUJKA 2017.

STIŽE FESTIWINE Četvrti vinski festival Dubrovnik Festiwine održat će se u Lazaretima od 17. do 23. travnja ove godine. Pozitivni rezultati prošlogodišnjih festivala pokazali su da je

ovo perspektivan projekt koji se razvija i raste, stoga ove godine regionalni festival prerasta u međunarodni!

Spomenuli smo pastelne tenisice kao neizbježan dodatak ove sezone. Uz njih, modeli cipela s platformama i dalje vladaju, pogotovo u metalik bojama – zlatnoj, srebrnoj i indigo

to u pastelnim bojama.

na to dodate jeans košulju i/ili predimenizoniranu traper jaknu, koju su nosile vaše mame, zasigurno nećete pogriješiti.

Jeans na jeans – na jeans

‘Ma daj obuci Levisice’ pjevao nam je početkom 90-ih Danijel Popović.

Od tada se modni traper ukus nije puno promijenio. Svaka žena u svom ormaru zasigurno ima jedne omiljene jeans hlače iz kojih se ‘ne skida’. Isto tako, ako u bakinom, maminom ili čak djedovom ormaru pronađe spomenute Levisice – sreći nema kraja. Ako

Voluminozni rukavi na majicama, haljinama i košuljama, ovosezonski su ‘must have’

Cvjetni retro uzorak

Prisjetimo se svjetski poznatog filmskog hita ‘Vrag nosi Pradu’. Meryl Streep, u ulozi urednice Voguea, izrazila je zgražanje nad prijedlogom o cvjetnom uzorku kao novom proljetnom trendu. Ipak, u 2017. godini modni svijet bit će ispunjen ovim zanimljivim modnim elementom, i to u retro varijanti koje podsjećaju na dekor interijera u sedamdesetim godinama. Opet odličan razlog kako biste zavirili u bakin ili mamin ormar.

S jedne strane, gola ramena

Košulje i majice ‘bez ramena’ savršen su primjer kako se na jednostavan način može izgledati elegantno, ali s određenom zavodljivom crtom. Mogu se kombinirati s mnogobrojnim komadima iz garderobe, pogotovo s jeans odjevnim predmetima.

S druge strane, četvrtasta ramena

Naglasili smo kako su komadi odjeće koji na sebi ‘nemaju ramena’ itekakav hit sezone. Modni svijet očito je pronašao inspiraciju u osamdesetim godinama i vratio donedavno omražene haljine, sakoe, košulje s četvrtastim ramenima.

Ne možete pogriješiti s prugama

Kad spomenemo pruge, prvo čega se prisjetimo su one mornarske. Proberite odjevne komade i izdvojite sve prugasto koje će biti apsolutni hit ove sezone – u svim bojama i oblicima.

Visoki struk ponovno in

Početkom ovog milenija među modnim trendovima pojavile su se hlače niskog struka. No, brojne su se djevojke zaželjele ‘starog štiha’. Tako danas na modnim pistama, ulicama, ali i u klubovima, možemo pronaći savršene odjevne komade visokog struka. Najpoznatiji primjer su traperice visokog struka, ali ovaj stil poprimio je važno mjesto i u poslovnom svijetu. Nije bitno jesu li ‘zvonasti’ krajevi, ili pak oni u obliku mrkve, hlače visokog struka podignut će vašu kombinaciju na višu razinu. Ne smijemo zaboraviti niti midi suknje, u širokoj ili pak uskoj varijanti, koje već neko vrijeme vladaju modnom scenom.

Drama na rukavima

Voluminozni rukavi na majicama, haljinama i košuljama, ovosezonski su ‘must have’. Iako smo se dugo vremena s nelagodom prisjećali ovog dodatka, ponovno je pronašao svoje mjesto pod modnim nebom kao i ostali brojni stari trendovi.

54 DuList IN

15. OŽUJKA 2017. •

POZDRAVILI SMO SE S ROBINOM HOODOM

Stradun bez kulisa Disco groznica

Metalizirane kombinacije ponovno su došle na svoje. Prema zadnjim informacijama, na nedavnim modnim događanjima vladale su šljokice, blještave minimalističke kombinacije i ogromni krojevi kao što su voluminozni rukavi koje smo već spomenuli.

Dovoljna je jedna boja

Najpoznatija monokromatska odjevna kombinacija je ona crna. No dajte si oduška u toplijim danima i kombinirajte komade odjeće iste boje. Bit ćete u toku s modnim trendovima, ali i primijećeni u očima prolaznika. Malo ćemo vam pomoći – najdominantnije boje ove sezone bit će ružičasta i intenzivna narančasta.

Neizostavan modni dodatak

Ne smijemo zaboraviti nakit! Modnim pistama, na nedavnom Tjednu mode, zavladale su velike okrugle naušnice. Što veće, to bolje – modno je pravilo kojeg će se zasigurno pridržavati veliki broj djevojaka.

Cipelice lutalice

Doista, kraj snimanja Robina Hooda bio je spektakl – scena paljenja sela u Posatu izazvala je brojne polemike, a mi smo se u ovom tjednu konačno oprostili od hollywoodskog blockbustera

Spomenuli smo pastelne tenisice kao neizbježan dodatak ove sezone. Uz njih, modeli cipela s platformama i dalje vladaju, pogotovo u metalik bojama – zlatnoj, srebrnoj i indigo.

Na radost brojnih pripadnica ljepšeg spola – i ove se sezone nose sandale s blok petom. Ove sandalice idealne su za svaki dan i u svakoj boji.

Sunčano vrijeme izmamilo je proteklog tjedna brojna lica na našu najljepšu ulicu, a osim sunca, drugi razlog je bio – čist Stradun! Naime, Krajem tjedna razmontirao se ‘Nottingham’, a vodiči su napokon dočekali ‘prazan’ i prohodan Stradun kako bi mogli provesti brojne skupine turista – kojih je s dolaskom

Vodiči su napokon dočekali ‘prazan’ i prohodan Stradun kako bi mogli provesti brojne skupine turista

proljeća sve više.

Doista, kraj snimanja Robina Hooda bio je spektakl – scena paljenja sela u Posatu izazvala je brojne polemike, a mi smo se u ovom tjednu konačno oprostili od hollywoodskog blockbustera koji je u Grad doveo zvijezde poput Jamie Foxxa, Tarona Egertona, Jamiea Dornana...

DuList IN 55

• 15. OŽUJKA 2017.

ODLIČNA VIJEST ZA NESTRPLJIVE FANOVE

Stiže sedma sezona Game of Thrones!

Mnogi zasigurno s nestrpljenjem očekuju novu sezonu. Čekamo je i mi jer je Dubrovnik u sedmoj sezoni ponovno ‘preuzeo ulogu’ Kraljevog Grudobrana

‘Game of Thrones’ obožavatelji mogli su se uključiti u prijenos uživo i pratiti najavu emitiranja sedme sezone serije. U komentare su morali upisati riječ vatra Na službenoj Facebook stranici popularne serije ‘Igre prijestolja’ objavljen je datum premijernog prikazivanja sedme sezone. Nova sezona započinje 16. srpnja 2017.

‘Game of Thrones’ obožavatelji mogli su se uključiti u prijenos uživo i pratiti najavu emitiranja sedme sezone serije. U komentare su morali upisati riječ vatra kako bi otkrili datum novih nastavaka. U videu se prikazao blok

leda, a kada je veliki broj obožavatelja upisao spomenutu riječ, u pozadini se pojavio veliki plamen. Nakon 40 minuta emitiranja objavljen je i datum prikazivanja koji će se održati u srpnju.

Mnogi zasigurno s nestrpljenjem očekuju novu sezonu. Čekamo je i mi jer je Dubrovnik u sedmoj sezoni ponovno ‘preuzeo ulogu’ Kraljevog Grudobrana, glavnog grada sedam kraljevina.

56 DuList IN

15. OŽUJKA 2017. •

PREDAVANJE ZORANA MARINOVIĆA U KINU VISIA

Fotografija te može odvesti na neko posebno, drugačije mjesto Marinović smatra kako fotografiranje ‘loše strane’ svijeta daje jedan mali tračak nade kako bi se ukazalo na nehumane uvjete života i možda otvorilo oči javnosti Dokumentarni fotograf i snimatelj Dubrovčanin Zoran Marinović protekle subote u kinu Visia održao je zanimljivo predavanje ‘Fotografija…

Svjedok vremena’.

— Svatko može napraviti vrhunsku fotografiju no prenijeti priču i emocije putem fotografije je teže – istaknuo je u svom predavanju Marinović, stalni suradnik brojnih svjetskih magazina.

Na početku je izjavio kako se nije

Ako hodaš Stradunom s fotoaparatom ili bez njega – nisi isti čovjek.

Konkretno, u mom poslu, sasvim sigurno doživim puno ljepših stvari

DuList IN 57

• 15. OŽUJKA 2017.

Pitate se kakve veze ima Kongo s nama.

Svaki mobitel u dvorani ima komad koltana kojeg su vadila ova djeca

posebno pripremio za predavanje jer se vratio iz Iraka. Dotaknuo se teme situacije dokumentarne fotografije u Hrvatskoj i prisjetio se jednog od velikana fotografije.

— Dokumentarna fotografija u Hrvatskoj nije u zavidnom položaju i nismo na svjetskoj razini. U našem Gradu postojao je čovjek čije je mjesto u toj

dokumentarnoj fotografiji i dan danas ostalo prazno. Krenuo je zaista kako treba krenuti, išao je na Akademiju i vratio se u Grad pokazati svoju istinu.

Sve je napravio fenomenalno, osim što je bio u krivom trenutku, na krivom mjestu. To je Pavo Urban – rekao je Marinović i dodao kako su njegove fotografije epske.

Kako bi predavanje bilo što zanimljivije, pripremio je tri video uratka u kojima je prikazao svoje fotografsko umijeće. Tako je preko svog rada uspio približiti stanje u Kongu, nedavno pitanje izbjeglica te vojnike ISIL-a. Nakon prvog video uratka istaknuo je kako ‘kažu da su loša vremena dobra za fotoreportere’.

Na čemu se bazira dokumentarna fotografija?

— Sigurno se pitate kakve veze ima Kongo s nama. Ima poprilično veliku vezu. Svaki mobitel u dvorani ima komad koltana kojeg su vadila ova

Okupljenima je približio stanje u Kongu, pitanje izbjeglica te vojnike ISIL-a

djeca koje ste vidjeli na ovom videu – ističe Marinović i dodaje zanimljivost kako i irački vojnici i ISIL nose hrvatski samokres koji je kupljen preko regularnog natječaja. Fokusirao se na pitanja posjetitelja i naglasio im kako se slobodno mogu osjećati kao u kafiću. Jedno od pitanja bilo je bazira li se dokumentarna fotografija samo na ljudskoj nesreći ili postoji ljepši dio.

— Fotografija je divan posao. Fotoaparat te može odvesti na neko posebno i drugačije mjesto. Ako hodaš Stradunom s fotoaparatom ili bez njega – nisi

Svatko može napraviti vrhunsku fotografiju no prenijeti priču i emocije putem fotografije je teže

isti čovjek. Konkretno, u mom poslu, sasvim sigurno doživim puno ljepših stvari. Mogu se osjećati vrlo počašćeno na Ognjenoj zemlji, piti konjak i gledati kako sante leda plove na Antarktiku – ističe Marinović i dodaje kako javnost zanima samo ono što je šokantno. Dokumentiranje takvih trenutaka izrazito je težak i dugotrajan proces, no Marinović smatra kako fotografiranje ‘loše strane’ svijeta daje jedan mali tračak nade kako bi se ukazalo na nehumane uvjete života i možda otvorilo oči javnosti. • MP

58 DuList IN

15. OŽUJKA 2017. •

HLADAN DAN NA 1234 METRA NADMORSKE VISINE

290 žena protiv marčane bure!

Pripremio Đani Kobilić

Zasluge za dobru organizaciju idu i svim volonterima, partnerima i sponzorima koji su pomogli u organizaciji samog uspona

Najstarija sudionica uspona imala je 73 godine dok je najmlađa sudionica koja je hodala sve do vrha trogodišnja Maris. Najmlađi sudionik imao je niti dvije godine, ali on je u klokanu došao do livade

DuList IN 59

• 15. OŽUJKA 2017.

VIDEO POSVEĆEN NAJLJEPŠEM OTOČIĆU

Love Lokrum Uz sve te žene sudjelovalo je i skoro stotinu muškaraca koji su se brinuli da im žene, cure i prijateljice ne odnese vjetar

Na službenoj Facebook stranici otoka Lokrum ‘Love Lokrum’ osvanuo je zanimljiv audiovizualni uradak. U ovom kratkom, ali slatkom videu, prikazane su prepoznatljive scene najdražeg nam susjeda gradskih zidina. Kako naglašavaju u objavi ‘mir, prirodna i povijesna divota otoka’ razlozi su zašto bi svatko trebao posjetiti Lokrum. I prije toga pogledati video!

Usprkos vjetrovitom i prohladnom danu, na tradicionalnom usponu ‘100 žena na Sniježnici’ u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva Sniježnica, na početku staze u mjestu Kuna Konavoska ranim jutrom 11. ožujka okupio se veliki broj zainteresiranih kako žena tako i muškaraca.

Sudjelovali su članovi planinarskih društava iz cijele županije, ali i

DUBROVAČKE HIT LOKACIJE

okolnih krajeva. Sam uspon do najvišeg vrha Sv Ilije, na 1234 metra, trajao je oko dva sata. Ove godine nam se na usponu pridružila i u narodu poznata marčana bura. Silovita i moćna, sa svojim refulima nije popuštala i nije dala mira sudionicima uspona, međutim ni ‘naše’ žene također nisu popuštale pred njenim naletima!

Tristo porcija graha

Pod vrhom je bila najsilovitija, ali ‘đaba’ joj, čak 290 žena je uspelo sam vrh. Uz sve te žene sudjelovalo je i skoro stotinu muškaraca koji su se brinuli da im žene, cure i prijateljice ne odnese vjetar i na sreću niti jednu od sudionica nije!

Najstarija sudionica uspona imala je 73 godine dok je najmlađa sudionica

koja je hodala sve do vrha trogodišnja Maris. Najmlađi sudionik imao je niti dvije godine, ali on je u klokanu došao do livade gdje je bio organiziran mali planirani ‘domjenak’. On će sljedeće godine na vrh! Nakon burnog uspona na livadi u podnožju je uz prigodno izležavanje podijeljeno skoro 300 porcija graha/kobasica dok su naši partneri iz Du Motiona podijelili ženama prigodne majice. Zaslužile su ih! Zasluge za dobru organizaciju idu i svim volonterima, partnerima i sponzorima koji su pomogli u organizaciji samog uspona: TZ Konavle, Du Motion, Gorska služba spašavanja, Konoba Tomislav, Pekarnica Peco... Bravo mala Maris, bravo svi i vidimo se dogodine!

Najljepši zalasci sunca

Na popularnoj stranici Lonely Planet objavljen je članak u kojem se navodi deset mjesta u Dubrovniku i okolici s kojih se najljepše može vidjeti zalazak Sunca.

— S više od 250 sunčanih dana u godini i zadivljujućom pozicijom na Jadranskom moru, Dubrovnik je top destinacija za svakoga tko voli gledati ‘padanje’ Sunca ispod horizonta usred meditativne ‘igre’ narančaste i purpurno crvene boje – navodi u članku novinarka Vesna Celebic. Među izabranim mjestima tako su se našli Srđ, plaža sv. Jakov, gradske zidine, Buža…

60 DuList IN

15. OŽUJKA 2017. •

KNJIŽEVNI KANTUN

Velika pitanja male djece Piše/Foto Marko Žanetić

Papa Franjo je zaprimio 259 pisama, ali je odgovorio na 30 pitanja koja su mu poslala djeca iz cijelog svijeta. Neka od pitanja su: Zašto više nema toliko čuda? Što je Bog radio prije nego što je stvorio svijet? Imaju li zločesti ljudi anđele?

Prvi je papa iz Latinske Amerike, prvi s južne polutke, prvi papa isusovac i prvi papa koji je uzeo novo papinsko ime nakon točno 1100 godina

Papa Franjo rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Aires, 17. prosinca 1936., poglavar je Katoličke Crkve od 2013. godine. Kardinalska konklava izabrala je Jorgea Maria Bergoglia za papu (266. po redu) 13. ožujka 2013. godine.

Prvi je papa iz Latinske Amerike, prvi s južne polutke, prvi papa isusovac i prvi papa koji je uzeo novo papinsko ime nakon točno 1100 godina.

Papa Franjo je poznat kao izrazito skromna osoba. Kao kardinal nije živio u raskošnoj rezidenciji već u malenom stanu u Buenos Airesu, a umjesto službenog koristio je javni prijevoz. Po dolasku na papinsko mjesto nije nosio uobičajeni zlatni križ nego željezni, a u prvom obraćanju javnost je pozdravio s ‘Dobra večer’ (španjolski – Bona sera) umjesto uobičajenog katoličkog pozdrava (Hvaljen Isus). Poznat je i kao veliki ljubitelj nogometa i navijač argentinskog kluba San Lorenzo, kojeg su osnovali isusovci.

Pročitao sam knjigu Draga djeco!

Papa odgovara na velika pitanja male djece. U njoj su djeca pokazala da iako su mala imaju velika pitanja na koja ih zanimaju odgovori. Papa Franjo je zaprimio 259 pisama, ali je odgovorio na 30 pitanja koja su mu poslala djeca iz cijelog svijeta. Neka od pitanja su: Zašto više nema toliko čuda? Što je Bog radio prije nego što je stvorio svijet? Imaju li zločesti ljudi anđele?

Mogu li nas naši dragi koji su umrli vidjeti iz raja? I još mnoštvo njih. Na lijevoj strani se nalaze pitanja djece, a na desnoj odgovori Franje. Ovo je ujedno i njegova prva knjiga za djecu.

Papa je jednostavnim, iskrenim i brižnim jezikom odgovorio na svako od njih. Knjiga je i prepuna dječjim crtežima pape i djece. Zanimljivo mi je bilo čitati odgovore na neka pitanja koje sam i ja sam u sebi znao postavljati. Knjigu bi preporučio svima, bili oni mali ili veliki.

DuList IN 61

• 15. OŽUJKA 2017.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Ovnovi, nećete biti često sami. Vjerojatno ćete voljenu osobu odvoditi u svoje društvo ili ćete zajedno kormilariti među ljudima. Bit ćete zadovoljni, ispunjeni, sretni i otvoreni. Disat ćete punim plućima!

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Sve će se više ljudi skupljati oko vas.

Jednostavno će voljeti biti u vašem društvu, ali će vas katkada i kritizirati.

Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u firmi u kojoj radite. Morat ćete se pokazati ozbiljno.

Svojim šarmom i smislom za humor uspjet ćete nadvladati distancu u osobnim odnosima. Voljena osoba sve će vas više podržavati, a ni vi joj nećete ostati dužni. Malo više truda pokazat ćete u poslovima gdje treba kreativnosti.

U svojim privatnim odnosima postat ćete otvoreniji i opušteniji. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na nabolji mogući način. Vjerojatno nećete baš izbiti u prvi plan na poslu, ali će vam ipak ići dobro. Proljetna malaksalost će brzo proći.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Bit ćete spremni na mnoge ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama izlazit će na vrlo atraktivna mjesta. Pred vama su novi veliki izazovi.

Nezgoda je u tome što su neminovno povezani sa suradnjom sa strancima.

Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja.

Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vježbajte.

Budite tihi i jednostavno volite. Tako će biti najbolje. Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada. Povezat ćete se s njima i razmjenjivati poslovna isustva. Neki će zbog posla i putovati. Razvijajte talent.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim strpljivo nosite. Ako vam se učini da je pred vama dug put, prihvatite to s veseljem, jer je isti dobar.

Surađujte s kolegama. Slijede ljepši dani za vas.

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno.

Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori. Osjetit ćete da vam ponekad nedostaje energije za sve što treba odraditi.

Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s osobama iz vaše okoline, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva.

Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj zrelosti i profesionalnosti.

Vježbajte!

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Hvatat će vas nervoza kad će trebati surađivati s drugima. Najviše zato jer s njihove strane neće sve teći profesionalno. Shvatite da nisu svi toliko okretni i spretni kao vi i da ponekad nekom treba progledati kroz prste.

Smanjite nervozu.

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu.

Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Idite na svoj omiljeni sport.

Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama. Opustite se!

Koliko ste dugo sanjali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje.

62 Oglas

15. OŽUJKA 2017. •

DAN MALOSTONSKE KAMENICE

• 15. OŽUJKA 2017.

Oglas 63

64 Zadnja

15. OŽUJKA 2017. •

NAKON PRVE MARČANE BURE

Miris proljeća u zraku

POGLED STRAGA 52 DuList

Povratak prugicama i 70-ima!

Uz lijepo vrijeme nekima muke zadaju proljetni umor i učestale alergije, stoga brojimo do ljeta!

Foto Zvonimir Pandža

Jednu smo marčanu buru već doživjeli i s njom se ponovno malo smrznuli, no lijepi dani koji su obilježili sredinu ožujka nastavljaju se i dalje! I doista, osjeća se miris proljeća u zraku, a osim kuka i šparoga koje se već mogu brati, sramežljivo nam stižu i laganije cipelice, kaputi se spremaju i sunce nas jače grije...

Velike toplinske razlike pomalo se smiruju, a klimatoločki, proljeće nam je već stiglo!

Naravno, ne smijemo zaboraviti i na boljke koje muče mnoge ljude – proljetni umor i dugotrajne alergije, no i to će brzo proći. Temperature barem što se tiče idućih desetak dana, neće znatno varirati, no moglo bi nam stići još kiše te, kako to već biva u ožujku, još burovitih dana. Brojimo do ljeta...

22 Aktualno

Koliko košta kolor dopler, a koliko rengen?

9 Aktualno

Neka svi uđu! Petka i dalje nije pod ključem

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 22. ožujka

Osim kuka i šparoga koje se već mogu brati, sramežljivo nam stižu i laganije cipelice, kaputi se spremaju i sunce nas jače grije...

Bogata izložba 71 autora u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik

Čitajte nas na www.dulist.hr!

38 Kultura