Dulist #268

DUBROVAČKI TJEDNIK #268 Srijeda, 7. prosinca 2016. • Cijena 7 kn

SRI UPOZNAJTE CONVIVO

DANI OTVORENIH VRATA PODRUMA

Klub u kojem s djecom plešu i mame

Stigao sveti Niko

STR. 54

2011.

2012.

PET SUB NED PON UTO

DIJELIO JABUKE

Na Pelješcu smo uživali u 50 nijansi plavca malog

STR. 52

ČET

STR. 58

2013.

2014.

2015.

2016.

Nominirajte Pozitivca 2016.

ISTRAŽILI SMO PONUDU

‘Lude’ cijene smještaja za Doček 2017.

STR. 16

DANIEL MARUŠIĆ

I na sportu se može razvijati turizam STR. 18

DR. MIROSLAV KORDA

Titula ‘najstomatologa’ uspjeh je cijelog tima STR. 12

2 Oglas

7. PROSINCA 2016. •

Aktualno 3

• 7. PROSINCA 2016.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović Marijana Njirić

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 7. 12. 2016.

Broj 268 Godina 6.

www.dulist.hr

4

Aktualno

Tko će biti Pozitivac 2016.? Čitatelji, predložite svoje kandidate!

TRADICIONALNO PRIZNANJE DULISTA

S prvim brojem DuLista u Novoj godini odabrani Pozitivac imat će priliku dodatno se predstaviti javnosti u prvom novogodišnjem razgovoru.

Natječaj traje do 7. prosinca Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža / Nora Novak

Nagrade za ‘Pozitivca’ obilježe vrijedne ljude u godini iza nas, ali i uljepšaju početak svake nove godine

Prosinac u DuListu vrijeme je za pripremiti se za važno priznanje koje naš tjednik svake godine dodjeljuje vrijednim i zaslužnim građanima našeg grada. Ljudima koji su se iskazali u različitim sferama svog života te na taj način ‘zadužili’ kako Dubrovnik, tako i našu županiju.

Stoga, vrijeme je za Pozitivca 2016., a i vi ste, dragi čitatelji, ponovo dio ove lijepe priče. Predložite nam nekog za ovu važnu titulu, a mi ćemo 21. prosinca objaviti i 10 kandidata koji su skupili najviše glasova te na taj način ušli u ‘Top deset’.

Podsjetimo, s prvim brojem DuLista u Novoj godini odabrani Pozitivac imat će priliku dodatno se predstaviti javnosti u prvom novogodišnjem razgovoru. S ovom srijedom, 7. prosinca, otvaramo natječaj, a prijedloge i sugestije šaljite nam na info@dulist.hr! U nekoliko rečenica, otkrijte nam baš vašeg Pozitivca, opišite njezin ili njegov rad... Na

dan 14. prosinca, u deset sati, na našem portalu izaći će u 10 sati anketa s odabranih top deset, uz popratne priče o radu, djelovanju, volontiranju, zaslugama ovih ljudi. I tad možete svoj glas dati osobi za koju mislite da bi mogla ponijeti ovu lijepu titulu kao dokaz svog rada, truda i nesebičnosti u bilo kojem aspektu života. Sve što preostaje je pričekati nedjelju, 8. siječnja 2017. godine, kada će se saznati tko je Pozitivac 2016.!

Vrijedni i plemeniti Pozitivci

A sad se malo vratimo u povijest ove lijepe nagrade... 2015. godine, čitatelji su kazali: ‘Pozitivac godine je Tomislav Margaretić!’, lokrumski nadzornik i član EmergenSea mreže za spašavanje na moru. Čitatelji DuLista najviše su glasova dali upravo njemu i time nagradili njegov prošloljetni pothvat spašavanja pet kajakaša koje je jugo bacilo na stijene otoka Kalamote. Podsjetimo, za isti ga je pothvat 2015. godine Središnjica za traganje i spašavanje iz Rijeke predložila za priznanje Plava vrpca Vjesnika uz obrazloženje da je ‘u vrlo hrabrom

Aktualno 5

• 7. PROSINCA 2016.

‘Pamćenje je alat, a mržnja golemi teret’ — Nojko Marinović UMIROVLJENI GENERAL BOJNIK LIJEVO Đuro Capor, Pozitivac 2011.

DESNO Antun Žeravica, Pozitivac 2012.

pothvatu, plivajući po vrlo visokim valovima, jednog po jednog unesrećenog sigurno dovukao na palubu EmergenSea plovila’!

Godine 2014., negdje baš u vrijeme zatvaranja birališta na predsjedničkim izborima, DuList je zatvorio i svoju anketu za Pozitivca, a u ‘tijesnoj bitci’ s biskupom Matom Uzinićem, Pozitivka je postala i jedna nesebična dama – Ana Vukas, naša sugrađanka koja tijekom 2014. zaista nije mirovala! Anu više manje svi znamo. Akcija ‘Za Tijanov osmijeh’, pomoć Saši Šakanoviću iz Bjelovara koji boluje od ALS-a, kad je okupila frizere i napravila korak bliže Sašinom odlasku na liječenje u Kinu, Beauty festival za njezinog posebnog prijatelja – Udrugu Poseban prijatelj, i naravno posljednja u nizu akcija ‘Svi za Pava’… U svakom slučaju malo tko će reći da nagrada 2014. nije otišla u zaslužene ruke!

Ljudi s posebnim ulogama

Godina 2013. povijesno je obilježena strastvenim ljubiteljem povijesti, baštine i tradicije. Čitatelji su tada odlučili – Pozitivac godine je Niko Kapetanić – pisac, povjesničar, zaljubljenik u starine i dugogodišnji član Društva prijatelja dubrovačkih starina, a javnosti je poznat i kao dugogodišnji direktor gradske tvrtke Sanitat. S njegovim

djela, iskreno od srca priznala kako su motiv skulpture Pozitivca, uvijek, ‘elementi grada i ljudi koji ga čine živim’.

Prvi koraci ‘Pozitivca’

Ana Vukas, Pozitivac 2014.

imenom se usko veže i posebna uloga u obnavljanju konavoske Sokol kule, a svojim knjigama jedan je i od najzaslužnijih za otimanje brojnih običaja zaboravu vremena.

U 2013. godini, DuList dodatno podiže razinu svoje nagrade uz vrijednu statuu koja se svake godine dodijeljuje zaslužnima – djelo priznate dubrovačke akademske umjetnice Iris Lobaš Kukavičić. Za nju u 2016. godini možemo kazati kako je i sama pravi pozitivac!

Naime, ona upravo od ovog prosinca nosi titulu dr., obranivši nevjerojatno vrijednu disertaciju u potpunosti posvećenu velikom Ivu Dulčiću, valorizirajući i istražujući sakralni dio opusa našeg priznatog umjetnika.

Iris nam je, u pripremi jednog od

LIJEVO Niko Kapetanić, Pozitivac 2013.

DESNO Tomislav Margretić, Pozitivac 2015.

U 2013. godini, DuList dodatno podiže razinu svoje nagrade uz vrijednu statuu koja se svake godine dodijeljuje zaslužnima – djelo priznate dubrovačke akademske umjetnice Iris Lobaš Kukavičić

Uspjevamo se vratiti još dalje u prošlost.

2012. godine, Dulistov Pozitivac bio je čovjek vedra duha, župski humanitarac Antun Žeravica, inicijator brojnih humanitarnih akcija. U 2012. godini, Žeravica je bio na čelu aktiva župskih darivatelja krvi, a njegova udruga Hvala što postojiš organizirala je u to doba brojne humanitarne akcije kao što je koncert za pomoć potrebitoj župskoj obitelji. Dobitnik je i godišnje nagrade Općine Župa dubrovačka za 2011. godinu i to za nesebičan doprinos u akcijama dobrovoljnog darivanja krvi na području Župe.

Godine pak 2011., budući da je to bila DuListova prva nagrada, bilo je neizvjesno do kraja. Aktivist Đuro Capor pobijedio je u anketi, pokazavši nam prvi put kako Dubrovčani cijene i poštuju pozitivne vrline ljudi i nesebičan rad, dokazujući time kako je odluka biranja Pozitivca inicijativa koju bi DuList trebao nastaviti dalje. Capor kao frontmen inicijative ‘Srđ je naš’ postao je prvi DuListov Pozitivac i time označio početak dodjela nagrada koje obilježe vrijedne ljude u godini iza nas, ali i uljepšaju početak svake nove godine...

6 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 25. OBLJETNICE USPJEŠNE OBRANE DUBROVNIKA

‘Razaranje Dubrovnika otvorilo je oči međunarodne zajednice’ Sloboda je plaćena životima, tijekom agresije na jug poginulo je više od 300 branitelja i civila, a stotine su odvedene u logore – Andro Vlahušić

Napad na Dubrovnik razotkrio je svu laž zločinačke politike, a Dubrovnik je tad pokazao kakav je i gdje pripada Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović rekla je u utorak u Dubrovniku na svečanoj akademiji povodom 25. obljetnice uspješne obrane grada kako je napad na Dubrovnik razotkrio sve laži zločinačke politike Miloševićevog režima te kako je međunarodna zajednica ‘’otvorila oči’’ tek nakon razaranja Vukovara i Dubrovnika.

— Nemoguće je biti na Srđu i ne osjećati tugu ali i ponos. Branitelji su nam omogućili da ovdje slavimo budućnost hrvatskog Dubrovnika ne samo kao perjanicu turizma nego i kao vodeći

grad regionalnog razvoja. Kad niste mogli braniti grad oružjem branili ste ga srcem. Kroz povijest je Dubrovnik doživio katastrofe i razaranja, ali nikad barbarstvo kao 1991. godine.

Napad na Dubrovnik razotkrio je svu laž zločinačke politike, a Dubrovnik je tad pokazao kakav je i gdje pripada.

Na razaranja brojnih hrvatskih gradova međunarodna politika nije reagirala, tek na razaranje Vukovara i Dubrovnika otvorili su oči oni koji nisu htjeli vidjeti tko je agresor – rekla je Grabar Kitarović.

Istaknula je kako je zahvalna braniteljima, ali i snimateljima i izvjestiteljima koji su slali snimke rata u svijet.

— Svi smo tada nosili zastavu Libertas i vjerovali u zagovor svetog Vlaha.

Nismo zaboravili, a želimo mir, suradnju i napredak. Očekujemo od svih prihvaćanje prošlosti – rekla je Grabar Kitarović.

Poručila je i kako su godine od razaranja dobro potrošene jer je grad obnovljen, a turizam se vratio.

— Neka nam živi hrvatski Dubrovnik i Hrvatska i neka nas ujedinjuje

Aktualno 7

• 7. PROSINCA 2016.

poklič ‘Zovi, samo zovi’ – zaključila je predsjednica.

Vlahušić: Jedinstvo branitelja i civila

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić poručio je kako je Dubrovnik obranjen jedinstvom branitelja i građana.

— Sloboda je plaćena životima, tijekom agresije na jug poginulo je više od 300 branitelja i civila, a stotine su odvedene u logore. Dubrovnik je pobijedio, a o tome se malo priča. Do jučer smo govorili o napadu na Dubrovnik, danas pričamo o pobjedi. Sve razoreno smo obnovili, sve osim Belvedera.

Danas dobro stojimo i nezaposlenost nam je ispod pet posto, kod nas rade tri tisuće ljudi izvan naše županije, a trebat će nam još toliko. Nema više, što južnije to tužnije. Ove godine smo šampioni turizma, ostvarili smo milijun dolazaka, dolaze nam najpoznatiji filmovi i brendovi. Život grada je i zimi dosta dobar i želimo podijeliti sa drugima što smo stvorili – rekao je Vlahušić.

Marinović: pamćenje alat, mržnja teret

Umirovljeni general – bojnik Nojko Marinović, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika rekao je kako djecu treba učiti da pamte, ali ne i da mrze.

— Godine su me naučile, mostovi se ruše za sat ili dva, a grade godinama.

Našu djecu treba učiti da pamte, ali ne i da mrze. Pamćenje je alat, a mržnja golemi teret – rekao je Marinović te dodao kako je agresor u ratu imao oružja za 30 godina ratovanja.

— Imali su plan za sedam dana zauzeti Dubrovnik, a za 15 dana Dolinu Neretve, ali nisu računali na naše domoljublje. To je naše najjače oružje koje je agresora koštalo glave – rekao je on.

Napomenuo je kako je agresor mogao ući u Dubrovnik, ali bez svojih oklopa što bi značilo borbu prsa o prsa.

— Oni su mogli ući u Grad, ali bez oklopa, morali su ići pješak na pješaka. U očima branitelja sam vidio da su spremni otići, ali i povesti 4–5 njihovih – rekao je Marinović te dodao kako je ipak bilo i časnih ljudi s druge strane.

Predstavnik branitelja Ivo Lučić u emotivnom govoru poručio je kako su branitelji danas zanemareni.

Dobroslavić: Treba nam vojni rok

— Životni vijek nam je u prosjeku 55 godina. Branitelji su zanemareni, nema ih na važnijim događanjima. I dalje imaju problema sa zapošljavanjem i stambenim zbrinjavanjem – rekao je među ostalim Lučić.

Župan dubrovačko -neretvanski Nikola Dobroslavić pozvao je na ponovno uvođenje vojnog roka.

— Malobrojni branitelji spriječili su agresora da prijeđe crtu Belvedera i Sustjepana. Uspjeli su to zahvaljujući ljubavi i nisu ih mogli pobijediti. Sloboda je zahtijevala žrtve i poginuli su najbolji među nama. Njihova žrtva neće biti zaboravljena i na tom primjeru odgajat ćemo mlade – rekao je Dobroslavić.

— Neki se nisu u stanju ni ispričati za 1991. godinu. Uhićuju branitelje Bosanske Posavine i prijete se uhićenjem naših generala. Upravo je napad na Dubrovnik pokazao pravi plan Miloševićevog režima. Ovdje nije bilo ugroženih Srba ni vojarni koje treba razoružati. Htjeli su teritorij. Moramo biti na oprezu i dobro je da naši državni čelnici otvoreno kažu koji je naš svjetonazor i gdje pripadamo. Moramo ponovno uvesti, makar minimalni vojni rok – rekao je Dobroslavić.

Ministri: Obranili ste svoje ognjište

Na akademiji su se prisutnima obratili i ministri obrane i branitelja Damir Krstičević te Tomo Medved.

— Osobita mi je čast biti ovdje i moram još jednom čestitati Dan dubrovačkih branitelja. Neprijatelji su htjeli zatrti sve što diše i misli hrvatski.

Imamo obavezu čuvati sjećanja na sve koji su branili zemlju, a danas imamo dužnost boriti se za ravnomjerni razvoj svih naših krajeva. Vi ste ovdje pokazali kako se mogu stvoriti vrhunski rezultati. Svi imamo obaveze i danas se žrtvovati za bolju budućnost – rekao je

Godine su me naučile, mostovi se ruše za sat ili dva, a grade godinama. Našu djecu treba učiti da pamte, ali ne i da mrze. Pamćenje je alat, a mržnja golemi teret – Nojko Marinović

Krstićević te dodao kako su sigurnost i stabilnost zemlje preduvjet ekonomske stabilnosti. Ustvrdio je kako mu je tim više drago što je ova Vlada zaustavila trend pada sredstava za obranu.

Medved je pak istaknuo kako je agresor u Domovinskom ratu htio uništiti povijest, te poručio kako ga je spriječilo čisto srce dubrovačkih branitelja.

— Neprijatelj je htio uništiti povijest, a vi mu niste dopustili. Imali ste čisto srce i ljubav prema domovini. Vi ste se borili za svoju grudu, a ne smijemo nikad dopustiti da se istina o ratu izbriše i zaboravi. Rat je bio obrambeni i možete se ponositi jednom od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu. Budite ponosni na sve branitelje, a ovakva okupljanja bude i tugu zbog svih onih koji nisu s nama – napomenuo je on.

Načelnik Stožera OS RH Mirko Šundov istaknuo je kako žrtva hrvatskih branitelja i njihovih obitelji ne smije biti zaboravljena.

— Mladi u školama moraju učiti o herojstvu branitelja. S pijetetom se sjećamo žrtava svih branitelja grada koji su branili svoje ognjište svjedočeći o časti i dostojanstvu. Hrvatska bi bila drugačija da u njoj nije Dubrovnik – rekao je Šundov.

Inače, upravo je na blagdan svetog Nikole 6. prosinca 1991. godine izveden najteži napad u povijesti grada.

Program obilježavanja 25. obljetnice uspješne obrane Dubrovnika počeo je još u petak satom povijesti u dubrovačkim osnovnim školama, a neposredno prije akademije na Srđu su položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule.

8 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 5. 12. do 11. 12. 2016.

Ljekarna ‘Gruž’ od 12. 12. do 18. 12. 2016.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2017. GODINU

Kome bi Vlahušić ‘tutnuo milijune pod bor’?

Ususret sjednici Gradskog vijeća na kojoj bi se trebao naći i prijedlog proračuna za 2017. (izbornu) godinu, ‘zavirili’ smo u ovaj važan dokument te iznose za pojedine projekte Iako je sve izvjesnije kako Proračun za 2017. godinu neće dobiti potreban broj ruku u Gradskom vijeću, nije na odmet zaviriti u ovaj važan gradski dokument. Barem u onom obliku u kojem će se naći pred gradskim vijećnicima. Inače, gradonačelnik Andro Vlahušić planirao je kako će gradska

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

blagajna u 2017. godini biti ‘teška’ 570 milijuna kuna. Ne treba smetnuti s uma kako je riječ o predizbornom proračunu budući da nas u svibnju očekuju novi lokalni izbori. Ovdje se svakako treba prisjetiti kako je Andro Vlahušić, nakon što je na izborima 2009. godine pobijedio Dubravku

Šuicu, upravo njen tadašnji proračun kojega je zatekao nazvao ‘predizbornim i prenapuhanim’.

Krenimo od samog Vlahušićevog ureda, odnosno od Upravnog odjela za poslove gradonačelnika koji bi, u slučaju da prijedlog dobije ‘zeleno svjetlo’ trebao na raspolaganju imati skoro 52 milijuna kuna, odnosno 2 milijuna i 900 tisuća kuna više nego prošle godine. Od tog iznosa 3,35 milijuna kuna ide na redovitu djelatnost Vlahušićevog ureda od čega 2,75 milijuna kuna ‘otpada’ na protokol. S druge strane, najveći iznos, više od 47 milijuna kuna, iz Vlahušićevog ureda ide za redovitu djelatnost Gradske uprave, odnosno za plaće i ostale troškove za zaposlene. I ove će se godine izdvojiti za informatizaciju gradske uprave za što je planiran iznos od 950 tisuća kuna, dok je za opremu i namještaj rezerviran iznos od 470 tisuća kuna. Za prijevozna sredstva planiran je iznos od tek 25 tisuća kuna.

Od izbora do medijskog praćenja

Zanimljivo je zaviriti i u dio proračuna planiran za Gradsko vijeće. Naime, za službu dubrovačkog parlamenta u 2017. godini trebao bi se izdvojiti iznos od 5 milijuna kuna, što je za skoro milijun kuna više nego u 2016. godini. Za donošenje mjera i akata trebalo bi se izdvojiti oko 2,5 milijuna kuna, a svakako najzanimljivija stavka jest medijsko praćenje rada predstavničkog tijela za što se planira utrošiti iznos od milijun

Aktualno 9

• 7. PROSINCA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-20

i 123 tisuće kuna. Isti iznosi nalaze se i u projekciji proračuna za 2018. i 2019. godinu, za razliku od proračuna za ovu godinu gdje su se projekcije za 2017. i 2018. godine kretale na razini od 100 tisuća kuna. S obzirom na to kako nas lokalni izbori očekuju u svibnju, za tu svrhu planiran je milijun kuna.

Zanimljiviji dio proračuna svakako spada pod Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte koji bi u idućoj godini mogao imati na raspolaganju iznos od nešto više od 128 milijuna kuna. Odjel Irene Kričković Labaš dogodine će u nerazvrstane ceste i javne površine potrošiti preko 31 milijun kuna, a od tog iznosa samo za Lapadsku obalu izdvaja se visokih 18 milijuna kuna. I ovdje se prisjetimo projekcija iz proračuna za 2016. godinu u kojima se za Lapadsku obalu u 2017. godini planiralo uložiti nula (0) kuna.

No, gradonačelnik je očito po ovom pitanju promijenio mišljenje, budući da je ranije izjavljivao da se Lapadska obala ima urediti o trošku koncesionara marine Franja Pašalića.

Iako je u ovoj godini šetnica Nika i Meda Pucića trebala biti dovršena s iznosom od dva milijuna kuna, ona se nalazi i u prijedlogu proračuna za 2017. godinu. Iznos je u odnosu na plan iz ove godine smanjen za pola milijuna kuna. Za potez Kardinala Stepinca – Iva Dulčića izdvojit će se pola milijuna kuna, za Volantinu ulicu osigurano je 300 tisuća kuna, a u planu za iduću godinu je i potez S. Cvijića-Od Gaja-Sinjska-Basaričeka s iznosom od 100 tisuća kuna.

U idućoj godini na red bi trebala doći i obilaznica Montovjerne

Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2017.

projektom povećati razina prometne sigurnosti, za DuList ih je demantirao Denis Pavela iz udruge Sigurnost u prometu.

Istaknuo je, naime, kako se radi tek o uljepšavanju ove ulice.

— Ulica Miljenka Bratoša se u principu samo uljepšava, stavit će se novi sloj asfalta koji je tamo loš, a sve ostalo se svodi na trošenje novca i uljepšavanje, a prvenstveno se moramo voditi ka povećanju sigurnosti cestovnog prometa. Klupica, moderna rasvjeta, cvijeće i stablo... kakve to veze ima s povećanjem sigurnosti cestovnog prometa?

– upitao se Pavela.

Osim već spomenutih ulaganja u ceste, ovdje treba istaknuti i kako se u 2017. godini u novi kružni tok na Putu Iva Vojnovića (izlaz s Medareva) planira utrošiti 400 tisuća kuna, a u proračunu odjela pročelnice Kričković Labaš je i 9 milijuna kuna za dugo godina najavljivani spoj Mosta dr. Franja Tuđmana i Osojnika za što su sredstva planirana u programu komunalne infrastrukture za stanogradnju. Tu je i obilaznica Montovjerne, o kojoj se također govori već dugi niz godina, a koja će, gle čuda, svoje mjesto naći upravo u predizbornom proračunu.

Tako Grad Dubrovnik u obilaznicu Montovjerne, o kojoj je DuList pisao još prije nekoliko mjeseci planira uložiti 8 milijuna kuna.

20,4 milijuna kuna, od čega će se primjerice za razvoj turizma izdvojiti oko 6,5 milijuna kuna. Zanimljivo je i kako se u ovom odjelu izdvaja za kulturne programe i manifestacije, a za iduću godinu u tu se svrhu, ako prođe proračun, planira utrošiti oko 2,8 milijuna kuna. Tu je naravno i Zimski festival s rezerviranim iznosom od 400 tisuća kuna. Tu je i niz manjih (u financijskom smislu) projekata poput projekta Made in TUP (500 tisuća kuna), unaprjeđenja kvalitete privatnog smještaja (senzori-bazeni) s iznosom od milijun kuna ili pak projekta Chestnut s iznosom od 600 tisuća kuna...

Zanimljivo je da se Zimski festival ‘krije’ i u odjelu za kulturu i baštinu Ane Hilje, koja bi u 2017. godini mogla raspolagati iznosom od nešto više od 113 milijuna kuna. No, iznos za Zimski festival, čak 1,7 milijuna kuna, nalazi se zapravo u dijelu proračuna određenog za Dubrovačke ljetne igre.

Komunalci će pak na raspolaganju imati nešto manje od 81 milijun kuna, a u odjel za nekretnine ‘za oko’ i ove godine zapinje kapitalni projekt MostOsojnik s iznosom od 5 milijuna kuna.

Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelene Lončarić i za 2017. godinu, kada je u pitanju projekt Parka Gradac, planira u taj gradski park uložiti (nula) kuna, s tim da bi se tijekom 2018. godine, o čemu smo pisali i kod prijedloga proračuna za ovu godinu, u Gradac trebalo uložiti 400 tisuća kuna.

Najznačajniji dio sredstava odlazi u odjel Miha Katičića pri čemu će se iznos od 178 milijuna kuna uložiti u obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo.

— Planirali smo novo zaduženje Grada Dubrovnika od 100 milijuna kuna. Od tog iznosa 50 milijuna kuna ide za prometne i infrastrukturne projekte, a Upravni odjel za sport, obrazovanje i socijalnu skrb planira 50 milijuna kuna za projekte iz društvenih djelatnosti. Vrijedi istaknuti 15 milijuna kuna za Dom umirovljenika u Gružu, 20-ak milijuna kuna za dogradnju Područne škole Montovjerna te dogradnju dječjeg vrtića Palčica čija je dogradnja planirana za 11,5 milijuna kuna – rekla je, podsjetimo, na predstavljanju prijedloga proračuna, pročelnica za financije Anita Burić.

No, hoće li se sve navedeno uopće moći i ostvariti, znat će se kad proračun dođe na klupe vijećnika.

Od Grabovice do Zimskog festivala

Došli su na red...

Ulica Vlaha Bukovca, koja vodi u najelitniji dio grada, sv. Jakov, dogodine neće dobiti ‘ni kune’, jednako kao i uređenje raskrižja Komolac, koje bi na red moglo doći u iduće dvije godine budući da je za 2018. i 2019. godinu planira iznos od po milijun kuna. U državnu cesti D-8 Štikovica-Zaton Veliki gradska uprava izdvojit će pola milijuna kuna, dok će se za proširenje ceste Kliševo-Riđica utrošiti milijun kuna. Za cestu Osojnik planirano je 100 tisuća kuna, dok se za potez JTCStara Mokošica-Lozica pripremilo milijun i pol kuna. Naravno tu je i već ranije predstavljeno uređenje ulice Miljenka Bratoša u koju će se utrošiti 2,2 milijuna kuna. No, iako su iz Grada Dubrovnika, prilikom predstavljanja ovog projekta, naveli kako će se ovim

Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor) Zatvoren zbog rekonstrukcije

570

milijuna kuna iznosi predloženi proračun za iduću godinu

Jedan od stavki ovog odjela odnosi se i na projekt golfa na Srđu (25 milijuna kuna). Tih 25 milijuna kuna jedan je od prigovora KLGB Srđ je Grad koja smatra kako bi se taj iznos trebao preusmjeriti za hitnu sanaciju Grabovice.

— Obzirom da nam je na sjednici Gradskog vijeća situacija s Grabovicom bila predstavljena kao kritična, s otvorenom dvojbom da se već sada svakodnevno trujemo zagađenom vode, te zbog činjenice da ne postoje realna dugoročna rješenja, tražimo da se ovih 25.000.000 kuna namijenjenih apartmanizaciji Srđa prenamjeni u hitne mjere sanacije Grabovice i iznalaženje dugoročnog rješenja upravljanja otpadom. Zanemarivanjem ovog pitanja dovodi se u pitanje i smisao izgradnje novog pročistača – naveli su još krajem studenog Srđevci.

Upravnom odjelu za poduzetništvo, turizam i more pročelnika Vlaha Margaretića trebao bi pripasti iznos od

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

10 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

AKO PADNE PRORAČUN

Kinematografi bi mogli opet ostati bez ravnatelja, Delić Gozze želi novi mandat

Natječaj za Kinematografe, zbog specifičnog spleta okolnosti je i dalje najzanimljiviji, a kako stvari sad stoje možda će zahtjevati i tematsku sjednicu Gradskog vijeća Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Uz sve moguće i nemoguće polemike oko pada proračuna čime bi se izazvali prijevremeni izbori u Dubrovniku, ispod radara javnosti prolazi još nekoliko točaka koje se obavezno moraju naći na predstojećoj sjednici Gradskog vijeća. Barem jednoj od njih.

Naime, za dvije javne ustanove, Umjetničku galeriju Dubrovnik kao i Dubrovačke muzeje zaključeni su

natječaji za ravnatelja, odnosno ravnateljicu, dok je natječaj za Kinematografe još uvijek otvoren. Ovaj potonji, zbog specifičnog spleta okolnosti je i dalje najzanimljiviji, a kako stvari sad stoje možda će zahtjevati i tematsku sjednicu Gradskog vijeća.

Damić: Tek krajem prosinca

Naime, Nikša Konsuo izabran je za

v.d. ravnatelja Kinematografa na kraju siječnja ove godine u takvoj političkoj rošadi u kojoj su se sve koalicije u Gradskom vijeću na toj jednoj točki – raspale. No, Konsuo je mandat dobio na godinu dana, a upravo je taj rok pred istekom. No i prije nego se to dogodi pred gradske vijećnike mora doći proračun, koji ako padne, dovodi do raspuštanja Vijeća i Konsua nema tko potvrditi. Jer se raspušta kako gradonačelnik tako i Gradsko vijeće. U tom slučaju Kinematografi (ponovno) ostaju bez čelnog čovjeka.

— Mi smo donijeli odluku o raspisivanju natječaja 25. studenog s rokom javljanja od 15 dana. Taj rok završava 10. prosinca, ali to pada na subotu tako da se to prolongira na ponedjeljak. Na taj rok ide i rok od osam dana žalbe tako da se nekakav rasplet ne može očekivati prije 20. prosinca – rekao nam je predsjednik Upravnog vijeća Ante Damić.

Na naš upit što se događa ako padne proračun, a ne izglasa se ravnatelj, Damić nam je odgovorio kako ne zna tko bi potvrdio njihovu eventualnu odluku.

— Mi možemo donijeti odluku, ali ne znamo tko će je potvrditi. Mislim da povjerenik Vlade ne može potvrditi takvu odluku, ako je ne potvrdi ovaj saziv Gradskog vijeća – rekao je Damić te dodao kako u tom slučaju u veljači Kinematografi ostaju bez ravnatelja.

— Nikša Konsuo, sadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja ima radni odnos na godinu dana. Njegov radno-pravni status je u tom smislu gotov – rekao je Damić na naš upit ostaje li Konsuo na nekoj poziciji u Kinematografima.

Aktualno 11

• 7. PROSINCA 2016.

Ono što je također zanimljivo u slučaju Kinematografa je činjenica da aktualni v.d. ravnatelja trenutno aktivno radi na ispunjavanju uvjeta da postane ‘pravi’ ravnatelj na način da radi kao – v.d. ravnatelj.

Naime, Statutom je propisano kako ravnatelj mora imati ‘pet godina djelovanja u kulturi’, a Konsuo čak i nakon što mu istekne ugovor navodno neće u potpunosti ispuniti tu kvotu.

Iako se ne može govoriti o broju kandidatura za ravnatelja odnosno ravnateljicu Kinematografa već je sada razvidno kako se ovaj put neće prijaviti dugogodišnja bivša ravnateljica Đive Galov za koju je ovo, kako je rekla ‘završena priča’. Uz nju su se prošli put, kako su rekli u znak protesta prijavili i Srđevci Igor Miošić i Marko Giljača, a hoće li i ovaj put predati neki program nismo uspjeli doznati do zaključenja broja.

Sam Nikša Konsuo nam je na naš upit potvrdio kako je predao svoju kandidaturu. O padu proračuna i mogućim reperkusijama ne razmišlja.

— Nemam utjecaja na to pa o tome niti ne razmišljam – rekao nam je Konsuo, koji nam je također potvrdio kako odluka pred gradske vijećnike ni ne može doći prije 20. prosinca.

S obzirom kako se o sljedećoj sjednici Gradskog vijeća razgovara prije tog datuma, u slučaju pada proračuna to bi značilo ili tematsku sjednicu ili bezglavost Kinematografa od gotovo godinu dana.

Kome UGD?

Iako je natječaj ovdje zaključen, gotovo je sigurno kako će na izboru novog šefa ili šefice Umjetničke galerije Dubrovnik biti itekako veselo. Naime, sadašnja ravnateljica Vesna Delić Gozze pod konstantnom je paljbom Pera Vićana uz čiju je svesrdnu pomoć došla na to mjesto, a ne treba zaboraviti ni da se ispisala iz HNS-a. U telefonskom razgovoru nam je potvrdila kako se javila na natječaj za novi mandat za ravnateljicu, a napomenula je kako je predala svoju kandidaturu ‘između i drugih

Vesna Delić Gozze

kandidata’. A ti drugi kandidati su kustosica Umjetničke galerije Rozana Vojvoda koju nažalost nismo uspjeli dobiti na telefon te kustos Doma Marina Držića Marin Ivanović.

— Prijavio sam se na natječaj. Koliko sam upoznat tri su kandidata. Na Upravnom vijeću sam dobio jednoglasnu podršku. Dobio sam i podršku Kulturnog vijeća, iako ne jednoglasnu, a nisam bio prisutan na toj sjednici. Stručno vijeće UGD-a je donijelo odluku da neće razmatrati programe jer su dvije kandidatkinje ujedno i članice Stručnog vijeća. Treća članica je Magdalena Marelja, a četvrta je na bolovanju – rekao nam je Ivanović.

Na naš upit očekuje li pobjedu s obzirom na preporuku Upravnog vijeća, kratko je odgovorio kako to ne može znati.

— Demokracija je 13 ruku u Gradskom vijeću. Ako budem imao potporu pobijedit ću – rekao je on.

Na naš upit zna li kakvi su politički vjetrovi u ovom slučaju, Ivanović se ogradio rekavši i kako je kod imenovanja Vesne Delić Gozze za tadašnjeg ravnatelja Antuna Maračića svoj glas dalo i Upravno vijeće i tadašnje Kulturno vijeće i Stručno vijeće, a Gradsko vijeće je donijelo svoju odluku.

Na naš upit kako bi ocijenio rad dosadašnje ravnateljice tek je odgovorio kako je ta ocjena jasna iz njegove kandidature na mjesto ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik.

Tonći Daničić: Jedna prijava

Za kraj valja napomenuti i kako bi pred gradske vijećnike trebala stići i odluka o imenovanju Pavice Vilać na još jedan mandat. Predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Tonći Daničić potvrdio nam je kako je natječaj za Dubrovačke muzeje završen te istaknuo kako je pristigla samo jedna prijava.

— Stigla je samo jedna prijava koja ispunjava sve uvjete i to je upućeno u daljnju proceduru prema Gradskom vijeću. To je Pavica Vilać, dosadašnja ravnateljica. Konačna odluka je

Sadašnja ravnateljica Vesna Delić Gozze pod konstantnom je paljbom Pera Vićana uz čiju je svesrdnu pomoć došla na to mjesto

Nikša Konsuo

Marin Ivanović

naravno na Gradskom vijeću, a mi smo cjelokupnu procedure, Stručno vijeće i Upravno vijeće, sve je odrađeno na vrijeme – rekao nam je Daničić te zaključio kako je natječaj zaključen prije 40-ak dana.

GODINU DANA JE NEMA NA POSLU Čučić čeka mirovinu

Jedna od ustanova Grada u kojoj natječaja nema, ali bi ga po svemu sudeći definitivno trebalo biti su i Dubrovačke knjižnice. Naime, aktualna ravnateljica Vesna Čučić zbog loma ruke otvorila je svojedobno bolovanje i ne pojavljuje se na poslu. Tu ne bi bilo ništa sporno da ta ozljeda nije starija od godinu dana, a upućeni tvrde kako je stvarni razlog ne pojavljivanja na poslu – strah od smjene. Naime, Čučić je svjesna kako je na bolovanju nedodirljiva, a sve dok postoji aktualna ravnateljica u kojoj god varijanti, ne može se birati novo vodstvo.

Inače vrijedi spomenuti kako je na posljednjoj raspravi o izvješću o radu Dubrovačkih knjižnica na Gradskom vijeću ta ustanova okarakterizirana kao ‘najgora u Hrvatskoj’ od strane predsjednika DDS-a Pera Vićana.

– Dubrovačke knjižnice su apsolutno najgora javna ustanova u Hrvatskoj. Uz časne izuzetke, tamo nitko ne radi ništa, a međuljudski odnosi su poremećeni do bola. Ne mogu vjerovati, gospođo Šimac Bonačić, da nećete reći s kojim ste se problemima tamo susreli i kolike ste razgovore obavili. Teško mi je govoriti kada nema ravnateljice ovdje, ali ovo izvješće nećemo prihvatiti. U Dubrovačke knjižnice bi trebalo dovesti sve pročelnike iz drugih gradova da vide kako se nešto ne smije raditi – grmio je tada Vićan s govornice.

12 Aktualno

7. PROSINCA 2016. • POZITIVAC 2016.! DuList i ove godine pokreće izbor za Pozitivca 2016. godine. Kandidate od 7. prosinca predlažu naši čitatelji, a među njima će deset s najviše glasova 21. prosinca ući u uži izbor. Potom slijedi glasovanje, a 8. siječnja saznat ćemo tko je Pozitivac 2016. godine.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

DR. MIROSLAV KORDA

Kvalitetan i predan rad cijelog tima donose uspjeh Meni je žao ako pacijent mora čekati nekoliko tjedana na termin. To možda nekome doktoru laska, ali zapravo stvara pritisak. U kartoteci imamo preko osam tisuća pacijenata, od čega je sigurno oko šest tisuća sugrađana. Kako nekome tko već godinama dolazi kod vas reći da dođe za mjesec dana?

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Treba svoje znanje dijeliti s mladim ljudima, a ne nekoga zaposliti da radi niže poslove

Po ocjenama koje su iskazane ostavili smo vrlo pozitivan dojam. Nastojimo to zadržati, jer jednaka kvaliteta bez oscilacija dugoročno vodi do uspjeha u bilo kojem poslu – ističe u razgovoru za duList dr. Miroslav Korda, koji je uz dr. Senada Karamehmedovića po kriterijima portala najdoktor. com izabran za najboljeg dubrovačkog stomatologa. Korda za DuList govori o odnosu prema pacijentima, ali i odgovara na neka česta pitanja u današnjoj stomatologiji.

Pacijenti su prepoznali Vaš rad.

Kako gledate na to priznanje?

Nisam izabran nikakvom znanstvenom metodom niti je taj izbor objektiviziran. Riječ je o mišljenju pacijenata koji su o nama imali izrazito pozitivan stav pa su baš željeli to zadovoljstvo na taj način iskazati. Ipak, treba nešto volje i motivacije od strane pacijenta, i za negativnu i za pozitivnu ocjenu. Želim naglasiti da je ovo uspjeh cijelog tima jer bez predanog rada svih doktora, asistentica i zubnih tehničara

Aktualno 13

• 7. PROSINCA 2016.

CESTA NA NUNCIJATI Rekonstrukcija državne ceste D-8 od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice neće tako lako doći na ‘dnevni red’ iako su ovih dana, kako doznajemo, geodeti na terenu radi snimanja postojećeg stanja.

ne možemo postići ovakvu kvalitetu i zadovoljstvo pacijenta.

Možete li nam nešto više reći o svojoj ordinaciji?

U ordinaciji imamo tri stomatologa, odnosno tri tima koji se sastoje od doktora i asistenta. Uz mene, tu su dr. Žarko Sušić te dr. Iva Biličić. Jako sam s njima zadovoljan, jer su voljni učiti, strpljivi su, konstantni u svojim nastojanjima i svjesni da se samo kvalitetom i direktnim pristupom pacijentu, u smislu da mu se uvijek želi učiniti najbolje, može dugoročno postići uspjeh.

Do uspjeha nema kratkih puteva. Dr. Sušić je sa mnom već devet godina, a dr. Biličić već dvije godine. Uz njih, imamo još tri medicinske sestre te jednu čistačicu.

jako važno. Uz to, u Dubrovniku je kvaliteta života odlična.

Uz mene, tu su dr. Žarko Sušić te dr. Iva Biličić. Jako sam s njima zadovoljan, jer su voljni učiti, strpljivi su, konstantni u svojim nastojanjima i svjesni da se samo kvalitetom i direktnim pristupom pacijentu može dugoročno postići uspjeh Imate li problem da pacijenti radije biraju Vas nego Vaše kolege u ordinaciji? Često i pacijenti tjeraju šefa u taj položaj. Kažu: ‘Neću u mladog kolege, želim vas.’ Tada stariji kolega to mora malo kanalizirati, dati posla mladim kolegama. Treba svoje znanje dijeliti s mladim ljudima, a ne nekoga zaposliti da radi niže poslove. Raspored dr.

Biličić, koja je u moju ordinaciju došla zadnja, ispunjen je skoro dva tjedna unaprijed. Da smo je držali na principu ‘ako u tebe netko bude htio’ onda to ne bi bilo nikome korisno. Mi živimo od verbalne reklame. Moja ciljna grupa su naši sugrađani. Kad se čuje da je taj mladi čovjek kvalitetno napravio svoj posao i da nije razlika u čije će pacijent ruke doći, onda je to uspjeh.

Jeste li imali problem sa zapošljavanjem stomatologa? Kod nas je to postalo deficitarno zanimanje.

Mladi ljudi često ostaju tamo gdje im je mjesto studiranja, u Splitu ili Zagrebu.

U Dubrovniku je to sigurno deficitarno zanimanje, ali u Zagrebu nije.

Uz to, puno mladih odlazi u inozemstvo u nadi da će tamo ostvariti uspjeh.

Po meni je odlazak u inozemstvo svakako dobar potez za stručno usavršavanje, ali za životni put, to svatko za sebe mora odlučiti.

Imate li i Vi iskustvo rada u inozemstvu?

Da, bio sam šest godina u Njemačkoj.

Najprije dvije godine na stručnom usavršavanju kao asistent na sveučilišnoj klinici. To bih svakome preporučio, jer je uvijek dobro malo se maknuti iz doma, vidjeti kako to drugdje funkcionira, živjeti takav život, ‘odbiti rogove’, kako ne bi čitav život žalili za propuštenim prilikama. A doma je uvijek najbolje.

Jeste li ikad razmišljali ostati u inozemstvu?

Meni je šest godina bilo dovoljno.

Premda moram priznati da sam tada bio situiran i nisam bio prisiljen uzeti velike kredite. Kad sam se prije deset godina vratio u Hrvatsku i pokrenuo vlastitu ordinaciju ovdje je situacija ipak bila drukčija. Vrlo povoljna.

Mislio sam da će tada ekonomija i standard samo rasti, ali to se nije dogodilo.

Ipak, s financijske ili bilo koje druge strane nisam požalio što sam se vratio.

Ovdje sam osnovao i obitelj, a to mi je

PROMETNE NESREĆE Protekli tjedan obilježile su prometne nesreće. Najteže je bilo u četvrtak, gdje je u Konavlima život izgubio 39-godišnjak, a potom su se dogodila još tri sudara. U ponedjeljak se dogodio lančani sudar na magistrali pred istočnim ulazom u grad.

Nije sve u profitu. Uvijek kažem mlađim kolegama: financijski uspjeh će doći, ali ga ne smijete staviti na prvo mjesto, jer će vam se razbiti o glavu

Kakvi su bili Vaši počeci?

Nakon diplome na Sveučilištu u Zagrebu obavio sam staž u Vrbovcu te u Zagrebu na Sveučilišnoj klinici. I meni je, baš kao svima mladima koji završe fakultet, Zagreb bio na prvom mjestu. Posebno dok nemate obveza, suprugu i djecu. Potom sam otišao u vojsku, a onda dvije godine proveo u Giessenu, gradu sjeverno od Frankfurta. Riječ je o sveučilištu relativno renomiranom zbog svog znanstvenog rada, premda nije veliko po broju studenata. Zatim sam četiri godine u Njemačkoj radio u privatnoj praksi, dvije godine i kao ‘tihi’ partner. Htio sam upoznati taj način rada i poslovanja, što je na potpuno drukčijim osnovama nego na sveučilišnim klinikama. Uz to, u Njemačkoj je pravna odgovornost prema pacijentu na puno većoj razini nego kod nas. Tamo vas jedna disgracija može jako puno koštati. Morate dokazati da ste postupili po pravilima struke, dok se kod nas mora dokazati da niste. Što je bilo presudno za povratak u Dubrovnik?

Nakon četiri godine u privatnoj praksi morao sam se odlučiti ili ući

u punopravno partnerstvo ili se vratiti kući. A punopravno partnerstvo znači dosta veliko financijsko ulaganje. Trebao sam kupiti doslovno pola ordinacije te platiti tzv. goodwill, pravo ulaska u biznis, tj. određeni postotak godišnjeg prometa ordinacije. Ako su stručni i vrijedni, stomatolozi u Njemačkoj mogu jako dobro zaraditi, dosta više nego kod nas. Financijski je bilo vrlo interesantno ostati, bez obzira na zaduženje. Međutim, razmišljao sam o tome gdje želim živjeti. A ipak sam vezan za ovaj grad, tu su mi i roditelji. Teško je živjeti vani. Osim toga, jednom kad smo radili ISO certificiranje moj šef je cijelu ordinaciju poveo na Mallorcu, kako bismo završili taj posao.

Onda mi je rekao: ‘E jednog dana kad budeš imao ordinaciju pod palmama i suncem onda znaš da si uspio’. Pomislio sam: ‘Nije meni baš tako dalek put do toga.’ Kad ti uspješna osoba tako nešto kaže, onda to treba poslušati, a ne učiti na svojim greškama.

Dakle, financije Vam ipak nisu bile prioritet?

Nije sve u profitu. Uvijek kažem mlađim kolegama: financijski uspjeh će doći, ali ga ne smijete staviti na prvo mjesto, jer će vam se razbiti o glavu.

Kad ste otvorili ordinaciju jeste li krenuli sami?

Da, jer sam bio pod utjecajem drugih kolega. Mnogi od njih nisu imali niti asistentice. A najefikasniji je rad u više timova. Međutim, posao je vrlo brzo krenuo pa sam nakon godinu dana zaposlio dr. Sušića. Bilo je toliko posla da to više nisam mogao stizati. Pitanje kvalitete je i koliko se čeka na red.

Meni je žao ako pacijent mora čekati nekoliko tjedana na termin. To možda nekome doktoru laska, ali zapravo stvara pritisak. U kartoteci imamo preko osam tisuća pacijenata, od čega je sigurno oko šest tisuća sugrađana.

Kako nekome tko već godinama dolazi kod vas reći da dođe za mjesec dana?

Imate odgovornost prema pacijentu, jer tu smo da služimo gradu.

Jesu li ‘olovne’ plombe štetne?

Nedvojbeno je dokazano da živa nije zdrava, već da je neurotoksična i treba je izbjegavati. U mojoj ordinaciji ne postavljamo amalgamske plombe. Opasnost od amalgamskih plombi je, prema znanstvenicima, dosta mala. Puno više žive ćete unijeti

14 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

3

stomatologa rade u ordinaciji dr. Korde

konzumirajući ribu. Bilo je tu puno financijskog interesa struke i industrije, marketinga i neetičnog ponašanja stomatologa koji su vadili i mijenjali amalgamske plombe. One su vrlo trajne i ispuštaju vrlo malo žive, tek u trenutku stavljanja i vađenja.

Dok ‘leže’ to je zanemarivo. Njemačko društvo za stomatologiju preporuča da se djeci i trudnicama ne postavljaju takve plombe, ali ne preporuča se niti njihova zamjena ili uklanjanje ako su ispravne.

Kakva je kvaliteta materijala s kojima danas radite?

Stalno se radi na boljim ljepilima, biokompatibilnijim punilima, a implantologija je u posljednjih petnaest godina učinila velik iskorak. Omogućila je čvrst i funkcionalan nadomjestak za izgubljeni zub. A i samo očuvanje zuba postalo je puno uspješnije, raznim metodama liječenja i punjenja kanala.

Koliko često dobivate zahtjev za izbjeljivanje zuba?

To je relativno čest zahtjev, jer je estetika sastavni dio našeg posla. Svima je danas važno imati lijepe zube i osmjeh.

Ljepota je u oku promatrača, a ja ću nastojati pacijenta usmjeriti. Neke zahtjeve i odbijemo, jer smatramo da ljudi idu u krivom smjeru. Imamo granicu.

U kojim slučajevima odbijate po­­s­ tavljanje ljuskica?

Ako vidimo da su estetski nedostaci minimalni i da bi to pošlo u smjeru gdje omjer eventualno dobivene estetike i žrtvovanja zdravog tkiva nije prihvatljiv. Više nastojim ići u smjeru prirodnog, što je meni najljepše. Ipak na svako estetsko rješenje stavljam svoj ‘potpis’ pa mora postojati i odgovornost.

Jeste li se suočavali s pacijentima koje svojevrsni psihički poremećaj tjera na stalne ‘intervencije’?

Naravno da morate komunicirati s pacijentima, a mnogi od njih su prošli velike muke. Nezadovoljni su nekim rezultatom, imali su neuspjeha, traumatizirani su. Morate im pomoći stručno medicinski, ali i psihološki.

Psihologija je jako bitna. Pacijentu moramo pristupiti kao nekome tko vam se daje u ruke, koji vam je izložen.

S druge strane, imamo pacijente koji to zlorabe i dolaze nam s vrlo negativnom energijom. Njihovi zahtjevi možda imaju porijeklo u drukčijoj prirodi frustracije pa ovdje dolaze to liječiti. Nađete se u položaju to odbiti ili prihvatiti. Financijski je to lukrativno, ali s druge strane morate osjetiti da ta osoba ima neke druge probleme i da će na kraju i vama napraviti problem.

Odbit će vam se o glavu, jer takvog pacijenta nije moguće zadovoljiti. Takav se put treba izbjeći.

Očuvanje zdravlja zubi od malih nogu do seniora ima svoje specifične potrebe i zahtjeve. Zato je bitan dio našeg posla savjetovanje kako održavati oralnu higijenu kod kuće. Jer za 95 posto uspjeha preventive odgovoran je pacijent kod kuće

Kakva je oralna higijena Dubrovčana?

U zadnje vrijeme se dosta poboljšala.

Kad sam krenuo s ordinacijom ovdje su neka sredstva za održavanje usne šupljine, od međuzubnih četkica do posebnih konaca, bila malo poznata, a njihova primjena često pogrešna. Jako mi je važna preventivna stomatologija, a to znači da kad nešto napravimo da to uz odgovarajuće održavanje bude dugotrajno lijepo i zdravo. Ako izostanu njega i kontrola ‘rok trajanja’ se skraćuje.

Očuvanje zdravlja zubi od malih nogu do seniora ima svoje specifične potrebe i zahtjeve. Zato je bitan dio našeg posla savjetovanje kako održavati oralnu higijenu kod kuće. Jer za 95 posto uspjeha preventive odgovoran je pacijent kod kuće. Što je to loše bilo, i na čemu je to bilo utemeljeno?

Utemeljeno na neznanju, a i na krivoj edukaciji. Naši stomatolozi i dan danas ne daju dovoljno naglaska na preventivi i kućnoj njezi. Interesantno je bilo napraviti plombu, izvaditi zub, napraviti most, staviti implantat i doviđenja, s tobom sam gotov. Kriv je i pristup pacijenta da posjeti stomatologa samo kad boli. Želimo da ne dođe do velikih problema, već da se problem riješi dok je u začetku. Zato imamo program u kojem svakom pacijentu šaljemo SMS da je prošlo šest mjeseci od zadnjeg posjeta i da je vrijeme za kontrolu.

Aktualno 15

• 7. PROSINCA 2016.

DUGA LISTA ZA PREGLED OČIJU

Bolnicu muče nedostatak liječnika i pokvareni uređaji

Najviše liječnika nedostaje na ginekologiji, endokrinologiji i pedijatriji te na bilo kojem odjelu gdje radi dvoje liječnika

Oftalmologija nije jedini odjel gdje se pojavljuju ovakvi problemi.

Slična stvar je i sa Odjelom endokrinologije gdje su liste čekanja čak i duže, a Bekić dodaje kako su i na spomenutom odjelu došle kolege sa strane kako bi se stalo na kraj ovakvim problemima Piše Petra Bakarić Foto Zvonimir Pandža

Liste čekanja za pregled očiju na odjelu Oftalmologije u Općoj bolnici Dubrovnik su neobično duge pa su tako neki pacijenti naručeni tek u kolovozu 2017. godine što je daleko od ažurnog kada su u pitanju zdravstveni problemi. Razgovarali smo s dr. Marijom Bekićem, ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik koji je uvjeren kako će se stanje promijeniti u bliskoj budućnosti.

— Imamo samo dvije doktorice pa su se liste čekanja poduplale u odnosu na prethodno razdoblje, međutim one se sada smanjuju u suradnji sa kolegama

iz drugih centara tako da će ubrzo pacijenti počet biti pozivani i vikendima, kroz idućih 15 dana. Ovakva situacija se više neće ponavljati, a liste čekanja će se riješavati što prije – istaknuo je ravnatelj Bekić.

U slučaju da pacijenti trebaju usluge Ambulante za kontaktne leće, takvo nešto neće moći obaviti u dubrovačkoj bolnici, s obzirom da je ova ambulanta zatvorena već dvije godine. Bekić je napomenuo kako ne radi iz razloga što je pokvaren keratometar, a ne zbog nedostatka liječnika. Spomenuti

uređaj služi mjerenju zakrivljenosti rožnice, a njime se mjere i vrijednosti astigmatizma. Prema njegovim riječima, nabava ovog aparata je planirana, ali ga nažalost u ovom trenutku nemaju.

Oftalmologija nije jedini odjel gdje se pojavljuju ovakvi problemi. Slična stvar je i s Odjelom endokrinologije gdje su liste čekanja čak i duže, a Bekić dodaje kako su i na spomenutom odjelu došle kolege sa strane kako bi se stalo na kraj ovakvim problemima.

Najviše liječnika nedostaje na ginekologiji, endokrinologiji i pedijatriji te na bilo kojem odjelu gdje radi dvoje liječnika zbog nemogućnosti uzimanja slobodnog dana ili godišnjeg odmora.

Također, nedostatak radne snage vodi i do problema nagomilavanja posla u ambulantama gdje se povećavaju liste čekanja.

— U zadnjih godinu dana otišlo je osam liječnika. Dvoje u primarnu zdravstvenu zaštitu, četvero u privatnu praksu i dvoje u mirovinu. Liječnici dolaze sa strane na ispomoć. Zanimljiva je priča anesteziologinje koja je radila na Rebru, sada radi u Londonu, a došla bi kod nas u Dubrovnik – istaknuo je Bekić.

Liječnici dolaze iz cijele Hrvatske, uglavnom iz Rijeke, Pule i Zagreba.

Oni su tu privremeno za rješavanje lista čekanja, zbog rada na pedijatriji, traumatologiji i drugim odjelima.

— Mi plaćamo četiri stana u kojima već živi troje liječnika koji su ovdje stalno, a četvrti je stan na rotaciji.

Imamo i par apartmana i soba u kojima su smješteni liječnici – napomenuo je.

Ravnatelj je istaknuo kako su inicijative brojne, ali nisu trenutno izvedive za što treba vrijeme i posložene političke strukture te je napomenuo kako za preuređenje jednog stana treba od pola godine do godine dana.

16 Aktualno

Kratke IZ HRVATSKE

7. PROSINCA 2016. • SKUPLJE CESTARINE Od Nove godine poskupit će cestarine za dvije kategorije vozila: motocikle i osobne automobile, a uvest će se i sezonska razlika u cijeni. Od početka 2017., cestarina bi bila povećana za pet posto za prvu i drugu kategoriju vozila.

NAJLUĐA NOĆ S LUDIM CIJENAMA SMJEŠTAJA

Privatni smještaj ‘gori’ za Novu godinu Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Unutar stare gradske jezgre za najluđu noć slobodno je 60 mjesta, a u prosjeku ćete za jednu noć izdvojiti od 898 kuna, pa do 1900 kuna za deluxe smještaje. Nerijetko nam se dogodio ‘oops!’ odnosno, ‘za bobu smo izgubili sobu’

Već i vrapci na grani znaju kako će Dubrovnik za doček Nove godine zabavljati ‘Popularni Jole’ i ‘povratnica na estradu’ Doris Dragović, a sudeći po reakcijama koje su uslijedile nakon

Aktualno 17

• 7. PROSINCA 2016.

12 PRIJAVA ZA PELJEŠKI MOST Na prvom krugu natječaja za izgradnju Pelješkog mosta u Hrvatske ceste stiglo je 12 prijava za sudjelovanje. Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,75

milijardi kuna, a u drugi krug bit će pozvani svi koji nakon pregleda i ocjene zahtjeva zadovolje tehničke, pravne i financijske sposobnosti.

Ne sumnjamo da će kompletan oglašavani smještaj na Booking.comu u novogodišnjoj noći biti popunjen

službene objave izvođača Dubrovčanima odabir baš i nije sjeo. Dubrovnik se, inače, neće ‘razbacati’ ponudama za doček, a čak niti hoteli, osim nekoliko njih, ne nude neki organizirani doček. Čini se kako je domaćima preostala jedina opcija – ‘kućna atmosfera’.

No, što je s gostima grada? Odnosno, bolje rečeno, zanima nas je li Dubrovnik bookiran za najluđu noć?

Jedna soba, dvoje ljudi

Odlučili smo provjeriti na Booking. comu i AirBNB-u, dva najpopularnija servisa za pretragu i bookiranje smještaja diljem svijeta. Namjestili smo ‘parametre’ na jedna soba, dvoje ljudi, ‘ne-poslovni’ put, check-in 31. prosinca 2016., check-out 1. siječnja 2017. godine.

Pretragom na Booking.comu došli smo do 311 pronađenih smještaja, uz napomenu kako se situacija do zaključenja broja sigurno poprilično promijenila. Pretraga je uključila smještaj unutar zidina, na Pločama te u Lapadu.

Unutar stare gradske jezgre za najluđu noć slobodno je 60 mjesta, a u prosjeku ćete za jednu noć izdvojiti od 898 kuna, pa do 1900 kuna za deluxe smještaje. Nerijetko nam se dogodio ‘oops!’ odnosno, ‘za bobu smo izgubili sobu’, to jest bookirano je ispred nosa i situacija se stalno mijenja. No, s druge strane, neki privatni iznajmljivači

nude gotovo 50 posto popusta unutar zidina, što je začuđujuće s obzirom da se ipak radi o novogodišnjoj noći. Najviša cijena na koju smo naletili jest nevjerojatnih 3170 kuna za jednu noć... Unutar zidina, zaista je teško kazati ‘cijene se kreću oko’ jer cijene ne samo da variraju, nego u 50 metara razmaka možete naći smještaj od 300 i nešto kuna do smještaja za 1300 kuna. Naravno, sve ovisi i o onoj staroj ‘plati pa se rugaj’, no u konačnici, u mirima se nudi svega i za svačiji džep. Dodajmo i to kako se Booking. com crvenio od upravo propuštenih posljednjih soba!

Za kraj pretrage po Booking.comu vrijedi dodati kako je bilo slobodno 11 hotelskih smještaja – u hotelu Kompas, noćenje će vas doći 921 kuna, u hotelu Adria 611 kuna, Petki 415, Leru 574...

U Villi Orsula noćenje je 3396 kuna, a među ponuđenima na Booking.comu naći ćete i ponude iz Metkovića, Opuzena, Stona ili pak Orebića. U većini slučajeva, doručak je uključen.

Cijene variraju

‘Crveni se’ i u Lapadu, hotelima...

Ploče, znane još i kao elitni dio Dubrovnika, po cijenama i nisu toliko elitne. U Grand Villi Argentina noćenje u najluđoj noći platit ćete 1034 kune, dok se cijene ostalih apartmana kreću od 300 pa do 700, 800 kuna. Naravno, nađe se na Pločama i pokoji smještaj od tri tisuće i više kuna. A inače, početkom tjedna ukupno su bila slobodna 34 smještaja.

U Lapadu je situacija također šarolika što se tiče cijena, a one se kreću od 200 do 1500 kuna i ne sumnjamo da će kompletan oglašavani smještaj na Booking.comu u novogodišnjoj noći biti popunjen.

Situacija se svakim trenutkom mijenja, odnosno, ‘crvene’ se upravo bookirani smještaji

Pretraga po AirBNBu također pokazuje kako cijene variraju od lokacije do lokacije te se također može vidjeti raspon od 340 kuna u Gradu pa do 400, 600, tisuću i više kuna, uglavnom na lokacijama usko vezanima uz staru gradsku jezgru.

Dalje, prema Lapadu ili primjerice Gružu, Sustjepanu... Sobe za jednu, ‘najluđu noć’ mogu se naći i do 200 kuna. Iako je prosječna cijena za sve u Dubrovniku, kaže AirBNB, oko 300 kuna za ovu noć, preko tisuću kuna naći ćete na svega – osam lokacija.

A unatoč natpisima ‘Deluxe’, ‘Villa’, ‘Great’, kao i visokim ocjenama, na AirBNBu se većina privatnih oglašivača, čini se, odmara od sezone te su cijene prilagodili zimi u gradu. Sve što preostaje jest čekati da se do kraja popuni, a privatni iznajmljivači očekivano i za najluđu noć zadovoljno trljaju ruke.

18 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

KORIST FINANCIJSKA I ZDRAVSTVENA, A PODIGLA BI SE KVALITETA ŽIVOTA

Ima li sportskorekreacijski turizam budućnost u Dubrovniku?

Korist je i financijska i zdravstvena, a da ne govorim da bi se podigla kvaliteta života. Pretilost, tlak, stres, sve se to rješava rekreacijom Što se tiče troškova, za nekoga je i jako malo – puno, ali za Grad Dubrovnik to ne bi trebao biti velik financijski rizik. Riječ je o ‘šminkanju’ već postojeće sportske infrastrukture, ali još bitnije o održavanju te infrastrukture

Grad jest uključen u raznorazne projekte, ali to se temelji na neke ‘ad hoc’ suradnje u organizaciji utrka i događaja. Nedostaje nam konkretna strategija U gradu Dubrovniku već nekoliko godina raste trend sportske rekreacije i trčanja u kojem, na poticaj više sportskih udruga i gradskih struktura, sudjeluje sve veći broj naših sugrađana.

Piše Baldo Marunčić

Dokaz tome je redovito probijanje broja sudionika raznih trkačkih, plivačkih i rekrativnih natjecanja, počevši od polumaratona ‘Du Motion’ i jedinstvene utrke zidinama ‘2k Run The

Wall’, novogodišnje ‘Du Run 10k’ utrke, Aquathlona ili utrke ‘Stazom deva’ pa do brojnih manjih utrka u organizaciji Triatlon kluba Dubrovnik, Dubrovnik Run lige, Škole trčanja... Naravno, ne

Aktualno 19

• 7. PROSINCA 2016.

Daniel Marušić

može se zanemariti i uloga Atletskog kluba Dubrovnik, koji lošim uvjetima treniranja usprkos ostvaruju sjajne rezultate. Međutim, postavlja se pitanje prati li Grad Dubrovnik taj rastući trend i gledaju li gradski oci toliko daleko kako bi shvatili da se i na sportu može razvijati snažna grana turizma.

Naš sugovornik Daniel Marušić jednakopravan je zastupnik obje strane – vlasnik je turističke agencije Dubrovnik Travel te istodobno pasionirani trkač, maratonac, triatlonac.

— Možda je Grad i spreman pomoći udrugama i klubovima, ali trenutno s tim nije dovoljno upoznat. Grad jest uključen u raznorazne projekte, ali to se temelji na neke ‘ad hoc’ suradnje u organizaciji utrka i događaja.

Nedostaje nam konkretna strategija.

Potrebno je sjesti za isti stol i dogovoriti se, jer ljudi su željni takvih aktivnosti – smatra Marušić.

Mišljenja je kako sport treba podijeliti na rad sportskih klubova te na rekreaciju, koja uključuje lokalno stanovništvo, građane, djecu. U oba smjera Marušić vidi priliku za razvoj.

— S obzirom da je Dubrovnik turistički grad, imali bismo dodatnu, a pritom i cjelogodišnju turističku ponudu.

Sportsko-rekreativni turizam idealno se uklapa u razmišljanja o Dubrovniku kao cjelogodišnjoj destinaciji, što je dio ukupne strategije dubrovačkog turizma. Znam da se na tome pomalo radi, ali je potrebno formirati radnu skupinu koja bi ideju doslovno sprovela u djelo, a ne da sve ostane na razini plana i inicijative – kaže Marušić.

Uvjeren je kako je riječ o jako jednostavnim, ali jeftinim i konkretnim potezima.

— Što se tiče troškova, za nekoga je i jako malo – puno, ali za Grad Dubrovnik to ne bi trebao biti velik financijski rizik. Riječ je o ‘šminkanju’ već postojeće sportske infrastrukture, ali još bitnije o održavanju te infrastrukture.

I danas svjedočimo kako je šetnica od Orsana do Uvale, koju rekreativci često

koriste, slabo osvijetljena, a manjka kanti za smeće ili klupa za odmor.

Uzmite stadion u Lapadu, gdje bi jedna prava tartan staza toliko pomogla našim atletičarima, koji danas nažalost na pripreme idu u Makarsku. Čini mi se da je stadion bolje izgledao u ratu. Sve su to jako bitni detalji. A takav vid rekreacije možete ponuditi ne samo gostima, već i građanima – ističe Marušić.

Podsjeća kako je danas u svijetu sve veći trend najobičnija šetnja, jer je pasivni način života ‘out’.

— Kretati se, šetati, provesti vrijeme na otvorenom. To je danas ‘in’. Ako to omogućite stanovnicima, onda će to prihvatiti i ostali – objašnjava Marušić, dodajući kako je i u svojoj agenciji dobio niz upita gostiju vezanih za rekreaciju. Smatra da bi odluka o razvoju sportsko-rekreativnog turizma u Dubrovniku u konačnici rezultirala ciljanim dolascima gostiju baš zbog rekreacije.

— Time bismo zapravo ‘ubili dvije muhe jednim udarcem’, jer bi ista infrastruktura služila i našim sugrađanima. Korist je i financijska i zdravstvena, a da ne govorim da bi se podigla kvaliteta života. Pretilost, tlak, stres, sve se to rješava rekreacijom. Istini za volju, treba pohvaliti Grad za niz kvalitetnih poteza, ali ima još dosta prostora za napredak kako bismo ponudili kvalitetna rješenja za stanovništvo – podvukao je Marušić.

Pozdravlja ideju o gradnji rekreacijskog parka na Glavici Babinog Kuka, kao i projekte na Batali te u Parku Luja Šoletića. Ipak, smatra ih ‘kapljicama’ u moru mogućnosti razvitka. Posebno ističe mentalitet lokalnog stanovništva, kojem se takvi sadržaji trebaju prilagoditi.

— Našim ljudima se baš i ne da vježbati u parkovima, a jako je slaba ponuda fitness centara, u usporedbi s drugim gradovima. Inače su u drugim hrvatskim gradovima tereni kvalitetniji, ima puno više sadržaja, kao i popratne infrastrukture. Osim toga, u drugim gradovima su termini za građane puno povoljniji i pristupačniji, a kod nas ih gotovo i nema. Zadarski sportski centar Višnjik od dana otvorenja je prepun sportaša i rekreativaca, od 6 do 23 sata. I naravno da je rezultat toga onda Zadar kao sportski grad, a to onda povlači otvaranje većeg broja sportskih butiga – smatra Marušić.

Ističe kako dubrovački klubovi koji se bave tim vidom sporta još uvijek nisu ‘kucali na vrata’ gradskih otaca i onih koji odlučuju o sportu, ali su u stalnom kontaktu s Dubrovačkim savezom športova.

— Kao član Vijeća Turističke

Trenutno hoteli ne sudjeluju puno, ali vjerujem da su oni, baš kao i drugi naši ‘novi sugrađani’, željni pomoći. Možda kad bi im se predstavio čist, zdrav i logičan koncept, vjerujem da bi se u suradnji s njima mogli odraditi sjajni projekti

zajednice nazočio sam predstavljanju strategije turizma, gdje se ovakvi sadržaji spominju. Ali sve je to na teoretskoj razini. Svi znamo da nam treba tartan staza, šetnice, o tome su i mediji puno pisali. Međutim, nedostaje konkretno tijelo koje će na svakodnevnoj bazi to sve pratiti – objašnjava Marušić. Kolika bi uloga u svemu tome trebala biti dubrovačkih hotela u stranom vlasništvu?

— Trenutno ne sudjeluju puno, ali vjerujem da su oni, baš kao i drugi naši ‘novi sugrađani’, željni pomoći. Možda kad bi im se predstavio čist, zdrav i logičan koncept, vjerujem da bi se u suradnji s njima mogli odraditi sjajni projekti, posebno oni od šire koristi i na dobrobit svih, i građana i gostiju Dubrovnika – mišljenja je Marušić.

Smatra kako bi i poslovna odluka hotelskih kuća o radu preko zime bila kompatibilna s idejom razvitka sportsko-rekreacijskog turizma.

— U konačnici bi to moglo dovesti do organiziranih dolazaka sportskih kolektiva sa sjevera Europe na zimske pripreme. Španjolska južna obala te Antalija u Turskoj iskoritili su prednosti blage zimske klime. Klubovi u sportovima ovisnima o vanjskim vremenskim uvjetima u tim krajevima organiziraju kampove, pa čak i komercijalne. A u Dubrovniku je topla klima, grad je siguran, s vrhunskim hotelima – podsjeća Marušić te za kraj ističe: — Ne trebamo graditi megalomanske projekte, već krenuti od malih koraka.

Jer Dubrovnik ima mogućnosti i sve su ideje dobrodošle.

20 Aktualno

7. PROSINCA 2016. • KUJUNDŽIĆ U ŽUPANIJI Ministar zdravstva Milan Kujundžić početkom tjedna našao se sa županom Nikolom Dobroslavićem te održao radne sastanke s ravnateljem OB Dubrovnik

Kratke PREGLED ZBIVANJA

Marijom Bekićem i njegovim suradnicima te ravnateljima domova zdravlja na temu situacije sa zdravstvom na području Dubrovačko-neretvanske županije.

NIKAKO DO PROJEKTA UREĐENJA MAGISTRALE

Tko koči cestu na Nuncijati?

Iako gradonačelnik za sporost u realizaciji projekta okrivljuje Hrvatske ceste, izgleda kako je upravo on krivac za odugovlačenje

Ni nakon nekoliko godina pregovaranja, dogovaranja i ‘sastančenja’ još se ne nazire početak radova na uređenju magistrale na Nuncijati Rekonstrukcija državne ceste D-8 od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice neće tako lako doći na ‘dnevni red’ iako su ovih dana, kako doznajemo, geodeti na terenu radi snimanja postojećeg stanja. O projektu se, naime, govori, dogovara i ‘sastanči’ već nekoliko godina, a sam početak radova još uvijek nije izvjestan, iako se prošle godine isticalo kako će radovi početi tijekom 2016. No, ova godina je na izmaku, a projekt još nije završen. Kako doznajemo od izvora bliskih Hrvatskim cestama, zbog niza nerealnih uvjeta Grada Dubrovnika, s

Zahvatom je planirana gradnja pet pothodnika

projektom se moralo krenuti ‘od nule’, raspisao se novi natječaj, potpisao ugovor s izrađivačem koji ga mora napraviti u roku od devet mjeseci do građevinske dozvole.

Naši izvori kao glavnog krivca za usporavanje cijelog projekta navode Grad Dubrovnik, odnosno samog gradonačelnika Andra Vlahušića, koji u javnosti pak optužuje Hrvatske ceste nazivajući ih najsporijom institucijom u državi. I za govornicom Gradskog vijeća osvrnuo se na problematiku Nuncijate: — Hr vatske ceste su daleko

najsporija institucija u zemlji. Još prije pet godina tražili smo da se osvijetli most, bili smo voljni sami platiti projekt osvjetljenja mosta, ali nam se do danas nisu udostojili odgovoriti.

Uostalom, kad Hrvatske ceste nisu šest godina u stanju napraviti projektnu dokumentaciju za dionicu ceste od mosta do Ilijine glavice, bojim se da će još dugo vremena proći dok ne osvijetlimo most – izjavio je svojevremeno Vlahušić.

Izmjena na izmjenu

Novi projekt morao se raditi, tvrde

Aktualno 21

• 7. PROSINCA 2016.

RATNA BOLNICA SV. VLAHO Uoči 25. obljetnice obrane Dubrovnika, ispred glavnog ulaza u OB Dubrovnik svečano je otkrivena spomenploča Ratnoj bolnici ‘Sveti Vlaho’. Inicijator podizanja spomen-ploče, dr. Mirsad Đanović

naši izvori, jer se na temelju ‘starog’ projekta nije mogla dobiti građevinska dozvola budući da je u odnosu na ranije tehničko rješenje potpuno izmijenjen.

Inače, prema javno dostupnim podacima vidljivo je kako su Hrvatske ceste početkom 2016. godine krenule u izradu proširenog idejnog projekta rekonstrukcije dijela magistrale, koja bi stanovnicima Nuncijate konačno omogućila siguran prelazak ceste. Osim toga, zadnjeg dana kolovoza objavljen je poziv za dostavu ponuda za proširenje opsega projektnog zadatka s provođenjem kompletnog upravnog postupka ishođenja lokacijske i građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste DC8 od mosta dr. Franje Tuđmana do petlje na Ilijinoj Glavici.

Inače, kako doznajemo, Grad Dubrovnik obvezao se riješiti projekt oborinske odvodnje od početka zahvata (neposredno prije Mosta) do gruške luke, dok će Hrvatske ceste odvodnju riješiti do točke početka zahvata.

Ovdje svakako treba istaknuti kako su Hrvatske ceste nositelj projekta rekonstrukcije do građevinske dozvole, a unutar njega radit će se i određeni zahvati na zahtjev Grada Dubrovnika poput tri parkirališta sa po sto parkirnih mjesta uz izgradnju pet pothodnika pri čemu će tri pothodnika biti u funkciji parkirališta, a dva za potrebe lokalnog stanovništva za siguran prelazak ceste. Već ranije se govorilo kako je temeljna zadaća ovog projekta, kojeg stanovnici Nuncijate čekaju već godinama (a zbog kojega su svojevremeno najavljivali i prosvjed), kvalitetna obnova kolnika, popravak geometrije ceste, projektiranje lijevih skretača na križanju državne ceste D8 i lokalnih prometnica, kao i budućih priključaka novih dijelova naselja na predjelu Nuncijata, izgradnja pješačkih staza i cestovne rasvjete u cijeloj dužini zahvata, uređenje sustava odvodnje, zamjena i obnova prometne opreme i signalizacije, uređenje pokosa usjeka i nasipa, izgradnja parkirališta na adekvatnim lokacijama te izgradnja pješačkih pothodnika na mjestima priključka na poprečne pješačke ulice koje se iz Gruža penju prema državnoj cesti D8.

Parkirališta, pothodnici

Na tri odvojene lokacije gradit će se već

40 milijuna kuna je procjena investicije

prisjetio se teških ratnih dana, dok je ratni ravnatelj Medicinskog centra dr. Zoran Cikatić napomenuo kako je to bila velika organizacija koja je brojila preko 1200 djelatnika.

spomenuta tri parkirališta, a uz proširenje kolnika, izgradnju vidikovaca te pješačkog nogostupa širine najmanje 2,6 metara na područjima s južne strane ceste gdje postoji prilaz privatnim objektima i garažama, postojeća cesta će se proširiti na trotračnu te će se jedna traka prenamijeniti u traku s ograničenom brzinom za ulazak i izlazak na postojeća privatna parking mjesta i garaže. Proširenje će se raditi u brdo, u pojasu vlasništva Hrvatskih cesta i u obuhvatu lokacijske dozvole.

Prisjetimo se i odgovora kojeg su nam Hrvatske ceste po pitanju ovog projekta dale u lipnju ove godine. Već tu se spominje novo idejno rješenje.

— Novo idejno rješenje za rekonstrukciju državne ceste D8 od Mosta dr. Franja Tuđmana do raskrižja Ilijina Glavica je izrađeno, pri čemu je ukupno rješenje, koje uključuje pripadajuće logističke objekte u funkciji domicilnog stanovništva i odvodnje oborinskih voda s predmetne građevine, usuglašeno s Gradom Dubrovnikom, odnosno njihovim projektantom tvrtkom Hidroprojekt ING. d.d., Zagreb – naveli su tada iz Hrvatskih cesta. Istaknuli su također kako je za projekt napisan Projektni zadatak radi raspisivanja tendera za izradu Glavnog projekta i ishođenja građevinske dozvole, te je isti kandidiran u Planu nabave Hrvatskih cesta d.o.o. za drugi kvartal 2016. godine.

No, ni tada nismo dobili odgovor na pitanje kad će početi gradnja, a spomenuta se investicija procjenjuje na 40 milijuna kuna.

Građanima s Nuncijate tako i dalje ostaje nadati se kako će za njih ključan dio magistrale ipak u dogledno vrijeme doći na red. • AFR

ŠIRENJE NASELJA Novi ulaz na Nuncijatu

Iako gradonačelnik za sporost u realizaciji projekta okrivljuje Hrvatske ceste, izgleda kako je upravo on krivac za odugovlačenje

Projektom uređenja magistrale od Mosta do Ilijine glavice trebao bi se raditi i novi ulaz u naselje Nuncijata. Iako su Hrvatske ceste, kako doznajemo, predlagale da novi ulaz bude neposredno prije naselja s lijeve strane, Grad Dubrovnik to je odbio jer se navodno prema prostorno-planskoj dokumentaciji planira širenje naselja pa se ulaz ‘pomaknuo’ niže prema autobusnoj stanici na Srednjem Konalu.

PRIZNANJA VOLONTERIMA

Uz vas rastemo i postajemo bolji Potpredsjednici Dubrovačke udruge skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija Faridi Bebi Pažin dodijeljena je nagrada za volonterku godine – ‘Vlaho Brangjolica’.

Gospođi Bebi Pažin nagradu i plaketu zahvalnicu u ime Grada Dubrovnika uručila je zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić.

– Uz vas rastemo, postajemo bolji, cijenimo, vidimo, pronalazimo ono najbolje u ljudima što se može pronaći i vidjeti – pohvalila je voditeljica programa Suzi Sokol dubrovačke volontere te dodala kako je volontiranje način života i, na kraju krajeva, izbor koji svima nama donosi mnogo toga.

Nagrada za organizatora volontiranja ove godine je pripala Dubrovačkoj udruzi likovnih umjetnika. Riječ je o udruzi koja postoji više od 30 godina tijekom kojih je organizirala brojne likovne kolonije, a tijekom svog postojanja udruga se odazivala brojnim humanitarnim akcijama u kojima su se likovni radovi prodavali na dobrotvornim aukcijama i poklanjali nizu javnih ustanova u Dubrovniku. Svi članovi udruge su volonteri, a ove godine su sudjelovali u opremanju hostela Dubrovnik u Vukovaru.

Predstavnica SKAC-a Martina Barkiđija uručila je nagradu Valteru Kožulu koji ju je primio u ime Dubrovačke udruge likovnih umjetnika.

Nagrada za poseban doprinos razvoju volonterstva dodijeljena je dubrovačkom uredu GRAWE-a d.o.o. čiji su članovi volonterskom akcijom uredili sportsku dvoranu i vanjsko igralište Pomorske-tehničke škole Dubrovnik. Nagradu u ime dubrovačkog ureda GRAWE-a preuzela je Martina Antunica. U istoj kategoriji nominiran je i Radisson Blu Resort, a zahvalnicu je u ime Resorta preuzeo Antun Vlahović.

Svečanost dodjele priznanja istaknutim dubrovačkim volonterima održana je na Međunarodni dan volontera, u ponedjeljak navečer u hotelu Lero.

22 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

NAKNADNA PAMET

25 godina poslije Zoru Svetog Nikole ‘91 dočekao sam u Lapadu, a do Grada sam uspio doći tek poslijepodne, već je padao mrak Svake se godine na današnji dan (a ovo pišem jučer, jer vaše danas je meni sutra) prisjetim nekoliko dragih ljudi s kojima sam pred 25 godina svakodnevno provodio sate i sate. Sjetim se Pava i Mira koji više nisu među nama.

Okupljali smo se u Mirovoj foto radnji u ulici Od puča, Božo i ja bi otišli do Dominikanaca po vodu, struju smo već prije pomoću niza produžnih kabela uspjeli dovući iz zgrade općine i tako smo u gotovo nemogućim uvjetima svakodnevno izrađivali fotografije stradanja ljudi i Grada. Bilo je to vrijeme klasične fotografije. Svaki film se razvijao ručno, pazilo se na temperaturu, kemikalije, vrijeme, prašinu jer svaka snimka bila je jedinstvena, a svaka pogreška fatalna.

Neke scene su mi se zauvijek urezale u pamćenje: jedinstveni, tužni, a opet prkosni i ponosni prizori, slike nevjerojatno dobro eksponirane i kadrirane unatoč opasnosti i nemogućim uvjetima, dok zvižde šrapneli i meci svud uokolo. Slali smo fotografije u svijet, na sve moguće načine, s idejom da će možda nekog, negdje potaknuti na razmišljanje i akciju.

Zoru Svetog Nikole ‘91 dočekao sam u Lapadu, a do Grada sam uspio doći tek poslijepodne, već je padao mrak.

Plameni obrisi i zvuk slomljenog stakla pod nogama pratili su me od Pila.

Knedla u grlu, nevjerica i bijes. Na ulazu na Stradun prepoznala me teta Mare, pritrčala, snažno zagrlila i počela jecati. Gledao sam je začuđeno, prljavu od gareži i prašine. Povukla je i mene u plač. Tek sam nakon par trenutaka uspio razabrati da me je već oplakala jer je mislila da sam poginuo kod Luže.

Probijao sam se kroz masu, na Stradunu je bilo dosta ljudi. Nosili su stvari okolo, gledali razorene kuće. Boža sam prepoznao negdje oko banke, prvo sam spazio fotoaparat. Pogledao me i jedva izgovorio: ‘Pavo’.

U sjećanje, Pavo Urban, 1.8.1968 – 6.12.1991.

GRAĐANI UPOZORAVAJU NA NOVU VRSTU PRIJEVARE

‘Gluhonije vrebaju vaš

Piše Zoran Pucarić

Skandalozno. Mene je nekidan zaustavio u Boškovićevoj ulici i tražio za potpisati i dati prilog.

Na spisku (od nekih 5, 6 osoba) bili su nerazumljivi potpisi i nerazumljiva imena, a iznosi na kraju 200 kuna. Potapšao sam ga po ramenima i produžio

Boža sam prepoznao negdje oko banke, prvo sam spazio fotoaparat.

Pogledao me i jedva izgovorio: ‘Pavo’

Posljednjih nekoliko dana pojedinci po Dubrovniku skupljaju donacije za ‘Međunarodni centar za gluhe i tjelesno potlačene ljude i za siromašnu djecu’, no brojni naši sugrađani posumnjali su kako se radi o prijevari, o kojoj je još u rujnu pisao i Glas Slavonije.

— U Gradu skupljaju pare za ‘Međunarodni centar za gluhe i tjelesno potlačene ljude i za siromašnu djecu’. Čak sam spravila pare, ali mi je ‘kliklo’ da mu tražim isprave. Činio se gluhonijem pa sam mu zamahala svojom

osobnom, a on mi je pantomimom objasnio da mu je ostala tamo gdje spava. Vidila sam da se radi o strancu i uzela mobitel da mu otipkam jedno pitanje i gospodin je tada utekao. Dalo mi se ‘izguglat’ i vidim da je na potpuno isti način bilo prijevara – napisala je naša sugrađanka na društvenim mrežama, podijelivši i poveznicu na tekst Glasa Slavonije u kojem se spominje isti modus operandi nepoznatih prevaranata.

Nakon objave njenog upozorenja, DuListu se javilo još sugrađana koji su

Aktualno 23

• 7. PROSINCA 2016.

emi’ prevaranti še takuine! po gradu, od Ploča i Straduna preko Gruža i Lapada, susretali muškarce i djevojke kako skupljaju donacije za isti centar.

Naljutio se na 20 kuna

— Skandalozno. Mene je nekidan zaustavio u Boškovićevoj ulici i tražio za potpisati i dati prilog. Na spisku (od nekih 5, 6 osoba) bili su nerazumljivi potpisi i nerazumljiva imena, a iznosi na kraju 200 kuna. Potapšao sam ga po ramenima i produžio jer sam shvatio o čemu se radi – napisao nam je u e-mailu drugi sugrađanin.

‘Nasjevši’ na prijevaru u koju je tek naknadno posumnjala, jedna naša sugrađanka doživjela je i neugodnost kada je donirala 20 kuna, što mladiću, koji je skupljao donacije, nije bilo baš po volji. Rekla nam je kako je riječ o pristojno obučenom mladiću od nekih 35 godina kojega je susrela na Pločama.

Predstavio se kao gluhonijema osoba te je komunicirao gestama.

Dvije dojave

‘Nasjevši’ na prijevaru u koju je tek naknadno posumnjala, jedna naša sugrađanka doživjela je i neugodnost kada je donirala 20 kuna, što mladiću, koji je skupljao donacije, nije bilo baš po volji

Tragom velikog broja dojava o ovim nepoznatim i još uvijek navodnim prevarantima koji ‘operiraju’ po Dubrovniku, kontaktirali smo i Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku s pitanjem jesu li ih naši sugrađani prijavili. Iz Policije su nam potvrdili dvije prijave. Jedna je bila 1. prosinca kada je stigla dojava o muškoj osobi koja ‘operira’ na području Straduna i Ploča, a druga dojava stigla je 6. prosinca i odnosila se na područje oko gruškog bazena.

Ne nasjedajte na neprovjerene donacije

Ukoliko idemo s pretpostavkom kako je riječ o prevarantima, to bi bilo kazneno djelo prijevare. Naime, takve osobe građane dovode u zabludu da prikupljaju pomoć za neku ustanovu ili u ovom slučaju za međunarodni centar, a u stvari prikupljaju novac za sebe.

No, svi oni građani koji su dali donacije manje od tisuću kuna u slučaju utvrđene prijevare isto bi trebali ‘goniti’ privatnom tužbom, dok se za iznose veće od tisuću kuna tužba pokreće po službenoj dužnosti. No, u oba slučaja policija je ta koja traga za počiniteljima.

Ovom prilikom iz Policije su Dubrovčanima uputili apel, odnosno upozorenje, da ne nasjedaju na neprovjerena skupljanja donacija, posebno ne preko pojedinaca koji ih zaustavljaju na cesti i traže novac na licu mjesta.

Nekima očito ništa nije sveto pa se sve češće može čuti o prijevarama na

račun najosjetljivijih članova društva.

O istim je prevarantima još u rujnu, dakle, pisao i Glas Slavonije.

Prevaranti bi u Osijeku vjerojatno ostali neprimijećeni da u kanti za smeće nije pronađen papir s potpisima prikupljenima u svrhu otvaranja tzv. Međunarodnog centra za gluhe i tjelesno potlačene ljude i za siromašnu djecu.

Na kraju savjet – zaobilazite u širokom luku sve sumnjive donacije i peticije, posebno one za koje vam na licu mjesta traže novac bez temeljite provjere. • AFR

24 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

Crna kronika PRIJEVARA

Britanac pokušao zbrisati

Iz Policijske uprave dubrovačkoneretvanske izvijestili su kako je završena kriminalistička istraga nad 25-godišnjim Britancem, kojeg se sumnjiči za kazneno djelo prijevare. Točnije, sumnjiči se da je tijekom cijelog mjeseca studenog koristio usluge smještaja u apartmanu u Orašcu, a koje nije platio, već se udaljio iz apartmana s namjerom povratka u Veliku Britaniju.

Također se sumnjiči da je od 33-godišnjeg vlasnika apartmana u više navrata posudio veći novčani iznos koji nije vratio. Vlasnik apartmana oštećen je za ukupan iznos od oko 49 000 kuna.

Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

FRONTALNI SUDAR

U teškoj promet poginuo Konavl Uslijed udara smrtno je stradao vozač osobnog vozila, dok je vozač teretnog vozila zadobio teške tjelesne ozlijede te je nakon ukazane liječničke pomoći zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici NA MAGISTRALI

U lančanom sudaru pet vozila, četiri osobe ozlij

PET TISUĆA KUNA

Zagrepčanin Internetom prevario Dubrovčanina Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika PP Dubrovnik 28-godišnjak s područja Zagreba, osumnjičen je za kazneno djelo prijevare. Kako javljaju iz PU DN, sredinom svibnja ove godine 28-godišnjak iz Dubrovnika je putem internet bankarstva osumnjičenom uplatio novčani iznos od gotovo pet tisuća kuna za auto dijelove koji mu do danas nisu isporučeni. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

Na intervenciju su izašli policija, hitna pomoć i JVP Dubrovački vatrogasci s tri vozila i sedam vatrogasaca

Aktualno 25

• 7. PROSINCA 2016.

POKUŠAO IZNUDITI OSIGURAVAJUĆU KUĆU Naši policajci su u suradnji s kolegama iz Slavonije kriminalističkim istraživanjem otkrili kako je 54-godišnjak lažnom prijavom prometne nezgode pokušao iznuditi 54 tisuće kuna od osiguravajuće kuće zbog oštećenja osobnog vozila. PU DN

je priopćila kako je 54-godišnji osumnjičenik za pokušaj prijevare početkom svibnja PP Orahovica lažno prijavio da je osobnim vozilom rent-a-cara iz Dubrovnika izazvao prometnu nezgodu, odnosno vozilom sletio s ceste Orahovica-Kutjevo, a s ciljem da od osiguravajuće kuće naplati štetu na

vozilu u visini od 56 tisuća kuna. Međutim, policija je utvrdila kako je vozilo oštećeno u prometnoj nesreći koju je, nekoliko dana ranije, izazvao 25-godišnjak na dijelu ceste između Kutjeva i Duzlaka, a koji prometnu nesreću nije prijavio policiji i osiguravajućem društvu.

NA VIDIKOVCU

tnoj nesreći ljanin T.H. U teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila prošli tjedan na magistrali u Konavlima, smrtno je stradao 39-godišnji T.H., dok je teške tjelesne ozljede zadobio 55-godišnji vozač kamiona.

Naime, prema izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je 55-godišnji vozač teretnog vozila, krećući se državnom cestom D-8 u pravcu Grude, izgubio nadzor nad vozilom, prešao u suprotnu kolničku traku

Do prometne nesreće je došlo kada je 55-godišnji vozač teretnog vozila izgubio nadzor i frontalno udario u osobno vozilo

i frontalno udario u osobno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 39-godišnjak.

Uslijed udara smrtno je stradao vozač osobnog vozila, dok je vozač teretnog vozila zadobio teške tjelesne ozlijede te je nakon ukazane liječničke pomoći zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici. Za vrijeme trajanja očevida, kojim je rukovodila zamjenica općinskog državnog odvjetnika, promet na tom dijelu ceste bio je zatvoren.

jeđene U ponedjeljak u jutarnjim satima došlo je do prometne nesreće na magistrali pokraj istočnog ulaza u grad u kojoj je sudjelovalo pet vozila, a četiri osobe su zadobile ozljede.

Do zaključenja teksta za dvije osobe su ustanovljene teške tjelesne ozljede neopasne po život. Na intervenciju su izašli policija, hitna pomoć i JVP Dubrovački vatrogasci s tri vozila i sedam vatrogasaca. Promet tim

Sudar dva automobila i kamiona

Na državnoj cesti D-8 na predjelu ispod vidikovca 1. prosinca oko 14.30 sati došlo je do sudara. Prema informacijama u sudaru su sudjelovala dva osobna vozila i kamion. Ozlijeđenih nema. Za vrijeme trajanja očevida promet se odvijao naizmjenično jednim prometnim trakom pa se uz smjera Dubrovnika prema Župi dubrovačkoj stvorila velika kolona koja je trajala više sati.

U ČELOPECIMA

Za dvije osobe su ustanovljene teške tjelesne ozljede

predjelom je bio obustavljen na gotovo dva sata, a vozila iz smjera Župe su se preusmjeravala na prometnicu prema Brgatu.

Kako su nam potvrdili iz OKC-a jednu ozlijeđenu osobu iz automobila morali su izvlačiti vatrogasci.

Auto završio na krovu

Četvrtak je u okolici Dubrovnika bio, nažalost, obilježen s nekoliko prometnih nesreća. Tako se u Čelopecima u Župi dubrovačkoj dogodila prometna nezgoda u kojoj se osobno vozilo, iz neutvrđenih razloga, prevrnulo na krov. Ozlijeđenih osoba nije bilo, a i ovaj put za ‘dojavu’ je zaslužna, među ostalim i ‘Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica’. Tijekom očevida, promet je ovim dijelom Župe dubrovačke bio otežan.

26 Promo

7. PROSINCA 2016. •

OTKRIJTE ATRAKTIVNU PONUDU KONAVALA

Biciklirajte kroz povijest – putevima stare uskotračne željeznice Ćiro!

Konavoska dionica ‘Ćira’ je dio željeznice Sarajevo – Zelenika koja je imala veliki utjecaj na razvoj Konavala

Projekt ‘Ćiro’ prilagodio se potrebama modernih turista i posjetitelja koji će moći putem postavljenih QR kodova na signalizaciji i iskustva 360° virtualne stvarnosti doživjeti povijest ‘Ćira’ Ponuda Konavala je od nedavno bogatija za još jednu atrakciju, kako za turiste tako i za sve domaće, biciklističko-pješačku stazu Ćiro! Bivša željeznička dionica i to u dužini od

18 km, od granice s Bosnom i Hercegovinom do Zvekovice preuređena je u sklopu projekta ‘Bicikliranjem kroz povijest – revitalizacija stare uskotračne željeznice Ćiro’ u atraktivnu

biciklističko-pješačku stazu. Idući put, kada budete tražili kuda prošetati na čistom zraku, dođite do Konavala i prošećite ili provozajte biciklo novom biciklističko-pječakom stazom u Konavlima. Vjerujemo da vam to neće biti zadnji put!

Na najatraktivnijem dijelu ove dionice od Vojskog Dola do Mihanića, osim što je staza osigurana zaštitnom ogradom, također su postavljena odmarališta s klupama i stolovima

Promo 27

• 7. PROSINCA 2016.

na kojima se biciklisti i pješaci mogu odmoriti i uživati u prekrasnim pogledima na Konavle, kao i turistička signalizacija s info tablama putem kojih posjetitelji mogu nešto i naučiti o posebnostima Ćira i najjužnije općine u Hrvatskoj općenito. Posebna atrakcija su i tri tunela od kojih je najveći, tunel ‘Mihanići’, stanište kolonije šišmiša koji se zbog ugroženosti nalaze na Crvenom popisu sisavaca Hrvatske. Na južnom ulazu u tunel je postavljeno odmaralište na kojem je, posebno u sumrak, omogućeno jedinstveno uživanje u promatranju šišmiša – popularno nazvano u svijetu ’ bat watching’. Pored infrastrukturnog opremanja staze projekt je također dao velik naglasak na jačanje kapaciteta samih krajnjih korisnika – dionika u turizmu, odnosno financirane su aktivnosti edukativnih radionica za njih, organizirana je studijska posjeta staze ‘Parenzana’ u Istri te su nabavljene bicikle i setovi alata za održavanje istih a koji su javnim pozivom dodijeljene krajnjim korisnicima u Konavlima na korištenje. Valja spomenuti da se projektom ‘Ćiro’ prilagodilo i potrebama modernih turista i posjetitelja koji će moći putem postavljenih QR kodova na signalizaciji i iskustva 360° virtualne stvarnosti doživjeti povijest ‘Ćira’ kroz ažuriraniju i drukčiju perspektivu, i to kod bivše željezničke stanice ‘Mihanići’.

Konavoska dionica ‘Ćira’ je dio željeznice Sarajevo – Zelenika koja je imala veliki utjecaj na razvoj Konavala jer je do Drugog svjetskog rata služila za snabdijevanje ovog područja građevinskim materijalom, prehrambenom i tehničkom robom. U razdoblju

Prvog svjetskog rata željeznica je imala većinski vojnu namjenu jer je snabdijevala važnu vojno-pomorsku bazu u Boki Kotorskoj, a zbog svoje geostrateške važnosti dionica željezničke pruge kroz Konavle je bila više puta i napadnuta s mora.

Prevozeći preko 150 putnika dnevno, svoj vrhunac željeznička pruga je doživjela nakon Drugog svjetskog rata kada je u Konavle dovodila prehrambenu robu, umjetna gnojiva i ostala

18

kilometara dužina je preuređene bivše željezničke dionice od granice s BiH do Zvekovice

sredstva potrebna za poljoprivredu i vinogradarstvo, kao i stoku i stočnu hranu, dok je s područja Konavala u Sarajevo odvozila velike količine voća i povrća. Izgradnjom Jadranske magistrale i Zračne luke Čilipi dolazi do pada prometa željeznicom zbog čega se 1. srpnja 1968. godine ova relacija zatvara.

Projekt ‘Bicikliranjem kroz povijest – revitalizacija stare uskotračne željeznice Ćiro’ se provodi od prosinca 2014. zajedno s partnerima iz BiH, a završava se 18. prosinca 2016. Nositelj projekta ‘Ćiro’ na razini uključenih hrvatskih partnera je Općina Konavle, a ostali hrvatski partneri su TZ Općine Konavle i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko – neretvanske županije DUNEA. Ukupna vrijednost projekta je 643.266,42 eura, dok proračun hrvatskih partnera iznosi 292.605,95 eura. Od toga 83,04 posto bespovratnih sredstava financira IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007.–2013., a preostalih 16,96 posto je iznos sufinanciranja od strane hrvatskih partnera.

Opći cilj projekta je doprinijeti povezivanju prekograničnog područja naše županije i Hercegovine putem uspostave nove zajedničke turističke ponude, a koja će imati ulogu svojevrsnog ‘muzeja na otvorenom’ posvećenom prošlosti ‘Ćira’.

Idući put, kada budete tražili kuda prošetati na čistom zraku, dođite do Konavala i prošećite ili provozajte biciklo novom biciklističko-pječakom stazom u Konavlima

28 Aktualno

7. PROSINCA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

TURISTIČKA PONUDA NERETVE

Otvoren Centar za selektivne oblike turizma

IZ OPĆINE MOLE ZA STRPLJENJE

Počela rekonstr Srebreno

U Centru za selektivne oblike turizma turisti i svi zainteresirani moći će saznati sve o turističkoj ponudi u dolini Neretve ŽUPANIJA U Pločama je otvoren Cen-

tar za selektivne oblike turizma Dubrovačko-neretvanske županije, čija je zgrada obnovljena i rekonstruirana jednim dijelom i sredstvima EU fondova u sklopu projekta HERA. Naime, u projektu HERA, koji se provodi od 2013. godine, sudjelovalo je 19 partnera iz osam država, a ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo devet milijuna eura. Vrijednost projektnih investicija Dubrovačko-neretvanske županije je tri milijuna i 300 tisuća kuna od čega su glavne projektne investicije bili građevinski radovi vrijedni oko dva milijuna kuna. Obnovljeni prostor također je i opremljen multimedijalnom opremom i namještajem vrijednim oko 300 tisuća kuna.

Centar bi, uz objedinjavanje ponude svih turističkih sadržaja na području doline Neretve, trebao pružati dodatne multimedijalne sadržaje kroz kulturna događanja, izložbe, manifestacije, kongrese, koncerte, te aktivno promovirati neretvansku turističku ponudu u zemlji i inozemstvu.

Prisutne su prigodom svečanog otvaranja Centra, uz župana Nikolu Dobroslavića, pozdravili i državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić te pročelnica za kulturu, obrazovanje, znanost i šport te ujedno i koordinatorica projekta HERA u DNŽ Marijeta Hladilo.

Načelnik Silvio Nardelli zatražio je zatvaranje gradilišta od 20. prosinca do 9. siječnja ŽUPA DUBROVAČKA Krajem prošlog

tjedna započeli su radovi na rekontrukciji raskrižja Srebreno. Kako javljaju iz Općine Župa dubrovačka,

radovi podrazumijevaju proširenje same ceste, izgradnju lijevih skretača te postavljanje najmodernije svjetlosne signalizacije.

POVIJEST NA ZRNU SOLI

Stonu za kulturnu baštinu više od 56 m

Predstavnici županije ovom prigodom podijelili su prigodne poklone učenicima hotelijersko – turističkog smjera Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića u Pločama.

ŽUPANIJA Općini Ston, kao nositelju projekta ‘Povijest na zrnu soli’, odobreno je ukupno 56,6 milijuna kuna za provedbu projektnih aktivnosti.

Riječ je o projektu kojeg je Općina Ston, u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA, prijavila na javni poziv za pripremu i provedbu integriranih programa zasnovanih na obnovi kulturne baštine još početkom

Općina Ston je osigurala 85 posto ukupne vrijednosti projekta

Aktualno 29

• 7. PROSINCA 2016.

TURISTIČKE BROJKE U studenom 2016. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 26 511 dolazaka, što je 33 posto više od studenog 2015. godine i 72 592 noćenja, što je 34 posto više nego u studenom

2015. godine. U jedanaest mjeseci 2016. godine registrirano je 1 643 683 dolazaka turista s ostvarenih 7 387 811 noćenja. U usporedbi s 2015. godinom dolasci i noćenja su u porastu za 10 posto.

rukcija raskrižja — Riječ je o najboljem mogućem rješenju problema prometnih gužvi na raskrižju u jednom nivou – naveo je načelnik župske općine Silvio Nardelli.

No, sam početak i postavljanje privremene prometne regulacije tek stotinjak metara nedaleko postojećeg semafora, koji u petak nije bio ugašen, stvorile su kilometarske kolone.

— Iako smo dugo iščekivali početak ovih radova, njihova realizacija započela je u predblagdansko vrijeme kad je ponovno došlo do povećane koncentracije prometa na ovom području. Osobno sam od Hrvatskih cesta zatražio uvođenje regulacije prometa na raskrižju Srebreno u režimu treptajućeg žutog svjetla. Također, s obzirom na povećanje gustoće prometa u predblagdansko i blagdansko vrijeme, dodatno sam zatražio od Hrvatskih cesta zatvaranje gradilišta od 20. prosinca do 9. siječnja 2017. kako bi se donekle ublažile prometne gužve – rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, zamolivši

Župi novo električno vozilo

ŽUPA DUBROVAČKA Općina Župa

Riječ je o najboljem mogućem rješenju problema prometnih gužvi

sve vozače i sudionike u prometu za strpljenje, a sve zbog boljitka u protočnosti i sigurnosti koji će biti konačan rezultat ove rekonstrukcije.

Iz Hrvatskih cesta istaknuli su kako su tijekom studenog, a prije službenog početka radova, izvršeni svi pripremni radovi u funkciji početka radova u punom intenzitetu.

milijuna kuna Za provedbu aktivnosti obnove i proširenja Stonskog lapidarija bit će zadužena Župa sv. Vlaha, Ston 2016. godine, a sada je, nakon uspješno završenog postupka evaluacije, dobila odluku o financiranju od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Općina Ston je na ovaj način, sebi i svojim partnerima na projektu, osigurala 85 posto ukupne vrijednosti projekta, odnosno 48 milijuna kuna bespovratnih

RAD BEZ OMETANJA PROMETA

Na projektu uz Općinu sudjeluje još 5 partnera

sredstava, javljaju iz DUNEA-e.

Na projektu uz Općinu sudjeluje još pet partnera. Društvo prijatelja dubrovačke starine kroz ovaj će projekt financirati rekonstrukciju, uređenje i opremanje tvrđava Veliki Kaštio i Koruna, rekonstrukciju i uređenje poteza južnog zida Stonskih zidina te uređenje parka Komarda. Za provedbu aktivnosti obnove i proširenja Stonskog lapidarija bit će zadužena Župa sv. Vlaha, Ston, a projekt predviđa i obnovu Napoleonovog puta, u onom djelu koji se nalazi na području općine..

dubrovačka posljednjih nekoliko godina intenzivno provodi mjere energetske učinkovitosti na svom području.

U cilju poticanja razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda na području jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja osiguralo je Općini Župi dubrovačkoj sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna kao pomoć za nabavu malog višenamjenskog električnog vozila. Ukupna vrijednost investicije iznosi 218.750 kuna.

Nabavkom malog višenamjenskog električnog vozila radna učinkovitost uspješno će se kombinirati s održivim razvojem te će se održavanje čistoće na području Općine podići na višu razinu.

Vozilo je idealno pomagalo za održavanje parkova i zelenih površina. Jednostavno je za rukovanje i kompaktno, može doći svugdje i omogućava djelatnicima Komunalnog društva Župa dubrovačka djelotvoran rad bez ometanja prometa, a koristit će se za sakupljanje kanti, čišćenje javnih površina, sakupljanje trave i lišća, održavanje parkova, vrtova i groblja.

30 Kolumne

7. PROSINCA 2016. •

Kolumne

DVA ISTAKNUTA liječnika dr. Boris Sokal i dr. sc. Siniša Car za DuList dijele svoja razmišljanja o životu. Svaki na svoj način.

Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Licemjerje Gomila laži zasjenjuje ovaj prolazni svijet!

Izraz u naslovu ima i istoznačnice: dvoličnost, hipokrizija, farizejstvo, prijetvornost. Licemjerje označava nemoralno ponašanje, kojom se osoba predstavlja drugačije nego u stvarnosti. Prikriva svoj karakter, predstavlja se dobrim i ispravnim, a nije takva. Zapravo, skriva svoju pravu prirodu. Treba biti oprezan: ‘I najzločestiji pas, maše repom.’ Licemjeri su također poput sata: ‘Jedno pokazuju, a drugo otkucavaju.’ Drugim riječima, kažu Afrikanci, pažljivo vežu kozu, a onda daju tajni znak hijenama. Osim toga navlače masku, prikrivajući svoje lice. Hvale u nas neke vrline, ali čim se okrenu nekom drugom, ocrnjuju nas.

Najčešće se prepoznaju među političarima. Što je njihovo pravo lice? Ono dok su bili u političkoj stranci, ili ono kada su izašli iz nje, pa čak osnovali neku drugu? Nažalost, moralni principi su u značajnoj krizi, do njih se ‘ne drži’, zato prevladava licemjerje. Ono se naprosto uvuklo u svaku ljudsku poru.

Zanimljivo, i apostol Pavao bio je pripadnik farizejske struje, prije Krista. A farizeji su bili politička stranka u Izraelu, usmjerena prvenstveno na religiju, štovali su Stari zavjet, ustrojili Talmud (najsvetija knjiga Židova), no bili su odvojeni od običnog puka. U Evanđelju pak, i uopće u europskim zemljama o farizejima se govori u negativnom kontekstu. A sv. Pavle je tek dolaskom Krista, oslobodio se Zakona i počinje nagovještavati kršćansku slobodu. Biti slobodan – znači ljubiti! Umjesto ‘slova’ (Zakona), počelo je djelovanje Duha.

Gdje je Duh, tu je i sloboda. Duh su, (govori apostol Pavle): Ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost i uzdržljivost (Gal. 5, 22).

‘Ljubi drugog kao samog sebe!’ Ili po sv. A. Aureliju: Ljubi i radi što hoćeš! I služi istini! A danas? Dovoljno je pogledati oko sebe: Gomila laži zasjenjuje ovaj prolazni svijet! Koliko je samo licemjerstva, podvala, prevara, površnosti i neiskrenosti? Svako novorođeno

Piše dr. Boris Sokal

ljudsko biće prima najdublja uvjerenja od svojih roditelja. Potom od šire društvene zajednice, koja također potječe od roditelja. U okviru ljudske zajednice, posebno danas, ‘mass mediji’ postali su glavna težišnica suvremene planetarne kulture. Medijske poruke, naprosto omame čeljade. Ono postaje pasivno. Bez svog suda i zaključka.

Jednostavno ne razmišlja svojom glavom. Npr., zašto se vodi rat na Bliskom i srednjem Istoku? U ime i za račun čijih interesa? Koristoljublje? Nafta?

Dolori? ‘Evri’? Većina svjetskih medija ne govori istinu! Istina se prikazuje kao laž i obratno. Oni koji imaju vlast nad medijima imaju neograničenu moć nad pučanstvom. Pa, iako je društvo puno prijevara i laži, sve se ipak u konačnici dozna i otkrije! Talijanski svećenik – salezijanac, B. Ferrero, napisao je ovu kratku priču: ‘Bila jedna mačka koja je gorila o ljubavi prema nekom mladiću. Bila je toliko zaljubljena te je molila čarobnicu da je pretvori u ljepoticu, koja bi ga mogla osvojiti. Čarobnica pristane i mačka dobije lik žene. Ona upozna mladića i ubrzo počnu priprave za ženidbu. Došao i dan svadbe; slavilo se uz pjesmu i ples.

Svijetla su obasjavala uzvanike za stolovima punih delicija. Sve je bilo u najboljem redu.

U jednom trenutku mlada ugleda miša kako bježi iz dvorane. Istog časa skoči i pojuri za njim’. Dunkve, ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće saznati. Zato, zaključuje Ferrero, citirajući evanđelje po sv.

Luki, čuvajte se kvasca farizejskog, to jest licemjerja. Sve što u tami rekoste, na svijetlu će se čuti. I što ste po skrovištima činili i u uho šaptali, propovijedati će se po krovovima.

Ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće saznati

PS. Mlađahni, liberalno-lijevičarski povjesničar T.J., nedavno u televizijskoj debati, konačno priznaje kako je bivši predsjednik JugoslavijeTito, bio zločinac.

Kolumne 31

• 7. PROSINCA 2016. tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti... S drugog kraja županije, s Mljeta, javlja

se dr. Car, rodom Varaždinac, koji bilježi razmišljanja o životu na otoku i svojim suotočanima.

Mljet mu je postao novi dom, a kako se tamo snalazi pratite u 'Životu na jugu'.

ŽIVOT NA JUGU, SEZONA 1 - EPIZODA 13

Sadržaj sreće

Kraj je godine, napišite mi svoj sadržaj sreće i molim vas pošaljite kao prilog budućoj ‘sretnoj enciklopediji’ Neki dan došli su glasovi iz mojeg ‘bivšeg života’. Pitali su moju dragu Aleksandru što ona misli, jesam li ja doista sretan tu gdje sam. Odgovorila je: ‘Tko bi mogao znati je li on sretan, niti on sam to ne zna?!’. Tako odgovara netko tko me zaista poznaje. Ona zna da za mene sreća, kao uostalom i toliko riječi koje koristimo u svakodnevnom razgovoru i na način na koje ih koristimo, zdravlje na primjer, ima drugačije značenje ili barem traži da detaljnije objasnim što pod time mislim. Je li sreća kratkotrajni ushit zbog dobro obavljenog posla, tjelesnog užitka bilo kojeg porijekla ili je to čovjekovo trajnije stanje, kao usmjerenje, ali u tom slučaju o njoj govorimo retrogradno prije zadnjeg zemaljskog udaha? Često je ona sinonim za mir, no s tim se ne bi složili svi oni koji u životu čeznu za uzbuđenjima bilo koje vrste. Ja zapravo to i odgovaram, ne znam što je sreća, ali znam da sam mirniji nego ranije. Nadodao bih, kao što želim i vama da shvatite, da znam kad uzmem u obzir sve što sreću čini imam itekako razloga da ju osjećam. Ovo što slijedi popis je mojih razloga za sreću.

1) U posljednjih 10 mjeseci bio sam 300 dana na moru. Za nas kontinentalce, koji volimo more i koji smo živjeli za ljetne godišnje odmore, to je prosjek 20 godina dvotjednih aranžmana. I kad nakon završenog posla ležiš u vali, trpeći bockanje sunčevih zraka na koži i iskričave slike na zatvorenim kapcima ispod slamnatog šešira na licu, pokušavajući namjestiti žuljavo kamenje ispod trtice, slušajući šum valova i ignorirajući bezbrižno blebetanje ljudi oko sebe, ne osjećaš tjeskobu jer ćeš skoro to morati prekinuti i vratiti se ‘stvarnom’ životu. Ako je sreća biti na trajnom godišnjem odmoru onda sam sretan.

Piše dr. sc. Siniša Car

Na ovom Kalipsinom otoku i Morfej negdje ima podružnicu

2) Isto to vrijeme udišem zrak najveće kvalitete. Piše da je kvaliteta zraka na Mljetu prve kategorije. Suosjećam s ljudima, poput onih u Sisku ili Slavonskom Brodu, koji nemaju tu sreću. Kao dijete obožavao sam dokumentarnu emisiju ‘Opstanak’ o životinjskom svijetu. Palo mi je to na pamet kad razmišljam kako smo mi ljudi zapravo neprilagođeni, i za razliku od životinjskih vrsta ostajemo vezani uz prostor, bez obzira što svakodnevno dobivamo dokaze koliko je on štetan za nas. Svaki čopor napustio bi svoje boravište u situaciji ugrožavanja života zajednice, što ne znači da je svugdje dobrodošao (svjedoci smo toga nažalost u našem ljudskom svijetu). Zrak kao sadržaj sreće, apsolutno. Nemam tu sreću sa kvalitetom vode, ali polako shvaćam da ona zapravo dolazi s neba.

3) Sanjam u tehnicoloru©. Rekli su mi, kad sam došao na otok, da ću se za početak dobro naspavati. Dobro je eufemizam za ono što se dešava. Rijetko sam imao problema sa spavanjem osim u slučajevima kad su me, zbog prirode posla koji sam radio i sna koji je bio posljedično tanak, budili bučni susjedi ili zvukovi života grada koji malo prostora ostavljaju tišini. Mrak koji se vidi i tišina čuje (citiram) mijenjaju spavanje.

San ovdje postaje doista trenutak smrti, a ono što tada počinje nema veze s ovozemaljskim. Na ovom Kalipsinom otoku i Morfej negdje ima podružnicu. Tako živopisne slike, sadržaji, emotivno neutralni, doveli su me u situaciju da s iščekivanjem čekam nastavak epizode slijedeće noći. U sobi u kojoj spavam, saznao sam, bio je puno ranije stacionar, kažu i ginekološki stol (sic.), a kasnije soba u kojoj se umiralo. Ali mislim da nema to veze s tim, i u prethodnom stanu sanjao sam životopisno. Nije moja uobrazilja, gosti koji dolaze podijelili su iste impresije. Nekima se javljaju u snu lica ljudi na koje su davno zaboravili. Dalo bi se istraživati, ponekad se osjećam kao da sam možda već umro i da se nalazim negdje u srednjem prostoru gdje je teško odijeliti

san od jave. Vezano je to vjerojatno uz mir koji ovdje vlada.

4) Pojeo sam grožđa, paprika, mandarina, nara i limuna prosjeka posljednjih 5 godina, toliko da sam se zabrinuo i krenuo tražiti postoji li možda, vezano uz limune koje jedem poput jabuke, kakva opisana hipervitamnoza. Sjetih se Linusa Paulinga, kemičara i laureata Nobelove nagrade za mir, koji je pio 3 grama C vitamina (to je 6 tableta od 500 mg), pa je živio 93 godine. Digresija, nema dokaza da prevenira karcinome što je on tvrdio. S druge strane nema čestih hipervitaminoza C jer se izlučuje bubrezima. Vjerojatno sam i više ribe pojeo, maslinovog ulja svakako. I nikada, do sada, nisam tako malo hrane bacio. Nema tog kompulzivnog punjenja frižidera, tako tipičnog za potrošačko društvo. Sve se koristi, obrađuje. Iako je butiga blizu ideju kuhanja prilagođavam namirnicama, a ne obratno što u konačnici razvija kreativnost i ekološki je osvještenije.

5) Nikad se nisam, u svojoj odrasloj dobi, manje žurio. Žurba je naučeno, uvjetovano ponašanje ljudi u skupini.

Ona je rijetko izraz potrebe trenutka, ona je nametnuta, ne znam čime no znam da sam se u ‘bivšem životu’ zaustavljao s pitanjem zašto nešto činim tako nervozno, hektično, bez povoda. ‘Pomalo’ je izraz duha ovog mjesta i blizu je univerzalnom duhovnom pravilu.

6) Nikad se nisam manje ‘sekirao’ na poslu i šire. Što ima veze s time da imam kontrolu nad trenutkom, a ako mi se i poremeti, zbog činjenice da si sam organiziram posao, te da imam odlične suradnike i šefa lakši su mehanizmi vraćanja kontroli. Sigurni tome doprinose i točke od 1 do 5.

7) Zbog svega gore navedenog: nikad nisam više pjevao, pisao, konstruktivno čitao, trčao po brdima i ljenčario kao u ovih 10 mjeseci.

I dalje ne znam je li to što sam napisao sreća, ne razmišljam o tome osim kad me pitate. Vjerojatno zbog toga i jest, o temeljnim pravima čovjeka ne bi trebalo misliti. Kraj je godine, napišite mi svoj sadržaj sreće i molim vas pošaljite kao prilog budućoj ‘sretnoj enciklopediji’.

32 Aktualno

Duplerica

DOBAR JE I UMJETNI SNIJEG

7. PROSINCA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Hvatanje pahuljica –

Aktualno 33

• 7. PROSINCA 2016.

DRUGA ADVENTSKA SVIJEĆA Drugu adventsku svijeću kod Male Onofrijeve fontane zapalio je predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković ovu subotu točno u 19 i 30. Uz paljenje svijeće održao se i program ‘Već se bliži vrijeme blago’,

a nastupio je zbor Župe Svetog Petra s programom adventskih pjesama. Duhovnu misao kazao je don Ante Burić, a cjelokupni program organizirali su Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija.

– prava radost!

Iako je umjetni snijeg dobrodošao, savjetujemo vam da budete oprezni – nakon njega, na Stradunu bude sklisko

Foto Zvonimir Pandža

Za potpuni blagdanski ugođaj Adventa, osim šarenila, jelki, poklona, Djeda Božićnjaka... dobro dođe i snijeg!

Kad nema pravog, odličan je i umjetni, zna to vesela grupa prijatelja školaraca koja je spremno hvatala umjetne pahulje ovog vikenda.

Iako je umjetni snijeg dobrodošao, savjetujemo vam da budete oprezni – nakon njega, na Stradunu bude sklisko, sklisko...

34 Kultura

7. PROSINCA 2016. •

Ulicama moga Grada

Đenevrija U NAJZNANIJOJ ULICI U PILAMA, NJENIM IMENIMA I IGRAMA MULACA IZ PILA

Brsalje na Pilama, 1908. godine, vidi se tada još uvijek Birimišina kavana i Rendićeva fontana

Pile nekad davno, iz arhive gospara Iva Batričevića

Pučka legenda kaže kako je bila neka siromašna starica kojoj zbog uroka nikako nije mogla uzavreti voda u loncu, pa kako je ona vazda na glas govorila, tako je i okolna čeljad prihvatila njene riječi o tome kako je kod nje doma mjesto ‘đe ne vri lonac!’

Kroz malu, kratku ulicu, najkraću u Pilama, nazvanu po velikom ljevaču zvona i topova Franu Antici, dolazimo iz najduže i najvažnije ulice u Pilama, Tabakarije, u drugu i po dužini i po važnosti, te skoro paralelnu s njom, Ulicu Ivana Kukuljevića.

To ime ova ulica nosi još iza Drugoga svjetskog rata, ali mnogi Pilari i danas tu ulicu zovu Dumanjska ili Dumanska, po njihovim omiljenim dumnama iz Pila, a još duže i prije toga, a stariji Pilari i danas, zvali su je Đenevrija, po starom nazivu i legendi iz Pila o kojoj piše i Mato Vodopić u svojoj istoimenoj ‘pilarskoj pripovijesti’. Upravo tu, na spoju kraće Ulice Frana Antice sa Kukuljevićevom, kuća je u kojoj se 1942. rodio gospar Đuro Market, naš vodič i kroz ovaj dio Pila.

Kukuljevićeva ulica

‘Mi smo živjeli u malom stanu ove

velike kuće, kako sam kao malo dijete ostao bez roditelja, odgojila me moja baba, majčina majka, Mare Lisačka, tu sam proveo djetinjstvo, mladost i prve godine braka. Velika kuća puna djece, bulikan djece je bilo i iz ove kuće, a i u Pilama, vazda igra, vazda graja!’ prisjeća se gospar Đuro dok stoji ispred kuće u kojoj je nekad živio, a vezano za te nazive ove ulice, sjeti se jedne zgode.’Bili smo mali, mali… valjda osnovci, mulci svakako, te poslali nas dva Pilara, Danka Čotru i mene iz škole s Preparandije na pregled u Dom zdravlja na ‘Okružno’, kad tamo znani doktor i gospar Pero Šapro, on nas pregleda na brzinu, bio je znan kao nervozan, ono ‘ajde, dobro ste, piškiš, kakiš u redu, sve u redu…’ i pusti nas, obavio pregled, al’ sestra pita našu adresu, a nas dva stali, znamo kako je zovemo, Dumanjska ili Đenevrija, ali ne možeš se sjetit kako se zaista zove naša ulica,

Zapisao Boris Njavro

Maestrali, Miho Bulić, Darko Pešice i Joško Didović

te lupimo ‘Kukuljice’, a doktor Šapro na to na nas ‘Kakva Kukuljice, Kukuljevićeva! Ni ime svoje ulice ne znate!

Eto, nismo na prvu znali ni kako nam se ulica u kojoj živimo zove!’ Inače, nositelj imena ove ulice, Ivan Kukuljević Sakcinski, i nema baš neke velike veze sa Dubrovnikom, ali je svakako značajan za hrvatsku povijest. Rođen je u Varaždinu 1816., umro u Zagorju 1889., školovan za vojnika, ratovao za Austriju, ali vrlo rano postaje pobornik Ilirskog pokreta, te je žučni borac za hrvatski jezik. Zapamćen je i njegov znani prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843., nakon čega je hrvatski jezik

Kultura 35

• 7. PROSINCA 2016.

1847. uveden kao službeni jezik Hrvatskog sabora. Kasnije je bio predsjednik Matice hrvatske dvadesetak godina, napisao je i prvu dramu ilirskog preporoda ‘Juran i Sofija ili Turci kod Siska’ 1839., praizvedenu te godine u Sisku, godinu iza u Zagrebu, u kojoj prisjeća na slavnu sisačku pobjedu nad Turcima 1593. Dugo se bavio arheologijom, istraživao je i spasio mnoga nalazišta, ali do Dubrovnika nije navraćao, iako je dobio svoju ulicu još za vrijeme komunizma, koja svoje ime nije promijenila do naših dana, iako je Pilari i dalje zovu po svome, Dumanjska ili Đenevrija.

Gospar Đuro Market u Ulici Kukuljevićevoj ili Dumanjskoj ili Đenevriji, ispred male kućice gdje je nastala legenda o bakici i vodi ‘koja ne vri’

‘Đe ne vrije voda’

Iz razloga pojašnjenja tog starog imena, opet se vraćamo u ovom điru Pilama dubrovačkom biskupu i književniku Matu Vodopiću i njegovim ‘pilarskoj pripovijesti’ u kojima nas vodi kroz Pile u predio ovog kvarta koji se kao i njegova knjiga naziva Đenevrija, nekad zvana i Dumanjska ulica, zbog dumni, časnih Ančela koje tu imaju samostan i svoju crkvu. Ovaj neobičan, ali mnogima znan naziv Đenevrija Vodopić tumači jednom legendom, koju će mnogi Pilari i tada i danas smatrati istinitom i taj naziv podržati i koristiti. A ta pučka legenda kaže kako je bila neka siromašna starica kojoj zbog uroka nikako nije mogla uzavreti voda u loncu, pa kako je ona vazda na glas govorila, tako je i okolna čeljad prihvatila njene riječi o tome kako je kod nje doma mjesto ‘đe ne vri lonac!’ Iz toga u puku i čeljadi nastade naziv Đenevrija za ovaj dio u Pilama. Naravno da su se i ovdje pojavili razni lingvisti i jezikoslovci, pojašnjavajući naziv Đenevrija na neki drugi način, pa jedan od njih će zapisati i kako je naziv došao od talijanske riječi ‘gineprajo’ ili možda čak i od francuske ‘genevriere’, što bi na oba ta jezika značilo labirint, zbog vijugastih ulica u Pilama. Istina, posebno ova francuska riječ ima nekog smisla, ali koga god od Pilara upitate otkud naziv Đenevrija, baš svi će vam ispričati legendu o staroj siromašnoj bakici i njenom loncu u kojem voda nikako

Tu, pored kućice bakice iz legende od rođenja živi s obitelji Darko Pešice, znan nam iz klape ‘Maestral’, kao i iz mnogih događanja našega Grada i Pila

Eto, ma vazda smo ti mi Pilari bili vesela balica spremna za svaki škerac!

nije htjela vrit. Iako je njihov kvart u Pilama zaista jedan splet, pomalo tajnoviti labirint malih ulica u kojima ništa lakše nego – izgubit se. ‘Okrećući na desno s malo koraka evo nas na dugoj ulici kojom, hodeći li na istok ili na zapad, s malijem vijuganjem izdušit ćemo na veliki put od Pila. Kako vidiš, s gornje i s donje strane od ulice prate te kuče, gdjekoji vrtić, ondje odrinja, ondje vojka, ondje po koja mala na svod izvedena šetnjica okićena sa grastam cvijeća, tako da sve skupa, ako ulica i uska je, nije mrska. Vas ovi komad znaš kako se nazivlje? Đenevrija!’ opisat će Vodopić ovu ulicu i dio Pila u svojoj pripovijesti ‘Đenevrija’.

Škerci i legende

Provest će nas pričom i sjećanjima gospar Đuro svojom ulicom, Đenevrijom, pokazati gdje je točno ta mala kućica te bakice iz legende o vodi koja ne vri, smještena između ostalih malih kućica, kao što su sve ovdje, malo sa strane ‘prodavačima nekretnina’ i samim tim još uvijek sa domaćom čeljadi koja ih za sada nije prodala. Tu, pored kućice bakice iz legende od rođenja živi s obitelji Darko Pešice, znan nam iz klape ‘Maestral’, kao i iz mnogih događanja našega Grada i Pila. Dok šetamo, prisjeća se gospar Đuro kako ‘za vrijeme Drugog svjetskog rata nijedna vojska ni policija nije smjela ni prići, ni ući u Pile. Samo na kratko, u onim ribarskim kućicama u stijenama u Lučici bio je kao neki bunker, vojno sklonište za kontrolu prolaska brodova morem. A Kolorina je jedno vrijeme iza onoga rata bila i šinteraj, tu su skupljali kučke s ulica Grada. Ma imam ti još jednu pikanteriju iz Pila, bio je jedan od tih naših ribara – Pilara koji bi se vazda igrao s djecom, al’ kroz igru bi se znao i rugati okolnim gospođama, pa se jedna na njega i najedila i počela se derat’ na njega, a on će ‘Ima li ova beštija djeco u zoologiji?’ A evo ti još jedna iz vremena kad smo bili mulci! Došla nova vojska iza Drugog svjetskog rata, te ti oni ponosno marširaju niz Pile glavnom ulicom i pjevaju ‘Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska…’ a mi mulci s Pila sve to gledamo i jedan od braće Vidoš dobaci ‘Kad – tad!’ onako skriveno i sa strane. Čuo to neki policijot, te zgrabi jednog od braće, opali mu šamar, dere se na njega, mi ostali umrli od straha, a Vidoš će mu: ‘Ma ja se zajebavo! Bit’ će to možda nekad…’ i tako se izvuko, pusti ga taj policijot na miru. Eto, ma vazda smo ti mi Pilari bili vesela balica spremna za svaki škerac!’ A za kraj još jedna priča iz starina našega Grada. Uzrečica ‘Sveti Toma – ubi’ prasca doma!’ navodno je vezana za Korčulu i blagdan ovog sveca, koji se

mijenjao datumom kroz stoljeća, često negdje oko predbožićnih dana, ali sličan narodni običaj ili ritual bio je vezan i za Dubrovnik, točnije za Pile, uz uzrečicu ‘Sveti Toma, vodi prasca doma!’

Svake godine na Tomin dan, na nekadašnjoj velikoj poljani ispod nekadašnjeg franjevačkog samostana Svetog Tome, kojeg su Crnogorci opljačkali, spalili i uništili 1806., te na dijelu kojeg je kasnije izgrađen Hotel Imperial, okupili bi se Konavljani i klali prasce i prodavali meso Dubrovčanima, kao priprema za božićne dane. Taj dan djeca ne bi išla u školu, sve bi to bio veliki narodni pazar, okupilo bi se mnoštvo čeljadi. I tako je trajalo godištima, sve do 1840. kada Austrija ‘udari’ i te kako velik porez na tu ‘trgovinu na otvorenom i bez kontrole’, te nestade i tog običaju s novim vremenima.

Crni mačak i bijela mačka, ili obrnuto, jedini na ulici u Pilama ovih dana

36 Kultura KULTURA U OBRANI I MEMORIJI GRADA

‘Dani za pamćenje’ i prkosni ratni koncert Izložba je podijeljena na tri tematske cjeline

Dubrovnika, 6. prosinca 2011., kada su, kao i Grad, po prvi put dobili dugo očekivano priznanje i kada im je uručena Povelja predsjednika Republike Hrvatske.

Izložba je bila i prigoda da se objavi konačni završetak postupka osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, prvog takve vrste u Hrvatskoj, kao potvrde da Grad nikada neće zaboraviti svoje dane ponosa i slave!

Kako je kultura branila Grad

Izložba je bila i prigoda da se objavi konačni završetak postupka osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, prvog takve vrste u Hrvatskoj, kao potvrde da Grad nikada neće zaboraviti svoje dane ponosa i slave Foto Zvonimir Pandža

‘Dani za pamćenje – herojska obrana Grada 1991.’ naziv je izložbe otvorene početkom tjedna u tvrđavi Imperijal na Srđu u sklopu višednevnog obilježavanja 25. obljetnice najtežeg napada na Dubrovnik i Dana dubrovačkih branitelja. Izložena je, naravno, građa iz Domovinskog rata, a autori izložbe i postava iste su viši kustosi Varina Jurica Turk i Mišo Đuraš.

Cilj izložbe je iznova, da se ne zaboravi, upoznati širu javnost s mnoštvom prikupljene i obrađene muzejske građe i dokumentacije koja svjedoči o istaknutom mjestu koje dubrovački

branitelji i građani, zahvaljujući pokazanom herojstvu i žrtvi, zauzimaju u Domovinskom ratu i stvaranju samostalne i slobodne Republike Hrvatske.

Izložba je podijeljena na tri tematske cjeline – u prvoj je kroz izvornu građu obrađena najteža faza višemjesečne herojske obrane Grada, od početka općeg agresorskog napada 1. listopada do 6. prosinca 1991. godine.

Da se ne zaboravi

Druga pak tematska cjelina čini dio dokumentacije sa suđenja zapovjednicima agresorske vojske pred haškim tribunalom za zločin počinjen granatiranjem Grada 6. prosinca 1991. godine.

Na ovaj način, Dubrovnik se predstavlja kao tumač istine o pravednoj borbi hrvatskog naroda u široj međunarodnoj javnosti.

U trećoj cjelini prikazano je veličanstveno postrojavanje dubrovačkih branitelja iz 1991., povodom obilježavanja 20. obljetnice uspješne obrane

Da je i kultura branila Grad dokazuju Gudački komorni orkestar DSO-a, Dubrovački komorni zbor i Orkestar Umjetničke škole Luke Sorkočevića, koji su upriličili sjećanje na koncert održan 5. prosinca 1991., prvi koncert klasične glazbe održan u ratnom Dubrovniku, ovog ponedjeljka. Koncert je održan u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, orkestrom je ravnao Slobodan Begić, dok je zborom ravnao Frano Krasovac. Tog dana cijeli svijet je obilježavao 200 godina smrti velikog W. A. Mozarta, pa tako i Dubrovnik u kojem su se kulturna događanja u ratu ugasila. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je maestro Ivo Dražinić, a nastupili su i gitaristi Ante Skaramuca i Frano Matušić te na klaviru Frano Krasovac. Početak koncerta bio je u 15 sati, a brojni građani slušali su koncert dok je u pozadini odzvanjala pucnjava. Tako je izveden Mozartov Divertimento u D duru KV 136.

Da je i kultura branila Grad dokazuju Gudački komorni orkestar DSO-a, Dubrovački komorni zbor i Orkestar Umjetničke škole Luke Sorkočevića, koji su upriličili sjećanje na koncert održan 5. prosinca 1991.

Kultura 37

• 7. PROSINCA 2016.

SJEĆAMO SE MARKA FOTEZA Povodom četrdesete obljetnice smrti Marka Foteza, jednog od utemeljitelja Dubrovačkih ljetnih igara, intendant Mladen Tarbuk i ravnateljica Ivana

Medo Bogdanović položili su proteklog tjedna vijenac na skalinima od Lovrjenca koji danas nose ime ovog velikana.

DUBROVAČKI TROMBUNJERI I RAPSKI SAMOSTRELIČARI

Kroz izvornu građu obrađena je najteža faza višemjesečne herojske obrane Grada, od početka općeg agresorskog napada 1. listopada do 6. prosinca 1991. godine

Druga tematska cjelina čini dio dokumentacije sa suđenja zapovjednicima agresorske vojske pred haškim tribunalom za zločin počinjen granatiranjem Grada 6. prosinca 1991. godine

U trećoj cjelini prikazano je veličanstveno postrojavanje dubrovačkih branitelja iz 1991., povodom obilježavanja 20. obljetnice uspješne obrane Dubrovnika, 6. prosinca 2011.

Povelja o bratimljenju

Z a m j e n i c a g r a d o nač e l n i k a Grada Dubrovnika Tatjana Šimac Bonačić i pročelnica upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje primile su predstavnike Dubrovačkih trombunjera i Rapskih samostreličara koji su uoči dana Dubrovačkih branitelja i 25. godišnjice uspješne obrane Grada potpisali povelju o bratimljenju.

Potpisali su ju predsjednici udruga Tomislav Macan u ime Dubrovačkih trombunjera i Vlatko Dumić u ime Udruge rapskih samostreličara te i na taj način još više povezali dva grada koja već stoljećima povezuje bogata kulturna baština i nasljeđe.

— Dubrovački trombunjeri su simbol naše baštine, neizostavni dio Feste svetog Vlaha. Također, nadam se da ćemo od sada imati priliku ugostiti vas kao naše prijatelje na svim budućim Festama svetog Vlaha – kazala je Tatjana Šimac Bonačić prilikom potpisivanja Povelje. Maja Nodari istaknula je kako je ovo potpisivanje Povelje istinska festa prijateljstva.

Nakon potpisivanja Povelje o bratimljenju predsjednik Udruge rapskih samostreličara Vlatko Dumić kazao je kako povijesne poveznice nisu presudne ukoliko netko želi biti prijatelj jer prijateljstvo nema uvjete. Predsjednik Dubrovačkih trombunjera Tomislav Macan istaknuo je kako ovo prijateljstvo koje je okrunjeno potpisivanjem Povelje o bratimljenju nije od jučer već da traje i njeguje se već dugi niz godina.

38 Kultura

7. PROSINCA 2016. •

ROMANO NIKOLIĆ NAKON NHG – BEZ PAUZE!

‘Naš najkritičniji žiri je publika’ Ponekad si jednostavno sretan jer si uspio pronaći rješenje za određenu scenu ili rečenicu s kojom si se tjednima mučio

Na sceni nikad zapravo ne glumimo nekog drugog, već tražimo sličnosti svojeg vlastitog u usporedbi s određenim karakterom koji nam je dan u istaživanje. Drago mi je da sam u ovom slučaju u tome uspio Piše Mia Njavro Foto Mario Guček Andromak / Zvonimir Pandža

Romano Nikolić na nedavnoj je dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta osvojio po svemu vrijedno priznanje, ono za glumce mlađe od 28 godina. Što mu nagrada znači, kako reagira na ‘mlad, a uspješan’ sintagmu te što

planira dalje – otkriva za DuList...

— Osjećaj da si nekome ostao nakon toliko odgledanih predstava u području svijesti sigurno izaziva osjećaj zadovoljstva. Pogotovo što je ravnatelj Ante Vlahinić odlučio postaviti

djelo Rade Jarka koje progovara o negativnom kontekstu društvene realnosti. Na sceni nikad zapravo ne glumimo nekog drugog, već tražimo sličnosti svojeg vlastitog u usporedbi s određenim karakterom koji nam je dan u istraživanje. Drago mi je da sam u ovom slučaju u tome uspio – za početak će nam kazati vrijedan i skroman mladi glumac, koji je svoju karijeru počeo u Dubrovniku, no širi ju i dalje... Za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji ‘Najbolji mladi glumac

Kultura 39

• 7. PROSINCA 2016.

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

OTVORENE DVIJE IZLOŽBE DUBROVAČKIH MUZEJA Dubrovački muzeji realizirali su dvije nove izložbe. Riječ je o izložbi ‘Tradicijsko obuvanje i obuća u dubrovačkom kraju iz fundusa Etnografskog muzeja’ autorice Barbare Margaretić, voditeljice Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja, koju je do 26. prosinca moguće razgledati u žitnici ‘Rupe’ te izložbi ‘Dani za pamćenje – herojska obrana Grada 1991.’, autora Varine Jurice Turk i Miša Đuraša, koja u tvrđavi Imperijal na Srđu ostaje otvorena do 5. ožujka 2017.

Trenutno sam fokusiran na pripremu projekta ‘pogledaj me’ kojeg provodim preko Udruge djelovanja u kulturi Arterarij, a odnosi se na uključivanje manjinskih skupina u umjetničke produkcije. U ovom slučaju radi se o pripadnicima Romske zajednice do 28 godina’, no iskreno smatra, kaže nam, kako nagrade nisu mjerilo nečijeg uspjeha, a pogotovo ne u smislu ‘tako mlad, a tako uspješan’.

— Ne mogu i ne želim definirati uspjeh na takav način. Bavim se pozivom koji u vrijeme priprema za određeni projekt iziskuje dosta promišljanja, posvećenosti i truda za opravdanjem onog što ti je postavljeno u zadatak. Ponekad si jednostavno sretan jer si uspio pronaći rješenje za određenu scenu ili rečenicu s kojom si se tjednima mučio kako je izgovoriti. Ili dvoje ljudi u publici koji su skupa s tobom proživjeli osjećaje koje si im ponudio. Mislim da nagrade nisu mjerilo nečijeg uspjeha – ističe Romano. Prateći njegov rad, lako se da primjetiti kako je 2016. godina na neki način bila prijelomna, to se tiče zanimljivih projekata i izvrsnih predstava u kojima je sudjelovao.

— Radio sam na relaciji Zagreb – Dubrovnik. Drago mi je da sam pozvan u projekt koji je režirao sjajni mladi ruski redatelj Dennis Azarov, ‘Švedska šibica’. Isto tako sam dosta surađivao s redateljicom Ivicom Boban u kazalištu Žar ptica kao i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Svaka uloga je sastavni dio kazališnog mehanizma bez obzira na veličinu uloge ili količinu teksta tako da ne znam

izdvojiti neku u odnosu na pitanje – ističe, ukratko objašnjavajući zašto ne želi izdvajati svoje uloge. Baš kao ni uloge kolega – osobito onih koji su također dobitnici Nagrade hrvatskog glumišta.

— Dosta mi je teško odgovoriti na to pitanje s obzirom da nisam pogledao sve predstave koje su bile predložene za Nagradu hrvatskog glumišta. Drago mi je što je Hinkemman dobio jer sam imao prilike pogledati tu predstavu i bio sam oduševljen. Ali ponavljam da mislim da nagrade nisu mjerilo uspjeha. Nemojmo brojati nagrade, već samo nastojmo raditi što kvalitetnije predstave. Naš najkritičniji žiri je publika – iskreno će Romano, za kojeg bismo mogli kazati kako ‘ne staje’.

Za kraj nam je otkrio zanimljiv projekt na kojem radi i kojeg je dugo pripremao...

— Trenutno sam fokusiran na pripremu projekta ‘pogledaj me’ kojeg provodim preko Udruge djelovanja u kulturi Arterarij, a odnosi se na uključivanje manjinskih skupina u umjetničke produkcije. U ovom slučaju radi se o pripadnicima Romske zajednice.

Izvedba je planirana za siječanj iduće godine – kazao nam je Romano za kraj, a mi samo možemo dodati kako se nadamo da će i ‘pogledaj me’ pronaći, na neki način, put do Dubrovnika.

Tradicijsko obuvanje u ‘Rupama’

Cilj izložbe’Tradicijsko obuvanje i obuća u dubrovačkom kraju’ je predstaviti i valorizirati do sada zanemarenu temu tradicijskog obuvanja u dubrovačkom kraju, a time i tehniku pletenja kao jednu od tehnika ženskoga tekstilnog rukotvorstva. Izloženo je ukupno 80-ak predmeta, od čega najveći dio čine nazuvci, koji su i najbrojniji dio Zbirke narodnih nošnji Dubrovačkog primorja i Elafita zahvaljujući lokalnom sakupljaču Niku Batiniću, koji ih je i prodao Dubrovačkim muzejima.

Izložbe u tijeku:

‘Tradicijsko obuvanje i obuća u dubrovačkom kraju iz fundusa Etnografskog muzeja u Dubrovniku’ – žitnica Rupe, do 26. prosinca 2016.

‘Dani za pamćenje – herojska obrana Grada 1991.’ – Tvrđava Imperijal, do 5. ožujka ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.’ – Tvrđava Imperijal, do daljnjega ‘Revelin: Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica’ – Tvrđava Revelin, do daljnjega ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ – Tvrđava Revelin, do daljnjega

40 Kultura

7. PROSINCA 2016. •

TRADICIJSKO OBUVANJE I OBUĆA U DUBROVAČKOM KRAJU

Izložba o vunenim bječvama, nazuvcima i opancima Piše/Foto Petra Bakarić

Iz muzeja smo uzeli motive i ornamente i odnjeli ženama na teren kako bi ih pitali sjećaju li se na koji se način to nosilo Izložba ‘Tradicijsko obuvanje i obuća u dubrovačkom kraju’ autorice Barbare Margaretić iz fundusa Etnografskog muzeja otvorena je 5. prosinca u žitnici ‘Rupe’, a možete ju pogledati

sve do 26. prosinca! Izložbom je predstavljen način obuvanja rasprostranjen u dubrovačkom kraju, od posljednjih desetljeća 19. do sredine 20. stoljeća, gdje se u svakidašnjim prilikama nosila troslojna obuća (vunene bječve, nazuvci i opanci), karakteristična za dinarsku kulturnu zonu, dok su za blagdanske i svečane prilike nošene pamučne bječve i plitke crvene ili zelene crevlje, izrađene od meke kože.

– Imamo li u vidu da su nazuvci svakodnevna obuća za prste i praktički potrošna roba, zapanjujuća je količina pažnje i energije koju su žene unosile u njihovu izradu, pletući i vezući sve te motive koji su činili ukras ispod oputa na opanku. Nazuvci stoga zorno svjedoče o kulturi obuvanja u našem kraju – kazala je ravnateljica Dubrovačkih

Autorica postava izložbe je kustosica Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, a suradnica na izložbi preparatorica za tekstil Dubrovačkih muzeja Marija Vraničić

muzeja Pavica Vilać.

Margaretić je naglasila kako se na terenu više ne može susresti ovaj tip obuvanja, a oni naprsci koji su se čuvali su u Domovinskom ratu su nažalost uništeni.

Izložbu je otvorila Antonia Rusković Radonić, ravnateljica Muzeja i galerija Konavala i svakako jedna od najpoznatijih čuvarica i promotorica narodne baštine dubrovačkog kraja, koja je naglasila značaj motiva ispletenih na nazuvcima za tumačenje onih na drugim dijelovima nošnje koji su se, pod različitim utjecajima, tijekom vremena izmijenili.

– Posebna je pažnja posvećena pletenim dijelovima obuće za prste – naprscima, koji se ističu brojnošću, tehnikom izradbe, ali i vrlo posebnim ornamentima, naglašenima upečatljivim koloritom. Naprsci su najvećim dijelom iz Dubrovačkog primorja, no kako bi se što bolje naglasile njihove sličnosti i razlike s obzirom na ukrasne motive i tehnike izradbe, izloženi su i primjerci koji su se nosili u Konavlima, te na otoku Mljetu – objasnila je autorica izložbe dodavši kako je izložba otvorena upravo u razdoblju kad se svetkuju dani Svetog Nikole i Svete Lucije, a kad se tradicionalno darivalo u bječvama.

Kultura 41

• 7. PROSINCA 2016.

KONCERT U DUBROVAČKOJ KATEDRALI

Petnaest godina radionice Sorgo

Foto Zvonimir Pandža

Glazbena radionica Sorgo nastala je s namjerom da oživi zaboravljenu glazbu iz arhiva Dubrovnika, istražuje notne zapise i provocira nove načine izvođačke prakse i autorskog suvremenog rada Glazbena radionica Sorgo je koncertom održanim proteklog tjedna u Dubrovačkoj katedrali obilježila 15 godina svog uspješnog djelovanja.

Obljetnički koncert bio je poklon je građanima i posjetiteljima Dubrovnika.

Glazbena radionica Sorgo je u zadnjih petnaest godina nezaobilazan projekt u glazbenom životu

Dubrovnika i Hrvatske. Svojim predanim radom povezuje glazbenu baštinu te kontinuirano afirmira novo, suvremeno stvaralaštvo. Program ovog obljetničkog koncerta sadrži sve one elemente s kojima se Glazbena radionica Sorgo bavi.

Osim djela Luke Sorkočevića te Borisa Papandopula, slušala se

Obljetnički koncert bio je poklon je građanima i posjetiteljima Dubrovnika

Koncerti glazbene radionice Sorgo su mjesto susreta starog i novog, ali i prostor dijaloga između različitih glazbenih stilova i pravaca

praizvedba djela mladog dubrovačkog skladatelja Ivana Končića kojeg je uz Dubrovački simfonijski orkestar izvela naša proslavljena operna diva Dunja Vejzović. Bila je tu i jedna moderna praizvedba djela dubrovačkog skladatelja glazbene baštine Tomassa Restija, a izvela je sopranistica Sara Žuvela.

Predstavljeno je djelo Frana Đurovića, a sve to pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka.

Glazbena radionica Sorgo nastala je s namjerom da oživi zaboravljenu glazbu iz arhiva Dubrovnika, istražuje notne zapise i provocira nove načine izvođačke prakse i autorskog suvremenog rada. Ne radi se samo o ciklusu koncerata nego o ideji buđenja svijesti o dubrovačkoj baštini, te poticaju za novi skladateljski, izvođački, izdavački i svakojako kreativan rad koji afirmira i pozicionira prvenstveno glazbeni, a samim time i kulturni život Grada.

Koncerti glazbene radionice Sorgo su mjesto susreta starog i novog, ali i prostor dijaloga između različitih glazbenih stilova i pravaca.

42 DuList info

7. PROSINCA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

MB ‘IMPERIAL’ Brod je trenutno u luci Inchon

225 m duljina MB ‘IMPERIAL’

ORSULA

U luci Windsor

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2007. u koreanskom brodogradilištu STX Nosivost: 75.510 MT Duljina: 225 m Širina: 32,24 m Dubina 19,7 m Glavni stroj: MAN – B&W 7S50MC Snaga: 10.060 KW Brzina: 14,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kapetan Joško Dender Upravitelj stroja: Edi Padovan 1. časnik palube: Zlatko Fumić 1. časnik stroja: Srećko Čučuk 2. časnik palube: Ivan Bajić 2. časnik stroja: Ante Smoljko 3. časnik palube: Ivan Posavčević Glavni kuhar: Jozo Matijević Vođa palube: Niko Matković Brodski mehaničar: Branko Tomašević Elektroničar: Duje Jakaša Kormilari: Dominko Erkapić, Sijepo Mozara, Mirko Šeman Mornar: Bore Mitrović Konobar: Drago Kalinić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP REVELIN

26. 12. stiže u luku Corpus Christi

SV NIKOLA I AP ASTAREA

17. 12. stiže u Mississippi River

23. 12. stiže u luku Arica, slijedi Valparaiso 29. 12.

AP ARGOSY U luci Sepetiba

DuList info 43

• 7. PROSINCA 2016.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LIBERTAS

U luci Hamburg

ZAGREB

U luci Ust Luga

MIHO PRACAT 10. 12. stiže u luku Eemeshaven

OLUJA

U luci Gemak shipyard

AP JADRAN

U luci Amsterdam

CITY OF DUBROVNIK U luci Isdemir

AP DUBRAVA U luci Lisbon

IMPERIAL

AP SVETI VLAHO 18. 12. stiže u luku Kohsichang

U luci Inchon

AP STON

12. 12. stiže u Bayuquan

AP DRŽIĆ

9. 12. stiže u luku Guanghzou

AP SLANO

17. 12. stiže u luku Chittagong, slijedi Mongla 26. 12.

44 Oglas

7. PROSINCA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem

Golfa 4. Registriran do 11./2017., motor 1.4, godina proizvodnje 1998. Cijena 14.000 kuna. Kontakt: 095 569 5733

IZNAJMLJIVANJE Zaposlen par traži stan na duže vrijeme na području Grada. Informacije na josipa24.trogrlic@gmail.com

Iznajmljuje se apartman do 01. 06.

2017. kraj pošte Lapad. Sve informacije na broj 098 169 8062 Iznajmljuje se namješten dvosoban

stan u prizemlju kuće u Staroj Mokošici, oko 50 m2, kuhinja, 2 sobe, kupaonica, balkon, parking, zaseban ulaz, na duže vrijeme, (nije pogodno za obitelj s malom djecom). Sve informacije na 099 212 4085.

Iznajmljuje se jednosoban stan sa tv, kuhinjom, banjom internetom i parkingom. Stan je od 35 m2 nalazi se u Cavtatu u Poluganju 4. Za sve ostale informacije javite se na broj: 099 697 0321 Plat – Iznajmljuje se stan na dulje vrijeme. Kontakt:091 521 3462 Iznajmljuje se garsonijeru na Gornjem konalu, klima, internet, na duže vrijeme. Kontakt: 091 200 5751 Iznajmljuje se potpuno namješten dvosobni stan u Lapadu na duže vrijeme. Kontakt: 098 186 7072 Iznajmljuje se garsonijera u Gružu kod

osnovne škole na godinu dana ili duže.

Internet, klima, poseban ulaz. Kontakt 098 9281413

Iznajmljuje se luksuzan apartman na Kupresu uz ski stazu Stožer, 90 m2, 9 ležajeva. Kontakt: margeta.kupres@ gmail.com Hitno tražim manji stan u najam gar-

sonijeru ili apartman na dugo vrijeme u Dubrovniku i užoj okolici. Molim nazovite: 091 619 7172, 091 981 3971.

Mail marina59abc@gmail.com

Mladi

bračni par s malom bebom traži stan na duže na području Župe

dubrovačke ili grada. Kontakt: antemaja9@gmai.com

PLOVILA

Iznajmljuje se stan u Lapadu za 2.500 kuna do 1. 6. 17. Kontakt: ragusadubrovnik15@gmail.com

6,42 metra, GT 2,25. Godina proizvodnje 1988. Plasnika, vanbrodski motor, benzinac, dvotaktni – amaha. Snaga motora 2,92 kW. Cijena po dogovoru.

Kontakt: 020 451 747 i 098 937 3571

Iznajmljuje se garsonijera na Babinom kuku (Lapad), na razdoblje od 1. 12. 2016. do 1. 6. 2017. Opremljen, u prizemlju, s jednim parking mjestom.

Besplatan Internet. Perilica za rublje.

Kontakt: apartmani.bakoc@gmail. com Iznajmljuje se dvosoban, opremljen

stan u Lapadu. Stan se sastoji od dvije dvokrevetne spavaće sobe, kupaonice, dnevnog boravka s kuhinjom. Stan ima 3 privatna balkona, 1 parking mjesto, besplatan pristup internetu, perilicu za rublje. Nalazi se na 1. katu novosagrađene kuće, s privatnim ulazom.

Centar Lapada je oko 300 metara od kuće (trgovine, tržnica, banka, pošta, apoteka, ambulanta, restorani, kafići, šetnice, plaže…). Iznajmljuje se za razdoblje od 1. 12. 2016. do 1. 6. 2017. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 925 7874

NEKRETNINE Mijenjam prelijepi 3-sobni visoko komforni stan, s terasom i 2 balkona, kupatilom i posebnim WC-om, cca 90 m2, ugrađenim etažnim centralnim grijanjem, klimom, za manji stan, cca 45–50 m2. Stan se nalazi u stambenoj zgradi, na II katu u Novoj Mokošici, predivna pozicija, orijentiran jugsjever, pogled jug, predivan pogled na cijelu Rijeku dubrovačku, kao i izvanredna lokacija na uglu zgrade, neposredna blizina autobusa, škole, supermarketa, ambulante, ljekarne, nedavno potpuno renoviran. Spreman za useljenje. Kontakt: guardiania52@ gmail.com

Prodaje se jedrilica s kabinom dužine

Prodajem plastičnu barku 3,3 m tip KVARNER PLASTIKA. Cijena 4.000 kuna. Kontakt: 099 618 6497 KUĆNI LJUBIMCI Izgubljen tamno smeđi mačak (boja

tamne čokolade) između Nove i Stare Mokošice (u blizini škole). Ako ga je netko uzeo molimo da ga vrati jer je kućni ljubimac bolesnog djeteta.

Nudimo nagradu od 500 kuna nalazniku ili za informaciju koja pomogne da ga se pronađe. Telefon za kontakt: 099 505 4857 (Zoran)

Poklanjam bijelu pudlicu staru jednu godinu. Idealna za djecu ili umirovljenike, uredna, čipirana, nema mirisa i ne pušta dlaku, ne laje i nuždu obavlja dva puta dnevno obvezno vani. Kontakt: 091 486 0090 Poklanjam psa, Labrador retriver čokoladne boje. Pas ima rodovnicu i čipiran je, kupljen u uzgajivačnici Capronca. Star je tri godine, poklanjamo ga jer nam je dijete alergično na dlaku psa. Javiti se na broj 098 913 0214 RAZNO Kupujem crteže, slike, stari novac, odlikovanja, razglednice, keramiku, srebrene predmete, staro oružje, namještaj. Isplata u gotovini. Kontakt 091 573 8453

Kupujem

Prodajem Peavey set bubnjeva, 2011. godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. Sve informacije na 091 344 9511 ili 091 456 0102 (može i SMS).

Prodaje se grob na Boninovu istočno od ukopne kapelice, vlasništvo u potpunosti. Kontakt: 091 545 9479

Kupujem očuvani uljni radijator. Kontakt: 099 502 5862.

jednosoban stan na području Lapada. Kontakt: 098 955 8259

Prodaje se stan u Gružu, žute zgrade

poviše TUP-a, poseban ulaz 60 m2, parking mjesto, cijena po dogovoru.

Kontakt: 091 545 9479

Kupujem poštanske dopisnice i koverte starije od 1950. g. u većim količinama. Kontakt: 091 365 3004.

Prodajem

garažna vrata, trokrilna,

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 7. PROSINCA 2016.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

okvir željezni profil, ispun drvo, vrh ostakljen, moguće proširiti i povisiti.

Dimenzije 301 x 233 cijena 500 kuna.

Kontakt: 098 161 1134

Tražimo žensku osobu za rad u mir-

Svijetli drveni krevet, prirodno drvo: mogućnost premazivanja u željenu boju. 90 x 200 cm, podnica uključena.

Cijena: 350 kuna. (mogućnost kupnje i madraca). Kontakt: 099 51 81 553 betmihael@gmail.com

stanova i ostalo. Mogu raditi tek od 16:30 popodne ili rano ujutro do 8.30.

Kontakt: 098 972 5202

nom kafiću u Lapadu u jutarnjim satima. Kontakt: 099 2828 345

Tražim posao kao što je čišćenje kuće,

Prodajem

Prodajem kombinirani štednjak Gorenje (3 plina + 1 struja) u dobrom stanju.

Kontakt: 098 427 728

dječja kolica jako dobro očuvana i malo korištena. Košara nulti položaj se može podešavati do sjedećeg te služi kao autosjedalica. Sportski dio, torba, navlaka za kišu. Kontakt: sjurkovic8888@gmail.com

POSAO

USLUGE

Tražim ženu za ispomoć u domaćin-

Usluge čišćenja stanova, apartmana i

stvu starijoj i pokretnoj osobi u Cavtatu.

Stan i hrana osigurani, ostalo po dogovoru. Molim zvati na 020 479 031

Soboslikarski obrt ‘Pengatur’ obavlja

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

okućnica. Peglanje i pranje rublja. Kontakt: 091 433 1122

Pomoć u učenju za sve predmete osnovne škole daje profesor s iskustvom u neposrednom podučavanju.

Kontakt: 091 983 688

Liga protiv raka – Dubrovnik OBAVIJEST Liga protiv raka Dubrovnik, povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka, zahvaljuje svim svojim članovima i volonterima na dugogodišnjem i nesebičnom trudu i pomoći na razvoju i unapređenju onkološke zaštite na našem području.

U ovoj godini, Liga se u dogovoru s OB Dubrovnik, priključuje inicijativi za nabavku novog suvremenog mamografskog uređaja koju je pokrenula naša sugrađanka gđa. Ana Knego, a za čiju realizaciju, uz ostale donatore i ljude dobre volje, očekujemo i podršku Grada Dubrovnika.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok. Boža Orlića, oca naše Ivane, prilažu 400 kuna kolegice iz Dječjeg vtrića Dvori – Lapad. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima.Žiroračun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto cvijeća u spomen na Krešimira Ferizovića, oca našeg Lukasa, 500 kuna uplaćuje njegov 5.a O.Š. Marin Getaldić s učiteljicom i razrednicom, u spomen na dragu rodicu Anu Katušić umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Ljubica Franqelli s obitelji, Neđeljka Skočko donacija 200 kuna, Mia Rešetar donacija 700 kuna, u spomen na našeg dragog Marka Mašanovića, supruga s obitelji prilaže 500 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416 221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

UMRLI (OD 30.11. – 7.12. 2016.)

IVANKA FETAHAGIĆ rođ. Jurin (1932.)

ANA KATUŠIĆ rođ. Varezić (1944.)

LUCE VETMA (1933.)

KATE (KATINA) MAGE ud. Pava rođ. Konjuh (1925.)

TONI HAJMUT pok. Boža (1977.)

JANJA PRKAČIN ud. Marka rođ. Krmek (1933.)

MARA PRKUT ud. Boža rođ. Zucalo (1929.) č.s. CVITA SABLJE (1933.)

SEVDA TUNOVIĆ rođ. Džanković (1938.)

HRVOJE TROJANOVIĆ pok. Stijepa (1951.)

ANTUN REZINOVIĆ BENJAMIN KAKARIGJI pok. Augustina (1924.)

IN MEMORIAM

ROMAN ROGULJA 07.12.2009. – 07.12.2016.

Također, ovom prilikom, osim tradicionalne večeri božićne zahvalnosti, koja će se održati u četvrtak 15. prosinca ove godine u restoranu Mimoza, najavljujemo i veliku proslavu našeg zlatnog jubileja – 50 godina od osnivanja i uspješnog djelovanja Lige Dubrovnik kao prvog gradskog odbora u Hrvatskoj, a koja će pod motom ‘Pola stoljeća u službi humanosti’ održati u svibnju 2017. godine nizom humanitarnih akcija, stručnim skupom i svečanom skupštinom.

Liga protiv raka Dubrovnik još jednom zahvaljuje svim članovima i donatorima na dosadašnjoj i budućoj suradnji.

Predsjedništvo Liga protiv raka Dubrovnik

Ko da je jučer partenca bila, Baš u kalendar s nevjerom gledam, Vrijeme je dobilo prebrza krila, Već je prolećelo godina sedam Brat Igor, sestra Karin i Branka s obiteljima

46 Sport 5. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR ‘JOSIP ZVONO’

Lutrija penala ‘Crvenima’ Prvi pobjednici 2012. godine bili su kadeti GOŠK-a

Splićani su u nedjeljnom finalu bili bolji od domaćina GOŠK Dubrovnika 1919. nakon 1:1 i izvođenja jedanaesteraca Mladi nogometaši RNK Splita pobjednici su 5. memorijalnog turnira za igrače do 16 godina ‘Josip Zvono’, koji se proteklog vikenda odigrao na gradskom stadionu u Lapadu.

Splićani su u nedjeljnom finalu bili bolji od domaćina GOŠK Dubrovnika 1919. nakon 1:1 i izvođenja jedanaesteraca. GOŠK-ovci su prvi stigli do vodstva pogotkom Maroja Simonija, ali su do kraja meča ‘Crveni’ uspjeli izjednačiti te u konačnici slaviti u lutriji penala. Zanimljivo, Splićani su i u polufinalu protiv Lokomotive dan

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Sport 47

• 7. PROSINCA 2016.

PRPIĆ NOVI TRENER KONJUH Goran Prpić novi je trener Ane Konjuh – potvrđeno je prošlog tjedna na službenoj stranici najbolje hrvatske tenisačice. Dubrovkinja, koja je ove godine uspjela ući u TOP50, nedavno je prekinula suradnju s Jelenom Kostanić Tošić.

USPJEŠAN DEBI MILOGLAV Dubrovkinja Carmen Miloglav uspješno je debitirala za Perfumerias Avenida. U Europskoj ligi slavila je protiv CCC Plokowica (81:60) uz po 4 koša, skoka i dodavanja, a potom u Prvenstvu Španjolske protiv Lacturale (70:51) uz 2 koša.

KUP HRVATSKE

Uvjerljiv prolaz

VK Jug Croatia osiguranje plasirao se na Final Four Kupa Hrvatske, koji će se 17. i 18. prosinca održati u Slavonskom Brodu. Jugaši su u kvalifikacijskoj skupini A u Zagrebu upisali četiri lake pobjede.

U 1. kolu svladali su Medvešćak s 20:6 (7:1, 2:1, 7:2, 4:2), u 2. kolu bili su bolji od HAVK Mladosti s 10:4 (2:2, 3:0, 3:1, 2:1), u 3. kolu s 14:8 (3:2, 5:2, 3:2, 3:2) pobijedili su OVK POŠK, a u 4. kolu VK Marsoniu s 21:13 (4:2, 5:3, 5:4, 7:4).

Jug CO, koji brani titulu osvajača Kupa, u polufinalu Final Foura igrat će protiv splitskog Jadrana, kojeg trenira Mile Smodlaka. Drugi par su Primorje EB i HAVK Mladost.

ranije izborili prolaz tek nakon penala.

Inače, za najboljeg igrača turnira izabran je igrač RNK Splita Luka Buble, dok su mladići četvrtoplasirane NK Župe dubrovačke zaslužili trofej Fair Play. Treća je, naime, bila Lokomotiva nakon 2:0 pobjede nad Župljanima.

Podsjetimo, turnir se igra u spomen na maloljetnog dubrovačkog branitelja Josipa Zvonu, koji je sa šesnaest godina 1991. godine kao maloljetni branitelj poginuo braneći Dubrovnik i domovinu Republiku Hrvatsku. Prvi pobjednici 2012. godine bili su kadeti GOŠK-a, godinu kasnije Sarajevo, a posljednje dvije godine Lokomotiva Zagreb. Sad se na listu pobjednika uvrstio i RNK Split.

MNK SQUARE

Remi u derbiju

Za najboljeg igrača turnira izabran je igrač RNK Splita Luka Buble

MNK Square odigrao je 2:2 (1:2) protiv MNK Novo Vrijeme Makarska u dalmatinskom derbiju 10. kola 1. HMNL. Gosti su dvaput bili u prednosti. Najprije preko Bajrušovića u 2. minuti, a potom i preko Osredkara u 13. minuti. Ipak, u oba slučaja domaćin se uspio vratiti, i to golovima Đuraša u 5. te Bevande u 21. minuti. Premda je u drugom dijelu Square pokazao bolju igru, prilike su bile na strani Makarana. No, vratar Turuk je bio na razini.

U posljednjoj minuti Square je uveo igrača-vratara, ali bez učinka. To je drugi remi sezone za Square koji sada ima 14 bodova, a u 11. kolu, posljednjem u prvom dijelu sezone, gostuje u Zagrebu kod Alumnusa.

48 Sport

7. PROSINCA 2016. •

RKHM DUBROVNIK

Jesenski prvaci!

TRADICIONALNI TURNIR

Raspucan

Utakmica je imala i humanitarnu notu, jer je prihod od ulaznica išao za pomoć hrvatskom branitelju Jakovu Buliću

7

pogodaka protiv Solina zabili su Ćužić i Avdić

Rukometaši RKHM Dubrovnika jesenski su prvaci južne skupine 1.B HRL. U 10. kolu, posljednjem u 2016. godini, momci Zlatka Saračevića u Gospinom su polju pobjedom nad Solinom 33:23 proslavili ovaj značajan podvig – vrh ljestvice s 3 boda viška pred prvim pratiteljima. Godina 2016. baš je povijesna za dubrovački rukomet, jer će ostati zapisana serija od 14 utakmica bez poraza te sjajna igra i atmosfera u momčadi, što je i iznjedrilo pravi i zaslužen rezultat.

Protiv Solina po 7 pogodaka zabili su Ćužić i Avdić, Lončarica je dodao 4, Bevanda 3, Putica, Srna, Cikatić i Obradović po 2, a Bušlje 1. Kod gostiju najefikasnijim se pokazao Smoljo s 8 pogodaka. Utakmica je imala i humanitarnu notu, jer je prihod od ulaznica išao za pomoć hrvatskom branitelju Jakovu Buliću.

RKHM Dubrovnik (16 bodova) će u 11. kolu na proljeće gostovati u Labinu, gdje će odigrati derbi susret protiv drugoplasiranog Mladog Rudara (13 bodova).

KUP DUBROVAČKIH BRANITELJA’

Libertas je najbolji!

U finalu je NK NA Libertas bio bolji od domaćina ŠN Hladnice, dok je treće mjesto osvojio HNK GOŠKDubrovnik 1919.

NK NA Libertas pobjednik je tradicionalnog turnira ‘Kup dubrovačkih branitelja’ za uzrast 2007. godine i mlađi, koji se održao ove subote na igralištu s umjetnom travom u Hladnici. U finalu su bili bolji od domaćina ŠN Hladnice, dok je treće mjesto

Sport 49

• 7. PROSINCA 2016.

ni Dragovoljci

STK LIBERTAS MARINKOLOR

‘Skinuli’ Starr

Pobjednici su Maro Mratović, Žaklina Bonačić, Vlaho Kovačić, Nives Čvrljak, Ante Kralj, Klara Milanović, Mateo Zdraulić te ekipa domaćina

60

strijelaca nastupilo je na turniru

Tradicionalni turnir u streljaštvu zračnom puškom 10 metara povodom Dana dubrovačkih branitelja održan je protekle subote u Mokošici u organizaciji Streljačkog društva Dragovoljac.

Na turniru je ukupno nastupilo 60 strijelaca, kao i 6 ekipa. Prva mjesta osvojili su Maro Mratović (SD Dragovoljac) među seniorima, Žaklina Bonačić (SD Dragovoljac) među seniorkama, Vlaho Kovačić (SD Dubrovnik) među juniorima, Nives Čvrljak (SD Dragovoljac) među juniorkama, Ante Kralj (SD Dragovoljac) među kadetima, Klara Milanović (Dalmacijacement Solin) među kadetkinjama te Mateo Zdraulić (SD Dragovoljac) među mlađim kadetima i kadetkinjama. Ekipno prvo mjesto pripalo je domaćinu SD Dragovoljcu u sastavu I. Radić, Đ. Zdraulić, N. Čvrljak.

osvojio HNK GOŠK-Dubrovnik 1919.

Osim njih, na turniru su nastupili i ŠN Slaven Gruda, ŠN Božo Broketa, ŠN Astarea, ŠN Cavtat te ŠN Konavljanin.

Najboljim igračem turnira proglašen je Matija Bupić (NK NA Libertas), najbolji vratar je Luka Čurlin (ŠN Hladnica), a najbolji strijelac Luka Njavro (HNK GOŠK-Dubrovnik 1919.).

Najboljim igračem turnira proglašen je Matija Bupić (NK NA Libertas), najbolji vratar je Luka Čurlin (ŠN Hladnica), a najbolji strijelac Luka Njavro (HNK GOŠK-Dubrovnik 1919.)

Stolnotenisači STK Libertas Marinkolora portekle su subote u Gospinom polju s uvjerljivih 4:0 bez izgubljenog seta svladali varaždinski STK Starr u derbiju 9. kola HEP Superlige. Pobjede su ostvarili Simović, Japec, Juzbašić te par SimovićJapec. Time su ‘Pituri’ ‘zacementirali’ prvo mjesto u doigravanju za prvaka Hrvatske (omjer 9–0). ‘Pituri’ će 2016. godinu zaključiti 16. prosinca u Istanbulu mečem 4. kola ETTU Cupa protiv Bešiktaša.

‘STAZOM DEVA’

Uprava društva zahvaljuje se svim natjecateljima, gledateljima, roditeljima članova i posebno udruzi UHMDDR – a koji su ih i ove godine podržali u organizaciji ovog turnira.

Bravo za sve!

Humanitarna utrka ‘Stazom deva’ u organizaciji Triatlon kluba Dubrovnik, na kojoj je uoči Dana branitelja Dubrovnika sudjelovalo više od stotinu Dubrovčana te time pomoglo našem sugrađaninu Jakovu Buliću, otrčana je ove subote od magistrale do tvrđave Imperijal. Utrkom je simbolično odana počast tzv. ‘devama’, ratnim dostavljačima potrepština do prve linije obrane grada.

Prvo mjesto pripalo je Anti Živkoviću (12:15), ispred Jakše Diklića (13:03), te u jednakom vremenu Luke Čupića i Enesa Hrustića (14:18). U ženskoj konkurenciji prva je bila Helena Gleđa (16:23) ispred Nele Madeško (17:56) i Marine Maslek (18:40).

50 Sport

7. PROSINCA 2016. •

17. ŠIBENSKA REGATA

‘Dubrovnik’ dvaput prvi Dubrovnik je osvojio dva prva mjesta, u svojoj grupi (jedrilica do 12 metara) te po ORC premjeru, a u ukupnom poretku je ciljem prošao kao drugi brod, odmah nakon Fatamorgane II

Od planirana dva plova odrađen je samo jedan Foto Hrvoje Duvančić i Dubravka Pajk

Orsanov krstaš ‘Dubrovnik’ ostvario je sjajan rezultat na 17. Šibenskoj regati prošlog vikenda.U uvjetima slabog i laganog vjetra koji

nije uobičajen za Šibenik u prosincu, više je priličilo nekim ljetnim bonacama, Dubrovnik je prošao ciljem kao drugi brod u konkurenciji 35 jedrilica iz Hrvatske i šire. Od planirana dva plova koja su se jedrila Šibenskim kanalom, od marine Mandalina uz rivu pa do Šibenskog mosta i nazad, odrađen je samo jedan.

Dubrovnik je osvojio dva prva mjesta, u svojoj grupi (jedrilica do 12 metara) te po ORC premjeru, a u ukupnom poretku je ciljem prošao kao drugi

brod, odmah nakon Fatamorgane II (kormilar Mate Arapov, JK Mornar Split). Posadu su činili kormilar Denis Vukas te posada Tonči Kordić, Srđan Kurajica, Maroje Kurajica, Klaudio Pozniak, Mateo Andolšek i Ivo Kvestić.

Ovom regatom krstaš ‘Dubrovnik’ je završio sezonu regata po našoj obali i vraća se u matičnu luku gdje se nastavlja sa treninzima i pripremama za novu sezonu koja počinje Uskršnjom regatom na Hvaru.

Izvor: JK Orsan

REGATA SVETI NIKOLA

Cvinar treći

Mladi Orsanovac ovaj vrijedni rezultat ostvario je u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, i to kao jedini Hrvat i najmlađi natjecatelj u svojoj klasi

Cvinar je u Laser Standardu bio ukupno treći nakon šest održanih plovova

Član JK Orsan Alec Cvinar osvojio je treće mjesto na Regati Sveti Nikola, koja se od 1. do 4. prosinca održala u Puli. Cvinar je u Laser Standardu bio ukupno treći nakon šest održanih plovova, u kojima je zabilježio sjajne rezultate – po jedno prvo i drugo mjesto, dvaput treće te jednom peto, dok je u jednom prerano startao.

Vrijedi istaknuti kako je mladi Orsanovac ovaj vrijedni rezultat ostvario u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, i to kao jedini Hrvat i najmlađi natjecatelj u svojoj klasi.

Na ovoj regati s višegodišnjom tradicijom, koja svake godine ugosti oko 500 jedriličara u klasama Optimist, Laser i 470. iz cijele Europe, od Baltika do Mediterana, nastupio je i Srđan Milić u Laseru 4.7, a oba Orsanovca bila su u pratnji trenera Marijana Pamuklića.

— Mlade snage Orsana se spremaju za kraj sezone i najdražu im regatu, Novogodišnju regatu na Hvaru koja je poznata po izobilju vjetra, a ukoliko sve bude po planu trebali bi ići u punom sastavu, s pet natjecatelja – ističu iz kluba.

• 7. PROSINCA 2016.

Oglas 51

52 DuList IN USUSRET PLESNOJ ČAROLIJI U GOSPINOM POLJU

Upoznajte ‘Convivo’, klub u kojem s djecom plešu i mame

Oko imena smo zaista dugo razmišljale, ali čim smo došle do riječi ‘Convivo’ znale smo da je to to. Convivo na latinskom znači družiti se, a to nama ovaj klub zaista i jest. Nije samo ples, Convivo je jedna velika obitelj u kojoj se svi međusobno poštujemo, volimo, pomažemo jedni drugima Piše Mia Njavro Foto PK ‘Convivo’

uoči Božića, plesni klub Convivo priprema priredbu u Gospinom polju 11. prosinca u 19 sati. Ususret lijepoj večeri, zamolili smo članice Conviva

da nam otkriju što ćemo sve imati priliku vidjeti iduću subotu, ali i predstave sebe, svoj rad i trud te ideju o osnivanju ovog po svemu zanimljivog

DuList IN 53

• 7. PROSINCA 2016.

IZRADITE MAKETE! Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika poziva sve zainteresirane u subotu, 10. prosinca u Centru brodomaketarstva u 10

plesnog kluba...

— Pripremamo priredbu kako bi djeca imala priliku pokazati naučeno, te uljepšati blagdane svojim plesom.

Tako pozivamo sve ljubitelje plesa da nam se pridruže 11. prosinca u Sportskoj dvorani u Gospinom polju, a ovom prilikom se zahvaljujemo Sportskim objektima Dubrovnik na ustupljenoj lokaciji! – kažu nam članice Conviva, koje će, osim svoje Božićne čarolije, s nekoliko točaka nastupiti i u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala 18. prosinca u Luži.

A sad kad smo zabilježili datum u kalendar, a nadamo se i vi dragi čitatelji, vrijeme je za upoznati vrijedne djevojke, a u Convivu plešu zaista – sve generacije.

— Jedini smo plesni klub u Gradu koji ima čak dvije seniorske grupe i jednu grupu mama, pa se nadamo da će nastupa biti i više, jer djeca su zanimljiva za nastupe u božićno vrijeme, odnosno, nema tko ne uživa u nastupima dječice. Međutim, naši seniori imaju puno toga za pokazati i svakako mogu uljepšati brojna događanja – kažu nam. Inače, zanimljivo je dodati kako Convivo u svojoj tek drugoj godini postojanja broji oko 200 plesačica i plesača, od one najmanje vrtićke dobi do seniorske kategorije, a na ovom nastupu imat ćemo priliku vidjeti ih sve!

sati, gdje će uz stručno vodstvo raditi na postupnom sklapanju plastičnih maketa. Radionica traje sat i pol, a mentor će biti Mario Raguž.

200

članova broji Convivo

Jedini smo plesni klub u Gradu koji ima čak dvije seniorske grupe i jednu grupu mama!

‘Filozofija’ Conviva

Malo o svemu, a najviše o ideji osnivanja Conviva i njegovoj ‘filozofiji’ kazale su nam četiri ‘glavne i odgovorne’ prijateljice koje stoje iza ‘filozofije’ ovog kluba.

— Convivo je osnovan u ljeto 2015., kao ostvarenje dugogodišnjeg sna četiri prijateljice i plesačice, Marije Roko, Lorete Ferk, Belinde Marić i Dee Radić. Oko imena smo zaista dugo razmišljale, ali čim smo došle do riječi ‘Convivo’ znale smo da je to to. Convivo na latinskom znači družiti se, a to nama ovaj klub zaista i jest. Nije samo ples, Convivo je jedna velika obitelj u kojoj se svi međusobno poštujemo, volimo, pomažemo jedni drugima. Predivna prijateljstva su se rodila, a djecu uvijek učimo i lijepom ponašanju koje nam je jednako važno koliko i plesna sposobnost. Cilj nam je i promoviranje plesa kao sporta i umjetnosti, zdravog načina života te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena djece i mladih – ističu djevojke u jednom dahu. Ni

same nisu očekivale ono što je uslijedilo nakon 2015. godine...

— Već u prvoj godini stvarnost je premašila očekivanja i pridružilo nam se jako puno članova zbog čega se javila potreba za vlastitim prostorom. U Dubrovniku je to uvijek problem, ali od jeseni smo uspjeli naći vlastiti prostor, što nam je omogućilo više termina, a samim time i više djece. Svi zainteresirani za ples mogu nam se javiti, iako su brojne grupe već potpuno popunjene – kažu, a svi koje zanima ples, ples i ples, mogu u klubu učiti show dance, jazz dance, street dance, a pripremaju i mladence za njihov prvi ples!

— U budućnosti planiramo razvijati još plesnih kategorija, ali sve u svoje vrijeme – skromno će vrijedne djevojke. Iza njih je također i impresivan broj nastupa.

— Dosad smo nastupali na Forumu

Već u prvoj godini stvarnost je premašila očekivanja i pridružilo nam se jako puno članova zbog čega se javila potreba za vlastitim prostorom. U Dubrovniku je to uvijek problem, ali od jeseni smo uspjeli

mladih, dva puta na proslavi Dana mladih, prošlom zimskom festivalu, Danu sporta Sveučilišta u Dubrovniku, Partyju za prvaše, Danu kreativnih i kulturnih industrija gdje smo prilikom nastupa nosile i Vučedolske haljine, te smo organizirali dva samostalna nastupa. Osim plesa organizirali smo radionicu ‘Mala škola šminkanja’, realizirali projekt kojem smo bili i nositelji ‘Upoznaj Zdravka’ koji promiče zdrav život i prehranu, te organizirali radionicu hip-hopa – napominju ove mlade i ambiciozne djevojke, koje se nadaju ostvariti sve svoje planove.

— Neke projekte i suradnje smo započeli i nadamo se da će oni u izvjesnom roku ugledati svjetlo dana, a do tada nećemo previše o njima – misteriozno će za kraj, a mi im želim puno sreće u daljnjem radu i uspješnu ‘Božićnu čaroliju’ u Gospinom polju!

54 DuList IN

7. PROSINCA 2016. •

Pedeset nijansi plavca malog ĐIR PELJEŠKIM PODRUMIMA

Za stručnu ocjenu gulaša pitali smo viteza kuharstva, profesora Josipa Žuvelu koji ga također hvali

Gulaš su od ranog jutra kuhali djelatnici orebićkog hotela Bellevue Ante Stanković, Frano Vidović i Nedjeljka Lovrinčević. Recept je poznat, zažućeno korijenasto povrće, začini, dobra junetina, dosta dingača i još više ljubavi Piše/Foto Zvonimir Pandža

Već jedanaestu godinu zaredom, ljubitelji vina obilaze pelješke podrume, ove godine pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Boža Petrova.

U početku je intencija Dana otvorenih vrata peljeških podruma bila

DuList IN 55

• 7. PROSINCA 2016.

U petak je u Potomlju održano i natjecanje u spremanju lovačkog gulaša!

upoznavanje hotelijera i ugostitelja s proizvođačima kako bi blago s polja i iz podruma stiglo na stolove i šankove, ali brojni vinoljubci odmah su se pridružili. Autobusi su stigli sa svih strana županije, iz Dubrovnika, Vele Luke, Splita, čak iz Novog Sada. Iz godine u godinu manifestacija se širi i obogaćuje, na obostranu radost svake godine sve brojnijih potrošača i proizvođača. U petak je u Potomlju održano i natjecanje u spremanju lovačkog gulaša!

Mi smo posjetili vinokušnju u Zadružnom domu u Janjini gdje je spremljen vinski gulaš s domaćim njokima za sve posjetitelje. Gulaš su od ranog jutra kuhali djelatnici orebićkog hotela Bellevue Ante Stanković, Frano Vidović i Nedjeljka Lovrinčević. Recept je poznat, zažućeno korijenasto povrće, začini,

11

godina duga tradicija obilaska peljeških podruma

dobra junetina, dosta dingača i još više ljubavi.

Uvjerili smo se i sami da je odličan, a za stručnu ocjenu pitali smo viteza kuharstva, profesora Josipa Žuvelu koji ga također hvali uz napomenu kako nije baš jednostavno pogoditi omjere na tako veliku količinu. Sudeći po broju posjetitelja iduće godine trebat će im još veći kazan. Propast velikih proizvođača Dalmacijavina i Badela prouzročila je velike probleme pelješkim vinogradarima, no na muci se poznaju junaci.

Mnogi vinogradari upustili su se u proizvodnju, pa danas imamo na desetke malih vinarija, a nove se svakodnevno otvaraju. Tržišna utakmica također je učinila svoje, pa uz kvantitetu konstantno raste i kvaliteta. Rekli bismo pedeset nijansi plavca malog, a sve jedan bolji od drugog, na radost žuljavih ruku, a i žednih grla.

56 DuList IN

7. PROSINCA 2016. •

GLAZBA PRED CRKVOM NAŠEG PARCA

I publika zapjevala uz klapu Intrade!

Najava je ovo i drugih koncerata koji će petkom biti na istoj lokaciji, a stižu nam Prljavo kazalište, Jinx, Neno Belan i Fiumensi te Natali Dizdar Foto Zvonimir Pandža

Treći Dubrovački zimski festival Dubrovčanima nastavlja donositi zabavu na Stradun, pa su tako ovaj

Živa glazba između kućica od 1. prosinca najavljena je utorkom, četvrtkom i subotom

vikend zimu ugrijali Tomislav Bralić i klapa Intrade, a Stradun se šarenio od osmijeha ljudi, veselih performera, pjesme i zabave...

Ispred Crkve svetog Vlaha skupio se veliki broj ljubitelja klapske pjesme, a ne treba posebno isticati kako su sve pjesme itekako poznate, pa je publika pjevala zajedno s klapom!

Najava je ovo i drugih koncerata koji će petkom biti na istoj lokaciji, a stižu nam Prljavo kazalište, Jinx, Neno Belan i Fiumensi te Natali Dizdar.

Osim velikih koncerata petkom, živa glazba između kućica od 1. prosinca najavljena je utorkom, četvrtkom i subotom, dok će za vrijeme Adventa u Dubrovniku, svake nedjelje klapa Kaše izvoditi program tradicionalnih dubrovačkih kolendi i napjeva.

DuList IN 57

• 7. PROSINCA 2016.

IZLOŽBA UNIKATNIH RUČNIH RADOVA

Kad zasja tradicija u Župi!

Četvrtu godinu zaredom, Župljani su uživali u izložbi tradicionalnih, unikatnih ručnih radova, suvenira, božićnih ukrasa...

‘Sjaj tradicije i Božića u Župi’, tradicionalna izložba unikatnih ručnih radova, župskih suvenira i božićnih ukrasa, otvorena je 4. prosinca u Domu Kulture Mandaljena (zgrada ‘Blagajna’), i to četvrtu godinu za redom.

Ove godine uz radove župskih umjetnika predstavilo se i Dubrovačko društvo za afirmiranje i promicanje knjige i stripa ‘Slagalica’. U nedjelju navečer, naime, održana je promocija spisateljica Marije Đanović, Renate Zlatković i Ivane Radaljac te njihovih književnih djela uz goste večeri mladog dubrovačkog glazbenika na fagotu Lovra Čuikina i klapu Karaka.

Izložba se organizira u duhu obrazovnog i kulturnog djelovanja u Župi dubrovačkoj, a završni prigodni program održat će se 11. prosinca

Izložba se organizira u duhu obrazovnog i kulturnog djelovanja u Župi dubrovačkoj, a završni prigodni program održat će se 11. prosinca u 16 sati kada će nastupiti KUD Marko Marojica, Mažuretke Župe dubrovačke, Tamburice Bratstva Sv. Luka u Čibači sa zborom SV. Marije Magdalene iz Mandaljene i drugi.

58 DuList IN

7. PROSINCA 2016. •

MJESEC ZA DJEČJI OSMIJEH

U grad stigli Sveti Niko i Djed Mraz!

Dubrovačka dječica mogu s pravom reći – ovo je naš mjesec! Dolazak brojnih popularnih likova iz bajki, priča i Božića svaki dan uljepšavaju dane našim mališanima, tako da se osmijeh ne skida s lica!

Na oduševljenje baš svih, prvo je održana prava pravcata ‘Audicija za Djeda Mraza’, interaktivna predstava kazališne družine Putujuće kazalište u kinu Sloboda, a pronađen je i pravi kandidat za ovu važnu ulogu u dječjem svijetu! U ‘Audiciji za Djeda Mraza’ sudjeluju Bjanka Kalić, Zorica Petnjarić-Kalić i Dario Hak, tekst je napisala Željka Horvat – Vukelja, a za glazbu je zaslužan Goran Matijašević, a oni – svi zajedno – za odličnu dječju predstavu!

Nakon uspješne audicije, početkom ovog tjedna stigao nam je i Sveti Niko na Stradun! Pozvali su ga i ove godine iz Društva Naša djeca Dubrovnik, a naš dragi svetac razveselio se zbog prigodnog programa iz Osnovne škole Marina Getaldića, škole Centar. Pa kako i ne bi,

Na oduševljenje baš sve dječice, prvo je održana prava pravcata ‘Audicija za Djeda Mraza’, interaktivna predstava kazališne družine Putujuće kazalište u kinu Sloboda, a pronađen je i pravi kandidat za ovu važnu ulogu

DuList IN 59

• 7. PROSINCA 2016.

kad su dječica pjesme, recitacije i priče posvetili upravo njemu. Zato je Sveti Nikola dobro ‘natrpao’ svoju vreću i dijelio poklone – jabuke, te je svako dijete dobilo lijepu uspomenu na ovaj veseo dan – i naravno, krampus baš nikog nije prepao!

NJEŽNI UKRASI ČUDESNOG BOŽIĆA

Djeca čarolijom ukrasila drvce

Dragi Sveti Niko razveselio se zbog prigodnog programa kad su dječica pjesme, recitacije i priče posvetili upravo njemu

Zato je Sveti Nikola dobro ‘natrpao’ svoju vreću i dijelio poklone, te je svako dijete dobilo lijepu uspomenu

‘Nježni ukrasi čudesnog Božića’, čarobna radionica u ljetnikovcu Bunić Kaboga za djecu uzrasta školske dobi održala se ovu subotu u ovom vrijednom mjestu kreativnih i kulturnoumjetničkih susreta.

Već treću godinu, djeca vrijedno izrađuju, izrezuju, lijepe, paze, stvaraju ukrase, a sve pod budnim okom voditeljica Dubravke Lošić, Ivane Dražić Selmani i Kristine Skvrce.

U predbožićnom ozračju uz pjesmu, veselje i kreativnu igru djeca su izrađivala božićne ukrase za umjetničku instalaciju božićnog drvca, koja će krasiti saloču ovog prelijepog dubrovačkog ljetnikovca.

60 DuList IN

7. PROSINCA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Strijelci, bit ćete dobro povezani s dragim ljudima! Stoga, nećete biti niti sami, a voljenu osobu vodit ćete svugdje gdje se (o)krenete. Ukratko, čeka vas ispunjenost, sreća i otvorenost prema drugim ljudima. Dišete punim plućima!

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite.

Bit će to velik trud s jednako važnim rezultatima. Pokušat ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. Poradite na odnosima sa suradnicima.

Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali postojat će i mogućnost sitnih provokacija. Vaše sposobnosti će vjerojatno izaći na površinu. Radit ćete s više zadovoljstva, premda će ponekad biti zaista naporno.

Pozovite prijatelje na kućnu zabavu.

Bit ćete zagonetka drugima, a u duši spremni na ljubav. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner bi se opet mogao zaljubiti u vas. Aktivirat ćete se u obnavljanju poslovnih kontakata, te pokušati oživjeti neke prijašnje projekte.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti.

Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti, jer niste malo dijete.

Neki će biti u iskušenju da podlegnu ljutnji. Proanalizirajte sve i pokušajte ostati mirni čak i ako vas kritiziraju.

Uslijedit će dani kad ćete biti vješti u obavljanju poslova i u izražavanju.

Moglo bi se dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Zato se potrudite biti što jasniji ili ne objašnjavajte ništa ako baš ne morate.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na mjestima na kojim se svakodnevno kreću. Bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.

Prihvatit ćete ono što imate i što živite.

S takvim pametnim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Ne zaboravite na opuštanje.

Oni u vezama neka budu malo tolerantniji. Oni koji su još sami rado će izlaziti i zabavljati se do mile volje. Jako će im goditi velika društva i bučna mjesta. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal.

Ništa manje od toga. Ipak, objektivno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Pred vama je vrijeme povećanih kretanja. Mnogi će potegnuti u drugi grad zbog posla.

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško.

Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima. Ništa nećete moći sami, ali ni na silu. Zato budite otvoreni i za drukčija mišljenja i metode.

Bit ćete željni zabava i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno.

DuList IN 61

• 7. PROSINCA 2016.

PROŠLOSTI USUSRET – ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Gradoplov 12. prosinca 2006. umro je istaknuti glumac i redatelj Izet Hajdarhodžić, bard hrvatskog glumišta

Piše Sebastian Vukosavić

11. prosinca 1947. u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ratne 1991., poginuo 25. listopada 1991.

7. prosinca 1504. Dubrovnik je pogodio strašan potres koji je srušio mnoge zgrade. 7. prosinca 1834. u Cavtatu je rođen znanstvenik, pravni i povijesni pisac Baltazar Bogišić, jedan od najvažnijih promicatelja pravne znanosti u nas, a 7. prosinca 1834. u Zadru je umro pedagog i latinski pjesnik Urban Appendini, autor, iako prostorno ograničene i koncepcijski neujednačene, prve antologije hrvatskoga latinizma. 7. prosinca 1991. samo dan nakon neprijateljskog razaranja Grada, u Cavtatu je sklopljen ključni sporazum o trajnom prekidu oružanih sukoba na čitavom području općina Metković i Dubrovnik.

8. prosinca 1294. sklopljen je ugovor mira i prijateljstva između Kotora i Dubrovnika. 8. prosinca 1638. u rodnom Dubrovniku umro je veliki dubrovački pjesnik i dramatičar Ivan Gundulić, čiji se pjesnički jezik smatra najbogatijim pjesničkim jezikom starije hrvatske književnosti, a 8. prosinca 1949. istaknuti dubrovački političar i gospodarstvenik prve polovice 20. st. Melko Čingrija. Blagdan je Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, koji se već od 1413. obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike.

U noći s 8. na 9. prosinca 1813.

Francuzi su pokušali iznenadnim napadom osvojiti glavni stožer dubrovačkih ustanika u palači Sorgo u Gružu. Četiri sata trajala je vatra nesmanjenom žestinom. Ipak, u osvit zore neprijatelj je bio prisiljen na povlačenje.

Pretrpjevši gubitke od 10 poginulih i 20 ranjenih, ostavljajući iza sebe mrtve, ranjene i zarobljene. 9. prosinca 1906. u Cetinju je umro hrvatski filolog, jedan od pokretača nacionalne misli u Dalmaciji, Cavtaćanin Luka Zore.

10. prosinca 1451. u jeku rata sa Stjepanom Vukčićem Kosačom Vijeće umoljenih donosi zaključak o zauzimanju Konavala. 10. prosinca 1892. u Blatu je rođena prva hrvatska blaženica, Marija Propetog Isusa Petković, a 10. prosinca 2015. u Dubrovniku je preminuo diplomirani politolog i istaknuti kulturni djelatnik Tomo Vlahutin, od 1990. do 1996. godine ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara. Zahvaljujući njegovom angažmanu, i u ratnim vremenima, Dubrovačke ljetne igre nisu prestajale djelovati.

Deset godina prije dolaska u Dubrovnik, tada prior dominikanskog samostana u talijanskoj luci Vasto na Jadranskomu moru, talijanski povjesničar, teolog i pjesnik Serafino Razzi, detaljno je opisao jednu veliku dubrovačku karaku koja je tamo uplovila 11. prosinca 1577. čemu možemo zahvaliti što danas znamo kako su izgledali dubrovački trgovački brodovi iz toga doba. 11. prosinca 1947. u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ratne 1991., poginuo 25. listopada 1991. u Dubrovniku prilikom obilaska bojišnice na crti razgraničenja. 11. prosinca 1991. brodom se u Grad prvi put od početka napada na Dubrovnik vratilo i nešto povratnika.

Iako je prema predaji zavjetna Crkva sv. Vlaha na Gorici izgrađena u 11. st., najstariji pisani izvor o toj crkvi nosi datum 12. prosinca 1255. Odlukom Senata 12. prosinca 1494. protokolarna hijerarhija među članovima Malog vijeća ravna se isključivo po dobi. 12. prosinca 1991. u Grušku luku uplovio je konvoj ‘Libertas II’. 12. prosinca 1996. odlukom Vlade RH, kao prvo javno veleučilište u Hrvatskoj osnovano je Veleučilište u Dubrovniku. 12. prosinca 2006. umro je istaknuti glumac i redatelj Izet Hajdarhodžić, bard hrvatskog glumišta i profesor glume, ali ponajviše dubrovački glumac.

13. prosinca 1428. srpski despot Durađ Branković, izdao je Dubrovčanima povelje kojima im potvrđuje sve povlastice svojih prethodnika. 13. prosinca 1531. rođen je talijanski povjesničar i teolog Serafino Razzi, autor prve tiskane povijesti Dubrovnika, od 1587. dvije godine nadstojnik svih dominikanskih samostana u Dubrovačkoj Republici i vikar Dubrovačke nadbiskupije. 13. prosinca 1816. u Dubrovniku je rođen teolog, književnik i prirodoslovac, od 1882. do 1893. omiljeni dubrovački biskup Mato Vodopić. Najvažnijim se smatra njegov romaneskni opus, koji pripada počecima romana u novijoj hrvatskoj književnosti. 13. prosinca 1991. nakon 72 dana zarobljeništva u logorima u Morinju, Bileći i Trebinju oslobođeno je 135 zarobljenih stanovnika dubrovačke općine i pripadnika Hrvatske vojske.

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u programu Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt. hr/radio-dubrovnik, kao i facebook profilu RDbk-a.

62 DuList IN

7. PROSINCA 2016. •

USPJEŠNIH 365 DANA

Što su ‘foto Getaldići’ radili ovu godinu?

Piše/Foto Viktor Matić

Fotografiramo, u suradnji s Dubrovačkom Biskupijom, sve sakralne objekte unutar zidina

Na ovogodišnji poziv za dostavu fotografija pristigla je 51 fotografija od 24 autora i izabrane su ove najbolje od svakog autora

Iza njih je 365 dana uspješnog foto rada, okrunjenog izložbom, jednostavno nazvanom ‘Godišnja izložba’.

Oni su Foto klub Marin Getaldić, a u Lazaretima su se predstavili i ovaj put fantastičnim radovima...

Izložba se temelji na Fotoligi

Godina okrunjena izložbama

Predsjednik Fotokluba Marin Getaldić Miho Kulušić obratio se nazočnima i rekao kako se izložba temelji na Fotoligi.

— Fotoliga je klupsko natjecanje po temama. Održava se svakih petnaest dana gdje se biraju najbolje fotografije.

Fotografiramo, u suradnji s Dubrovačkom Biskupijom, sve sakralne objekte unutar zidina, a ta se izložba sprema za Dane kršćanske kulture u ožujku iduće godine – najavio je Kulušić.

— Na ovogodišnji poziv za dostavu fotografija pristigla je 51 fotografija od 24 autora i izabrane su ove najbolje od svakog autora – istaknuo je Kulušić te zahvalio svim nazočnima, Gradu Dubrovniku, Lazaretima, ZTK Dubrovniku, a napose autorima fotografija bez kojih izložba ne bi bila moguća.

• 7. PROSINCA 2016.

Oglas 63

64 Zadnja

7. PROSINCA 2016. •

BETONIRANA SKALINADA U ČOKOLINU (2)

Hvala na betonu, a gdje je pasaman?

POGLED STRAGA 38 Kultura

‘Naš najkritičniji žiri je publika’ 57 DuList IN

15 Aktualno

Hvala na betonu, svakako je to veliki korak naprijed, ali netko tko je dobrohotno planirao obnovu zaboravio je (vjerujemo nenamjerno) da je nama umirovljenicima potreban pasaman kako bi hod skalinadom zaista bio siguran Nakon što smo u prošlom broju objavili vijest o obnovi i rekonstrukciji (čitaj: betoniranju) skalinade u Ulici Marka Marojice, koja spaja park u naselju Čokolino s prometnicom prema Ulici bana Josipa Jelačića, javili su nam se naši sugrađani s pohvalnim komentarima za ovaj zahvat, ali i nekim poticajnim prijedlozima za ‘korak više’.

— Hvala na betonu, svakako je to veliki korak naprijed, ali netko tko je dobrohotno planirao obnovu zaboravio je (vjerujemo nenamjerno) da je nama umirovljenicima potreban pasaman kako bi hod skalinadom zaista bio siguran. Nas umirovljenika na Montovjerni je puno, a čeljad smo koja nema puno force za činit skaline bez pasamana.

Vjerujemo da to neće biti velik izdatak za gradske vlasti, a nama će vrijediti

zlata – ističu naši konstruktivno kritični sugrađani.

Javili su nam se i Eko-Omblići, koji smatraju kako beton možda i nije bio najsretnije rješenje za skalinadu.

— Dobro je da je popravljena nakon toliko apela, ali čini nam se jako loše i na brzinu. Moglo se obložiti u kamen pa izbrusiti. Ovako ružno izgleda ova skalinada, a i neki skalini koji su okrnjeni nisu popravljeni. Govorimo jer smo tuda prošli pred kraj prošlog tjedna! – kažu nam mokoški eko-aktivisti.

Eto novog zadataka za gradske oce!

Nas umirovljenika na Montovjerni je puno, a čeljad smo koja nema puno force za činit skaline bez pasamana

Nedostatak liječnika i pokvareni uređaji 22 Aktualno

‘Gluhonijemi’ prevaranti vrebaju vaše takuine!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 14. prosinca

U Župi zasjala tradicija na izložbi ručnih radova

Čitajte nas na www.dulist.hr!

Piše/Foto Baldo Marunčić